NN 7/2019 (22.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

NN 7/2019 (22.1.2019.)

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Francuski jezik.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:

– Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Francuski jezik objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06,

– Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),

– Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Francuski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.

Klasa: 602-01/19-01/00026

Urbroj: 533-06-19-0003

Zagreb, 14. siječnja 2019.

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA FRANCUSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik, učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonskih kultura, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na razumijevanje važne uloge poučavanja i učenja francuskoga jezika, upoznavanje frankofonskih kultura i razvoj vlastite višejezičnosti i višekulturnosti što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.

Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika promiču se temeljne vrijednosti, kao što su znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okružja. Upoznajući frankofonsku kulturu, učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje život svojih vršnjaka i stanovnika frankofonskih zemalja, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik razvija čitalačke navike, poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.

Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika

Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.

Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulumu

Francuski jezik poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezni, izborni ili fakultativni nastavni predmet. Uz različito definirane ishode po razredima učenik postiže razinu usvojenosti znanja i vještina od A1 do B2 prema ZEROJ-u, ovisno o satnici pojedinoga programa i sposobnostima učenika. Na Slici 1. prikazano je sedam inačica odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta Francuski jezik. Dva polazišta za njihovu izradu bila su godišnji fond sati i razina usvojenosti znanja i vještina.

Za ostale mogućnosti, čije satnice nisu prikazane u ovome kurikulumu, učiteljima se preporuča kombiniranje postojećih inačica. Primjerice, za gimnazije u kojima satnica Francuskoga jezika u 1. razredu na godišnjoj razini iznosi 140 sati, u 2. i 3. razredu 105 sati, a u 4. razredu 96 sati, učiteljima se preporuča da se prilikom izrade godišnjega izvedbenoga kurikuluma u 1. razredu koriste odgojno-obrazovnim ishodima inačice Francuski jezik, 1. i 2. razred, srednje škole, nastavak učenja, 70 sati, a u 2., 3. i 4. razredu inačice kurikuluma Francuski jezik, srednje škole, nastavak učenja, 105 sati.

Slika 1. Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnomu kurikulumu

Kratka oznaka nastavnoga predmeta Francuski jezik je FJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći:

stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način

stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način

stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije

razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja

stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura

razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOG KURIKULUMA

Tri su domene predmetnoga kurikuluma Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (vidi Sliku 2.).

Slika 2. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja

Domena Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima

ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.

Jezično je posredovanje složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pisano ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.

Razvojem komunikacijske kompetencije kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.

Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikulum predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.

Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama

empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura

sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje.

Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:

sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i

razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju te je ustrajan i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju te tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikuluma.

Učenikovo napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda.

Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjavaju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda nije iscrpna, već ih učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalazi se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda (iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća) navode se u metodičkim priručnicima predmetnog kurikuluma. Razine usvojenosti ne predstavljaju školsku ocjenu.

Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.

U kurikulumu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 300 riječi, a dugi tekst više od 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 180 riječi, a dugi tekst više od 180 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ – 1min, kratki 1 – 2 min, srednje dugi 2 – 3½, dugi 3½ – 5min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 5 min te dugi od 5 do 8 min.

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog …), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje …), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost …) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka …). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema primajućim i proizvodnim jezičnim djelatnostima, a progresija odgojno-obrazovnih ishoda u toj domeni ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri primanju i proizvodnji tekstova.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda mogu se prema potrebi provesti na materinskome jeziku, ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega i zahtjevnosti strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od 1. do 4. razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju francuskoga jezika u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su i sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda iskazani na razini razreda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda uključuju preporučene teme, jezične funkcije i tekstne vrste, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje francuskoga jezika. Jezični sadržaji nisu propisani niti su iscrpni, već se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Popis jezičnih sadržaja nije iscrpan, već se bira primjereno razvojnoj dobi učenika. Navedeni sadržaji u pojedinome razredu podrazumijevaju ovladanost na razini uporabe, no mogu se pojaviti prije na razini prepoznavanja. Svi jezični sadržaji ciklički se ponavljaju i nadograđuju po razredima (viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.

U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.

FJ	Francuski jezik
OŠ (1)	Osnovna škola – prvi strani jezik
OŠ (2)	Osnovna škola – drugi strani jezik (izborni predmet)
SŠ (1)	Srednja škola – prvi strani jezik
SŠ (2)	Srednja škola – drugi / treći strani jezik
A.	Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.	Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.	Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.	Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.

Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Primjer 1.

OŠ FJ (2) A.1.1.

Osnovna škola, Francuski jezik, izborni predmet, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod

Primjer 2.

SŠ FJ (1) B.2.3.

Srednja škola, Francuski jezik, prvi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod

Osnovna škola Francuski 1. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.1.1. Učenik razumije učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.	– reagira, verbalno i neverbalno, na učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice – uočava razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik – pokazuje razumijevanje izgovorene riječi povezujući je sa slikom i napisanom riječi	Učenik razumije dio učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.1.2. Učenik prepoznaje grafijske slike učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.	– pokazuje razumijevanje usmeno usvojenih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica – povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom – pokazuje razumijevanje napisane riječi povezujući je sa slikom	Učenik prepoznaje dio grafijskih slika učestalih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih rečenica.
OŠ FJ (1) A.1.3. Učenik prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.	– prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice primjenjujući pravopisna pravila – uočava osnovne razlike između grafije hrvatskoga i francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.1.4. Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.	– ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška oponašajući izgovor i intonaciju – imenuje i pokazuje predmete iz svoga okružja na temelju predloška	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori na temelju zvučnoga predloška učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.1.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.	– koristi se jednom riječju ili vrlo kratkom i vrlo jednostavnom rečenicom kako bi započeo razgovor – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih na temelju predloška – sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Igračke i igre; Boje; Moja obitelj; Moj dom; Hrana; Životinje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: pozdravi, osobni podatci, obitelj, životinje, boje, igre i igračke, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari, osoba i životinja, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i nesviđanja.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne aktivnosti raznolike su, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. S čitanjem se započinje vrlo postupno tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja, a ne proizvodnja tekstova. S pisanjem se započinje krajem prvoga polugodišta i pristupa mu se izrazito postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.1.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i frankofonskih kultura.	– učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole – povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje dio najjednostavnijih obilježja vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.1.2. Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.	– prepoznaje načine neformalnoga pozdravljanja primjerene situaciji – prepoznaje načine čestitanja – prepoznaje načine neformalnoga zahvaljivanja, ispričavanja i zamolbi	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.	– rado sudjeluje u aktivnostima za djecu specifičnima za frankofonsku kulturu – izražava želju za dječjim sadržajima tipičnima za frankofonsku kulturu	Učenik spontano pokazuje zanimanje za frankofonsku kulturu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.1.1. Učenik prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.	– uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica – navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem razumijevanju riječi i rečenica	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.1.2. Učenik prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.	– uočava temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju – navodi i opisuje temeljne strategije koje pridonose jednostavnijem izražavanju	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje temeljne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.1.3. Učenik prepoznaje temeljne izvore informacija na ciljnome jeziku.	– razlikuje temeljne izvore informacija – navodi i opisuje temeljne izvore informacija – opisuje organizaciju i sadržaj osnovnih izvora informacija – prepoznaje načine služenja izvorima informacija	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio temeljnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno. Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno – učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano – tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se oni mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.

Osnovna škola Francuski 2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.2.1. Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.	– reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i vrlo jednostavne rečenice – pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima	Učenik razumije dio kratkih i vrlo jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.2.2. učenik razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice u pisanome obliku.	– pokazuje razumijevanje usvojenih riječi i kratkih i vrlo jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje napisane rečenice povezujući je s njezinim pisanim oblikom	Učenik djelomično razumije kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.3. Učenik prepisuje kratke i jednostavne rečenice.	prepisuje riječi i kratke i jednostavne rečenice – primjenjuje pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno prepisuje kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.4. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.	– oblikuje i izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice – imenuje i pokazuje radnje i predmete iz svoga okružja – oponaša francuski izgovor i koristi se odgovarajućom intonacijom	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.2.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.	– koristi se kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru i djelomično se točno koristi kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Moj dom; Tijelo; Odijevanje; Hrana i piće; Basne; Praznici i blagdani. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, vrlo kratka poruka, strip, pjesma, basna. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima s naglaskom na jezičnim djelatnosti slušanja i govorenja. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice, recitacije i dječje pjesmice imaju važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. S čitanjem se započinje vrlo postupno, tek nakon što su učenici na materinskome jeziku usvojili osnove čitanja. U prvome razredu osnovne škole od učenika se očekuje dostizanje više razine razumijevanja, a ne proizvodnja tekstova. Pisanju se pristupa postupno. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja višekratno usmeno ponavljaju. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja ne razlikuju se od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.2.1. Učenik prepoznaje jednostavna obilježja vlastite i frankofonskih kultura.	– učenik prepoznaje i razlikuje hrvatske i frankofonske nacionalne simbole – povezuje najjednostavnije, temeljne elemente svoje i frankofonskih kultura i civilizacije	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.2.2. Učenik razlikuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.	– uočava i uspoređuje načine formalnoga i neformalnoga obraćanja i pozdravljanja u svojoj i frankofonskoj kulturi – uočava i uspoređuje načine čestitanja i zahvaljivanja u svojoj i frankofonskoj kulturi.	Učenik uz povremenu pomoć razlikuje dio osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipične za svoju i frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.2.3. Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.	– uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornoga područja – pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura	Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.2.1. Učenik uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.	– prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje – primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.2.2. Učenik uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.	– prepoznaje i objašnjava važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje – primjerima potkrepljuje važnost korištenja strategija za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.2.3. Učenik uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.	– prepoznaje i objašnjava važnost korištenja različitih izvora informacija – primjerima potkrepljuje važnost pravilne uporabe izvora informacija – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija	Učenik uz povremenu pomoć uočava svrhu korištenja izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Kako bi učenici uočili i osvijestili važnost i uporabnu vrijednost strategija za uporabu jezika, na strategije ih se upućuje kontinuirano i sustavno. Njihovu se učenju i poučavanju od prvoga razreda pristupa eksplicitno – učitelj govori o načinima koji olakšavaju uporabu francuskoga jezika, i integrirano – tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Predlaže se da učitelj verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se oni mogu primjenjivati u različitim komunikacijskim aktivnostima.

Osnovna škola Francuski 3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.3.1. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – izvršava upute izrečene na francuskome jeziku – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj poznate tematike – prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice	Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (1) A.3.2. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.	– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima	Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.3. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.	opisuje jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravila francuskoga pravopisa	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.4. Učenik govori kratke i jednostavne rečenice na temelju predloška.	– oblikuje i izgovara kratke i jednostavne rečenice na temelju zvučnoga predloška – opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.3.5. Učenik sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.	– koristi se kratkim i jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja pitanja i odgovara na njih kratkim i jednostavnim rečenicama – sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenome razgovoru koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama djelomično točno.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Vrijeme; Moj dom; Hrana i obroci; Svakodnevne aktivnosti; Slobodno vrijeme i druženje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: imenovanje i opisivanje osoba; predstavljanje (C’est1397518451, C’est un…, Il y a…), snalaženje u prostoru i vremenu, izražavanje ukusa, izražavanje slaganja i neslaganja (ne...pas), povezivanje ideja jednostavnim veznicima (et, mais, ou). Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.3.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.	– pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima – povezuje osnovne sličnosti i razlike vlastite i frankofonskih kultura	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (1) B.3.2. Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.	– koristi se načinima formalnoga i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerenima situaciji – koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji – pita drugoga za osjećaje i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.3.3. Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.	– pronalazi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama – daje primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi	Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.3.1. Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.3.2. Učenik primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih, vrlo jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne, vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.3.3. Učenik se koristi temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija – prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom temeljnih, vrlo jednostavnih izvora informacija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene vrlo jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – koristi se materinskim jezikom kako bi razumio nepoznatu riječ ili izraz na francuskome jeziku – koristi se kognatima kako bi razumio nepoznatu riječ (npr. radio i la radio) – zaključuje o značenju riječi i izraza na temelju sličnosti – usmjerava pažnju pri slušanju – pažljivo čita upute za slušanje i čitanje – koristi se ilustracijama kako bi razumio značenje nepoznate riječi ili nepoznatog teksta – uočava kada sugovornik ne razumije njegov iskaz i koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi mu pojednostavnio razumijevanje – sugovorniku verbalno ili neverbalno daje do znanja da nije razumio – traži pomoć zbog nerazumijevanja govorene riječi, rečenice ili teksta – traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u slušanju i čitanju – uočava vezu između djelatnosti slušanja i čitanja emocija. Preporučene vrlo jednostavne strategije za pisanje i govorenje: – koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi si olakšao izražavanje – koristi se predloškom u pisanju i govorenju – koristi se različitim sredstvima neverbalne komunikacije kako bi se jasnije izrazio – imitira zvukove i intonaciju – uočava svoja odstupanja u izgovoru i odstupanja drugih učenika – uočava važnost samoispravljanja u čitanju – ponavlja riječi radi boljeg izgovora i otklanjanja odstupanja – pažljivo čita upute za pisanje i govorenje – služi se uputama i predloškom u planiranju pisanja i govorenja – kombinira tehnike pisanja kao mogućnost izražavanja misli (crtež, tekst) – provjerava točnost prepisanoga ili napisanoga – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja rečenice – traži pomoć za suočavanje s negativnim emocijama u govorenju i pisanju – uočava vezu između djelatnosti pisanja i govorenja i emocija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Osnovna škola Francuski 4. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.4.1. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj – izdvaja glavnu poruku te osnovne informacije teksta poznate tematike	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.4.2. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.4.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.	oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u pisanoj interakciji na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.4.4. Učenik govori kratke i jednostavne rečenice.	– imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okružju kratkim i jednostavnim rečenicama – opisuje slikovni predložak koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama – prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratke i jednostavne rečenice.
OŠ FJ (1) A.4.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.	– koristi se jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Mjesto u kojem živim; Javni prostori; Zdravlje i higijena; Prijatelji; Glazba i sport; Praznici i blagdani. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika.
Nastavne aktivnosti su raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi.	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.4.1. Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.	– uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama – navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga jezika i govornika francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.4.2. Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.	– na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnoga ophođenja – navodi primjere uljudnoga ophođenja tipične za frankofonsku kulturu – odabire prikladne obrasce uljudnoga ophođenja	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (1) B.4.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.	– opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa	Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi.	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.4.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.4.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.4.3. Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija – prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene jednostavne strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se vrlo jednostavne i jednostavne strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Osnovna škola Francuski 5. razred, 5. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.5.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku te osnovne i specifične informacije teksta poznate tematike	Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (1) A.5.2. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.5.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.	oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.4. Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.	– oblikuje i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okružja – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.5.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje vrlo kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
	– koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svakodnevne aktivnosti; Prijatelji; Škola; Slobodno vrijeme; Svijet prirode; Dom; Hrana; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljaka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2. grupe, najčešćih glagola 3. grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i nesviđanja, izražavanje količine, naručivanje hrane, kupovina, postavljanje jednostavnih pitanja. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, neformalno pismo, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične se strukture odabiru prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve češće se primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.5.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.	– povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi – opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu	Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (1) B.5.2. Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.	– uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama – uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama – uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (1) B.5.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.	– planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose	Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.5.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.	– upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (1) C.5.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.	– upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (1) C.5.3. Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija – u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije – objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora	Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporuka strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Osnovna škola Francuski 6. razred, 6. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.6.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.2. Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.6.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje – strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.4. Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.6.5. Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Ekologija; Školski praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi novi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije čemu u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobitu važnost. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, nakon drugog razreda sve se češće primjenjuju aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.6.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.	– ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja – navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura	Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.6.2. Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.	– prilagođava svoje ponašanje francuskome tijekom sudjelovanja u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama – primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (1) B.6.3. Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.	– daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana -prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana – pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa	Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.6.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.	– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.	– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (1) C.6.3. učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora – na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije	Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta
– traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – uporabom metajezika primjerenog dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da zahtijevaju uporabu strategija. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. O strategijama se razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Osnovna škola Francuski 7. razred, 7. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.7.1. Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.2. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.7.3. Učenik piše kratki i jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.4. Učenik govori kratki i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara kratki i jednostavni tekst – opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.7.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje kratki i jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Važne frankofonske ličnosti; Prehrana; Prijateljstva; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que). Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.7.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.	– spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima – povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima	Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (1) B.7.2. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– prilagođava svoje ponašanje i ophođenje u međukulturnim susretima s frankofonima – uspoređuje i koristi odgovarajuće izraze pristojnosti tipične za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.7.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.	– promatra i uočava različite međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma – uspješno rješava jednostavne međukulturne nesporazume	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.7.1. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.	– ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (1) C.7.2. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.	– ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (1) C.7.3. Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.	– uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima – navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija – prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Osnovna škola Francuski 8. razred, 8. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) A.8.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.2. Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (1) A.8.3. Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.4. Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
OŠ FJ (1) A.8.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Mediji; Komunikacija; Školovanje; Osobna iskustva, uspomene, želje i nadanja; Praznici i blagdani. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, kratki prozni tekstovi. Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) B.8.1. Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.	– objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura – navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život	Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
OŠ FJ (1) B.8.2. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama – primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (1) B.8.3. Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.	– razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja – razvija razumijevanje za novo i drukčije – pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju	Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (1) C.8.1. Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (1) C.8.2. Učenik vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (1) C.8.3. Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.	– prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora – prepoznaje namjeru autora – navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije – procjenjuje vjerodostojnost informacija	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI – OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – IZBORNI PREDMET (70 SATI/ŠK. GOD.)

Osnovna škola Francuski 4. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.4.1. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje jednostavnoga zvučnog sadržaja povezujući ga sa slikovnim predloškom ili napisanim riječima – reagira, verbalno i neverbalno, na kratke i jednostavne rečenice	Učenik razumije dio kratkih i jednostavnih rečenica ako se govori polako, jasno, razgovijetno i uz dosta ponavljanja.
OŠ FJ (2) A.4.2. Učenik razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanome tekstu.	– pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih rečenica – pokazuje razumijevanje povezujući riječi i kratke jednostavne rečenice sa slikovnim sadržajima	Učenik djelomično razumije kratke i jednostavne rečenice u pisanom tekstu.
OŠ FJ (2) A.4.3. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.	opisuje vrlo jednostavni slikovni predložak vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška – sudjeluje u pisanoj interakciji vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.4. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice na temelju predloška.	– oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice – opisuje slikovni predložak, svoju okolinu i jednostavne radnje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.4.5. Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.	– koristi se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor – postavlja pitanja i odgovara na njih vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – sudjeluje u vođenome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Susreti, upoznavanja i pozdravi; Moja škola; Moja obitelj; Tijelo i osobna higijena; Moji kućni ljubimci; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: pozdravi, osobni podatci, obitelj, boje, brojevi, školski pribor, blagdani, imenovanje stvari i osoba, predstavljanje sebe i drugih, izražavanje molbe i zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje, postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih, brojanje do 10, jednostavno opisivanje (il y a), iskazivanje posvojnosti (mon, ma), izražavanje sviđanja i nesviđanja. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavnesu aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične strukture se ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.4.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.	– pronalazi osnovna obilježja svoje i frankofonskih kultura u poznatim sadržajima – povezuje osnovne sličnosti i razlike u vlastitoj i frankofonskoj kulturi	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio osnovnih sličnosti i razlika u vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
OŠ FJ (2) B.4.2. Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.	– koristi načine formalnog i neformalnoga pozdravljanja i obraćanja primjerene situaciji – koristi se načinima čestitanja primjerenima situaciji – pita za osjećaje drugoga i izražava svoje vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom osnovnih obrazaca uljudnoga ophođenja koji su tipični za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.4.3. Učenik prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonske kulture.	– uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života frankofonskoga govornog područja – pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike u obilježjima vlastite i frankofonskih kultura	Učenik spontano prihvaća sličnosti i razlike jednostavnih obilježja svoje i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.4.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu jednostavnih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.4.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu jednostavnih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.4.3. Učenik se koristi jednostavnim izvorima informacija na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebom odabire odgovarajući jednostavni izvor informacija – prema uputama pronalazi i izdvaja informacije u jednostavnim izvorima informacija	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom jednostavnih izvora informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja
– postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Osnovna škola Francuski 5. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.5.1. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – pokazuje razumijevanje povezujući zvučni i slikovni jezični sadržaj – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu poznate tematike – prepoznaje učinke intonacije na značenje rečenice	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.5.2. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.5.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.	oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – opisuje slikovni predložak kratkim i jednostavnim rečenicama – postavlja i odgovara na jednostavna pitanja – sudjeluje u pisanoj interakciji kratkim i jednostavnim rečenicama na temelju predloška primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – primjenjuje pravila francuskoga pravopisa – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.5.4. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.	– imenuje i opisuje radnje i stvari u svome okruženju vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – opisuje slikovni predložak koristeći se vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – prepričava uz uporabu neverbalnih i vizualnih komunikacijskih sredstava	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.
OŠ FJ (2) A.5.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.	– sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila i odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se vrlo jednostavnim rečenicama kako bi započeo i zaključio razgovor poznate tematike	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Škola; Slobodno vrijeme; Prijatelji; Dom; Svakodnevne aktivnosti; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: imenovanje osoba, predmeta i aktivnosti, opisivanje osoba, predmeta i prostorija, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa, postavljanje jednostavnih pitanja. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na multisenzornim komunikacijskim aktivnostima. Svi sadržaji uvode se prema osnovnim didaktičkim principima, u kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika bez uporabe metajezika. Nastavne su aktivnosti raznolike, zanimljive, zabavne i vrlo se dinamično izmjenjuju. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na govornoj komunikaciji i kojima se potiče učenička maštovitost i kreativnost, a što je preduvjet uspjeha svakog učenika. Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnoga izgovora, naglaska, ritma i intonacije. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito materinskim jezikom, i međupredmetnim temama. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i multimodalna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Jezične se strukture ne tumače, već se uvode globalno i utvrđuju oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca. Iako je težište na govornoj komunikaciji, primjenjuju se i aktivnosti pisanog izražavanja.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga kratki su i razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.5.1. Učenik navodi osnovne sličnosti i razlike između vlastite i frankofonskih kultura.	– uočava sličnosti i razlike u kulturnim običajima, proslavama i igrama u Hrvatskoj i frankofonskim zemljama – navodi i opisuje navike iz svakodnevice govornika hrvatskoga i govornika francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć navodi dio osnovnih sličnosti i razlika između vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.5.2. Učenik se koristi prikladnim obrascima ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.	– na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnog ophođenja – navodi primjere uljudnog ophođenja tipične za frankofonsku kulturu – odabire prikladne obrasce uljudnog ophođenja	Učenik se uz povremenu pomoć koristi dijelom prikladnih obrazaca ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu u poznatim situacijama.
OŠ FJ (2) B.5.3. Učenik uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe.	– pronalazi primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi u međukulturnim situacijama – daje primjere osnovnih stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi	Učenik uz povremenu pomoć uočava dio osnovnih hrvatskih i frankofonskih kulturnih stereotipa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.5.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.	– upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.	– upoznaje vlastiti stil učenja – razlikuje jednostavne strategije koje odgovaraju različitim stilovima učenja – isprobava i odabire jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje u skladu s vlastitim stilom učenja.
OŠ FJ (2) C.5.3. Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija – u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije – objašnjava i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora	Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta – nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Osnovna škola Francuski 6. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.6.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu poznate tematike	Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, uz ponavljanje.
OŠ FJ (2) A.6.2. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.6.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.	oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje na temelju predloška – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.6.4. Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška.	– oblikuje i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst na temelju predloška – opisuje osobe i imenuje jednostavne radnje, stvari i pojave iz svoga okružja na temelju predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.6.5. Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome vođenom razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Prijatelji; Škola; Svijet prirode; Dom; Hrana i piće; Kupovina i usluge; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: fizički opis osobe i opis karaktera (opisni pridjevi, slaganje u rodu i broju), opis krajolika, biljaka i životinja, opis prostora i prostorija, izražavanje sadašnjosti (sadašnje vrijeme glagola 1. grupe, 2. grupe, najčešćih glagola 3. grupe i povratnih glagola), izražavanje sviđanja i nesviđanja, izražavanje količine, postavljanje jednostavnih pitanja, davanje naredbe; naručivanje hrane, kupovina. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, neformalno pismo, poster, kratka poruka, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.6.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.	– povezuje svoja znanja i životna iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi – opisuje jednostavne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu	Učenik uz povremenu pomoć povezuje dio jednostavnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom.
OŠ FJ (2) B.6.2. Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za frankofonsku kulturu.	– uočava načine oslovljavanja vršnjaka i odraslih u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama – uočava načine ponašanja frankofona u različitim poznatim situacijama – uspoređuje načine ponašanja frankofona i pripadnika hrvatske kulture u poznatim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć uočava dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
OŠ FJ (2) B.6.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.	– opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa	Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.6.1. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.	– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za slušanje i čitanje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.2. Učenik primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.	– razlikuje jednostavne strategije primjerene različitim potrebama – procjenjuje doprinos pojedine jednostavne strategije rješavanju zadatka – u skladu s različitim zadatcima odabire i kombinira jednostavne strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje jednostavne strategije za pisanje i govorenje primjerene različitim potrebama.
OŠ FJ (2) C.6.3. Učenik organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i odabire informacije iz različitih izvora – na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije	Učenik uz povremenu pomoć organizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene jednostavne strategije za slušanje i čitanje: – povezuje nove riječi s poznatima kako bi razumio riječ, izraz ili rečenicu – uočava i koristi sličnosti i razlike između francuskog i drugih jezika koje zna i uči radi boljeg razumijevanja – povezuje nepoznatu riječ s kontekstom i otkriva njeno značenje u rečenici ili tekstu – utvrđuje svrhu slušanja i čitanja – usmjerava pažnju na ključne informacije u tekstu – koristi se ključnim informacijama kako bi povećao razumijevanje teksta – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta koristeći asocijacije i zajednički korijen riječi – podcrtava ili zaokružuje ključne informacije u tekstu – koristi se kontekstom i ključnim informacijama u razumijevanju nepoznatog teksta – skenira/prelijeće tekst – traži pomoć iz različitih izvora informacija zbog nemogućnosti razumijevanja teksta – prati svoj napredak u djelatnostima slušanja i čitanja koristeći alate za samovrednovanje – pomaže drugim učenicima u razumijevanju riječi ili izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti čitanja – postavlja pitanja kako bi riješio nedoumice u razumijevanju riječi, rečenice ili teksta – zaključuje o nastavku iskaza sugovornika kako bi ga jednostavnije razumio – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima čitanja i slušanja – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja poput glazbe ili samogovora. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se učestalim riječima i izrazima kako bi zamijenio one koje ne poznaje – prati svoj napredak u djelatnostima pisanja i govorenja koristeći alate za samovrednovanje – procjenjuje kvalitetu napisanoga ili izgovorenoga koristeći se alatom za samovrednovanje – koristi se gramatičkim pravilima kako bi povećao točnost vlastitog iskaza – uočava važnost pojedinih faza pisanja – koristi se olujom ideja kao uvodom u pisanje ili govorenje – planira temu i sadržaj pisanog teksta – traži pomoć zbog nepoznavanja pravopisnih pravila – traži pomoć zbog nemogućnosti oblikovanja govorenog i pisanog teksta
– nadzire i procjenjuje vlastiti izgovor – nadzire i procjenjuje točnost uporabe riječi i izraza – prepoznaje važnost suradnje u djelatnosti pisanja – ponavlja riječi sugovornika u svojem iskazu kako bi si olakšao izražavanje – isprobava riječi i izraze i prati reakcije sugovornika – traži potvrdu od sugovornika o točnosti iskaza – prepoznaje uzroke negativnih osjećaja u djelatnostima pisanja i govorenja – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se smijehom i tehnikama opuštanja – kontrolira negativne emocija, samostalno ili uz pomoć učitelja i drugih učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Osnovna škola Francuski 7. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.7.1. Učenik razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i vrlo jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.2. Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.7.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst poznate tematike – opisuje svoju okolinu, radnje i događaje – strukturira vrlo jednostavni tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.4. Učenik govori kratki i vrlo jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara kratki i vrlo jednostavni tekst – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i vrlo jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.7.5. Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje kratki i vrlo jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Putovanja, gradovi i znamenitosti; Promet; Zdravlje i prehrana; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje određenosti, neodređenosti i posvojnosti, izražavanje odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje količine i kvalitete, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma, oglas, reklama. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.7.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.	– ukratko iznosi posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja – navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura	Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.7.2. Učenik se koristi frankofonskim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.	– prilagođava svoje ponašanje francuskome pri sudjelovanju u kratkim i jednostavnim autentičnim i simuliranim situacijama – primjenjuje osnovne frankofonske obrasce ponašanja u poznatim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć koristi dio frankofonskih obrazaca ponašanja i ophođenja u poznatoj situaciji.
OŠ FJ (2) B.7.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.	– planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima. – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose	Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.7.1. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za slušanje i čitanje s uspjehom u slušanju i čitanju.	– ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u slušanju i čitanju.
OŠ FJ (2) C.7.2. Učenik dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.	– ističe i određuje važnost primjene strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između strategija za slušanje i čitanje i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć dovodi u vezu primjenu strategija za pisanje i govorenje s uspjehom u pisanju i govorenju.
OŠ FJ (2) C.7.3. Učenik vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.	– uspoređuje i procjenjuje različite izvore informacija prema unaprijed izrađenim kriterijima -navodi čimbenike koji određuju kvalitetu izvora informacija – prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje izvore informacija potrebne za učenje ciljnoga jezika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Osnovna škola Francuski 8. razred, 5. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) A.8.1. Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta poznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.2. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
OŠ FJ (2) A.8.3. Učenik piše kratki i jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst poznate tematike – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.4. Učenik govori kratki i jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara kratak i jednostavan tekst – opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje – prepričava ili priča priču na temelju vizualnoga i multimodalnoga predloška – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
OŠ FJ (2) A.8.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje kratak i jednostavan razgovor nepoznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Važne frankofonske ličnosti; Ekologija; Školovanje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni i složeni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja jednostavnim veznicima i veznim riječima (d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que). Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 8. razreda približno odgovara razini A1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se u kontekstu i induktivno uz postupno uvođenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) B.8.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.	– spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima – povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima	Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
OŠ FJ (2) B.8.2. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima – uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
OŠ FJ (2) B.8.3. Učenik poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.	– daje primjere sličnosti i razlika životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana – prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i frankofonskih građana – pozitivno reagira na razlike i izražava interes za razvijanje međukulturnih odnosa	Učenik spontano poštuje razlike između vlastite i frankofonskih kultura u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
OŠ FJ (2) C.8.1. Učenik vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost strategija za slušanje i čitanje i drugih strategija koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za slušanje i čitanje.
OŠ FJ (2) C.8.2. Učenik vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost strategija za pisanje i govorenje i drugih strategija koje mu olakšavaju pisanje i govor – objašnjava, razlikuje i primjenjuje strategije koje mu osiguravaju najveću učinkovitost u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje korištene strategije za pisanje i govorenje.
OŠ FJ (2) C.8.3. Učenik vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.	– prikuplja, uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora – navodi čimbenike koji određuju kvalitetu informacije – procjenjuje vjerodostojnost informacija	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite informacije iz izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezik primjeren dobi učenika, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. O strategijama se redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 1. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.1.1. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst ako se govori polako, razgovijetno i uz ponavljanje.
SŠ FJ (2) A.1.2. Učenik razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije vrlo kratki i vrlo jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.1.3. Učenik piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.	oblikuje i piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u vrlo jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama, vrlo jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.4. Učenik govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.1.5. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.	– započinje i zaključuje razgovor – postavlja i odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja – koristi se odgovarajućim vokabularom, vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i vrlo jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u vrlo kratkome i vrlo jednostavnome vođenome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i moji prijatelji; Obveze i slobodno vrijeme; Obitelj; Hrana i prehrambene navike; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: predstavljanje sebe i drugih, imenovanje i opisivanje osoba, prostora i aktivnosti, izražavanje molbe i zahvaljivanje, izražavanje određenosti i neodređenosti, izricanje slaganja i neslaganja (ne...pas, ne...jamais), postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.1.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.	– uočava, razlikuje i opisuje osnovne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu – povezuje svoja znanja i iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi	Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.2. Učenik uočava i koristi se obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.	– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za frankofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnoga ophođenja specifične za frankofonsku i hrvatsku kulturu – koristi načine formalnoga i neformalnoga pozdravljanja, obraćanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji	Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi dio obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (2) B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.	– opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa	Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih odnosa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.1.1. Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje – planira uporabu strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.1.2. Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje planira uporabu strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.1.3. Učenik se koristi različitim izvorima informacija na ciljnome jeziku.	– razlikuje i koristi se različitim izvorima informacija – prepoznaje načine služenja izvorima informacija – prepoznaje i objašnjava svrhu korištenja različitih izvora informacija	Učenik uz povremenu pomoć koristi različite izvore informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja, no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 2. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.2.1. Učenik razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.2. Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanoga ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.2.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.4. Učenik govori kratki i jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara kratki i jednostavni tekst – opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnog iskustva – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.2.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa – postavlja i odgovara na pitanja – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Dom i mjesto u kojem živim; Svakodnevne aktivnosti; Putovanja; Ekologija i zdravlje; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: javni prostori, promet, gradovi, znamenitosti, putovanja, ekologija, snalaženje u prostoru i vremenu, imenovanje i opisivanje prostorija, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje, izražavanje posvojnosti i odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje kvalitete i kvantitete, naručivanje hrane, kupovina.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, poster, poruke, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične se strukture ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.2.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.	iznosi razlike i sličnosti kultura na temelju usvojenih znanja i iskustava – navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura	Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.2.2. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima – uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.	– planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonim vršnjacima – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose	Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.2. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (2) C.2.3. Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija – u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije – objašnjava, organizira i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora	Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja, no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 3. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.3.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.2. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.3.3. Učenik piše kratki i jednostavni tekst.	oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.4. Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.	– oblikuje, strukturira i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst – prepričava događaje ili priča priču – iznosi planove za budućnost – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.3.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa – postavlja i odgovara na pitanja – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Uzori; Umjetnost; Tehnologija i mediji; Kultura i običaji; Praznici i blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja, želje, pretpostavke i mogućnosti, prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni oblik budućeg vremena), uporaba direktnih i indirektnih zamjenica, povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (et, mais, ou, d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que, car, puisque, alors, donc). Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.	– spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima – povezuje usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima	Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (2) B.3.2. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– primjereno se ophodi pri sudjelovanju u stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama – koristi se odgovarajućim obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za pojedini međukulturni susret	Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.	– uočava osnovne hrvatske i frankofonske kulturne stereotipe – navodi primjere stereotipa o svojoj i frankofonskoj kulturi -uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose	Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje nesporazuma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.3.1. Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje – kombinira jednostavne i složene strategije za slušanje i čitanje s ostalim strategijama za učenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (2) C.3.2. Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje – kombinira jednostavne i složene strategije za pisanje i govorenje sa ostalim strategijama za učenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (2) C.3.3. Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.	– istražuje i odabire različite vrste izvora informacija koje su u skladu s vlastitim potrebama i interesima – pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu – koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju	Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene složene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja
– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za pisanje i govorenje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja, no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 4. razred, 4. godina učenja – 64 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) A.4.1. Učenik razumije dugi i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.2. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta – analizira srednje složene izvorne tekstove o zanimljivim događajima – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni pisani tekst.
SŠ FJ (2) A.4.3. Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.	oblikuje i piše formalni i neformalni, srednje dugi i srednje složeni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama, srednje složenim veznicima i primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u oblikovanju teksta	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.4. Učenik govori dugi i jednostavni tekst.	– planira, priprema i u govoru oblikuje dugi i jednostavni tekst – obrazlaže svoja stajališta i planove – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (2) A.4.5. Učenik sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnoga interesa – izražava svoje mišljenje i osjećaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – postavlja i odgovara na pitanja – aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugom i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Međuljudski odnosi; Izazovi u 21. stoljeću; Moja i naša budućnost; Praznici i blagdani. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) B.4.1. Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.	– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva – istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike	Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (2) B.4.2. Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.	– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima – uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonske i drugih kultura u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (2) B.4.3. Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu – analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura – stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi	Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.4.1. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.2. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (2) C.4.3. Učenik vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– procjenjuje kvalitetu i vjerodostojnost informacija – uspoređuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima – uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora – odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja, no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 1. razred, 6. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.1.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.2. Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (1) A.1.3. Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst – strukturira tekst u logičnu cjelinu – sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.4. Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst poznate tematike – opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor poznate tematike – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva. Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.1.1. Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.	– objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura – navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana	Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
SŠ FJ (1) B.1.2. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama – primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.1.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.	– promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma – uspješno rješava jednostavne nesporazume	Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.1.1. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.1.2. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.1.3. Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.	– istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima – pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu – koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju	Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 2. razred, 7. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.2.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio ili audiovizualnog teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.2. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.3. Učenik piše dugi i jednostavni tekst.	– oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o nepoznatim temama – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.4. Učenik govori dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst – opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva – iznosi planove za budućnost – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.5. Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa – izražava svoje mišljenje i osjećaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.2.1. Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.	– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva – istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike	Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (1) B.2.2. Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.	– uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora – prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika	Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.2.3. Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.	– razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja – razvija razumijevanje za novo i drukčije – pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju	Učenik spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.2.1 Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.2.2. Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.2.3. Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora – razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu – razlikuje činjenice od mišljenja i stavova – traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu	Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 3. razred, 8. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.3.1. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.2. Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.3. Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama – izražava svoje osobno mišljenje – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.4. Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst – usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.3.6. Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dva ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.3.1. Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.	– pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava – istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (1) B.3.2. Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.	– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima – uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.3.3. Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu – analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura – stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi	Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.3.1. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (1) C.3.2. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SŠ FJ (1) C.3.3. Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku – istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija – uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija Francuski jezik 4. razred, 9. godina učenja – 64 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.4.1. Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku – uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.2. Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.	– čita i pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove – analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.3. Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove – izražava svoje osobno mišljenje i stajalište – opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.4. Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst – usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove – prepričava i opisuje detalje nekog događaja – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama te srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.5. Učenik sudjeluje u dugom i srednje složenom razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – sudjeluje u neplaniranom razgovoru	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.4.6. Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.4.1. Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj vlastitog identiteta.	– prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj – procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj vlastitog identiteta.
SŠ FJ (1) B.4.2. Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.	– na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju – koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.4.3. Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje – raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio	Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.4.1. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.2. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.3. Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja – vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova – odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku	Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 1. razred, 1. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.1.1. Učenik razumije kratki i jednostavni tekst u prilagođenome govoru.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni tekst ako se govori polako, razgovijetno i uz ponavljanje.
SŠ FJ (1) A.1.2. Učenik razumije kratki i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (1) A.1.3. Učenik piše kratki i vrlo jednostavni tekst.	– oblikuje i piše kratki i vrlo jednostavni tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj, formalnoj i neformalnoj, interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima te primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i vrlo jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.4. Učenik govori kratki i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara kratki i jednostavni tekst – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Ja i moji prijatelji; Obitelj; Obveze i slobodno vrijeme; Hrana i prehrambene navike; Dom; Praznici i blagdani Preporučeni jezični sadržaji: predstavljanje sebe i drugih, imenovanje i opisivanje osoba, prostora i aktivnosti, izražavanje molbe i zahvaljivanje, izražavanje određenosti i neodređenosti, izricanje slaganja i neslaganja (ne...pas, ne...jamais), postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, izražavanje sadašnjosti, izražavanje ukusa Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, poster, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.1.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.	– uočava, razlikuje i opisuje osnovne činjenice specifične za frankofonsku i vlastitu kulturu – povezuje svoja znanja i iskustva s osnovnim činjenicama o frankofonskoj i vlastitoj kulturi	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje dio osnovnih činjenica o vlastitoj i frankofonskoj kulturi.
SŠ FJ (1) B.1.2. Učenik uočava i koristi se obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za frankofonsku kulturu.	– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnima za frankofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnoga ophođenja specifične za frankofonsku i hrvatsku kulturu – koristi se načinima formalnog i neformalnoga pozdravljanja, obraćanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji	Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom obrazaca ponašanja i ophođenja tipičnih za frankofonsku kulturu.
SŠ FJ (1) B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.	– opisuje osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih i frankofonskih vršnjaka. – pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međukulturnih odnosa	Učenik spontano prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međuljudskih i međukulturnih odnosa.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.1.1. Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.	– uočava svrhu korištenja strategija za slušanje i čitanje – planira uporabu strategija za slušanje i čitanje u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.1.2. Učenik primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.	– uočava svrhu korištenja strategija za pisanje i govorenje planira uporabu strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom i s vlastitim stilom učenja istražuje, procjenjuje, kombinira i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje vrlo jednostavne i jednostavne strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.1.3. Učenik se koristi različitim izvorima informacija na ciljnome jeziku.	– razlikuje i koristi se različitim izvorima informacija – prepoznaje načine služenja izvorima informacija – prepoznaje i objašnjava svrhu korištenja različitih izvora informacija	Učenik se uz povremenu pomoć koristi različitim izvorima informacija na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 2. razred, 2. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.2.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.2. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni pisani tekst.
SŠ FJ (1) A.2.3. Učenik piše kratki i jednostavni tekst.	– oblikuje i piše kratki i jednostavni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u jednostavnoj pisanoj, formalnoj i neformalnoj, interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima te primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.4. Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst – opisuje svakodnevne teme i događaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o temama osobnog interesa – postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u formalnom i neformalnom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz stalnu pomoć i zadovoljavajuće točno sudjeluje u srednje dugom i jednostavnom razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Mjesto u kojem živim; Svakodnevne aktivnosti; Putovanja; Moda; Ekologija i zdravlje; Praznici i blagdani Preporučeni jezični sadržaji: javni prostori, gradovi, snalaženje u prostoru i vremenu, imenovanje i opisivanje prostorija, izražavanje uputa, zahtjeva i naredba, predlaganje, pozivanje i odbijanje, izražavanje posvojnosti i odnosa između stvari, bića i pojava, izricanje kvalitete i kvantitete, naručivanje hrane, kupovina Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, poster, poruke, bilješke, sms, strip, pjesma Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.2.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.	– iznosi razlike i sličnosti kultura na temelju usvojenih znanja i iskustava – navodi i svojim riječima objašnjava specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura	Učenik uz povremenu pomoć prikazuje dio specifičnosti vlastite i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (1) B.2.2. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– prilagođava svoje ponašanje u međukulturnim susretima s frankofonima – uspoređuje i koristi se odgovarajućim izrazima pristojnosti tipičnima za frankofonsku kulturu u međukulturnome susretu – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u stvarnim i simuliranim međukulturnim situacijama	Učenik uz povremenu pomoć prilagođava dio svojih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.	– planira i ostvaruje zajedničke aktivnosti, zadatke ili projekte s frankofonskim vršnjacima. – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose	Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa nadilazeći stereotipe i predrasude.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.2.1. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (1) C.2.2. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju pisanje i govorenje.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.2.3. Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– u skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija – u skladu s potrebama pronalazi odgovarajuće informacije – objašnjava, organizira i upotrebljava osnovne informacije iz različitih izvora	Učenik se uz povremenu pomoć koristi informacijama iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 3. razred, 3. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.3.1. Učenik razumije kratki i srednje složeni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i srednje složenoga audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije kratki i srednje složeni govoreni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.2. Učenik razumije kratki i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje kratkoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga izvornog teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije kratki i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.3. Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.	– oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – povezuje niz rečenica u logičnu cjelinu – sudjeluje u pisanoj, formalnoj i neformalnoj, interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama, srednje složenim veznicima te primjenjuje odgovarajuća pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.4. Učenik govori dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.5. Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor -postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u formalnom i neformalnom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Uzori; Umjetnost; Tehnologija i mediji; Frankofonija; Kultura i običaji; Praznici i blagdani Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja, želje, pretpostavke i mogućnosti, prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (sadašnje vrijeme, prošlo svršeno i nesvršeno vrijeme, jednostavni oblik budućeg vremena), povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (et, mais, ou, d’abord, puis, ensuite, enfin, parce que, car, puisque, alors, donc). Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice, u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.	– spoznaje vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura koristeći se primjerenim tekstovima i različitim medijima. – povezuje usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i frankofonskoj kulturi s njihovim vrijednostima	Učenik uz povremenu pomoć uočava vrijednosti vlastite kulture i frankofonskih kultura.
SŠ FJ (1) B.3.2. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.	– primjereno se ophodi pri sudjelovanju u stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama – koristi se odgovarajućim obrascima ponašanja i ophođenja tipičnima za pojedini međukulturni susret	Učenik uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.	– promatra i uočava različite međukulturne situacije u kojima dolazi do nesporazuma – uspješno rješava jednostavne međukulturne nesporazume	Učenik djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.3.1. Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje -kombinira jednostavne i složene strategije za slušanje i čitanje s ostalim strategijama za učenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.3.2. Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje -kombinira jednostavne i složene strategije za pisanje i govorenje sa ostalim strategijama za učenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.3.3. Učenik odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.	– istražuje i odabire različite vrste izvora informacija koje su u skladu s vlastitim potrebama i interesima – pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu – koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju	Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama, poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
– priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama, poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 4. razred, 4. godina učenja – 96 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.4.1. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnoga izvornog teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.2. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga izvornog teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.3. Učenik piše kratki i srednje složeni tekst.	– oblikuje i piše kratki i srednje složeni tekst o nepoznatim temama – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u pisanoj, formalnoj i neformalnoj, interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama, jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše kratki i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.4. Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovora srednje dugi i srednje složeni tekst – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama -postavlja pitanja i odgovara na njih – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome, formalnom i neformalnome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Međuljudski odnosi; Moja i naša budućnost; Zdravlje; Obrazovanje i znanost; Aktualne društvene teme; Praznici i blagdani Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene teme moguće je obrađivati linearno i parcijalno tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, razglednica, e-mail, neformalno pismo, blog, vlog, poster, biografija, autobiografija, kratka poruka, bilješke, sms, strip, pjesma Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini A2+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture se ciklički ponavljaju i proširuju. Učenike se potiče na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje te pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.4.1. Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.	– pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva. – istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (1) B.4.2. Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.	– na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju – koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.4.3. Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje – raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio	Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija na temelju istih tema i jezičnih sadržaja.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.4.1. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti -ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju -dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju -raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.4.2. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti -ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju -dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju -raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.4.3. Učenik vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– procjenjuje kvalitetu i vjerodostojnost informacija – uspoređuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima – uspoređuje i kritički analizira informacije iz različitih izvora – odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenicima se strategije uporabe jezika predstavljaju eksplicitno – koristeći metajezična objašnjenja, i integrirano – tijekom komunikacijskih aktivnosti koje su dovoljno izazovne da učenici imaju potrebu za primjenom strategija. O strategijama učitelj s učenicima razgovara prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti kako bi se učenike usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način njene primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavno isprobavanje, fleksibilno kombiniranje, transfer i primjenu općih strategija učenja i jezično specifičnih strategija u svim jezičnim djelatnostima i to osobito onih koje odgovaraju njihovom primarnom stilu učenja no potiče ih se i na isprobavanje drugih strategija. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja učenici vrednuju korist primijenjenih strategija individualno i skupno, organizirano i ad hoc tako da provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnog razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 1. razred, 9. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.1.1. Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku	Učenik djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.2. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.3. Učenik piše dugi i jednostavni tekst.	oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.4. Učenik govori dugi i jednostavni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst – opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva – iznosi planove za budućnost – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.5. Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa – izražava svoje mišljenje i osjećaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
	– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva. Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.1.1. Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.	– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva – istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike	Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (1) B.1.2. Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.	– uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora – prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu – analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura – stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi	Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.1.1. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.1.2. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.1.3. Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.	– istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima – pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu – koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju	Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 2. razred, 10. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.2.1. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog izvornog audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.2. Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.3. Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama – izražava svoje osobno mišljenje – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.4. Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst – usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.2.1. Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.	– pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva – istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SŠ FJ (1) B.2.2. Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.	– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima – uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.2.3. Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje – raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio	Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (2) C.2.1. Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.2.2. Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.2.3. Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora – razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu – razlikuje činjenice od mišljenja i stavova – traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu	Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 3. razred, 11. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.3.1 Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku – uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.2. Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje izvornoga pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove – analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.3. Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove – izražava svoje osobno mišljenje i stajalište – opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
	– koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
SŠ FJ (1) A.3.4. Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst – usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove – prepričava i opisuje detalje nekoga događaja – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.5. Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – sudjeluje u neplaniranome razgovoru	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.3.6. Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.3.1. Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.	– prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj – procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.
SŠ FJ (1) B.3.2. Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.	– na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju – koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.3.3. Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.	– razvija interes za učenje o drugima i od drugih – poštuje stavove i vrijednosti drugih – prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih	Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.3.1. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (1) C.3.2. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.3.3. Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku – istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija – uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski 4. razred, 12. godina učenja – 96 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.4.1. Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.	– analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta – pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.2. Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne tekstove – analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.3. Učenik piše srednje dugi i složeni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i složeni tekst o velikome broju tema iz područja svojega interesa – oblikuje i piše argumentativni tekst – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz stalnu pomoć i zadovoljavajuće točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.4. Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst – usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere – prepričava i opisuje detalje nekoga događaja – opisuje svoje snove, nade i težnje – govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – sudjeluje u neplaniranome razgovoru	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.4.6. Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.4.1. Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.	– uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj – uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici	Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (1) B.4.2. Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.	– aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla – ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju	Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (1) B.4.3. Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.	– predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih i drugih kultura – pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla – reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.4.1. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti -ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju -dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju -raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.2. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje .	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti -ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju -dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju -raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.3. Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja – vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova – odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku	Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 1. razred, 9. godina učenja – 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.1.1. Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni izvorni govoreni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku	Učenik djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.2. Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta iz područja vlastitog interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.3. Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše srednje duge i srednje složene tekstove o nizu tema iz područja vlastitog interesa – prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje – izražava svoja stajališta i planove – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.4. Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o nizu tema iz područja vlastitoga interesa – prepričava priče, događaje i opisuje vlastite doživljaje – izražava svoja stajališta i planove – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.1.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa -izražava osobno mišljenje i stajalište o temi – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranom razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.1.6. Učenik sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi vrlo kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva. Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.1.1. Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.	– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva – istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike	Učenik uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SŠ FJ (1) B.1.2. Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.	– uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora – prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika	Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu – analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura – stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi	Učenik spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.1.1. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.1.2. Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.1.3. Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.	– istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima – pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu – koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju	Učenik uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije – nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik – Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 2. razred, 10. godina učenja – 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.2.1. Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta iz područja vlastitog interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti	Učenik djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.2. Učenik razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta iz područja vlastitog interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.3. Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.	oblikuje i piše dugi i srednje složeni, formalni i neformalni, tekst iz područja vlastitoga interesa – iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje – opisuje svoje osjećaje i reakcije – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.4. Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst iz područja vlastitoga interesa – iznosi i argumentira svoje osobno mišljenje – opisuje svoje osjećaje i reakcije – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.2.5. Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o poznatim temama iz područja vlastitoga interesa – izražava svoja uvjerenja i mišljenja o konkretnim i apstraktnim temama te komentira tuđa stajališta – koristi se odgovarajućim vokabularom, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.2.6. Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Preporučena teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu (prošlo nesvršeno vrijeme, složeno buduće vrijeme, gerundiv i particip sadašnji, infinitiv sadašnji i prošli), kondicional prvi, posvojne, pokazne, priložne, neodređene direktne i indirektne zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedenesu teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.2.1. Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.	– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima – uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.2.2. Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.	– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima – uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.2.3. Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.	– uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje – raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio	Učenik uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.2.1. Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.	– planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SŠ FJ (1) C.2.2. Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.	– planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje – u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje	Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.2.3. Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora -razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu – razlikuje činjenice od mišljenja i stavova – traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu	Učenik uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje: – zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva – koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza – vodi bilješke tijekom slušanja – razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova – nadgleda proces razumijevanja – uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje – postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje – smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije – sažima odslušani i pročitani tekst – čita unakrsno (unaprijed i unatrag) – ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje – koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja. Preporučene strategije za govorenje i pisanje: – koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje – koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza – priprema izražavanje pomoću skica – oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja – otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru – traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst – traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi – smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama – planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada – planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak – revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta – nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške – koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije – koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta – isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja – usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 3. razred, 11. godina učenja – 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.3.1. Učenik razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.	– analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta konkretne, apstraktne i stručne tematike – pokazuje razumijevanje argumentacije o temama iz područja svojega interesa – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije srednje dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.2. Učenik razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje pisanoga ili multimodalnoga izvornoga teksta uključujući književne i stručne tekstove – analizira izvorne tekstove u kojima se opisuju iskustva i osjećaji – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.3. Učenik piše srednje dugi i složeni tekst.	oblikuje i piše srednje dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju tema iz područja vlastitoga interesa – oblikuje i piše argumentacijski i fiktivni tekst – opisuje svoje snove, nade i težnje – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.4. Učenik govori srednje dugi i složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i složeni tekst o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa – usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere – prepričava i opisuje detalje nekog događaja – opisuje svoje snove, nade i težnje – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.3.5. Učenik sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama – objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o nekoj temi – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.3.6. Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, učestali oblici konjunktiva. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.3.1. Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj vlastitog identiteta.	– prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj – procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika	Učenik uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj vlastitog identiteta.
SŠ FJ (1) B.3.2. Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.	– na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje te ga prilagođava međukulturnome susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju – koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SŠ FJ (1) B.3.3. Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.	– razvija interes za učenje o drugima i od drugih – poštuje stavove i vrijednosti drugih – prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih	Učenik spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.3.1. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SŠ FJ (1) C.3.2. Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.	– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje – ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije	Učenik uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SŠ FJ (1) C.3.3. Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku – istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija – uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima	Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno. prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

Jezična gimnazija Francuski jezik 4. razred, 12. godina učenja – 128 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) A.4.1. Učenik razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.	– analizira i pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga izvornoga audio i audiovizualnoga teksta apstraktne i stručne tematike – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu – pokazuje razumijevanje sugovornikova mišljenja o temi i sugovornikova raspoloženja	Učenik djelomično razumije dugi i složeni govoreni izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.2. Učenik razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.	– pokazuje razumijevanje dugoga i vrlo složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta uključujući i književne i stručne tekstove – analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima mišljenja i stajališta – izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu	Učenik djelomično razumije dugi i vrlo složeni pisani izvorni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.3. Učenik piše dugi i složeni tekst.	oblikuje i piše dugi i složeni, formalni i neformalni, tekst o velikom broju općih tema – oblikuje i piše argumentacijski tekst popraćen primjerima – oblikuje i piše kritiku – oblikuje i piše tekst o izmišljenome događaju – planira sadržaj, organizira i strukturira tekst – sudjeluje u formalnoj i neformalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno – jezična pravila – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila – koristi se kreativnim tehnikama u pisanju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.4. Učenik govori dugi i složeni tekst.	– planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema – usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere – opisuje svoje snove, nade i težnje – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.
SŠ FJ (1) A.4.5. Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.	– započinje, održava i zaključuje formalni i neformalni razgovor o nepoznatim, općim, akademskim i stručnim temama – iznosi argumentaciju, zastupa svoje mišljenje i govorom izražava emocije – koristi se odgovarajućim vokabularom, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima – pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju – sudjeluje u neplaniranome razgovoru s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno – jezična pravila	Učenik uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
SŠ FJ (1) A.4.6. Učenik sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.	– usmeno ili pisano sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na francuskome jeziku na materinski jezik – prevodi pisani ili govoreni tekst na francuskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo francuski jezik	Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi kratke i srednje složene tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme. Preporučeni jezični sadržaji: pasiv, kondicional drugi, pluskvamperfekt, infinitiv sadašnji i prošli, neodređeni pridjevi i neodređene zamjenice, složeni prilozi vremena, složene upitne i odnosne zamjenice, dvostruke zamjenice. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute. Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave. Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini. Očekivana razina komunikacijske jezične kompetencije nakon završetka 4. razreda približno odgovara razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim aspiracijama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre. Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima. Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa. Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) B.4.1. Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.	– uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj – uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici	Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SŠ FJ (1) B.4.2. Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.	– aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla – ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju	Učenik uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SŠ FJ (1) B.4.3. Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.	– predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonske i drugih kultura – pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla – reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima	Učenik uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi	razrada ishoda	odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ FJ (1) C.4.1. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju – raspravlja o uzročno – posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.2. Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.	– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti – ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju – dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju – raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju	Učenik uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SŠ FJ (1) C.4.3. Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.	– kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja – vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova – odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku	Učenik uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Popis preporučenih strategija za uporabu jezika nalazi se u Metodičkome priručniku.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti. Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije. Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći. Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija. Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika. Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga obrazovanja.

Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika, jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikulum nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja. No, s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve nastavnoga predmeta Francuski jezik, povezanost se prvenstveno ostvaruje s drugim nastavnim predmetima koji čine jezično-komunikacijsko područje. Vezu sa svim nastavnim predmetima, a posebice onima unutar društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja, moguće je ostvariti, ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta, nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja, čime učenje dobiva dodanu vrijednost.

Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulumima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma Francuskoga jezika odražavaju i očekivanja definirana kurikulumima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Digitalna pismenost, dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.

Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja i poučavanja

Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.

U nižim razredima osnovne škole u nastavi francuskoga jezika težište je na aktivnostima slušanja i govorenja, a učenje i poučavanje temelji se na učenju svim osjetilima i na igri. U razredima koji slijede, poučavanje i učenje temelji se na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.

Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o francuskome jeziku i frankofonskim kulturama, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge francuskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.

S ciljem razvijanja učenikove višejezične i višekulturne kompetencije učitelj u nastavu integrira i različite oblike višejezičnoga pristupa.

Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga učitelja

Uloga učitelja u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.

Učitelj je:

voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike, te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika

mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja

medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.

Suvremeni učitelj francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima učitelj potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim predmetima i područjima.

Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Stoga učitelj francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Učitelj francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.

Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa.

Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikuluma, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja. Samostalnost učitelja također podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što, između ostalog, znači da učitelj samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi pojedine ishode ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava francuski jezik.

Materijali i izvori

Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome i izvanškolskome okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.

Učitelj se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada okolnosti to dopuštaju, učitelj pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.

U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

Okružje za učenje

Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome okružju. U takvu okružju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.

Učitelj osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.

Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i učitelja: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.

Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im učitelj posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.

Grupiranje učenika

Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, a njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.

Elementi vrednovanja jezične su djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje, jezično posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola te nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od trećega razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Iako se u tekstu kurikuluma nalazi opis razine »dobar«, detaljan opis svih četiriju razina – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna, nalazi se u metodičkom priručniku predmetnoga kurikuluma. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje su detaljnije opisane u metodičkim priručnicima predmetnog kurikuluma. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja te rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećeg razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost), ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_140.html