Broj: Rev 1036/11

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja M. T. iz D. R., koga zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u O., protiv tuženika M. T. iz D. R., koga zastupa punomoćnica G. V., odvjetnica u O., radi utvrđenja, te u pravnoj stvari tuženika M. T. iz D. R., koga zastupa punomoćnica G. V., odvjetnica u O. protiv tužitelja M. T. iz D. R., koga zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u O., radi utvrđenja i razvrgnuća, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gžst-182/09 od 7. prosinca 2010., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Omišu, posl. br. P-174/05 od 17. ožujka 2008., u sjednici održanoj 28. veljače 2017.,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se revizija tuženika i ukida presuda Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gžst-182/09 od 7. prosinca 2010., u dijelu pod toč. II i III izreke te se predmet u tom dijelu vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da je naspram tuženika suvlasnik ½ dijela obiteljske kuće kao i nekretnine na kojoj je kuća izgrađena označena kao čest.zem.18461/1 (kat.čest. 2866) ZU 964 k.o. D., što u naravi predstavlja na I. katu kuće, zapadni dio podruma ukupne površine 76,05 m2, zapadni dio prizemlja ukupne površine 50,90 m2, zapadni dio terase ispred objekta označen slovima N-O-B-R-P-S-N ukupne površine 46,00 m2, zapadni dio parkinga južno od objekta označen slovima A-B-E-F-G-A ukupne površine 99,00 m2, te zapadni dio parkinga sjeverno od objekta označen slovima M-L-I-H-M ukupne površine 31,00 m2, sve označeno u vještvu sudskog vještaka za geodeziju N. K. dipl.ing. geodezije od 31.5.2006. koje vještvo čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati jer će u protivnom to priznanje zamijeniti presuda (toč. A/I izreke).

 

Odbijen je i dio tužbenog zahtjeva pod toč. A/II izreke kojim tužitelj traži da se utvrdi da se tuženik zapačao u nekretninu tužitelja označenu kao čest.zem.18461/1 (kat.čest. 2866) ZU 964 k.o. D. na način što svojata pravo vlasništva zapadnog dijela prizemlja obiteljske kuće ukupne površine 50,90 m2, što je porušio dio pregradnog betonskog zida izgrađenog na terasi južno od postojećeg objetka između točaka B-S skice lica mjesta dipl.ing. N. K. „U D., 25.5.2006.“ u dužini od 2,10 m2 visine između 0,50 do 0,95 m koja skica čini sastavni dio ove presude, što parkira svoj automobil na zapadni dio tužiteljeva parkinga sjeverno od objekta označeno slovima M-L-I-H-M, zatim što prelazi automobilom preko zapadnog dijela tužiteljeva parkinga južno od objekta označeno slovima A-B-E-F-G-H do svog istočnog dijela parkinga citirane pregledne skice, pa mu se nalaže uspostaviti prijašnje stanje na način da ponovno izgradi dio porušenog pregradnog zida na terasi ispred postojećeg stambenog objekta, te se ubuduće zabranjuje parkiranje vozila na tužiteljevu parkingu, te svako pačanje i svojatanje vlasničkih prava na kući tužitelja, terasi i parkingu vlasništva tužitelja.

 

Ujedno je odbijen i protutužbeni zahtjev tuženika kojim traži utvrđenje da su stranke suvlasnici za po ½ dijela čest.zem.1846/1, ZU 964 (k.č. 2860) k.o. D. te razvrgnuće zajednica predmetne nekretnine – dvor-materijalnom diobom tako da tužitelju ina ime ½ dijela pripada u isključivo vlasništvo i posjed dio nekretnina u „VJEŠTVU“ stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. N. K. br. 29/2006 od dana 31.5.2006. označen slovima A-O-B-E-F-G-A tim da se točka E pomjeri zapadno 1,50 m što je u naravi jugo-zapadni dio dvora – parkirališta 91,00 m2, tim da zid koji će razgraničavati pripale nekretnine ne bude više od 10 cm te dio označen slovima M-L-I-H-M u naravi sjevero-zapadni dio dvora – parkiralište, površine 31 m2, tim da se ukloni zidić položen između točaka označenih slovima I-L, da se pripali samovlasnički dijelovi mogu nesmetano koristiti. Tuženiku na ime ½ dijela pripada u isključivo vlasništvo i posjed dio nekretnine u  „VJEŠTVU“ stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. N. K. br. 29/2006 od dana 31.5.2006. označen slovima B-R-C-D-E-B tim da se točka E pomjeri zapadno 1,50 m što je u naravi jugo-istočni dio dvora – parkirališta 91,00 m2, tim da zid koji će razgraničavati pripale nekretnine ne bude više od 10 cm, dio označen slovima L-K.J-I-L u naravi sjevero-istočni dio dvora – parkiralište, površine 31m2 tim da se ukloni zid položen između točaka označenih slovima I-L da se pripali samovlasnički dijelovi mogu nesmetano koristiti (toč. B/I izreke).

 

Ujedno je odbijen preostali dio protutužbenog zahtjeva kojim se traži da se osniva pravo služnosti prolaza širine 1m, južnom stranom terase i dvora iznad linije u „VJEŠTVU“ stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. N. K. br. 29/2006 označene slovima A-O-B-R-C zatim istočnom stranom nekretnine pravcem označenim točkama C-J, sjevernom stranom pravcem označenim točkama J-I-H uz sjeverni zid obiteljske kuće, u korist svakodobnog vlasnika podijeljene nekretnine (toč.B/II). Odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove (B/III).

 

Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu pod toč. A/II, B/I i B/II izreke (toč. I izreke drugostupanjske presude). Ujedno je prvostupanjska presuda preinačena u dijelu pod toč. A/I izreke tako da je usvojen tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje da je naspram tuženika suvlasnik ½ dijela obiteljske kuće kao i nekretnine na kojoj je kuća izgrađena označena kao čest.zem.18461/1 (kat.čest. 2866) ZU 964 k.o. D., što u naravi predstavlja I. kat kuće, zapadni dio podruma ukupne površine 76,05 m2, zapadni dio prizemlja ukupne površine 50,90 m2, zapadni dio terase ispred objekta označen slovima N-O-B-R-P-S-N ukupne površine 46,00 m2, zapadni dio parkinga južno od objekta označen slovima A-B-E-F-G-A ukupne površine 99,00 m2, te zapadni dio parkinga sjeverno od objekta označen slovima M-L-I-H-M ukupne površine 31,00 m2, sve označeno u vještvu sudskog vještaka za geodeziju N. K. dipl.ing. geodezije od 31.5.2006. koje vještvo čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati jer će u protivnom to priznanje zamijeniti presuda (toč. II izreke drugostupanjske presude). Naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka od 9.660,47 kn (toč. III izreke).

 

Protiv drugostupanjske presude u dijelu kojime je preinačena prvostupanjska presuda tuženik je podnio reviziju na temelju čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/88 - dalje: ZPP) navodeći da odluka u ovom sporu ovisi o rješenju pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška postupka i troška revizije.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija je osnovana.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, mogu ju podnijeti protiv drugostupanjske presude po čl. 382. st. 2. ZPP ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2) ako o tom pitanju revizijski sud još nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi o njemu mogli imati različita shvaćanja, npr. zbog mogućnosti različitoga tumačenja određenih zakonskih odredaba,

3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,

4) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenog postupka zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumom ili odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava – trebalo preispitati sudsku praksu.

 

Prema st. 3. tog članka u takvoj reviziji stranaka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

 

Tuženik je kao pravna pitanja naznačio sljedeća pitanja;

 

- „da li je presudom drugostupanjskog suda isti bio vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama ili podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća uspostave etažnog vlasništva (… da su stranke još 1981 godine izvršile razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine na način da su podijelile objekt tj. njegov stambeni dio ……“; „jer to može biti podloga za etažiranje koje će biti potrebno izvršiti u budućem postupku u kojem će stranke tražiti uknjižbu etažnih dijelova a sve u smislu čl. 73. ZV-a.“

 

- „način razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva čl. 53. i 73. ZV ili geometrijskom diobom nekretnine čl. 50. i sl. ZV (u naravi predstavlja I kat kuće, zapadni dio podruma….., zapadni dio prizemlja – „podloga za etažiranje“ ….. južni dio parkinga – dvorište – geometrijska – označena slovima A-B-E-F-G-A ……. zapadni dio parkinga označen slovima M-L-I-H-M…..).“

 

Tuženik je u odnosu na postavljena pitanja istaknuo da drugostupanjska odluka nije podudarna s pravnim shvaćanjem izraženim u drugostupanjskim odlukama Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-1201/05 od 7.7.2005. i Županijskog suda u Zagrebu, Gž-9411/01 od 9.12. 2003.

 

Revizijski sud nalazi da je pitanje načina razvrgnuća vlasništva važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana s tim da odluka u ovom sporu ovisi o rješenju tog pitanja.

 

Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je suvlasnik ½ dijela obiteljske kuće kao i nekretnine na kojoj je kuća izgrađena označena kao čest.zem.18461/1 (kat.čest. 2866) ZU 964 k.o. D., što u naravi predstavlja I. kat kuće, zapadni dio podruma ukupne površine 76,05 m2, zapadni dio prizemlja ukupne površine 50,90 m2, zapadni dio terase ispred objekta označen slovima N-O-B-R-P-S-N ukupne površine 46,00 m2, zapadni dio parkinga južno od objekta označen slovima A-B-E-F-G-A ukupne površine 99,00 m2, te zapadni dio parkinga sjeverno od objekta označen slovima M-L-I-H-M ukupne površine 31,00 m2, sve označeno u vještvu sudskog vještaka za geodeziju N. K. dipl.ing. geodezije od 31.5.2006.

 

Usvajajući ovakav zahtjev drugostupanjski je sud obrazložio da su stranke još 1981. izvršile razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine na način da su podijelile cijeli objekt tj. njegov stambeni dio – kuću, terasu te dvor odnosno parking južno i sjeverno od kuće te da je to razlog za prihvaćanje tužbenog zahtjeva jer to može biti podloga za etažiranje koje će biti potrebno izvršiti u budućem postupku u kojem će stranke tražiti uknjižbu etažnih dijelova.

 

Tuženik u reviziji kroz postavljena materijalnopravna pitanja ističe da je drugostupanjski sud donio odluku a da prethodno nije utvrdio je li geometrijska dioba moguća i dopuštena te da li na taj način mogu nastati posebne čestice označene posebnim katastarskim brojevima, što bi impliciralo provesti poseban parcelacijski elaborat prema katastarskom elaboratu i kao takvu provesti u zemljišnoj knjizi.

 

Sukladno tome, Županijski sud u Varaždinu je u odluci br. Gž-1201/05 od 7.7. 2005. istaknuo da bi sud mogao donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice fizičkom diobom odnosno geometrijskom diobom, potrebno je da mjernički vještak sačini prijavni list i s kopijom katastarskog plana dostavi sudu i da nakon toga sud pozove stranke da se očituju o sadržaju prijavnog lista, s tim da u izreci odluke sud mora određeno navesti koju novoformiranu česticu s posebnim brojem, kulturom i površinom dobiva pojedina stranka.

 

Tuženik u reviziji ističe da je za objekt koji je predmet spora izdana jedna lokacijska dozvola kojom je formirana jedna jedinstvena građevinska čestica, od koje nikakvim elaboratom cijepanja nije moguće formiranje zasebnih građevinskih čestica.

 

Prema pravnom shvaćanju ovog revizijskog suda, za donošenje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice fizičkom diobom potrebno je provesti odgovarajući postupak u kojem bi se ispitala i raspravila mogućnost formiranja novih čestica (parcelacija) koje bi pripale strankama koje sudjeluju u postupku razvrgnuća, kao što bi i za stjecanje vlasništva na posebnom dijelu nekretnine bilo potrebno provesti postupak u kojem bi se utvrdilo može li se u skladu sa odgovarajućim zakonskim odredbama (uvetima) uspostaviti etažno vlasništvo.

 

Nasuprot tome, drugostupanjski je sud u svojoj odluci zauzeo pravno shvaćanje da je sama činjenica da su stranke izvršile diobu (koju tuženik u jednom dijelu osporava) – dovoljan razlog za prihvaćanje tužbenog zahtjeva jer to može biti podloga za etažiranje koje će biti potrebno izvršiti u budućem postupku u kojem će stranke tražiti uknjižbu etažnih dijelova.

 

Pritom drugostupanjski sud ispušta iz vida odredbu čl. 6. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - u daljnjem tekstu: ZVDSP), kojim je propisano da se dio stvari koje se ne može od nje fizički odvojiti, a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio), ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije što drugo određeno.

 

Nadalje, čl. 9. st. 1. ZVDSP propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

 

Budući da iz pobijane drugostupanjske proizlazi pravno shvaćanje drugostupanjskog suda prema kojem je moguće izvršiti fizičku (geometrijsku) diobu nekretnine na kojoj je izgrađena zgrada bez potrebe za provođenjem prethodnog postupka u kojem bi se ispitala mogućnost formiranja novih čestica (i etažiranje zgrade), to je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno pa je na temelju čl. 395. st. 2. ZPP-a, drugostupanjsku odluku valjalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje istom vijeću navedenog suda.

 

Zagreb, 28. veljače 2017.