NN 8/2019 (23.1.2019.)

 

Državni zavod za mjeriteljstvo

Na temelju članka 25. stavka 7. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine« broj 74/14) ravnateljica Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU ISPITIVANJA PLINOMJERA NAMIJENJENIH ZA UPORABU U KUĆANSTVU, TRGOVINI I LAKOJ INDUSTRIJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak ispitivanja plinomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji, prilikom redovne ili izvanredne ovjere.

(2) Mjerenje potrošnje u kućanstvima obavlja se pomoću plinomjera razreda točnosti 1,5 ili s plinomjerom razreda točnosti 1,0 koji ima omjer Qmax/Qmin jednako ili veće od 150, a mjerenje potrošnje plina u trgovini i lakoj industriji obavlja se pomoću plinomjera razreda točnosti 1,5.

Članak 2.

(1) Tehnički i mjeriteljski zahtjevi za plinomjere utvrđeni su odredbama Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine« broj 21/16).

(2) Plinomjeri koji su u uporabi mogu se podnositi na redovno ili izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju zahtjeve na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu.

(3) Ako se nakon propisanog postupka ispitivanja mjerila utvrdi da mjerilo zadovoljava propisane tehničke i mjeriteljske zahtjeve ovlašteni će mjeritelj ovjeriti mjerilo.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Plinomjer je mjerilo konstruirano za mjerenje, pamćenje i pokazivanje količine (obujma ili mase) gorivog plina koji je kroz njega protekao.

2. Statističko ispitivanje plinomjera je ispitivanje prilikom kojeg se donosi odluka o tome zadovoljava li serija zahtjeve temeljene na testu uzorka ili ne.

3. Serija je skup plinomjera iz kojeg se odabire uzorak plinomjera i prema kojem se mjere rezultati testa statističkog uzorka.

4. Uzorak je skup plinomjera odabranih iz serije i predanih na ispitivanje prema kojem se donosi odluka o seriji.

II. POSTUPAK ISPITIVANJA PLINOMJERA PRILIKOM REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Članak 4.

Postupak ispitivanja plinomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere opisan je u Dodatku I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

III. SADRŽAJ I ROK ČUVANJA ISPITNOG IZVJEŠĆA

Članak 5.

(1) Sadržaj ispitnog izvješća opisan je u Dodatku II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(2) Ispitno izvješće čuva se jednu godinu nakon isteka ovjernog razdoblja.

(3) Ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje plinomjera utvrđeno je propisom kojim se utvrđuju ovjerna razdoblja za pojedina zakonita mjerila.

IV. TROŠKOVI OBAVLJANJA REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Članak 6.

Iznos i način plaćanja naknade za troškove obavljanja redovne ili izvanredne ovjere utvrđen je propisom kojim se utvrđuje visina i način plaćanja naknada za mjeriteljske poslove koje obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo ili ovlašteno tijelo.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-02/02

Urbroj: 558-01/1-19-1

Zagreb, 15. siječnja 2019.

Ravnateljica Brankica Novosel, v. r.

DODATAK I.

POSTUPAK ISPITIVANJA PLINOMJERA PRILIKOM REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Ovim dodatkom propisuje se postupak ispitivanja mjerila prilikom redovne ili izvanredne ovjere kojim se utvrđuje da li plinomjeri zadovoljavaju propisane mjeriteljske i tehničke zahtjeve.

1. Definicije

1.1. Plinomjeri

1.1.1. Plinomjer s mijehom (membranski plinomjer)

Obujamsko mjerilo kojem se mjerenje obujma proteklog plina ostvaruje periodičnim punjenjem i pražnjenjem mjernih komora s fleksibilnim stjenkama. Osnovni elementi plinomjera su mjerni dio kućišta i pokazni uređaj.

1.1.2. Plinomjer s rotacijskim klipovima (u daljnjem tekstu »rotacijski plinomjer«)

Plinomjer za mjerenje obujma u kojem se nepokretna mjerna komora nalazi između stjenki čvrste komore i rotirajućeg dijela; svaki rotacijski ciklus dijelova pomiče određeni obujam plina čija se ukupna količina bilježi i pokazuje na pokaznom uređaju.

1.1.3. Plinomjer s turbinom

Mjerilo brzine strujanja u kojem dinamičke sile protoka plina uzrokuju okretanje turbinskog rotora pri brzini koja je funkcija protoka obujma plina; obujam plina proteklog kroz plinomjer s turbinom temelji se na broju okretaja turbinskog rotora.

1.1.4. Ultrazvučni plinomjer

Mjerilo brzine strujanja koje radi na principu mjerenja brzine strujanja plina u cijevi. Taj se princip mjerenja temelji na utvrđivanju vremena potrebnog da ultrazvučni signali prođu kroz plin između jedinica za odašiljanje i primanje ultrazvučnih signala.

1.1.5. Mikrotermalni plinomjer

Mirkotermalni plinomjer je mjerilo protoka koje radi na principu mjerenja temperaturnih gradijenata u struji plina. Plinomjer je opremljen s dva osjetnika temperature između kojih je ugrađen grijač. Mjerna sekcija izvedena je kao by-pass u odnosu na glavni kanal kroz koji struji najveći dio mjerenog plina. Grijač uzrokuje zagrijavanje plina koji struji te dolazi do uspostave temperaturnog polja čiji raspored ovisi o protoku i vrsti medija. Prostorno vremenska razlika temperature između osjetnika predstavlja temelj za određivanje stvarnog protoka.

1.1.6. Plinomjer s tekućinom

Mjerilo kojim se mjerenje ostvaruje strujanjem zraka kroz rotor s tri ili četiri komore koje su uronjene u zapornu tekućinu, ulje ili vodu. Zaporna tekućina ostvaruje brtvljenje prema vanjskom kućištu.

1.2. Protok

1.2.1. protok Q

Odnos količine proteklog plina kroz plinomjer i vremena potrebnog za protjecanje; izražen u m3/h.

1.2.2. količina proteklog plina

Ukupna količina proteklog plina kroz plinomjer u određenom vremenu.

1.2.3. najmanji protok Qmin

Najmanji protok pri kojem plinomjer pruža prikaze koji zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na najveću dopuštenu pogrešku (NDP).

1.2.4. najveći protok Qmax

Najveći protok pri kojem plinomjer pokazuje prikaze koji zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na NDP.

1.2.5. prijelazni protok Qt

Protok koji se odvija između najvećeg i najmanjeg protoka pri čemu se raspon protoka dijeli u dva područja, »gornje područje« i »donje područje«. Svako područje ima karakterističan NDP.

1.2.6. preopterećujući protok Qr

Najveći protok pri kojem plinomjer tijekom kratkog vremenskog razdoblja radi na zadovoljavajući način i bez slabljenja.

1.2.7. ispitni protok

Prosječni protok tijekom ispitivanja, izračunat na osnovi vrijednosti iskazane na umjerenom referentnom uređaju; omjer stvarne količine plina koji je protekao kroz plinomjer te vremena tijekom kojeg je ta količina protekla kroz plinomjer.

2. Mjeriteljski zahtjevi

Mjeriteljski zahtjevi za plinomjere namijenjene za korištenje u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji temelje se na odredbama Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine« broj 21/16), koji su primjenjivi na relevantne zahtjeve u okviru usklađenih normi.

Mjeriteljski zahtjevi koji su bili primjenjivi u razdoblju kada su plinomjeri stavljeni u uporabu također će se primjenjivati u postupku ispitivanja navedenih instrumenata.

2.1. Nazivni uvjeti rada

2.1.1. Područje protoka

Prilikom stavljanja plinomjera na tržište, proizvođač mora naznačiti najveći protok Qmax i najmanji protok Qmin.

Vrijednosti za raspon protoka plina ispunjavaju slijedeće uvjete:

 

Prijelazne vrijednosti protoka Qt su sljedeće:

 

2.1.2. Najviši radni tlak

Proizvođač mora naznačiti najviši radni tlak plinomjera, koji mora biti naznačen na plinomjeru.

2.1.3. Temperaturno područje

Svi plinomjeri moraju biti u skladu sa zahtjevima za najmanje temperaturno područje okoliša od – 10 °C do 40 °C.

Najmanje temperaturno područje plina je 40 °C.

2.1.4. Napajanje električnom energijom

Za napajanje se mora utvrditi nazivna vrijednost izvora napona izmjenične struje ili se moraju utvrditi granične vrijednosti napona istosmjerne struje

2.2. Najveća dopuštena pogreška (NDP)

2.2.1. NDP prilikom redovne i izvanredne ovjere

 

Plinomjer ne smije iskorištavati NDP-ove niti sustavno pogodovati bilo kojoj strani.

Ako tijekom ovjere sve pogreške unutar mjernog raspona mjernog instrumenta imaju isti predznak, onda iznos barem jedne od pogrešaka mora biti manji od polovične vrijednosti najveće dopuštene pogreške.

Za plinomjer s temperaturnom kompenzacijom koji prikazuje samo kompenzirani volumen, NPD plinomjera povećava se za 0,5% u rasponu do 30 °C, koji se simetrički proteže oko temperature koju je odredio proizvođač, a koje se nalazi između 15 °C i 25 °C. Izvan tog raspona dopušten je dodatni porast od 0,5 % u svakom podjeljku od 10 °C.

Kod određenih tipova plinomjera NDP koji je bio valjan u vrijeme stavljanja u uporabu može se razlikovati od prethodno navedenog NDP-a; u tom slučaju prednost ima NDP utvrđen propisom koji je bio na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu odnosno NDP naznačen u tipnom odobrenju.

2.2.2. NDP plinomjera u uporabi

 

3. Oznake na plinomjeru

Na plinomjeru moraju biti pregledno i vidljivo označene informacije na način da:

a) sve informacije budu navedene zajedno na jednoj natpisnoj pločici

b) ili tako da informacije budu raspoređene na kućištu, pokaznom uređaju, identifikacijskoj pločici ili poklopcu mjernog instrumenta, pod uvjetom da se poklopac ne može skinuti.

3.1. Natpisi i oznake

Na plinomjeru moraju biti pregledno, vidljivo i neizbrisivo označene informacije važne za ovjeru.

Na ploči pokaznog uređaja ili na posebnoj tablici plinomjera moraju biti ispisani:

– naziv ili oznaka proizvođača,

– oznaka tipnog odobrenja u skladu sa zakonodavstvom EU-a,

– serijski broj i godina proizvodnje plinomjera,

– oznaka veličine plinomjera,

– najveći protok Qmax (m3/h),

– najmanji protok Qmin (m3/h ili dm3/h),

– najveći radni tlak pmax (Pa ili kPa ili bar ili mbar),

– nazivna vrijednost obujma radnog ciklusa, osim za plinomjere s turbinom V (m3 ili dm3),

– naziv tekućine kojom se puni plinomjer s tekućinom,

– razred točnosti.

Na plinomjeru se mogu nalaziti i druge oznake koje stavlja proizvođač.

Ako su natpisi i oznake ispisani na posebnoj tablici, ona mora biti izrađena tako da se u nju može utisnuti žig. Ne smije postojati mogućnost da se tablica skine, a da se žig ne uništi.

Na plinomjerima čiji pokazni uređaj označuje samo jedan smjer protjecanja plina mora se nalaziti neizbrisiva strelica koja pokazuje taj smjer.

Na pločici plinomjera što su namijenjeni mjerenju obujma samo jedne vrste plina mora biti ispisan naziv plina kojemu se obujam mjeri.

3.2. Oznake stavljanja brojila na tržište

Plinomjer mora biti označen i oznakom koja navodi način njegova stavljanja na tržište:

– oznaka tipnog odobrenja u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu (NN 74/14), ili oznaka EC-tipnog odobrenja ili oznaka potvrde o provedenom tipnom ispitivanju EEZ-a ili oznaka potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja (H1) u skladu s Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16),

– oznaka sukladnosti »CE« i dodatna mjerna oznaka za plinomjere odobrene u skladu s Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16),

– CE oznaka mora biti najmanje visine 5 mm. Pravokutnik dodatne mjeriteljske oznake (M+godina ovjere) mora biti iste visine. Oznaka tijela za ocjenu sukladnosti (XXXX) mora biti obavezno upisana.

Primjeri oznaka sukladnosti

4. Postupak pojedinačnog ispitivanja plinomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere

4.1. Pregled provedenih ispitivanja

Svaka će se redovna ili izvanredna ovjera sastojati od sljedećih postupaka i ispitivanja:

a) priprema za ispitivanje plinomjera,

b) vizualni pregled,

c) ispitivanje točnosti plinomjera,

d) ispitivanje pada tlaka, ali samo u slučajevima kada je to navedeno u tipnom odobrenju.

4.2. Priprema za ispitivanje plinomjera

Oprema za ispitivanje plinomjera, kao i plinomjeri koji će se ispitivati moraju biti pripremljeni.

a) Oprema za ispitivanje smatra se pripremljena za pregled ako je očišćena, neoštećena, ima valjanu Potvrdu o umjeravanju, i ispunjava zahtjeve točke 1. Dodatka 8. Uredbe o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštena tijela za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje (NN 90/14).

b) Plinomjer se smatra pripremljenim za pregled ako je očišćen, podešen i ako su na njemu izvršene sve radnje neophodne za nesmetan i siguran rad plinomjera. (Ovo vrijedi kod redovne i izvanredne ovjere, kod izvanrednog ispitivanja plinomjer mora biti u stanju kao i kad je bio priključen).

Ovako pripremljen plinomjer mora prije početka pregleda biti najmanje 12 sati u prostoriji u kojoj će se pregledavati.

4.3. Vizualni pregled

Svrha vizualnog pregleda plinomjera bit će procjena:

– sukladnosti mjerila predanog na ovjeravanje s odobrenim tipom ili nacrtom mjerila, za koji je sukladnost potvrđena tijekom stavljanja na tržište, a pozornost se mora obratiti na provjeru oznaka navedenih u točki 3.,

– je li mjerilo mehanički oštećeno i imaju li metalni dijelovi tragove korozije, koja bi imala štetan učinak na rad mjerila,

– da li je došlo do prekida u prikazu volumena na plinomjeru prije nestanka struje na mjestu uporabe te je li zaslon ostao dostupan (u slučaju plinomjera s elektroničkim pokaznim uređajem),

– da li baterije koje napajaju plinomjer rade pravilno.

Ako mjerilo ne ispunjava zahtjeve vizualne provjere, ne provode se daljnja ispitivanja.

4.4. Ispitivanje točnosti plinomjera

4.4.1. Oprema za ispitivanje

Proširena mjerna nesigurnost uređaja za ispitivanje ne smije prelaziti 1/3 NDP plinomjera.

4.4.2. Ispitivanje plinomjera

4.4.2.1. Uhodavanje plinomjera

Pregledu plinomjera se pristupa kad su ispunjeni slijedeći uvjeti:

– temperatura zraka u radnoj prostoriji iznosi 20 ± 5 °C,

– razlike temperatura u između pojedinih mjesta u radnoj prostoriji ne razlikuju se za više od 1 °C,

– razlika u temperaturi između zraka u prostoriji, zraka pod zvonom, tekućine u rezervoaru uređaja i zraka u okolini plinomjera za ispitivanje nije veća od 1 °C (ovo važi samo za ispitivanje na uređaju sa zvonom).

Uhodavanje plinomjera vrši se zrakom približne gustoće ­1,2 kg/m31396983920 (to je zrak čija je temperatura između 15 °C i 25 °C i čiji se tlak ne razlikuje od normalnog atmosferskog za više od ± 5 %). Kroz plinomjer se pušta određena količina zraka pri maksimalnom protoku (Qmax). Količina zraka je određena veličinom plinomjera.

4.4.2.2. Ispitivanje nepropusnosti plinomjera

4.4.2.2.1. Ispitivanje nepropusnosti kućišta plinomjera na uređaju sa zvonom

Vrši se tako da se plinomjer postavi u ispitnu liniju i kroz njega se pod najvećim radnim tlakom koji uređaj može ostvariti i pri najvećem protoku plinomjera propušta zrak najmanje jednu minutu. Tijekom propuštanja zraka zatvaraju se ventili, tako da na taj način plinomjer ostaje pod radnim tlakom. Na kosim cijevnim manometrima vizualno se prati eventualni pomak tekućine, koji ukazuje na propusnost plinomjera ili ispitne linije.

4.4.2.2.2. Ispitivanje nepropusnosti kućišta plinomjera na uređaju sa kontrolnim plinomjerom

Vrši se tako da se kroz postavljeni plinomjer, puštanjem ventilatora u rad, kroz plinomjer usisava zrak pri najvećem protoku plinomjera u trajanju od jedne minute. Nakon toga se zatvaraju ulazni i izlazni ventil tako da se stvori podtlak ili nadtlak do najviše očekivanog podtlaka ili nadtlaka, odnosno do 10 mbara ako je očekivani podtlak ili nadtlak manji.

Poslije pet minuta (vrijeme potrebno za stabilizaciju temperature i tlaka u zatvorenom dijelu ispitne linije) očitavaju se tlak i temperatura zraka u zatvorenom dijelu ispitne linije. Kućište se smatra nepropusnim ako se u toku slijedećih šest minuta tlak i temperatura ne promjene.

4.4.2.2.3. Ispitivanje nepropusnosti kućišta plinomjera na uređaju sa kritičnim sapnicama

Uređaj proces ispitivanja nepropusnosti obavlja samostalno automatizirano. Uređaj ne dozvoljava daljnji postupak ispitivanja ako je kućište plinomjera propusno. Rezultat nepropusnosti vidljiv je na monitoru računala uređaja.

4.4.2.3. Ispitivanje točnosti pokazivanja plinomjera

Ispitivanje točnosti pokazivanja plinomjera vrši se pri sljedećim protocima:

Qmin < Q < 2 Qmin; 0,2 Qmax; Qmax – za plinomjere s mjehovima, mirkotermalne plinomjere, plinomjere s tekućinom, i ultrazvučne plinomjere

Qmin; 2,5 Qmin; 0,25 Qmax; 0,5 Qmax; i Qmax – za plinomjere s rotacijskim klipovima

Qmin; 1,5 Qmin; 2,5 Qmin; 0,25 Qmax; 0,5 Qmax i Qmax – za plinomjere s turbinom

Od ovih protoka može se odstupiti za ± 5 %. Ispitivanje na jednom protoku ne smije trajati manje od šest minuta, osim za plinomjere s mjehovima gdje jedno ispitivanje može trajati najmanje tri minute, 0,8 minuta za automatsko očitavanje.

Vrijednosti relativnih pogrešaka plinomjera kriteriji su za svrstavanje plinomjera u ispravne i neispravne.

Plinomjeri koji su uporabi i imaju valjanu prvu ovjeru ispituju se pri omjerima protoka utvrđenima propisom koji je bio na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu odnosno omjerima protoka utvrđenim u tipnom odobrenju.

Izračunata mjerna pogreška za pojedinačne omjere ispitnih protoka mora biti u skladu sa zahtjevima za najveću dopuštenu pogrešku tijekom ovjere, kako je navedeno u točkama 2.2.1. i 2.2.2. ili, ako je to prikladno, u potvrdi o tipnom odobrenju.

Ako tako nalaže proizvođač ili je tako utvrđeno u potvrdi o tipnom odobrenju, potrebno je ispuniti zahtjeve za ugradnju plinomjera, kao što je duljina stabilizirajuće cijevi ispred i nakon plinomjera te položaj plinomjera (okomiti, vodoravni) tijekom ispitivanja.

Tijekom ispitivanja točnosti nužno je provjeriti sve uređaje u plinomjeru koji mogu proizvoditi elektronički signal razmjeran protoku obujma plina.

4.4.2.4. Ispitivanje pada tlaka, ali samo u slučajevima kada je to navedeno u tipnom odobrenju

Ispitivanje pada tlaka mjeri se manometrima ugrađenim na uređajima za ispitivanje plinomjera. Padovi tlaka mjere se pri onim protocima kod kojih se i ispituje točnost pokazivanja plinomjera. Mjerenje se provodi istovremeno kad i ispitivanje točnosti pokazivanja plinomjera.

Najveći dozvoljeni pad tlaka za plinomjere s tekućinom određeni su tipnim odobrenjem.

Vrijednost pada tlaka kriterij je za svrstavanje plinomjera u ispravne i neispravne samo za plinomjere s mjehovima i plinomjere s tekućinom.

4.4.2.5. Izračun mjerne pogreške plinomjera

4.4.2.5.1. Mjerna pogreška pokazivanja plinomjera koji se ispituju na uređaju sa zvonom izračunava se po formuli:

pri čemu je:

Vp – obujam proteklog zraka očitan s ispitivanog plinomjera

Vz – obujam proteklog zraka očitan sa skale zvona

Δpu – razlika tlaka na ulazu i na izlazu ispitne linije

pz – apsolutni tlak pod zvonom (zbroj atmosferskog tlaka i radnog tlaka pod zvonom)

Δpu se obično uzima kao zbroj padova tlaka u ispitivanim plinomjerima ispred promatranog plinomjera. To znači da prvi plinomjer u liniji ima Δpu = 0. Sa Δpu = 0 možemo računati i onda kada je stvarna vrijednost Δpu < 100 Pa.

4.4.2.5.2. Mjerna pogreška pokazivanja plinomjera koji se ispituju na uređaju sa kontrolnim plinomjerom izračunava se po formuli:

gdje je:

pri čemu je:

Vi – obujam proteklog zraka očitan s ispitivanog plinomjera

Ve – obujam proteklog zraka očitan s kontrolnog plinomjera

ge – relativna greška kontrolnog plinomjera [%]

∆p = pi – pe

pri čemu je:

pi – apsolutni tlak zraka u ispitivanom plinomjeru

pe – apsolutni tlak zraka u kontrolnom plinomjeru

∆T = Ti – Te

pri čemu je:

Ti – termodinamička temperatura zraka u ispitivanom plinomjeru

Te – termodinamička temperatura zraka u kontrolnom plinomjeru

Kad je gg < 3% mjernu pogrešku pokazivanja plinomjera računamo:

g = gg+ge +gp+gt [%]

gdje je:

gp= ∆p/pe × 100

gt= – ∆T/Ti × 100

Na uređajima na kojima se gp i gt ne izračunavaju automatski dozvoljava se izračun:

gp= ∆p/10 ; ∆p izražen je mbar

gt= – ∆T/3 ; ∆T izražen je K

4.4.2.5.3. Mjerna pogreška pokazivanja plinomjera koji se ispituju na uređaju sa kritičnim venturijevim sapnicama izračunava se po formuli

gdje je:

pri čemu je:

QV,Ist, m3/h – protok registriran na ispitivanom mjerilu protoka

ΔVi – volumen koji je prošao kroz ispitivano mjerilo protoka

Δti – vrijeme trajanja ispitivanja za određeno mjerilo protoka

pri čemu je:

QV,P, m3/h – protok registriran na sapnici

pD – apsolutni tlak zraka na ulazu u sapnice

ρD – gustoća fluida kod sapnica,

ρP – gustoća fluida kod ispitivanog mjerila.

xv – funkcija atmosferskog tlaka pa, temperature okoline ta i relativne vlažnosti vanjskog zraka h.

Qv,20,tr,1000 – nazivni protok za promatranu sapnicu.

cPE – faktor koji daje funkcijsku zavisnost protoka kroz sapnice o Reynoldsovom broju. Oni se određuju eksperimentalno kod umjeravanja sapnica.

Prilikom ovjere plinomjera mora biti onemogućena zlouporaba najveće dopuštene pogreške ili njezino iskorištavanje na način da se sustavno našteti jednoj strani.

Ako tijekom ovjere sve pogreške unutar mjernog raspona mjernog instrumenta imaju isti predznak, onda iznos barem jedne od pogrešaka mora biti manji od polovične vrijednosti najveće dopuštene pogreške.

5. Postupak statističkog ispitivanja plinomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere

Statističko ispitivanje plinomjera provodi se ispitivanjem uzorka serije.

Serija je skup istovrsnih plinomjera pripravljenih za ispitivanje iz kojeg se odabire uzorak plinomjera i prema kojem se mjere rezultati testa statističkog uzorka.

Uzorak je jedna ili više jedinica plinomjera slučajno odabranih iz serije i predanih na ispitivanje prema kojem se donosi odluka o seriji.

5.1. Određivanje serije

Serija se može sastojati samo od plinomjera:

– istog proizvođača,

– istog tipa,

– iste vrste,

– istog protoka Qmax.

5.2. Statističke metode

Statističko ispitivanje plinomjera može se provesti:

a) jednostrukim uzorkovanjem, kojim se uzorak jednom uzima iz serije plinomjera,

b) dvostrukim uzorkovanjem, kojim se uzorak dvaput uzima iz serije plinomjera,

c) slobodno dogovorenim uzorkovanjem.

5.2.1. Jednostruko uzorkovanje

5.2.1.1. Jednostruko uzorkovanje plinomjera stavljenih u uporabu na temelju Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16):

 

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.2.1.2. Jednostruko uzorkovanje plinomjera koji su stavljeni u uporabu na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu:

 

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.2.2. Dvostruko uzorkovanje

5.2.2.1. Dvostruko uzorkovanje plinomjera stavljenih u uporabu na temelju Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16):

 

n – veličina uzorka u jedinicama

c1 – kriteriji prihvaćanja prvog uzorka

c1+2 – kriteriji prihvaćanja prvog i drugog uzorka

d1 – kriteriji odbijanja prvog uzorka

d2 – kriteriji odbijanja prvog uzorka

5.2.2.2. Dvostruko uzorkovanje plinomjera koji su stavljeni u uporabu na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu:

 

n – veličina uzorka u jedinicama

c1 – kriteriji prihvaćanja prvog uzorka

c1+2 – kriteriji prihvaćanja prvog i drugog uzorka

d1 – kriteriji odbijanja prvog uzorka

d2 – kriteriji odbijanja prvog i drugog uzorka

5.2.3. Slobodno dogovoreno uzorkovanje

 

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.3. Vizualni pregled

Svi uzorkovani plinomjeri moraju zadovoljiti vizualni pregled prema točki 4.3.

5.4. Ispitivanje točnosti

Ispitivanje uzorka plinomjera provodi se prema toči 4.4.

5.5. Procjena rezultata statističkog ispitivanja plinomjera

5.5.1. Ispitivani uzorak plinomjera ocjenjuje se kao zadovoljavajući ako je ispunio uvjete za prihvaćanje sukladno prethodno prihvaćenom planu za provjeru uzorka. U suprotnome se rezultat smatra nezadovoljavajućim.

5.5.2. Ako ispitivanje uzorka završi nezadovoljavajućim rezultatom, svi se plinomjeri iz serije smatraju nezadovoljavajućima. Cijela nezadovoljavajuća serija plinomjera više se ne može ovjeravati statističkim ispitivanjem.

6. Ispitno izvješće

O provedenom postupku ispitivanja ovlašteni mjeritelj radi ispitno izvješće. Sadržaj ispitnog izvješća opisan je u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

7. Državne ovjerne oznake i ovjerne isprave

Ako se nakon propisanog postupka ispitivanja mjerila utvrdi da mjerilo zadovoljava propisane tehničke i mjeriteljske zahtjeve ovlašteni će mjeritelj ovjeriti mjerilo.

Na mjerilo se postavljaju državne ovjerne oznake u obliku naljepnice i/ili u obliku žiga za utiskivanje.

Ako se tijekom ovjeravanja mjerila utvrdi da mjerilo ne zadovoljava propisane zahtjeve, mjerilo se označuje oznakom »Mjerilo je neispravno«.

Ako podnositelj zahtjeva zatraži, Zavod ili ovlašteno tijelo dužni su izdati ovjernicu i kad je mjerilo označeno ovjernom oznakom.

Državne ovjerne oznake, oznake za označivanje mjerila te sadržaj i oblik ovjernice utvrđeni su propisom kojim se utvrđuju vrsta, oblik i način postavljanja državnih ovjernih oznaka koje se rabe kod ovjeravanja zakonitih mjerila, oznaka za označivanja mjerila, te ovjernih isprava.

DODATAK II.

ISPITNO IZVJEŠĆE O REDOVNOJ/ IZVANREDNOJ OVJERI PLINOMJERA

Ispitno izvješće o ispitivanju plinomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere mora sadržavati najmanje sljedeće:

1) podatke o ovjeravatelju (naziv, adresa, broj ovjeravatelja zaveden u bazi DZM-a),

2) podatke o vlasniku mjerila,

3) podatke o mjerilu (naziv, proizvođač, vrsta, serijski broj, godina proizvodnje, broj stare ovjerne oznake),

4) službenu oznaku tipa mjerila ili oznaku potvrde o odobrenju tipa mjerila (B) ili oznaku potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja (H1),

5) podatke o upotrijebljenim etalonima (proizvođač, vrsta, serijski broj, podaci o sljedivosti etalona – tko je umjerio, rok valjanosti umjeravanja, broj potvrde o umjeravanju ili broj oznake »Umjereno«),

6) mjeriteljski zahtjevi (naziv propisa),

7) kratak opis ili naziv mjerne metode,

8) datum i vrijeme ispitivanja,

9) vanjske uvjete (ako su propisani pri ispitivanju),

10) rezultate mjerenja (rezultati vizualnog pregleda i rezultati ispitivanja točnosti),

11) ocjenu ispravnosti mjerila,

12) prezime i ime ovlaštenog mjeritelja koji je izvršio ispitivanje,

13) potpis ovlaštenog mjeritelja,

14) pečat za dokumente ovjeravatelja.

Svaka stranica ispitnog izvješća mora biti označena rednim brojem stranice i ukupnim brojem stranica izvješća.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_8_176.html