MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
Na temelju članka 81. stavka 3. Zakona o vinu (»Narodne novine« br. 96/03), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavljuje
I.
Listu tradicionalnih izraza za vino čine vina: 1. Prošek; 2. Opolo; 3. Plavac; 4. Mlado vino portugizac; 5. Bermet; 6. Dingač.
II.
Dodaci I. do VI. tiskani su uz ovu Listu i čine njen sastavni dio.
III.
Lista tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-14/07-01/84 Urbroj: 525-11-07-1 Zagreb, 11. rujna 2007.
Ministar Petar Čobanković, v. r.
DODATAK I. PROŠEK 1. DEFINICIJA VINA
Prošek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Prošek po boji može biti bijelo ili crno vino. Boja Prošeka može varirati od jantarnožute do tamnocrvene boje. Prošek je najčešće s ostatkom šećera. U okusu Prošeka prevladava punoća i izraženi voćni karakter koji upućuje na suho grožđe.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Prošeka je regija Primorska Hrvatska koja obuhvaća sljedeće podregije i vinogorja: – Podregije: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija. – Vinogorja: Vinogorje Zapadna Istra, Vinogorje Centralna Istra, Vinogorje Opatija – Rijeka, Vinogorje Krk, Vinogorje Rab, Vinogorje Cres – Lošinj, Vinogorje Pag, Vinogorje Zadar – Biograd, Vinogorje Benkovac – Stankovci, Vinogorje Promina, Vinogorje Pirovac – Skradin, Vinogorje Knin, Vinogorje Drniš, Vinogorje Šibenik, Vinogorje Primošten, Vinogorje Sinj – Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela – Trogir, Vinogorje Split – Omiš – Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.
3. SORTE VINOVE LOZE
Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze: plavac mali, okatac crni, muškat ruža crni, crljenak, vugava, pošip bijeli, grk, maraština, babić, plavina, lasina, malvazija, žlahtina, malvasia dubrovačka bijela. Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta, a šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 100° Oechsla.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Prošek, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je: a. za kvalitetna vina: – 12.000 kg/ha u zoni C2; – 13.000 kg/ha u zoni C3. b. za vrhunska vina: – 11.000 kg/ha u zoni C2; – 12.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Specifičnost tehnologije proizvodnje Prošeka je u biranju zdravih grozdova po mogućnosti već lagano prosušenih i njihovom daljnjem sušenju na trsu, na suncu ili u hladovini tavana i sušarama. Grožđe se suši dok ne postigne šećer od 120° Oechsla. Prerada započinje gnječenjem prosušenog grožđa i maceracijom koja traje 2 – 5 dana. Nakon maceracije masulj se cijedi i preša. Alkoholna fermentacija traje do godinu dana. Za fermentaciju se koriste selekcionirani kvasci koji mogu djelovati u moštu velike gustoće. Dozrijevanje i njega Prošeka traje najmanje godinu dana u drvenim bačvama. Randman u proizvodnji Prošeka se kreće 10 – 30%. Prošek mora sadržavati najmanje 15% vol stvarnog alkohola i maksimum 22% vol ukupnog alkohola. Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u Prošeku može biti: – 210 mg/L, od toga 40 mg/L slobodnog, u vinima s manje od 50 g/l neprovrela šećera, – 300 mg/L, od toga 50 mg/L slobodnog, u vinima s više od 50 g/l neprovrela šećera. Parametri kakvoće vina Prošek: stvarni alkohol (vol%): min. 15 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 19 reducirajući šećer (g/l): do 12 ukupna kiselost (g/l): min. 4.
DODATAK II. OPOLO 1. DEFINICIJA VINA
Opolo je ružičasto mirno, kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom u kojem prevladava voćni karakter okusa i mirisa, proizvedeno od isključivo crnih sorti tehnologijom proizvodnje bijelih vina. Boja može varirati od svijetloružičaste do intenzivnih tonova ružičaste boje.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Opola je regija Primorska Hrvatska koja obuhvaća sljedeće podregije i vinogorja: – Podregije: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija. – Vinogorja: Vinogorje Zapadna Istra, Vinogorje Centralna Istra, Vinogorje Opatija – Rijeka, Vinogorje Krk, Vinogorje Rab, Vinogorje Cres – Lošinj, Vinogorje Pag, Vinogorje Zadar–Biograd, Vinogorje Benkovac – Stankovci, Vinogorje Promina, Vinogorje Pirovac – Skradin, Vinogorje Knin, Vinogorje Drniš, Vinogorje Šibenik, Vinogorje Primošten, Vinogorje Sinj – Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela – Trogir, Vinogorje Split – Omiš – Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.
3. SORTE VINOVE LOZE
Opolo se proizvodi od preporučenih crnih sorti vinove loze regije Primorska Hrvatska sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (»Narodne novine« br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07).
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Opolo, obzirom na zonu proizvodnje je: – 12.000 kg/ha u zoni C2; – 13.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Opolo se proizvodi tehnologijom brze prerade, odnosno trenutnim odvajanjem samotoka ili kratkotrajnom maceracijom masulja do 12 sati bez fermentacije. Parametri kakvoće: Opolo – kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: stvarni alkohol (vol%): min. 11 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 18 reducirajući šećer (g/l): do 12 ukupna kiselost (g/l): min. 4.
DODATAK III. PLAVAC 1. DEFINICIJA VINA
Plavac je crno suho ili polusuho mirno, kvalitetno ili vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, tamno rubinsko crvene boje, izraženoga sortnog mirisa i punoga trpkastog okusa.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju vina Plavac su podregije Dalmatinska zagora i Srednja i Južna Dalmacija koje obuhvaća sljedeća vinogorja: – Vinogorje Sinj – Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela – Trogir, Vinogorje Split – Omiš – Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.
3. SORTE VINOVE LOZE
Plavac se proizvodi od autohtone sorte vinove loze plavac mali. Uz ovu sortu u proizvodnji do 10% koriste se i druge preporučene crne sorte vinove loze podregije Dalmatinska zagora i Srednja i Južna Dalmacija sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (»Narodne novine« br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07).
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Plavac, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je: a. za kvalitetna vina: – 12.000 kg/ha u zoni C2; – 13.000 kg/ha u zoni C3. a. za vrhunska vina: – 11.000 kg/ha u zoni C2; – 12.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Proizvodnja vina Plavac započinje runjenjem i muljanjem grožđa, a zatim se masulj macerira. Nakon odvajanja mladog vina od komine i prešanja, uz samotok, koristi se i prva preševinska frakcija. Tiho vrenje koje traje do kraja fermentacije odvija se u inox ili drvenim bačvama te kod proizvodnje vrhunskog vina i u barique bačvama. Vrhunsko vino traži dozrijevanje i njegu minimalno dvije godine. Parametri kakvoće: Plavac – kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: stvarni alkohol (vol%): min. 12,5 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 21 reducirajući šećer (g/l): do 4 ukupna kiselost (g/l): min. 4,3 pepeo (g/l): min. 2. Plavac – vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: stvarni alkohol (vol%): min. 13 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 25 reducirajući šećer (g/l): do 12 ukupna kiselost (g/l): min. 4,5 pepeo (g/l): min. 2,1.
DODATAK IV. MLADO VINO PORTUGIZAC 1. DEFINICIJA VINA
Mlado vino portugizac je mlado crno vino, stolno s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom ili kvalitetno s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i koje ne mora proći cjelovitu tehnološku obradu. Rubinsko crvene je boje, djelomice potpuno izbistreno, izraženog sortnog mirisa s finim voćnim aromama posebice šumskog voća i aromama kvasaca. Specifičnost mu daju mekani tanini i baršunast okus koji je posljedica otopljenog CO2. Naglašene je kiselosti koja mu daje izuzetnu svježinu i pitkost. Posebnost ovog mladog vina je mogućnost uživanja u vinu odmah nakon početka fermentacije što ga čini osvježavajućim, zbog male količine alkohola, neprevrelog šećera i male količine CO2 koji je tek nastao.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Mladog vina portugizac su: – u podregiji Plešivica vinogorja: Vinogorje Samobor, Vinogorje Plešivica – Okić, Vinogorje Sveta Jana, Vinogorje Krašić, – u podregiji Slavonija: Vinogorje Kutjevo, – u podregiji Moslavina vinogorja: Vinogorje Čazma i Vinogorje Voloder – Ivanić Grad, – u podregiji Podunavlje: Vinogorje Baranja.
3. SORTE VINOVE LOZE
Mlado vino portugizac proizvodi se od sorte vinove loze portugizac. Sorta je udomaćena u podregiji Plešivica, a uzgaja se i u podregiji Slavonija, Moslavina i Podunavlje. Smatra se da potječe iz vremena Austro-Ugarske. Na Plešivici se spominje od davne 1850. godine kada se u njemu uživalo kao mladom vinu.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Mlado vino portugizac, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je: a. za stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: – 12.000 kg/ha u zoni B; – 13.000 kg/ha u zoni C1; b. za kvalitetna vina: – 11.000 kg/ha u zoni B; – 12.000 kg/ha u zoni C1.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Proizvodnja Mladog vina portugizac započinje berbom grožđa na osnovu praćenja količine šećera i ukupne kiselosti u grožđu tijekom dozrijevanja. U proizvodnji Mladog vina portugizac količina šećera u grožđu, odnosno moštu na dan berbe treba osigurati minimalno 16 g/l šećera u grožđu te nije dopušteno doslađivanje mošta. Ubrano grožđe se mulja i runi, a dobiveni masulj se sulfitira s najviše 10 g kalijeva metabisulfita na 100 litara. Masulj se ostavlja na maceraciji nekoliko dana uz obavezno miješanje, odnosno potapanje klobuka. Alkoholna fermentacija se provodi uz dodatak starter kulture Saccharomyces cerevisiae. Ovi procesi traju 6 – 7 dana pri temperaturi 25 – 30°C. Nakon postignute zadovoljavajuće obojenosti, gotovo prevrela samotočna frakcija vina otače se s komine. Otvoreni pretok vina obavlja se nakon 10 – 15 dana uz dodatak 5 g kalijeva metabisulfita na 100 litara. Nakon provedene alkoholne fermentacije vino nije potrebno potpuno izbistriti, nego se u promet stavlja bez tehnološke obrade i finalizacije. Parametri kakvoće Mladog vina portugizac: stvarni alkohol (vol%): min. 10 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 19,0 reducirajući šećer (g/l): do 4 ukupna kiselost (g/l): min. 4,5.
DODATAK V. BERMET 1. DEFINICIJA VINA
Bermet je specijalno aromatizirano crno vino, koje se proizvodi dodatkom aromatičnih biljaka i plodova voća (pelin, gorušica, korijander, klinčić, muškatni oraščić, vanilija, cimet, anis, naranča, limun, rogač, smokva, i dr.). Rubinsko crvene je boje specifičnog gorko-slatkog okusa upotpunjen aromom mediteranskog bilja i voća. Po količini ukupnog šećera svrstan je u kategoriju slatkih vina.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Bermeta su podregija Plešivica i Prigorje – Bilogora koja obuhvaćaju sljedeća vinogorja: – Vinogorje Samobor, Vinogorje Plešivica – Okić, Vinogorje Sveta Jana, Vinogorje Krašić, Vinogorje Ozalj – Vivodina, Vinogorje Dugo Selo – Vrbovec, Vinogorje Kalnik, Vinogorje Koprivnica – Đurđevac, Vinogorje Bilogora, Vinogorje Zelina, Vinogorje Zagreb. Tradicionalno se Bermet od davnina proizvodi u vinogorju Samobor.
3. SORTE VINOVE LOZE
Bermet se tradicionalno proizvodi od sljedećih crnih sorti vinove loze: frankovka, portugizac, kavčina crna, zweigelt, pinot crni, a uz dodatak bijelih sorti vinove loze: graševina i kraljevina.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Bermet, obzirom na zonu proizvodnje je: – 11.000 kg/ha u zoni B.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Proizvodnja Bermeta započinje tako da se mošt ukuhava na polovicu volumena i stavlja zajedno s prethodno maceriranim aromatičnom sastojcima (pelin, gorušica, korijander, klinčić, muškatni oraščić, vanilija, cimet, anis, naranča, limun, rogač, smokva i dr.) u hrastove bačve u kojima odležava minimalno tri mjeseca. Nakon pretoka dodatkom vina može se korigirati sadržaj etanola, a dodatkom sladora po želji i slatkoća. Omjer vina i ostalih sastojaka iznosi 75% : 25% u korist vina. Parametri kakvoće: Bermet – specijalno aromatizirano vino: stvarni alkohol (vol%): min. 14,5 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 20 reducirajući šećer (g/l): min. 100 ukupna kiselost (g/l): 4 – 8.
DODATAK VI. DINGAČ 1. DEFINICIJA VINA
Dingač je crno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, tamno rubin-crvene boje, kristalno čiste bistroće s vrlo izraženim bukeom i aromom sorte i položaja. Sadrži uvijek preko 13,5% ponekad do 17% vol. alkohola. Redovito ima nekoliko grama ostatka neprevrelog šećera koji nešto povećanu količinu tanina pokriva i čini vino skladnim. Vino je puno, ekstraktivno, ljupko i harmonično.
2. PODRUČJE UZOGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju vina Dingač smješteno je na istoimenom zemljopisno ograničenom vinogradarskom položaju, na priobalnim južnim padinama srednjeg dijela poluotoka Pelješca. Položaj Dingač zemljopisno je određen sljedećim granicama: – na istoku od lokaliteta zvanog Žitkovića strana do lokaliteta Začelina i Jelin dol na zapadu, na sjeveru vrhom brda Čučin i Sv. Toma, na jugu morem, a sve to na području katastarskih općina Trstenik, Pijavičino i Potomje.
3. SORTE VINOVE LOZE
Dingač se proizvodi od autohtone dalmatinske sorte plavac mali crni. Od loznih podloga koriste se podloge iz grupe berlandieri x rupestris, posebno podloga 110 Richter.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni prosječni urod grožđa na položaju Dingač iznosi 7000 kg/ha (42 hl). U godinama s vrlo povoljnim vremenskim prilikama maksimalni urod grožđa može iznositi 8000 kg/ha (48 hl), što je gornja granica uroda grožđa koja osigurava potrebnu izuzetnu kakvoću vrhunskog vina Dingač.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Specifičnost tehnologije proizvodnje grožđa za vino Dingač proizlazi iz samog položaja. Vino Dingač svoju veličinu zahvaljuje brojnim specifičnim čimbenicima, najviše tlu, zatim povoljnoj klimi, sorti plavac mali crni i na kraju samom vinogradaru. Pored toga na kvalitetu vina Dingač značajno više utječe flora i fauna ovog položaja, posebno mikroflora na posebne kvasce. Položaj Dingač ograničen je specifičnim prirodnim reljefom i obuhvaća vrlo ograničenu površinu priobalnog pojasa dužine 6 – 7 km i prosječne širine oko 1 km. Ovo područje se po mnogim osobinama izdvaja od ostalih predjela poluotoka Pelješca i čini za sebe određeno mikrostanište. Padine položaja Dingač okrenute su prema moru u pravcu jugoistoka, juga i jugozapada. Rastrošeni materijal na skeletnom kvartarnom koluviju koji se spušta ka donjem dijelu padina predstavlja odlično vinogradarsko tlo. Radi zadržavanja ovog materijala i njegovog privođenja kulturi čovjek je tijekom više stoljeća izgradio terase i zasadio vinovu lozu. Šljunkovito tlo na ovim plazinama koje se spuštaju prema moru pod nagibom od 30 do 70 stupnjeva uglavnom je srednje opskrbljeno humusom i prilično siromašno fosforom, dok kalija ima više nego u najbogatijim vinogradarskim tlima. Zbog visokog sadržaja šljunka, tlo na području Dingača ima izuzetno povoljna fizikalna svojstva što se očituje u odličnim vodo-zračnim odnosima i dobrom čuvanju vlage. Ukoliko je dovoljno duboko, takvo tlo je odlično za proizvodnju vrhunskih vina. Padine na kojima se proizvodi grožđe za vrhunsko vino Dingač zaštićene su od sjevernih hladnih vjetrova dvostrukim grebenom što, uz činjenicu da se nalaze uz duboko more koje predstavlja ogromni akumulator topline, objašnjava izuzetno povoljne klimatske uvjete. Nagib terena omogućava da sunčane zrake u ljetnom razdoblju padaju skoro okomito na tlo. Šljunak na površini tla koji je gotovo bijele boje povećava insolaciju, a nije zanemariv ni refleks s morske površine što sve na kraju pospješuje dozrijevanje grožđa. Suma temperatura za šest mjeseci vegetacije vrlo je visoka i iznosi preko 4000C. Zbog navedenih činjenica sorta plavac mali crni na položaju Dingač nalazi optimalne uvjete za dozrijevanje. Grožđe sakupi visoki sadržaj šećera što uz veoma povoljne klimatske uvjete te fizikalno-kemijski sastav tla osigurava dobivanje vrhunskog vina svojstvenog bukea. U vinogradu se primjenjuju sljedeći agrotehnički i ampelotehnički radovi: – zimska rezidba – reže se na reznike (uglavnom dva prava pupa), s maksimalnim opterećenjem do dvanaest pupova po trsu; – obrada tla – obavlja se ručno i malim motokultivatorima; – gnojidba vinograda – N:P:K gnojiva u količinama do 500 kg/ha svake godine ovisno o stanju vinograda, svakih 4 do 5 godina gnojidba stajskim gnojem; – zaštita od bolesti i štetnika – provodi se samo protiv pepelnice; – zelena rezidba – obuhvaća plijevljenje, skidanje ili zalamanje zaperaka, prorjeđivanje grozdova; – berba – ručna po lijepom vremenu. Grožđe za vino Dingač mora biti apsolutno zdravo i imati minimalno 100 stupnjeva Oe (13,9 vol. %) dio bobica mora biti prosušen (suhvice). Ubrano grožđe se u vinariju dovozi u najkraćem vremenu. Rad u podrumu uvažava i tradicionalnu i modernu tehnologiju. Selekcija mikroflore i sprječavanje oksidacije obavlja se sumpornim dioksidom (kalijevim-metabisulfitom). Fermentacija se obavlja na masulju u inox posudama ili drvenim bačvama. Trajanje ovisi o intenzitetu obojenosti i senzornim promjenama mošta, a vrijeme određuje enolog. Prvi pretok se obavlja nakon završetka fermentacije (sulfitiranje se određuje prema laboratorijskoj analizi). Randman nakon prvog pretoka ne smije prelaziti 60%. Mlado vino se čuva u prikladnim podrumskim prostorijama u inox i drvenim posudama. Tijekom dvije godine odležavanja u podrumu obavlja se konstantna analitička i senzorna kontrola vina. Parametri kakvoće: Dingač – vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: stvarni alkohol (vol%): min. 13,5 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 30 reducirajući šećer (g/l): do 12 ukupna kiselost (g/l): min. 4,2 pepeo (g/l): min. 2,5.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/299292.html