Broj: Gž-133/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu mr. sc. Ivanu Tironiju, u pravnoj stvari tužitelja D. R. iz Z., zastupanog po punomoćniku B. L., odvjetniku u O. društvu L. i partneri u Z., protiv tuženice Hrvatske pošte d.d., Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 1. Pr - 1089/17-9 od 27. studenog 2017., dana 14. veljače 2018.

r i j e š i o   j e

I. Djelomično se odbija žalba tuženice kao neosnovana te se djelomično potvrđuje rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 1. Pr - 1089/17-9 od 27. studenog 2017. u dijelu pod točkama I. i II. izreke pobijanog rješenja i to baš u onom dijelu u kojem je odlučeno o prekidu postupka koji se vodi povodom tužbe i dijela tužbenog zahtjeva tužitelja da se utvrdi nedopuštenim otkaz ugovora o radu sadržan u odluci tuženice od 25. travnja 2017. te da se utvrdi nedopuštenom odluka tuženice od 17. svibnja 2017. kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za zaštitom prava.

II. Djelomično se uvažava žalba tuženice pa se djelomično preinačuje rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 1. Pr - 1089/17-9 od 27. studenog 2017. u dijelu pod točkama I. i II. izreke pobijanog rješenja, i to baš u onom dijelu u kojem je odlučeno o prekidu postupka koji se vodi povodom tužbe i dijela tužbenog zahtjeva tužitelja da ga tuženica vrati na rad, na način da se u ovom dijelu predmetni postupak obustavlja.

Obrazloženje

Prvostupanjski je sud donio sada pobijano rješenje slijedećeg sadržaja:

"I. Utvrđuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, budući je tužitelj D. R. preminuo.

II. Postupak će se nastaviti kad nasljednik ili staratelj ostavštine preuzme postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine." 

Protiv označenog rješenja tuženica je podnijela žalbu i to kako navodi zbog svih žalbenih razloga, dakle zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, koji su žalbeni razlozi predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. u svezi sa odredbom članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93.,  112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08. i 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14. - odluka USRH) dalje ZPP. Tuženica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da obustavi postupak u ovoj pravnoj stvari pozivajući se pri tome na odredbe članka 215. b ZPP-a.

Punomoćnik tužitelja podnio je podnesak u kojem u bitnome tvrdi kako je žalba tuženice neosnovana, no za naglasiti je kako u suglasju sa odredbom članka 101. stavak 1. ZPP-a smrću fizičke osobe prestaje i punomoć koju je izdala punomoćniku, a u konkretnom slučaju punomoćnik nije bio ovlašten podnijeti ovaj podnesak jer za to nisu bile ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 101. stavak 3. ZPP-a.

Žalba tuženice djelomično nije osnovana, a djelomično je osnovana.

Predmet razmatranja drugostupanjskog suda prije svega jest pravno pitanje je li u konkretnom slučaju zbog smrti stranke - tužitelja, trebalo prekinuti postupak, kao što je učinio prvostupanjski sud ili je trebalo obustaviti postupak kao što tvrdi žaliteljica.

Odredbom članka 215. b. stavak 1.  ZPP-a  propisano je kako se postupak obustavlja kad umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koje ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne slijednike. Nadalje, odredbom članka 5. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15.), dalje ZN, određeno je da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegov smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. Konačno za navesti je kako je odredbom članka 95. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14.), dalje ZR, propisano kako za razdoblje u kojemu ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Odredbom stavka 3. istog članka određeno je kako radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

Kao što je već navedeno u predmetnom je postupku sada pok. tužitelj zahtijevao utvrđenje otkaza ugovora o radu nedopuštenim te s tim u svezi i utvrđenje nedopuštenim odluke tuženice kojom je odbijen zahtjev tužitelja za zaštitom prava , te vraćanje na rad.

Plaća, odnosno naknada plaće novčana je tražbina proizašla iz radnog odnosa. Radnik od poslodavca ima pravo na naknadu za izgubljenu plaću za razdoblje u kojem plaću nije ostvarivao zbog nedopuštenog otkaza,a ovo u suglasju sa označenim odredbama članka 95. ZR-a. S tim u svezi za navesti je kako radnik koji nije radio zbog nezakonite odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu, može tražiti naknadu neisplaćenih plaća do zaključenja glavne rasprave u parnici u kojem je zahtijevao utvrđenje otkaza nedopuštenim kao i unutar zastarnog roka koji započinje teći prvog idućeg dana nakon pravomoćnosti presude kojom je odluka poslodavca o otkazu utvrđena nezakonitom. Slijedom navedenog u ovom obrazloženju te navedenim odredbama ZR-a, ZN-a i ZPP-a. zahtjev sada pok. tužitelja za utvrđenjem otkaza nedopuštenim ne predstavlja osobno pravo u smislu odredbe članka 215. b. stavak 1. ZPP-a., pa shodno tome u odnosu na ovaj dio tužbe i tužbenog zahtjeva nije trebalo obustaviti postupak kako to predlaže tuženica u žalbi. Naime, tužiteljev zahtjev za utvrđenjem predmetnog otkaza nedopuštenim predstavlja prethodno pitanje da bi se uopće moglo odlučivati o eventualnom zahtjevu za naknadu plaće radi nedopuštenog otkaza, koji se zahtjev, razvidno je iz ovog obrazloženja, ne mora postaviti istovremeno sa zahtjevom da se otkaz utvrdi nedopuštenim. Uostalom, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, eventualnom obustavom postupka u onom dijelu koji se vodi povodom tužbe i dijela tužbenog zahtjeva, koji se odnosi na utvrđenje otkaza tužitelju nedopuštenim, nasljednicima pok. tužitelja onemogućilo bi se pravo na pristup sudu radi eventualnog podnošenja zahtjeva za naknadom plaće koju bi moguće ostvario njihov pravni prednik da otkaza nije bilo, budući je pravo na pristup sudu zaštićeno odredbom članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - dodatak- Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.).

Ispitujući pobijano rješenje u onom dijelu koji se odnosi na prekid postupka u dijelu koji se vodi s obzirom na zahtjev tužitelja za utvrđenjem otkaza nedopuštenim, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda parničnog postupka iz odredbi članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8. 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, a u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a. Slijedom navedenog žalbu tuženice trebalo je djelomično odbiti kao neosnovanu te pobijano rješenje djelomično potvrditi odnosno odlučiti kao u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

U odnosu na žalbu tuženice koja se odnosi na odluku o prekidu postupka u dijelu koji se odnosi na postupak povodom tužbe i dijela tužbenog zahtjeva za vraćanjem tužitelja na rad, treba reći kako je ista osnovana. Naime ovo pravo (vraćanje na rad) ne prelazi nakon smrti radnika – stranke, na nasljednike stranke, pa je prvostupanjski sud u ovom dijelu trebao obustaviti postupak u suglasju sa odredbom članka 215. b. stavak 1. ZPP-a., a ne ga prekinuti. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.

U Splitu 14. veljače 2018.