NN 7/2019 (22.1.2019.)
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Engleski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Engleski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
– Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Engleski jezik objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06,
– Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Engleski jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
– Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Engleski jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa: 602-01/19-01/00026
Urbroj: 533-06-19-0002
Zagreb, 14. siječnja 2019.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju z+nanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga, kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja, ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa.
Slika 1: Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Oznake ishoda u predmetnome kurikulumu opisuju odnosi li se ishod na osnovnu (OŠ) ili srednju školu (SŠ), na prvi (1) ili drugi strani jezik (2), iz koje su domene (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 8.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje
– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA
Tri su domene kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.
Slika 2: Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje komunikaciju među drugim osobama koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
– učenikov afektivni i kognitivni razvoj
– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
– razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima predmetnog kurikuluma.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi (u 5. razredu 100 – 200 riječi, a u 6. razredu 200 – 300 riječi), srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi (u 7. razredu 300 – 500, a u 8. razredu 500 – 600 riječi), dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi (u 5. razredu 40 – 60 riječi, u 6. razredu 60 – 70 riječi, a u 7. razredu 70 – 80 riječi), srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi (u 8. razredu 80 – 100 riječi), a dug tekst više od 200 riječi.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire, odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da učitelju olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Sve tri domene kurikuluma nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.
Slika 3: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulumu nastavnog predmeta Engleski jezik
Osnovna škola Engleski jezik 1. razred – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.1.1. Neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja. |
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima – povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama – odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no) |
Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute. |
|
OŠ (1) EJ A.1.2. Prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi. |
– povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom – povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom |
Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi. |
|
OŠ (1) EJ A.1.3. Ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova. |
– ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu |
Uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama. |
|
OŠ (1) EJ A.1.4. Upotrebljava učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova. |
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnoga poticaja |
Uz čestu pomoć izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove. |
|
OŠ (1) EJ A.1.5. Razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice. |
– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce – pozdravlja, predstavlja se, pita za ime – čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje |
Uz čestu pomoć upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca. |
|
OŠ (1) EJ A.1.6. Preslikava slova engleske abecede. |
– preslikava slova engleske abecede prema predlošku (posebice q, w, x i y) |
Uz čestu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnijih i neka složenija slova engleske abecede. |
|
OŠ (1) EJ A.1.7. Preslikava jednostavne učestale riječi. |
– preslikava ključne riječi kako bi razvio grafomotoriku (u smislenim aktivnostima, npr. izrada popisa za kupovinu, popisa želja, rječnika, jednostavne čestitke i sl.) |
Uz čestu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, hrana i piće, obitelj, životinje, posebni datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.1.1. Uočava međukulturna iskustva u poznatome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom. |
– uočava imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika – prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava i načina obilježavanja blagdana – prepoznaje nazive zemalja – prepoznaje i pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, slikovnice i sl.) |
Uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje međukulturnoga iskustva u poznatim situacijama te povremeno prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura. |
|
OŠ (1) EJ B.1.2. Prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima. |
– pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku – ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini – izražava zahvalu i molbu – oponaša neverbalne znakove |
Uz čestu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u nekim slučajevima. |
|
OŠ (1) EJ B.1.3. Pokazuje zanimanje za učenje o kulturi ciljnoga jezika. |
– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu – postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na materinskome i/ili stranome jeziku |
Uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti i zadane upute te povremeno postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku. |
|
OŠ (1) EJ B.1.4. Prepoznaje i reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim kontekstima. |
– uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u situacijama iz svakodnevnoga života u fizičkome i digitalnome okružju |
U čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje primjera prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.1.1. Uočava i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise – ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima – oponaša zvukove i intonaciju |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.1.2. Uočava i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga – prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio) prema uputama radi praćenja napretka u učenju – razmišlja o svojim osjećajima prema učenju jezika i prikladnim znakovima/crtežima ih opisuje |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.1.3. Uočava i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– razvija početni pozitivan stav i zanimanje za učenje engleskoga jezika – oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini pokazujući prema njima suosjećajnost igrom, pjesmom, pričom, dijeljenjem uloga i kretanjem |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.1.4. Uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja. |
– kreativno se izražava pjesmom i glumom – izrađuje slikovni rječnik – izrezuje, slaže i boji crteže /slike |
Uz čestu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.1.5. Uočava činjenice i mišljenja u vrlo kratkim učestalim jednostavnim izrazima i rečenicama. |
– reagira na različite vrste poticaja (slušajući zvučne zapise, doživljaje vršnjaka i slično) iznoseći činjenicu i/ili mišljenje |
Uz čestu pomoć uočava činjenice i mišljenja. |
|
OŠ (1) EJ C.1.6. Prepoznaje različite izvore informacija. |
– prepoznaje i razlikuje različite izvore informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audiovizualni i digitalni materijali te didaktički materijali učitelja) |
Uz čestu pomoć prepoznaje različite izvore informacija. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 2. razred – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.2.1. Neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i kratke i jednostavne upute. |
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima – povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama – odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no) |
Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute. |
|
OŠ (1) EJ A.2.2. Povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu. |
– prepoznaje zapisanu ključnu riječ na temelju izgovorene |
Uz čestu pomoć prepoznaje pisani oblik dijela učestalih ključnih riječi. |
|
OŠ (1) EJ A.2.3. Ponavlja riječi i kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova. |
– ponavlja izgovor riječi i riječi u nizu prema slušnome modelu |
Uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama. |
|
OŠ (1) EJ A.2.4. Upotrebljava učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova. |
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja |
Uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ A.2.5. Razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice. |
– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima – predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute |
Uz čestu pomoć koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca. |
|
OŠ (1) EJ A.2.6. Prepisuje jednostavne učestale riječi te kratke i jednostavne rečenice. |
– prepisuje ključne riječi i rečenice (u smislenim aktivnostima) |
Uz čestu pomoć uglavnom točno i uredno i uz više vremena prepisuje riječi i rečenice. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, obitelj, životinje, tijelo, odjeća i obuća, hrana i piće, drugi i drugačiji, posebni datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: uljudno ophođenje, opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti), imenovanje, brojenje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.2.1. Uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika. |
– prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente – navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane – prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole – ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja – prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura – ponavlja premjerene vrste književnih tekstova (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme i sl.) – pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.) |
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku. |
|
OŠ (1) EJ B.2.2. Uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju. |
– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku – koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini – izražava ispriku – navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta |
Uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju. |
|
|
– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju |
|
|
OŠ (1) EJ B.2.3. Otvoreno i radoznalo reagira na strane i nerazumljive sadržaje. |
– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost – postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima – zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika |
Uz čestu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i poticaje na ciljnome jeziku. |
|
OŠ (1) EJ B.2.4. Uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima. |
– izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama u stvarnome i digitalnome okružju – prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih |
Uz čestu pomoć prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.2.1. Povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih rečenica s pokretom – uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.2.2. Povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava – prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja. |
|
OŠ (1) EJ C.2.3. Povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– traži pomoć učitelja u izgovoru i intonaciji – surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju jednostavnih problema – prihvaća da je prirodno činiti pogreške pri učenju – izabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.2.4. Izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja. |
– sudjeluje u vrlo kratkim predstavama – prepoznaje značenje vrlo kratkih učestalih rečenica te crta i boji |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.2.5. Izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih. |
– uočava i razlikuje različita mišljenja – izražava vlastito mišljenje |
Uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih. |
|
OŠ (1) EJ C.2.6. Koristi se osnovnim izvorima informacija prema uputama. |
– koristi se osnovnim izvorima informacija (slikovni rječnik i slično) prepoznajući njihovu svrhu |
Uz čestu pomoć koristi se osnovnim izvorima informacija. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 3. razred – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.3.1. Neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute. |
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima – povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama – odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no) |
Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute. |
|
OŠ (1) EJ A.3.2. Povezuje govoreni i pisani oblik slova. |
– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova – slovka na razini izoliranih, zapisanih slova |
Uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova. |
|
OŠ (1) EJ A.3.3. Razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično) |
Uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima. |
|
OŠ (1) EJ A.3.4. Naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima. |
– povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu – čita naglas pojedinačno i u skupini |
Uz čestu pomoć naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima. |
|
OŠ (1) EJ A.3.5. Ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju. |
– ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice |
Uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije. |
|
OŠ (1) EJ A.3.6. Izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova. |
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja |
Uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice. |
|
OŠ (1) EJ A.3.7. Razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice. |
– postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom |
Uz čestu pomoć razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore. |
|
OŠ (1) EJ A.3.8. Piše jednostavne rečenice. |
– piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i slično) |
Uz čestu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: učenikov zavičaj, dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, dom, kućanski poslovi, priroda, vrijeme, slobodno vrijeme, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, vremena, prirode, doma), postavljanje pitanja, imenovanje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj, a postupno i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.3.1. Uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom. |
– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima – izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi – opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji – uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.) |
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi. |
|
OŠ (1) EJ B.3.2. Navodi što je naučio o drugima i o sebi iz međukulturnoga iskustva. |
– navodi činjenice o drugim kulturama koje je usvojio – izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture – izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva |
Uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva. |
|
OŠ (1) EJ B.3.3. Prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima. |
– uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti – oponaša primjere načina ophođenja prema drugima |
Uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti. |
|
OŠ (1) EJ B.3.4. Reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu. |
– verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu – objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti |
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja. |
|
|
– ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih – primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.3.1. Izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika. |
– grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ – koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja – povezuje nove riječi/izraze s poznatima |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.3.2. Izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika. |
– prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga – primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama – prati/zapisuje kratkim rečenicama vlastiti napredak u učenju |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.3.3. Izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje – traži pomoć prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja – kontrolira osjećaj nemira |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.3.4. Proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju. |
– kreativno se izražava u kratkim rečenicama i vrlo kratkim tekstovima prema predlošku – izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples) |
Uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.3.5. Izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama. |
– oblikuje svoje mišljenje i stavove – prepoznaje mišljenja i stavove drugih |
Uz čestu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove. |
|
OŠ (1) EJ C.3.6. Pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora. |
– pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (uz prethodne i interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i slično) povezujući njihove sadržaje |
Uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 4. razred – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.4.1. Razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta – koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju – razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta |
Uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega. |
|
OŠ (1) EJ A.4.2. Izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ. |
– slovka na razini zapisanih riječi – piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi |
Uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi. |
|
OŠ (1) EJ A.4.3. Naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
– poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini – prepoznaje početak i kraj rečenice – primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova – čita naglas |
Uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini. |
|
OŠ (1) EJ A.4.4. Oponaša intonaciju jednostavne rečenice. |
– uočava različite intonacije rečenice – prepoznaje komunikacijsku vrijednost intonacije – izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom |
Uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom. |
|
OŠ (1) EJ A.4.5. Govori vrlo kratak i jednostavan tekst. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška – predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. |
|
OŠ (1) EJ A.4.6. Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. |
– planira razgovor – povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom – vodi razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepoznaje priliku za preuzimanje riječi |
Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: učenikov zavičaj, domovine, dječja književnost (samostalno ili integrirano), redni brojevi, mjesto, slobodno vrijeme, škola, kupovina, putovanje, zdravlje, zanimanja, drugi i drugačiji, pomoć drugomu, posebni datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: opisivanje (navika i rutine), traženje i pružanje informacija, traženje i davanje uputa (vezano uz lokaciju), izricanje vremena, uspoređivanje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.4.1. Potkrepljuje osnovne činjenice o zemljama ciljnoga jezika konkretnim primjerima i prepoznaje međukulturne podudarnosti. |
– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu – izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi – iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika – izdvaja elemente književnih tekstova na engleskom jeziku koji se podudaraju s onima u vlastitoj kulturi (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.) |
Uz čestu pomoć prepoznaje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi. |
|
OŠ (1) EJ B.4.2. Opisuje što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva. |
– vrlo kratkim i jednostavnim tekstom govori o onome što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe – proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama |
Uz čestu pomoć govori dio teksta, predstavlja i opisuje što je naučio u međukulturnome iskustvu na temelju predloška te navodi činjenice o drugim kulturama na temelju predloška. |
|
OŠ (1) EJ B.4.3. Koristi se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja. |
– primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti – prilagođava svoje ponašanje u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama – objašnjava signale i reakcije sugovornika – postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije – samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju |
Uz čestu pomoć razlikuje primjere uobičajenih društvenih konvencija u vlastitoj kulturi i stranim kulturama te uočava tko se, gdje, kada, kako i zašto ponaša u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama. |
|
OŠ (1) EJ B.4.4. Prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika. |
– prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju – uočava različita shvaćanja pojedinih običaja – razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama – izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura – uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika |
Uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.4.1. Prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja – uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način – povezuje naučeno s novim sadržajima – prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) EJ C.4.2. Prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka – planira i rješava zadatke – razvija svijest o postojanju veze među jezicima – prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) EJ C.4.3. Prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima – koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) EJ C.4.4. Uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja. |
– usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i slično) |
Uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.4.5. Izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama. |
– formulira svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih |
Uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima. |
|
OŠ (1) EJ C.4.6. Izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja |
Uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 5. razred – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.5.1. Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i ključnu informaciju – koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
OŠ (1) EJ A.5.2. Izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas – tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu – čita naglas tečno |
Uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike. |
|
OŠ (1) EJ A.5.3. Primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice. |
– razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica – govori rečenice primjenjujući intonacijska obilježja |
Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja. |
|
OŠ (1) EJ A.5.4. Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom – povezuje elemente teksta – reproducira tekst na temelju predloška – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
OŠ (1) EJ A.5.5. Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. |
– planira razgovor – povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom – sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepoznaje priliku za preuzimanje riječi |
Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. |
|
OŠ (1) EJ A.5.6. Zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi. |
– uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi – piše riječi po diktatu |
Uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi. |
|
OŠ (1) EJ A.5.7. Piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom – povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu – oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom – uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila |
Uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, izražavanje odnosa između bića, stvari Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju vještina čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije i uvodi u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.5.1. Primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture. |
– sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.) – objašnjava važnost posebnih datuma i dana karakterističnih za kulture zemalja ciljnoga jezika – sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika – u vlastiti izričaj uključuje jezične i kulturne sadržaje (npr. zagonetke, poslovice, naslove književnih djela, imena književnih likova i sl.) na engleskome jeziku |
Uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu. |
|
OŠ (1) EJ B.5.2. Održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima. |
– primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju |
Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju. |
|
OŠ (1) EJ B.5.3. Prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama. |
– uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma – traži pojašnjenje i dodatne informacije – provjerava razumijevanje – prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava – prepoznaje postojanje različitih vrijednosti, uvjerenja i običaja u različitim kulturama – svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama |
Uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama. |
|
OŠ (1) EJ B.5.4. Izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustava. |
– razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima – opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima |
Uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.5.1. Uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku – koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja – prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem – koristi se popisima riječi |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.5.2. Uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka – postavlja ciljeve i planira vlastito učenje – prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja – prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.5.3. Uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja i upotrebljava ih – radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje) – nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak |
Uz čestu pomoć i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.5.4. Izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih kratkih i jednostavnih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/ e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.) – rješava jezične zagonetke – prikuplja i grupira zanimljive činjenice |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.5.5. Obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama. |
– objašnjava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i razmatra mišljenja, stavove i vrijednosti drugih pokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima |
Uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenje i vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih. |
|
OŠ (1) EJ C.5.6. Tumači osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja i upotrebljava ih. |
– koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora, tumači informacije radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška |
Uz čestu pomoć koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora; uz čestu pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 6. razred – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.6.1. Razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu – upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
OŠ (1) EJ A.6.2. Primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst. |
– reproducira rečeničnu intonaciju – izražajno čita kratak tekst |
Uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora. |
|
OŠ (1) EJ A.6.3. Govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama – govori kratak tekst – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
OŠ (1) EJ A.6.4. Sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike. |
– planira strukturu i sadržaj razgovora – započinje, vodi i završava razgovor – preuzima riječ na primjeren način |
Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način. |
|
OŠ (1) EJ A.6.5. Zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture – upotrebljava osnovne pravopisne znakove |
Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
OŠ (1) EJ A.6.6. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila – oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila |
Uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: svijet oko mene, drugi i drugačiji, obrazovanje, književnost za djecu i mlade, zdravlje, okoliš, slobodno vrijeme, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije te pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije uz uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.6.1. Istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama. |
– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika – informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima – kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom |
Uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom. |
|
OŠ (1) EJ B.6.2. Opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva. |
– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju – tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja |
Uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama. |
|
OŠ (1) EJ B.6.3. Prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika. |
– prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente – navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija – navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja |
Uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima. |
|
OŠ (1) EJ B.6.4. Izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi. |
– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu – na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama – prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje |
Uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.6.1. Povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju – traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije – koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka – koristi se dvojezičnim rječnikom |
Uz čestu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ C.6.2. Povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja – organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje – regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.6.3. Povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka – koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.6.4. Povezuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih kratkih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama – priprema pitanja za kviz |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.6.5. Izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti te rješava jednostavne problemske situacije. |
– povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama – određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
OŠ (1) EJ C.6.6. Pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja |
Uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 7. razred – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.7.1. Razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta – izdvaja glavnu poruku teksta – izdvaja ključne i specifične informacije – upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije. |
|
OŠ (1) EJ A.7.2. Uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku. |
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije – izražava stav prema onome što govori |
Uz čestu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije. |
|
OŠ (1) EJ A.7.3. Govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava učestale jezične strukture. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ A.7.4. Sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj planiranoga razgovora – sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike – koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. |
|
OŠ (1) EJ A.7.5. Zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture – koristi se osnovnim pravopisnim znakovima |
Uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
OŠ (1) EJ A.7.6. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Teme: svijet oko mene, zbilja i mašta, tehnologija, kultura i zabava, interesi mladih, književnost za mlade, putovanja, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: razumijevanje svijeta tehnologije, opisivanje slobodnog vremena, kreativno izražavanje, izražavanje savjeta, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje stvarnog i izmišljenog, opisivanje prošlih i sadašnjih radnji Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije uz povećani udio metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera uz postupno povećanje udjela kognitivnoga pristupa jeziku. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.7.1. Uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– pronalazi dodirne točke među različitim kulturama – uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama – izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje – iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura – uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.) |
Uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima. |
|
OŠ (1) EJ B.7.2. Objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva. |
– prepričava tijek međukulturnoga susreta – opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe |
Uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva. |
|
OŠ (1) EJ B.7.3. Primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima. |
– izražava osnovne društveno-jezične funkcije pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti – primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja – koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme – pristojno se odnosi prema drugima – izražava komplimente |
Uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu. |
|
OŠ (1) EJ B.7.4. Objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda. |
– opisuje mogući utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose – navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, stereotipima i predrasudama – ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, stereotipa i predrasuda – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma |
Uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje. |
|
OŠ (1) EJ B.7.5. Opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama. |
– objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura s osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma – objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta |
Uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.7.1. Izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– planira i priprema jezične aktivnosti – primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila – koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.7.2. Izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prepoznaje i koristi se metodama koje su mu više pomogle pri učenju – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.7.3. Izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) EJ C.7.4. Prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja – koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja |
Uz čestu pomoć prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ C.7.5. Povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije. |
– promišlja temu – provjerava informacije procjenjujući njihovu aktualnost i svrhovitost u rješavanju problemske situacije – tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti |
Uz čestu pomoć povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ C.7.6. Izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih |
Uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 8. razred – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) EJ A.8.1. Razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– globalno i selektivno razumije tekst – izdvaja ključne i specifične informacije – primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije. |
|
OŠ (1) EJ A.8.2. Razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku. |
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije – izražava stav prema onome što govori |
Uz čestu pomoć koristi se naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije. |
|
OŠ (1) EJ A.8.3. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ A.8.4. Sudjeluje u dužemu planiranom i dužemu jednostavnom neplaniranom razgovoru poznate tematike. |
– planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora – sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike – koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. |
|
OŠ (1) EJ A.8.5. Zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike. |
– zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture – koristi se osnovnim pravopisnim znakovima |
Uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
OŠ (1) EJ A.8.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti i razlikujući pravopisna pravila u hrvatskome i engleskome jeziku. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Teme: svijet oko mene, putovanja, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, zdrav život, planovi za budućnost, svijet znanosti i umjetnosti, književnost za mlade, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: razgovori o putovanjima, opisivanje mjesta, razmjena informacija o zdravom načinu života, primjena kreativnosti u znanosti, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, uljudno ophođenje, opisivanje prošlih, sadašnjih i budućih radnji Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije uz povećani udio metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera uz postupno povećanje udjela kognitivnoga pristupa jeziku. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) EJ B.8.1. Kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima. |
– pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama – izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima – kritički povezuje informacije iz književnih tekstova (npr. duže priče, kraći romani, pjesme i sl.) |
Uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu. |
|
OŠ (1) EJ B.8.2. Izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanomu kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba. |
– razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike – primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja – inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije |
Uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju. |
|
OŠ (1) EJ B.8.3. Objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika. |
– tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji) – svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama – prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje – prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda – prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda. |
|
|
– upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda – ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava – raspravlja o važnosti učenja stranih jezika |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) EJ C.8.1. Ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja – pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi – dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
OŠ (1) EJ C.8.2. Ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– sustavno prati i vrednuje vlastito učenje – vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem – procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom srednje dužine |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
OŠ (1) EJ C.8.3. Ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje – voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama – aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih empatično i s prihvaćanjem različitosti |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
OŠ (1) EJ C.8.4. Razvija osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih vrsta tekstova srednje dužine poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite vrste tekstova srednje dužine poznatih sadržaja (esej u kojemu iznosi pozitivne i negativne strane problema i/ili iznosi svoje mišljenje, rješenje i slično) – provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema i/ili zaključke |
Uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (1) EJ C.8.5. Razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke. |
– razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka – kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti |
Uz čestu pomoć razvija i osnovne vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) EJ C.8.6. Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima – kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama |
Uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 4. razred (prva godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (2) EJ A.4.1. Neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute. |
– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima – povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama – imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja |
Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute. |
|
OŠ (2) EJ A.4.2. Povezuje govoreni i pisani oblik slova. |
– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova – slovka na razini izoliranih, zapisanih slova |
Uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova. |
|
OŠ (2) EJ A.4.3. Razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje glavne poruke (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.) |
Uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
|
OŠ (2) EJ A.4.4. Izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova. |
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja |
Uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice. |
|
OŠ (2) EJ A.4.5. Ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju. |
– ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice |
Uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije. |
|
OŠ (2) EJ A.4.6. Izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova. |
– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja |
Uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice. |
|
OŠ (2) EJ A.4.7. S drugom osobom u govoru razmjenjuje naučene jednostavne rečenice. |
– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima – pozdravlja, predstavlja se, pita za ime – čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje – postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom |
Uz čestu pomoć razmjenjuje s drugom osobom lakše rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore. |
|
OŠ (2) EJ A.4.8. Piše kratke i jednostavne rečenice. |
– piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i sl.) |
Uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: ja i moja obitelj, prijatelji, škola, drugi i drugačiji, moj dom i zavičaj, dječja književnost, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, upotreba brojeva i zamjenica, opisivanje radnji (navika, rutina) Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, uz pjesmu i pokret te uz pomoć zornih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju vještina čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (2) EJ B.4.1. Uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika. |
– prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente – navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane – prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole – ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja – prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i svakodnevice vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura – primjereno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme, priče, bajke, basne i sl.) |
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku. |
|
OŠ (2) EJ B.4.2. Uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjerima međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju. |
– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku – koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini – izražava ispriku – navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta – uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju |
Uz čestu pomoć neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju. |
|
OŠ (2) EJ B.4.3. Reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu. |
– verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu – objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti – ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih – primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi |
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (2) EJ C.4.1. Izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika. |
– grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ – povezuje nove riječi/izraze s poznatima – uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom – koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.4.2. Izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika. |
– prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga – primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama – prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju kratkim jednostavnim rečenicama |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.4.3. Izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje – traži pomoć učitelja i prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja – kontrolira osjećaj nemira |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.4.4. Proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju. |
– kreativno se izražava u kratkim jednostavnim rečenicama prema predlošku – izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples) |
Uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (2) EJ C.4.5. Izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih. |
– uočava i razlikuje različita mišljenja – izražava vlastito mišljenje |
Uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih. |
|
OŠ (2) EJ C.4.6. Pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora. |
– pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (slikovni rječnik, interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i sl.) povezujući njihove sadržaje |
Uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 5. razred (druga godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (2) EJ A.5.1. Razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta – koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju – razumije glavnu poruku i ključnu informaciju |
Uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta. |
|
OŠ (2) EJ A.5.2. Izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ. |
– slovka na razini zapisanih riječi – piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi |
Uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi. |
|
OŠ (2) EJ A.5.3. Naglas čita poznat, vrlo kratak i jednostavan tekst. |
– poštuje fonološka obilježja engleskoga jezika (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini – prepoznaje početak i kraj rečenice – primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova – čita naglas tečno |
Uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini. |
|
OŠ (2) EJ A.5.4. Oponaša intonaciju jednostavne rečenice. |
– uočava različite intonacije rečenice – prepoznaje komunikacijsku vrijednost intonacije – izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom |
Uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom. |
|
OŠ (2) EJ A.5.5. Govori vrlo kratak i jednostavan tekst. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška – predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. |
|
OŠ (2) EJ A.5.6. Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. |
– planira vrlo kratak i jednostavan razgovor – povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom – vodi kratak razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepoznaje priliku za preuzimanje riječi |
Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. |
|
OŠ (2) EJ A.5.7. Piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom – povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu – oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom – uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila |
Uz čestu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška; povezuje većinu dijelova; primjenjuje osnovna pravopisna pravila. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, svijet oko mene, drugi i drugačiji, dječja književnost, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje sposobnosti, opisivanje trenutnih radnji, traženje i davanje uputa, čestitanje, izricanje vremena, izražavanje odnosa između bića, stvari, uspoređivanje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, uz pjesmu i pokret te uz pomoć zornih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju vještina čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (2) EJ B.5.1. Uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom. |
– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima – izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi – opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji – uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.) |
Uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima; imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi. |
|
OŠ (2) EJ B.5.2. Navodi što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva. |
– navodi činjenice koje je usvojio o drugim kulturama – izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture – izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva |
Uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva. |
|
OŠ (2) EJ B.5.3. Prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja. |
– uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti – oponaša primjere načina ophođenja prema drugima |
Uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti. |
|
OŠ (2) EJ B.5.4. Prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika. |
– prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju – uočava različita shvaćanja pojedinih običaja – razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama – izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura – uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika |
Uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (2) EJ C.5.1. Prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja – uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način – povezuje naučeno s novim sadržajima – prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (2) EJ C.5.2. Prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka – planira i rješava zadatke – razvija svijest o postojanju veze među jezicima – prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (2) EJ C.5.3. Prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima – koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti |
Uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (2) EJ C.5.4. Uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja. |
– usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i sl.) |
Uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (2) EJ C.5.5. Izražava i uspoređuje svoje i druga mišljenja, stavove i vrijednosti u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama. |
– oblikuje svoje mišljenje, stavove i vrijednosti – pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih |
Uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima. |
|
OŠ (2) EJ C.5.6. Izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja |
Uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 6. razred (treća godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (2) EJ A.6.1. Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i ključnu informaciju – koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
OŠ (2) EJ A.6.2. Izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas – tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu – čita naglas tečno |
Uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike. |
|
OŠ (2) EJ A.6.3. Primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice. |
– razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica – govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja |
Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja. |
|
OŠ (2) EJ A.6.4. Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom – povezuje elemente teksta – reproducira tekst na temelju predloška – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
OŠ (2) EJ A.6.5. Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. |
– planira kratak i jednostavan razgovor – povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom – sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepoznaje priliku za preuzimanje riječi |
Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. |
|
OŠ (2) EJ A.6.6. Zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi. |
– uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi – piše jednostavne učestale riječi po diktatu |
Uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi. |
|
OŠ (2) EJ A.6.7. Piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom – povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu – oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom – primjenjuje osnovna pravopisna pravila – uređuje tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć uređuje svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, slobodno vrijeme, obrazovanje, kultura, okoliš, drugi i drugačiji, književnost za mlade, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drugačijih ljudi, kultura i običaja Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te uz pomoć zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenjem u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (2) EJ B.6.1. Primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture. |
– sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.) – objašnjava važnost posebnih datuma i dana specifičnih za kulture zemalja ciljnoga jezika – sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika |
Uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu. |
|
|
– iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika – u vlastiti izričaj uključuje jezične i kulturne sadržaje (npr. zagonetke, poslovice, naslove književnih djela, imena književnih likova i sl.) na engleskome jeziku |
|
|
OŠ (2) EJ B.6.2. Održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima. |
– primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju – objašnjava signale i reakcije sugovornika – postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije – samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju |
Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju. |
|
OŠ (2) EJ B.6.3. Prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama. |
– uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma – traži pojašnjenje i dodatne informacije – provjerava razumijevanje – prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava – prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture – svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama |
Uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama. |
|
OŠ (2) EJ B.6.4. Izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustva. |
– razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima – opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima |
Uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (2) EJ C.6.1. Uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku – koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja – prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem – koristi se popisima riječi |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.6.2. Uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka – postavlja ciljeve i planira vlastito učenje – prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja – prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.6.3. Uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– samostalno bira i koristi se jezičnim aktivnostima koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja – radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje) – nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak |
Uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.6.4. Izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke i jednostavne tekstove poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.) – rješava jezične zagonetke – prikuplja i grupira zanimljive činjenice |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (2) EJ C.6.5. Obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama. |
– objašnjava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i razmatra mišljenja, stavove i vrijednosti drugih pokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima |
Uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenje i vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih. |
|
OŠ (2) EJ C.6.6. Tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– objašnjava i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška |
Uz čestu pomoć tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 7. razred (četvrta godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (2) EJ A.7.1. Razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu – primjenjuje više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
OŠ (2) EJ A.7.2. Primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst. |
– reproducira rečeničnu intonaciju – izražajno čita kratak tekst |
Uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora. |
|
OŠ (2) EJ A.7.3. Govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama – govori kratak tekst – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
OŠ (2) EJ A.7.4. Sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike. |
– planira strukturu i sadržaj razgovora – započinje, vodi i završava razgovor – preuzima riječ na primjeren način |
Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način. |
|
OŠ (2) EJ A.7.5. Zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture |
Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
OŠ (2) EJ A.7.6. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila – oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i uz čestu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: svijet oko mene, tehnologija, kultura i zabava, zbilja i mašta, interesi mladih, drugi i drugačiji, moj zavičaj i domovina, putovanja, književnost za mlade, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: razumijevanje svijeta tehnologije, opisivanje slobodnog vremena, kreativno izražavanje, izražavanje savjeta, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, opisivanje stvarnog i izmišljenog, opisivanje prošlih i sadašnjih radnji Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te uz pomoć zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenjem u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (2) EJ B.7.1. Istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama. |
– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošću, institucijama, umjetnosti i medijima zemalja ciljnoga jezika – informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima – kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom |
Uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom. |
|
OŠ (2) EJ B.7.2. Opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva. |
– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju – tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja |
Uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama. |
|
OŠ (2) EJ B.7.3. Prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika. |
– prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente – navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija – navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja |
Uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima. |
|
OŠ (2) EJ B.7.4. Izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi. |
– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu – na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama – prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje |
Uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu. |
|
OŠ (2) EJ B.7.5. Prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika. |
– uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja – navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja – daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika |
Uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (2) EJ C.7.1. Povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju – traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije – koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka – koristi se dvojezičnim rječnikom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.7.2. Povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja – organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje – regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.7.3. Povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka – upotrebljava društvene vještine radi učinkovitoga rada u skupini |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.7.4. Povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke tekstove poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama – priprema pitanja za kviz |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (2) EJ C.7.5. Izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava jednostavne problemske situacije. |
– povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama – određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
OŠ (2) EJ C.7.6. Pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja |
Uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Osnovna škola Engleski jezik 8. razred (peta godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (2) EJ A.8.1. Razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– razumije tekst globalno i selektivno – izdvaja glavnu poruku teksta – izdvaja ključne i specifične informacije – upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije. |
|
OŠ (2) EJ A.8.2. Uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku. |
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije – izražava stav prema onome što govori |
Uz čestu pomoć koristi se naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije. |
|
OŠ (2) EJ A.8.3. Govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
OŠ (2) EJ A.8.4. Sudjeluje u planiranome razgovoru i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora – sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike – koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. |
|
OŠ (2) EJ A.8.5. Zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture – koristi se osnovnim pravopisnim znakovima |
Uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
OŠ (2) EJ A.8.6. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: svijet oko mene, putovanja, zdrav život, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, planovi za budućnost, svijet znanosti i umjetnosti, književnost za mlade, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: razgovori o putovanjima, opisivanje mjesta, razmjena informacija o zdravom načinu života, primjena kreativnosti u znanosti, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, uljudno ophođenje, opisivanje prošlih, sadašnjih i budućih radnji Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenjem u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Postupno se povećava udio kognitivnoga pristupa jeziku. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (2) EJ B.8.1. Uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– pronalazi dodirne točke među različitim kulturama – uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama – izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje – iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura – uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.) |
Uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima. |
|
OŠ (2) EJ B.8.2. Objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva. |
– prepričava tijek međukulturnoga susreta – opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe |
Uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva. |
|
OŠ (2) EJ B.8.3. Primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima. |
– izražava osnovne društveno-jezične funkcije pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti – primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja – koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme – pristojno se odnosi prema drugima – izražava komplimente |
Uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu. |
|
OŠ (2) EJ B.8.4. Objašnjava opasnost od generalizacija, stereotipa i predrasuda i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda. |
– opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose – navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, stereotipima i predrasudama – ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, stereotipa i predrasuda – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma |
Uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje. |
|
OŠ (2) EJ B.8.5. Opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama. |
– objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura s osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma – objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta |
Uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (2) EJ C.8.1. Izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– planira i priprema jezične aktivnosti – primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila – koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.8.2. Izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.8.3. Izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (2) EJ C.8.4. Prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja – koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja |
Uz čestu pomoć prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja. |
|
OŠ (2) EJ C.8.5. Povezuje i osnovne vještine kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije. |
– promišlja temu – provjerava informacije procjenjujući njihovu aktualnost i svrhovitost u rješavanju problemske situacije – tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti |
Uz čestu pomoć povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja. |
|
OŠ (2) EJ C.8.6. Izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih |
Uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija
Engleski jezik 1. razred (deveta godina učenja) – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.1.1. Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije – prepoznaje implicitne poruke u tekstu – razlikuje bitnu od nebitne informacije – primjenjuje strategije za slušanje i čitanje – razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika – uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti – prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova |
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje. |
|
SŠ (1) EJ A.1.2. Čita prilagođene književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja. |
|
SŠ (1) EJ A.1.3. Prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama. |
– ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke – koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama |
Prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora. |
|
SŠ (1) EJ A.1.4. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira tijek govora – priprema i govori tekst – izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.1.5. Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru. |
– planira i priprema razgovor – sudjeluje u razgovoru – upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ |
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ. |
|
SŠ (1) EJ A.1.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira tekst u odlomke – koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda, sport, glazba, identitet, digitalno građanstvo, putovanja, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.1.1. Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– proširuje raspon informacija o drugim kulturama – utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama – prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama |
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama. |
|
SŠ (1) EJ B.1.2. Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima. |
– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika – prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji |
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce. |
|
SŠ (1) EJ B.1.3. Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama – ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice – izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu |
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
|
SŠ (1) EJ B.1.4. Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima – navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava |
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.1.1. Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka – raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe – koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.2. Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe – prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja – prati napredak u učenju tekstom srednje dužine |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.3. Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i sredstva koja su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju – razgovara s drugima o poteškoćama u učenju – razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.4. Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– kreativno oblikuje različite vrste tekstova – provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja |
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.5. Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje informacije, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti – izlaže ih s argumentacijom – sudjeluje u debati |
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.6. Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama |
Uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija
Engleski jezik 2. razred (deseta godina učenja) – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.2.1. Analizira jednostavan izvorni i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja – procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima – prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom – razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama |
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra. |
|
SŠ (1) EJ A.2.2. Analizira prilagođene književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka – analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja. |
|
SŠ (1) EJ A.2.3. Koristi se prozodijom radi isticanja različitih značenja. |
– izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje – pravilno izgovara i prati ritam rečenice – varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama |
Uz čestu se pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice. |
|
SŠ (1) EJ A.2.4. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti. |
– planira tijek govora – priprema i govori tekst – izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima – iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno se točno koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.2.5. Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ – pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. |
|
SŠ (1) EJ A.2.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti. |
– individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj – organizira tekst u odlomke – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu pomoć uređuje tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, putovanja, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.2.1. Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima. |
– otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju – analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike |
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.2. Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima. |
– primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu – iskazuje različite društveno-jezične funkcije pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti |
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.3. Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima. |
– osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite – objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda |
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.4. Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
– koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova – argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima |
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.2.1. Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta – izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke – piše bilješke – koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.2. Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja – bilježi napredak u učenju dužim tekstom |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.3. Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku – upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja – planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.4. Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema – pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama – u govoru i pisanju koristi se humorom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (1) EJ C.2.5. Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni – izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (1) EJ C.2.6. Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja |
Uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija
Engleski jezik 3. razred (jedanaesta godina učenja) – 105 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.3.1. Analizira duži izvorni ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu – razlikuje bitnu od nebitne informacije – primjenjuje strategije slušanja i čitanja |
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje više strategija slušanja i čitanja. |
|
SŠ (1) EJ A.3.2. Čita jednostavne književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove – analizira tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja |
Čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta. |
|
SŠ (1) EJ A.3.3. Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. |
– planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.3.4. Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ – pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje |
Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. |
|
SŠ (1) EJ A.3.5. Piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira dug tekst u odlomke – koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja – uređuje tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama; povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu pomoć uređuje tekst. |
|
SŠ (1) EJ A.3.6. Sažima i prevodi jednostavnije tekstove. |
– usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku – prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika |
Uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.3.1. Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura. |
– objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove – poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente |
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama. |
|
SŠ (1) EJ B.3.2. Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije. |
– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima – upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove |
Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima. |
|
SŠ (1) EJ B.3.3. Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama. |
– preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima – prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda |
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
|
SŠ (1) EJ B.3.4. Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose. |
– uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama – tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi – analizira uzroke međukulturnih nesporazuma – analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete – usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa |
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi; raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.3.1. Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
– uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike – prevodi tekstove s ciljnoga jezika – uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove – koristi se različitim vrstama rječnika |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.2. Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
– okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju – svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama – razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja – bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.3. Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– nastavlja razvijati suradničko učenje – radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka – ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim, kao i osjećajima drugih |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.4. Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju – koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja |
Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih. |
|
SŠ (1) EJ C.3.5. Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka – nudi rješenja i donosi odluke – rješava sukob – sažima razne vrste tekstova |
Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih. |
|
SŠ (1) EJ C.3.6. Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
– u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija – izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama |
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija
Engleski jezik 4. razred (dvanaesta godina učenja) – 96 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.4.1. Procjenjuje duži izvorni ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu – predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta |
Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu; predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. |
|
SŠ (1) EJ A.4.2. Analizira jednostavne književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka – analizira književne tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta. |
|
SŠ (1) EJ A.4.3. Govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama. |
– planira tijek govora i izlaganja – priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.4.4. Sudjeluje u dugome razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru |
Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ. |
|
SŠ (1) EJ A.4.5. Piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira tekst različitih dužina u odlomke – koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
SŠ (1) EJ A.4.6. Sažima i prevodi složenije tekstove. |
– usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku – prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik |
Uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.4.1. Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti. |
– iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura – objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost |
Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost. |
|
SŠ (1) EJ B.4.2. Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika. |
– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove – ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima – primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima |
Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.4.3. Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima. |
– koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda – preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva – uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura |
Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda; objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.4.1. Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– prevodi tekstove na ciljni jezik – primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika – piše sažetak dugoga odlomka/teksta – preusmjerava razgovor na poznatu temu – koristi se različitim vrstama referentne literature |
Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.2. Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja – nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju – planira, postavlja ciljeve i organizira učenje – prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata |
Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.3. Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi – procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima |
Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.4. Koristi se širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama. |
– primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja – koristi se lateralnim mišljenjem – kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline – kreira složene maštovite tekstove – razvija osjećaj za estetski doživljaj |
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (1) EJ C.4.5. Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama. |
– postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke – donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja – predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke – primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija |
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (1) EJ C.4.6. Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
– koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija – kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja |
Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Jezična gimnazija
Engleski jezik 1. razred (deveta godina učenja) – 140 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.1.1. Analizira jednostavan prilagođen ili izvorni tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije – prepoznaje implicitne poruke u tekstu – razlikuje bitnu od nebitne informacije – primjenjuje strategije za slušanje i čitanje – razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika – uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti – prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova |
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje. |
|
SŠ (1) EJ A.1.2. Čita prilagođene književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja. |
|
SŠ (1) EJ A.1.3. Prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama. |
– ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke – koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama |
Prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora. |
|
SŠ (1) EJ A.1.4. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira tijek govora – priprema i govori tekst – izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.1.5. Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru. |
– planira i priprema razgovor – sudjeluje u razgovoru – upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ |
Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ. |
|
SŠ (1) EJ A.1.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira tekst u odlomke – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: ovo sam ja, moj svijet, moji školski dani, posebni dani i datumi, umjetnost, priroda, sport, glazba, identitet, digitalno građanstvo, putovanja, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.1.1. Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– proširuje raspon informacija o drugim kulturama – utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama – prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama |
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama. |
|
SŠ (1) EJ B.1.2. Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima. |
– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika – prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji |
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce. |
|
SŠ (1) EJ B.1.3. Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama – ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice – izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu |
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
|
SŠ (1) EJ B.1.4. Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima – navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava |
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.1.1. Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka – raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe – koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.2. Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika. |
– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe – prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja – prati napredak u učenju tekstom srednje dužine |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.3. Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. |
– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i sredstva koja su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju – razgovara s drugima o poteškoćama u učenju – razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja |
Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.4. Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– kreativno oblikuje različite vrste tekstova – provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja |
Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.5. Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti – izlaže ih s argumentacijom – sudjeluje u debati |
Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima uz čestu pomoć. |
|
SŠ (1) EJ C.1.6. Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama |
Uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Jezična gimnazija
Engleski jezik 2. razred (deseta godina učenja) – 140 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.2.1. Analizira jednostavan izvorni i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja – procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima – prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom – razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama |
Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra. |
|
SŠ (1) EJ A.2.2. Analizira prilagođene književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka – analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja. |
|
SŠ (1) EJ A.2.3. Koristi se prozodijom radi isticanja različitih značenja. |
– izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje – pravilno izgovara i prati ritam rečenice – varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama |
Uz čestu se pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice. |
|
SŠ (1) EJ A.2.4. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti. |
– planira tijek govora – priprema i govori tekst – izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima – iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno se točno koristi jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.2.5. Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ – pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. |
|
SŠ (1) EJ A.2.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti. |
– individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj – organizira tekst u odlomke – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu pomoć uređuje tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, kultura, film, mediji, slobodno vrijeme, mladi, obrazovanje, planovi za budućnost, putovanja, interesi, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.2.1. Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima. |
– otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju – analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike |
Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.2. Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima. |
– primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu – iskazuje različite društveno-jezične funkcije pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti |
Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.3. Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima. |
– osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite – objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda |
Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.2.4. Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
– koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova – argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima |
Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.2.1. Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta – izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke – piše bilješke – koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.2. Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja – bilježi napredak u učenju dužim tekstom |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.3. Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku – upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja – planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.2.4. Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema – pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama – u govoru i pisanju koristi se humorom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (1) EJ C.2.5. Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni – izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (1) EJ C.2.6. Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja |
Uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora; primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Jezična gimnazija
Engleski jezik 3. razred (jedanaesta godina učenja) – 140 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.3.1. Analizira duži izvorni ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu – razlikuje bitnu od nebitne informacije – primjenjuje strategije slušanja i čitanja |
Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje više strategija slušanja i čitanja. |
|
SŠ (1) EJ A.3.2. Čita jednostavne književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove – analizira tekstove prilagođene razini znanja |
Čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta. |
|
SŠ (1) EJ A.3.3. Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. |
– planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja; govori tekst; povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.3.4. Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ – pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje |
Uz čestu se pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor; povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje |
|
SŠ (1) EJ A.3.5. Piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira dug tekst u odlomke – koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama; povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu pomoć uređuje tekst. |
|
SŠ (1) EJ A.3.6. Sažima i prevodi jednostavnije tekstove. |
– usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku – prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika |
Uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.3.1. Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura. |
– objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove – poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente |
Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama. |
|
SŠ (1) EJ B.3.2. Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije. |
– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima – upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove |
Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima. |
|
SŠ (1) EJ B.3.3. Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama. |
– preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima – prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda |
Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
|
SŠ (1) EJ B.3.4. Interpretira međukulturno iskustvo s više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose. |
– uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama – tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi – analizira uzroke međukulturnih nesporazuma – analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete – usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa |
Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi; raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.3.1. Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
– uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike – prevodi tekstove s ciljnoga jezika – uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove – koristi se različitim vrstama rječnika |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.2. Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
– okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju – svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama – razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja – bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.3. Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– nastavlja razvijati suradničko učenje – radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka – ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim, kao i osjećajima drugih |
Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (1) EJ C.3.4. Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju – koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja |
Uz čestu se pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih. |
|
SŠ (1) EJ C.3.5. Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka – nudi rješenja i donosi odluke – rješava sukob – sažima razne vrste tekstova |
Uz čestu se pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih. |
|
SŠ (1) EJ C.3.6. Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
– u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija – izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama |
Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Jezična gimnazija Engleski jezik 4. razred (dvanaesta godina učenja) – 128 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (1) EJ A.4.1. Procjenjuje duži izvorni ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike – kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu – predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta |
Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu; predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. |
|
SŠ (1) EJ A.4.2. Analizira jednostavne književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja – analizira književne tekstove prilagođene razini znanja |
Uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta. |
|
SŠ (1) EJ A.4.3. Govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama. |
– planira tijek govora i izlaganja – priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć govori dug tekst; planira tijek govora i izlaganja; priprema i govori tekst, povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (1) EJ A.4.4. Sudjeluje u dugome razgovoru. |
– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru |
Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru; povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. |
|
SŠ (1) EJ A.4.5. Piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena. |
– planira strukturu i sadržaj – organizira tekst različitih dužina u odlomke – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i složenim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
SŠ (1) EJ A.4.6. Sažima i prevodi složenije tekstove. |
– usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku – prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika – posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik |
Uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, isticanje Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (1) EJ B.4.1. Raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti. |
– iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura – objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost |
Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost. |
|
SŠ (1) EJ B.4.2. Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika. |
– primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove – ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima – primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima |
Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima. |
|
SŠ (1) EJ B.4.3. Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se (p)održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima. |
– koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda – preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva – uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura |
Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (1) EJ C.4.1. Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– prevodi tekstove na ciljni jezik – primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika – piše sažetak dugoga odlomka/teksta – preusmjerava razgovor na poznatu temu – koristi se različitim vrstama referentne literature |
Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.2. Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja – nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju – planira, postavlja ciljeve i organizira učenje – prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata |
Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.3. Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi – procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima |
Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (1) EJ C.4.4. Koristi se širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama. |
– primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja – koristi se lateralnim mišljenjem – kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline – kreira složene maštovite tekstove – razvija osjećaj za estetski doživljaj |
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (1) EJ C.4.5. Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama. |
– postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke – donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja – predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke – primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija |
Uz čestu se pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (1) EJ C.4.6. Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
– koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija – kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja |
Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća i prirodoslovno-matematička gimnazija
Engleski jezik 1. razred (prva godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) EJ A.1.1. Razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i ključnu informaciju – koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
SŠ (2) EJ A.1.2. Naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
– prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas – tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu – čita naglas tečno |
Uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike. |
|
SŠ (2) EJ A.1.3. Primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice. |
– razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica – govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja |
Uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja. |
|
SŠ (2) EJ A.1.4. Govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom – povezuje elemente teksta – reproducira kratak i jednostavan tekst na temelju predloška – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (2) EJ A.1.5. Sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. |
– planira kratak i jednostavan razgovor – povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom – sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama – prepoznaje priliku za preuzimanje riječi |
Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. |
|
SŠ (2) EJ A.1.6. Zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture |
Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
SŠ (2) EJ A.1.7. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. |
– planira strukturu teksta na temelju predloška – povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom – povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu – oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom – uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila |
Uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, slobodno vrijeme, moj dom, zavičaj i domovina, drugi i drugačiji, svijet oko mene, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, upotreba brojeva i zamjenica, izražavanje sposobnosti, opisivanje navika i rutinskih radnji, opisivanje trenutnih radnji, traženje i davanje uputa, čestitanje, izricanje vremena, izražavanje odnosa između bića, stvari Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) EJ B.1.1. Istražuje informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj i drugim kulturama. |
– pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika – informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima – kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom |
Uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom. |
|
SŠ (2) EJ B.1.2. Opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva. |
– navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju – tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja |
Uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama. |
|
SŠ (2) EJ B.1.3. Prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika. |
– prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente – navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija – navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja |
Uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima. |
|
SŠ (2) EJ B.1.4. Izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi. |
– prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu – na konkretnim primjerima uočava stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama – prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje |
Uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne stereotipe i predrasude o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu. |
|
SŠ (2) EJ B.1.5. Prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika. |
– uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanja različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja – navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja – daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika |
Uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) EJ C.1.1. Izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– planira i priprema jezične aktivnosti – primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila – upotrebljava kontekst i prethodno znanje radi određivanja značenja i izgovora riječi |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.1.2. Izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.1.3. Izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima. |
– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini |
Uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.1.4. Prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja – koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja |
Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (2) EJ C.1.5. Povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije. |
– promišlja temu – iscrpnije i svrhovitije traži informacije procjenjujući njihovu aktualnost u rješavanju problemske situacije – tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (2) EJ C.1.6. Izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih |
Uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća i prirodoslovno-matematička gimnazija
Engleski jezik 2. razred (druga godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) EJ A.2.1. Razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta – razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu – koristi više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju. |
|
SŠ (2) EJ A.2.2. Primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst. |
– reproducira rečeničnu intonaciju – izražajno čita kratak tekst |
Uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora. |
|
SŠ (2) EJ A.2.3. Govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama – govori kratak tekst – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (2) EJ A.2.4. Sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike. |
– planira strukturu i sadržaj razgovora – započinje, vodi i završava razgovor – preuzima riječ na primjeren način |
Uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način. |
|
SŠ (2) EJ A.2.5. Zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima. |
– zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture – koristi se osnovnim pravopisnim znakovima |
Uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
SŠ (2) EJ A.2.6. Piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama – poštuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, slobodno vrijeme, obrazovanje, kultura, mediji, okoliš, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, izražavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje osjećaja, mišljenja, ideja i stavova, uspoređivanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) EJ B.2.1. Uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– pronalazi dodirne točke među različitim kulturama – uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama – izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje – iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura |
Uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima. |
|
SŠ (2) EJ B.2.2. Objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva. |
– prepričava tijek međukulturnoga susreta – opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe |
Uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva. |
|
SŠ (2) EJ B.2.3. Primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima. |
– izražava osnovne društveno-jezične funkcije pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti – primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja – koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme – pristojno se odnosi prema drugima – izražava komplimente |
Uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu. |
|
SŠ (2) EJ B.2.4. Objašnjava opasnost od generalizacija, stereotipa i predrasuda i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda. |
– opisuje mogući utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose – navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, stereotipima i predrasudama – ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, stereotipa i predrasuda – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma |
Uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje. |
|
SŠ (2) EJ B.2.5. Opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama. |
– objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura s osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijeg i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma – objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta |
Uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) EJ C.2.1. Ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja – pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi – dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (2) EJ C.2.2. Ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– sustavno prati i vrednuje vlastito učenje – vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem – procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (2) EJ C.2.3. Ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje – voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama – aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih s empatijom i prihvaćanjem različitosti |
Uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
SŠ (2) EJ C.2.4. Razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja. |
– kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama – provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema |
Uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (2) EJ C.2.5. Razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke. |
– razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka – kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti |
Uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (2) EJ C.2.6. Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima – kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama |
Uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća i prirodoslovno-matematička gimnazija Engleski jezik 3. razred (treća godina učenja) – 70 sati godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) EJ A.3.1. Razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje – izdvaja glavnu poruku teksta – izdvaja ključne i specifične informacije – koristi više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
Uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije. |
|
SŠ (2) EJ A.3.2. Uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku. |
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije – izražava stav prema onome što govori |
Uz čestu se pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije. |
|
SŠ (2) EJ A.3.3. Govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (2) EJ A.3.4. Sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike. |
– planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora – sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike – koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. |
|
SŠ (2) EJ A.3.5. Zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike. |
– zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture – koristi se osnovnim pravopisnim znakovima |
Uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima. |
|
SŠ (2) EJ A.3.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – koristi se prikladnim kohezivnim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama – primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: svijet oko mene, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost, tehnologija, kultura i zabava, interesi mladih, drugi i drugačiji, putovanja, društveni aktivizam, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje savjeta, izražavanje nada i planova Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) EJ B.3.1. Kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima. |
– pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama – izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima |
Uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu. |
|
SŠ (2) EJ B.3.2. Izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanome kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba. |
– razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike – primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja – inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije – analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika |
Uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju. |
|
SŠ (2) EJ B.3.3. Objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama te utjecaj generalizacija, stereotipa i predrasuda na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika. |
– tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji) – svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda. |
|
|
– prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje – prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda – prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira – upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda – ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava – analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) EJ C.3.1. Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika. |
– analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka – raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe – koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima |
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja. |
|
SŠ (2) EJ C.3.2. Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja. |
– razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe – prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja – prati napredak u učenju tekstom srednje dužine |
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja. |
|
SŠ (2) EJ C.3.3. Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja. |
– usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju – razgovara s drugima o poteškoćama u učenju – razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja |
Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja. |
|
SŠ (2) EJ C.3.4. Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– kreativno oblikuje različite vrste tekstova – provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (2) EJ C.3.5. Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama. |
– pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti – izlaže ih s argumentacijom |
Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (2) EJ C.3.6. Izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja. |
– bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u prezentacijama srednje dužine |
Uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća i prirodoslovno-matematička gimnazija
Engleski jezik 4. razred (četvrta godina učenja) – 64 sata godišnje
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) EJ A.4.1. Razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju. |
– pokazuje globalno i selektivno razumijevanje – izdvaja ključne i specifične informacije – primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju |
U većini aktivnosti uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije. |
|
SŠ (2) EJ A.4.2. Razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku. |
– koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različiti smisao informacije – izražava stav prema onome što govori |
Uz čestu se pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije. |
|
SŠ (2) EJ A.4.3. Čita prilagođene književne tekstove. |
– razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj povezanosti s hrvatskim jezikom i po izboru učenika i učitelja |
Uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja. |
|
SŠ (2) EJ A.4.4. Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira i priprema sadržaj i strukturu teksta – povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama – uređuje, tj. ispravlja svoj govor |
Uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor. |
|
SŠ (2) EJ A.4.5. Sudjeluje u dužemu planiranom razgovoru i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike. |
– planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora – sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike – upotrebljava odgovarajuće jezične strukture |
Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture. |
|
SŠ (2) EJ A.4.6. Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti. |
– planira strukturu i sadržaj teksta – organizira tekst u odlomke – koristi se prikladnim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti – primjenjuje pravopisna pravila – uređuje, tj. ispravlja svoj tekst |
Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: svijet oko mene, interesi mladih, drugi i drugačiji, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, svijet znanosti, umjetnosti i tehnologije, poduzetništvo, globalizacija, posebni dani i datumi, aktualne društvene teme Preporučeni jezični sadržaji: Funkcije: izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, prepričavanje, izražavanje apstraktnih ideja Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) EJ B.4.1. Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama. |
– proširuje raspon informacija o drugim kulturama – utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama – prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj i drugim kulturama. |
|
SŠ (2) EJ B.4.2. Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima. |
– mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika – prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji |
Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce. |
|
SŠ (2) EJ B.4.3. Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
– provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama – ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice – izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu |
Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika; preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda. |
|
SŠ (2) EJ B.4.4. Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
– izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima – navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava |
Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) EJ C.4.1. Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta – izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke – piše bilješke – koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.4.2. Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
– istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja – bilježi napredak u učenju tekstom srednje dužine |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.4.3. Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku – upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja – planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja |
Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
SŠ (2) EJ C.4.4. Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema – pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama – u govoru i pisanju koristi se humorom |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja. |
|
SŠ (2) EJ C.4.5. Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima. |
– definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni – izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju |
Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja. |
|
SŠ (2) EJ C.4.6. Interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja. |
– razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja |
Uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni na ovladavanje vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga učitelja
Autonomija učitelja, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Učitelj izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulumom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj učitelj i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima učitelj poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
– izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje
– samostalno učenje uz pomoć povratnih informacija učitelja.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju učitelj:
– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja
– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost
– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosezanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo ono što poučava, nego prati i način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.
Materijali i izvori
Učitelj izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Učitelj potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Okružje za učenje
Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Učitelj njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, učitelj stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – učitelj: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvan-školskome okružju, donose zajednički.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što između ostalog znači da učitelj samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi pojedini ishod ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava engleski jezik.
Grupiranje učenika
S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje od šestog razreda nadalje, vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima u srednjim strukovnim školama omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke te da se učenicima kojima je engleski drugi strani jezik prepusti odluka žele li učiti jezik kao početnici ili nastavljači. Grupiranje učenika regulira se kurikulumom škole.
Slika 4: Grafički prikaz odnosa učenika i učitelja
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje te posredovanje u trećem i četvrtom razredu četverogodišnjih srednjih škola, nastavak učenja. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od trećega razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Uz opis razine »dobar« naveden u tekstu kurikuluma, koristi se i opis svih četiriju razina – zadovoljavajuće, dobre, vrlo dobre i iznimne – koji se nalazi u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj ocjeni, a od trećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda, navodi u opisnom praćenju. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_139.html