Objavljeno u NN 96/96 od 15.11.1996.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o vinu ("Narodne novine", br. 34/95), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

 

PRAVILNIK O VINU

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom potanje propisuje regionalizacija vinogradarskih podru�ja, za�tita proizvoda s oznakom kontroliranog podrijetla, registracija proizvo�a�a gro��a, mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, uvjeti koje moraju ispunjavati prostorije za proizvodnju i dr�anje vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, stru�na sprema radnika koji rukovode proizvodnjom vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, dopu�teni postupci, radnje i sredstva u proizvodnji mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, uvjeti koje moraju ispunjavati proizvodi od gro��a i vina, proizvodnja i promet gro��a za vino, proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, na�in ozna�avanja vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, na�in vo�enja evidencije u proizvodnji i prometu mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, postupak uzimanja uzoraka od gro��a, mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina i enolo�kih sredstava u inspekcijskom postupku i postupak obavljanja poslova u podru�ju vinogradarstva i vinarstva koje obavlja Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

II. REGIONALIZACIJA VINOGRADARSKIH PODRU�JA

1. PODJELA NA REGIJE I PODREGIJE

�lanak 2.

Vinogradarsko podru�je Hrvatske dijeli se na dvije regije:

- Kontinentalna Hrvatska,

- Primorska Hrvatska.

�lanak 3.

(1) Vinogradarska regija Kontinentalna Hrvatska dijeli se na ove podregije:

- Podunavlje,

- Slavonija,

- Moslavina,

- Prigorje-Bilogora,

- Ple�ivica,

- Pokuplje,

- Zagorje-Me�imurje.

(2) Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dijeli se na ove podregije:

- Istra,

- Hrvatsko Primorje,

- Sjeverna Dalmacija,

- Dalmatinska Zagora,

- Srednja i Ju�na Dalmacija.

2. PODJELA PODREGIJA NA VINOGORJA

�lanak 4.

Vinogorja su utvr�ena prema teritorijalnoj podjeli gradova i op�ina.

Podregija Podunavlje dijeli se na ova vinogorja:

1. Srijemsko (Ilok, �arengrad, Vukovar, Lovas, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci, Nu�tar, Nijemci, Stari Jankovci),

2. Erdutsko (Erdut, Dalj, Aljma�),

3. Baranjsko (Beli Manastir, Kne�evi Vinogradi, Popovac, Dra�).

Podregija Slavonija dijeli se na ova vinogorja:

1. �akova�ko (�akovo, Trnava, Drenje, Levanjska Varo�, Satnica �akova�ka, Gorjani),

2. Slavonsko-Brodsko (Gar�in, Podcrkavlje, Slavonski Brod, Sibinj, Brodski Stupnik, Oriovac),

3. Novogradi�ko (Nova Gradi�ka, Kapela, Staro Petrovo Selo, Re�etari, Cernik, Gornji Bogi�evci, Oku�ani),

4. Po�e�ko-Pleterni�ko (Po�ega, Pleternica, Brestovac, Jak�i�),

5. Kutjeva�ko (�aglin, Kutjevo, Kaptol, Velika),

6. Daruvarsko (Daruvar, De�anovac, Kon�anica, Sira�, �ulovac),

7. Pakra�ko (Pakrac, Lipik),

8. Feri�ana�ko (Na�ice, Feri�anci, Podgara�),

9. Orahova�ko-Slatinsko (Orahovica, Slatina, �a�inci, Mikleu�, Nova Bukovica, Vo�in),

10. Viroviti�ko (Virovitica, Suhopolje, Pitoma�a, �pi�i�-Bukovica).

Podregija Moslavina dijeli se na ova vinogorja:

1. Volodersko-Ivani�gradsko (Klo�tar-Ivani�, Ivani� Grad, Kri�, Velika Ludina, Popova�a, Kutina, Lipovljani, Novska),

2. �azmansko-Gare�ni�ko (�azma, �tefanje, Ivanjska, Berek, Hercegovac, Gare�nica).

Podregija Prigorje-Bilogora dijeli se na ova vinogorja:

1. Dugoselsko-Vrbove�ko (Dugo Selo, Brckovljani, Preseka, Vrbovec, Dubrava, Farka�evac),

2. Kalni�ko (Kri�evci, Orehovec, Sv. Ivan �abno),

3. Koprivni�ko-�ur�eva�ko (Koprivnica, Sokolovac, Rasinja, Koprivni�ki Ivanec, Bregi Koprivni�ki, Novigrad Podravski, �ur�evac, Virje, Klo�tar Podravski),

4. Bjelovarsko-Grubi�nopoljsko (Bilogorsko) (Bjelovar, Grubi�no Polje, Veliki Gr�evac, Kapela, Rovi��e, Veliko Trojstvo, Nova Ra�a, Velika Pisanica)

5. Zelinsko (Sv. Ivan Zelina, Konj��ina, Rakovec),

6. Zagreba�ko (Grad Zagreb sjeverno od Save).

Podregija Pokuplje dijeli se na ova vinogorja:

1. Karlova�ko (Karlovac, Netreti�, Bosiljevo, Duga Resa, Generalski Stol, Barilovi�, Dragani�, �akanje),

2. Petrinjsko (Petrinja, Sisak, Lekenik, Jabukovac, Sunja, Glina),

3. Vukomeri�ke gorice (Grad Zagreb ju�no od Save, Pisarovina).

Podregija Ple�ivica dijeli se na ova vinogorja:

1. Samoborsko (Samobor, Sv. Nedjelja, Brdovec, Pu��a, Jakovlje, Hru��evac Kupljena�ki),

2. Ple�ivi�ko-Oki�ko (Klin�a Selo, Jastrebarsko - dio),

3. Svetojansko-Slaveti�ko (Jastrebarsko - dio),

4. Kra�i�ko (Kra�i�, So�ice),

5. Ozaljsko-Vivodinsko (Ozalj).

Podregija Zagorje-Me�imurje dijeli se na ova vinogorja:

1. Me�imursko (�trigova, Selnica, Sv. Juraj na Bregu),

2. Vara�dinsko (Vara�din, Vinica, Ivanec, Novi Marof, Vara�dinske Toplice, Ljubi��ica, Brezni�ki Hum, Breznica, Visoko, Lepoglava, Bednja, Klenovnik, Maru�evac, Donja Vo�a, Cestica, Jal�abet, Gornji Kneginec, Sveti Ilija, Beretinec, Vidovec),

3. Ludbre�ko (Donji Martijanec, Ludbreg, Mali Bukovec),

4. Krapinsko (Hum na Sutli, Zagorsko Selo, Tuhelj, Desini�, Pregrada, �urmanec, Petrovsko, Krapina, Radoboj, Golubovec),

5. Zlatarsko (Zlatar, Lobor, Ma�e, Zlatar Bistrica, Konj��ina, Hra��ina, Budin��ina),

6. Zabo�ko (Kraljevac na Sutli, Klanjec, V.Trgovi��e, Krapinske Toplice, Sv.Kri� Za�retje, Zabok).

Podregija Istra dijeli se na ova vinogorja:

1. Zapadno Istarsko vinogorje (Buje, Umag, Novigrad, Pore�, Rovinj, Pula),

2. Centralno Istarsko vinogorje (Motovun, Pazin, Buzet),

3. Isto�no Istarsko vinogorje (Labin, Kastav).

Podregija Hrvatsko Primorje dijeli se na ova vinogorja:

1. Opatijsko-Rije�ko-Vinodolsko (Lovran, Mo��eni�ka Draga, Opatija, Matulji, Kastav, �avle, Kraljevica, Vi�kovo, Bakar, Bribir, Crikvenica, Novi Vinodolski),

2. Kr�ko (otok Krk),

3. Rapsko (otok Rab),

4. Cresko-Lo�injsko (otoci Cres, Lo�inj, Susak i lo�injska oto�na skupina),

5. Pa�ko (otok Pag).

Podregija Sjeverna Dalmacija dijeli se na ova vinogorja:

1. Zadarsko-Biogradsko (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Suko�an, Bibinje, Sv. Filip i Jakov, Pako�tane),

2. Benkova�ko-Stankova�ko (Jasenice, Kru�evo, Obrovac, Nadvoda, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Smil�i�, Pola�a, Benkovac, Lisi�i�, Li�ane Ostrovi�ke),

3. Pirova�ko-Skradinsko (Skradin, Tisno, Vodice; otoci Murter, �ut, Kornati),

4. Kninsko (Knin, Kijevo, Civljane, Orli�),

5. Prominsko (Oklaj, Lukar, Razvodje, Velu�i�i),

6. Drni�ko (Drni�, Ru�i�, Une�i�),

7. �ibensko (�ibenik, otok Zlarin, Kaprije, �irje, �epurine-Prvi�),

8. Primo�tensko (Primo�ten, Rogoznica).

Podregija Dalmatinska Zagora dijeli se na ova vinogorja:

1. Sinjsko-Vrli�ko (Sinj, Hrvace, Vrlika),

2. Imotsko (Imotski, Podbablje, Donji Prolo�ac, Lovre�, Zagvozd, Zmijavci, Runovi�i),

3. Vrgorsko (Vrgorac).

Podregija Srednja i Ju�na Dalmacija dijeli se na ova vinogorja:

1. Ka�telansko-Trogirsko (Ka�tela, Trogir, Ka�telanska Zagora, Seget, Marina, Solin),

2. Splitsko-Omi�ko-Makarsko (Split, Podstrana, Omi�, Makarska, Dugi Rat, Donja Brela, Ba�ka Voda, Podgora, Gradac),

3. Neretvansko (Metkovi�, Plo�e, Opuzen, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Za�ablje),

4. Konavosko (Konavle, Plat, �upa Dubrova�ka, �ipan, Kolo�ep, Lopud, Jakljan),

5. Mljetsko (otok Mljet),

6. Pelje�ko (poluotok Pelje�ac),

7. Kor�ulansko (otok Kor�ula),

8. Lastovsko (otok Lastovo),

9. Vi�ko (otoci Vis i Bi�evo),

10. Hvarsko (otok Hvar),

11. Bra�ko (otok Bra�),

12. �oltansko (otok �olta).

Vinogradarske zone proizvodnje

�lanak 5.

Vinogradarsko podru�je Hrvatske razvrstano je u slijede�e zone proizvodnje:

1. Zona B obuhva�a ove podregije: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Ple�ivica, Pokuplje i Zagorje-Me�imurje.

2. Zona C1 obuhva�a ove podregije: Podunavlje, Slavonija.

3. Zona C2 obuhva�a ove podregije: Istra, Hrvatsko Primorje i Dalmatinska Zagora.

4. Zona C3 obuhva�a ove podregije: Sjeverna, Srednja i Ju�na Dalmacija.

Sorte vinove loze koje se smiju saditi na pojedinim vinogorjima

�lanak 6.

Sorte vinove loze dijele se na:

1. preporu�ene sorte, od kojih se preradom mogu dobiti vrhunska i kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla;

2. dopu�tene sorte, koje se u odre�enim vinogorjima posebno ne isti�u u proizvodnji vina, ali ne naru�avaju njegovu kvalitetu ve� ga u odre�enim agroekolo�kim uvjetima dopunjuju;

3. privremeno dopu�tene sorte, koje su zate�ene u pojedinim vinogorjima na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a zbog svojih organolepti�kih i gospodarskih svojstava nisu predvi�ene ovim Pravilnikom. Njihov uzgoj je dopu�ten samo do njihovog biolo�kog iskori�tenja.

�lanak 7.

U vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska smiju se saditi slijede�e sorte vinove loze:

U podregiji Podunavlje, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi, sauvignon bijeli, rizling rajnski bijeli, silvanac zeleni, ru�ica crvena, cabernet sauvignon crni, cabernet franc crni, frankovka crna, portugizac crni, pinot crni, gamay beaujolais crni;

b) dopu�tene sorte: mu�kat ottonel bijeli, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni i zweigelt rebe crni, moslavac bijeli, merlot crni.

U podregiji Slavonija, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay bijeli, sauvignon bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi, silvanac zeleni, rizling rajnski bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, pinot crni, zweigelt rebe crni, merlot crni;

b) dopu�tene sorte: mu�kat ottonel bijeli, ru�ica crvena, ugni blanc, kerner bijeli, �tajerska belina, cabernet franc crni, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni, portugizac crni, radgonska ranina.

U podregiji Moslavina, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, pinot bijeli, pinot sivi, traminac crveni, traminac mirisavi, sauvignon bijeli, rizling rajnski bijeli, silvanac zeleni, rizvanac bijeli, semillon bijeli, moslavac bijeli, mu�kat ottonel bijeli, �krlet bijeli, frankovka crna, pinot crni, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni, chardonnay bijeli, di�e�a ranina;

b) dopu�tene sorte: ru�ica crvena, mu�kat ottonel bijeli, kraljevina crvena, �tajerska belina (ranfol), kav�ina crna, cabernet sauvignon crni, cabernet franc crni, portugizac crni.

U podregiji Prigorje-Bilogora, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, moslavac bijeli, kraljevina crvena, pinot bijeli, pinot sivi, traminac crveni, silvanac zeleni, rizling rajnski bijeli, chardonnay bijeli, sauvignon bijeli, frankovka crna, portugizac crni, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni, pinot crni;

b) dopu�tene sorte: veltlinac crveni, ru�ica crvena, mu�kat �uti, �krlet bijeli, plavec �uti, �tajerska belina (ranfol), kav�ina crna, merlot crni.

U podregiji Ple�ivica, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi, rizvanac bijeli, chardonnay bijeli, neuburger bijeli, veltlinac crveni, frankovka crna, portugizac crni, vetlinac zeleni, mu�kat ottonel bijeli;

b) dopu�tene sorte: �ipelj bijeli, plavec �uti, mu�kat �uti, mu�kat ottonel bijeli, plemenka bijela, plemenka crvena, kerner bijeli, �tajerska belina, kraljevina crvena, �ipelj bijeli, moslavac bijeli, lovrijenac crni, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni, merlot crni, kav�ina crna, zelenac slatki bijeli, pinot crni.

U podregiji Pokuplje, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: gra�evina bijela, �krlet bijeli, pinot bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi, sauvignon bijeli, chardonnay bijeli, silvanac zeleni, rizling rajnski bijeli, pinot sivi, di�e�a ranina bijela (petrinjska), frankovka crna, portugizac crni, pinot crni;

b) dopu�tene sorte: veltlinac crveni, plavec �uti, mu�kat �uti, �ipelj bijeli, �tajerska belina (ranfol), kav�ina crna, lovrijenac crni, gamay bojadiser crni, alicante bouchet crni, portugizac crni.

U podregiji Zagorje-Me�imurje, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: rizling rajnski bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi, gra�evina bijela, moslavac bijeli, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay bijeli, rizvanac bijeli, mu�kat �uti, mu�kat ottonel bijeli, portugizac crni, pinot crni;

b) dopu�tene sorte: �tajerska belina, zelenac slatki bijeli, veltlinac crveni, kraljevina crvena, plavec �uti, �ipelj bijeli, lovrijenac crni, gamay bojadiser crni, frankovka crna, kav�ina crna.

�lanak 8.

U vinogorjima regije Primorska Hrvatska smiju se saditi slijede�e sorte vinove loze:

U podregiji Istra, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: malvazija istarska bijela, pinot bijeli, chardonnay bijeli, pinot sivi, mu�kat bijeli, mu�kat �uti, mu�kat istarski (momjanski), mu�kat ottonel bijeli, sauvignon bijeli, teran crni, borgonja crna, mu�kat ru�a pore�ki bijeli, merlot crni, cabernet franc crni, cabernet sauvignon crni, pinot crni, hrvatica crna;

b) dopu�tene sorte: �lahtina bijela, opa�evina (garganja) bijela, trebijan bijeli, prosecco bijeli, verduzzo bijeli, barbera crna, brajdenica (duranija) crna, refo�k crni, plavina istarska crna, semillon bijeli, mu�kat canelli bijeli.

U podregiji Hrvatsko Primorje, u svim vinogorjima:

a) preporu�ene sorte: malvazija bijela, �lahtina bijela, pinot bijeli, troj��ina crvena, sauvignon bijeli, mu�kat bijeli, mu�kat �uti, mara�tina bijela, su�i� crni, cabernet sauvignon crni;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, gegi� bijeli, pinot crni, babi� crni, plavina crna, alicante bouchet crni, su��an crni.

U podregiji Sjeverna Dalmacija

1. U vinogorju Zadarsko-Biogradskom:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, plavina crna, lasina crna, merlot crni, cabernet sauvignon crni;

b) dopu�tene sorte: muskadele bijela, trbljan (ku�) bijeli, ru�evina bijela, brajda crna, carignane crni, grenache crni, syrah crni, cinsault crni, alicante bouchet crni, zadarka crna, maccabeu crni, vranac crni.

2. U vinogorju Benkova�ko-Stankova�kom:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, ugni blanc, plavina crna, syrah crni, grenache crni, carignane crni, cabernet franc crni, cabernet sauvignon crni;

b) dopu�tene sorte: zadarka, galica, brajda, ru�evina, trbljan, cinsault crni, alicante bouchet, vranac.

3. U vinogorju Pirova�ko-Skradinskom:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, lasina crna, plavina crna, cabernet franc crni, merlot crni;

b) dopu�tene sorte: gegi� bijeli, trbljan (ku�) bijeli, babi� crni, carignane crni, grenache crni, saperavi crni.

4. U Kninskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: debit bijeli, plavina crna, lasina crna;

b) dopu�tene sorte: mukadele bijela, dugovrst bijeli, babi� crni, ru�ica crna.

5. U Oklajskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, lasina crna, plavina crna;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, babi� crni.

6. U Drni�kom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: debit bijeli, rkaciteli bijeli, plavina crna, merlot crni, lasina crna;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, babi� crni.

7. U �ibenskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, babi� crni, lasina crna, plavina crna;

b) dopu�tene sorta: trbljan (ku�) bijeli.

8. U Primo�tenskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: babi� crni, plavac mali crni, cabernet franc crni;

b) dopu�tene sorta: plavina crna.

U podregiji Dalmatinska Zagora:

1. U vinogorju Sinjsko-Vrli�kom:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, nin�u�a crna, okatac crni;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, doma�a bijela.

2. U Imotskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: kujun�u�a bijela, mara�tina bijela, pinot sivi, rude�u�a crna, trnjak crni, merlot crni;

b) dopu�tene sorte: botun bijeli, rkaciteli bijeli, okatac crni, blatina crna, vranac crni, �ilavka bijela, plavina crna.

3. U Vrgora�kom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, zlatarica bijela, medna bijela, okatac (glavinu�a) crni, merlot crni, plavina crna, cabernet sauvignon crni;

b) dopu�tene sorte: �ilavka bijela, trbljan (ku�) bijeli, ugni blanc bijeli, vranac crni.

U podregiji Srednja i Ju�na Dalmacija:

1. U Ka�telansko-Trogirskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, debit bijeli, plavac mali crni, okatac (glavinu�a) crna, babi� crni, nin�u�a crna;

b) dopu�tene sorte: mladinka bijela, trbljan (ku�) bijeli, plavina crna.

2. U Splitsko-Omi�ko-Makarskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, zlatarica bijela, plavac mali crni, okatac (glavinu�a) crni, vugava bijela, debit bijeli, nin�u�a crna;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, babi� crni, plavina crna.

3. U Neretvanskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, merlot crni, cabernet sauvignon crni, cabernet franc crni;

b) dopu�tene sorte: emerald rizling bijeli, trbljan (ku�) bijeli, plavina crna.

4. U Konavoskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: dubrova�ka malvasija bijela, mara�tina bijela, grk bijeli, merlot crni, cabernet sauvignon crni;

b) dopu�tene sorte: �ilavka bijela, rkaciteli bijeli, plavac mali crni, kadarun crni, plavina crna, vranac crni.

5. U Mljetskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, grk bijeli, plavac mali crni;

b) dopu�tene sorte: cetinka bijela, trbljan (ku�) bijeli, plavina crna, plavac veliki crni.

6. U Pelje�kom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, grk bijeli, plavac mali crni;

b) dopu�tene sorte: cetinka bijela, trbljan (ku�) bijeli, palaru�a bijela, plavina crna, plavac veliki crni, merlot crni.

7. U Kor�ulanskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: po�ip bijeli, mara�tina (rukatac) bijela, grk bijeli, cetinka bijela, bratkovina bijela, ugni blanc bijeli, pagadebit bijeli, plavac mali crni;

b) dopu�tene sorte: komo�trica bijela, zlatarica bijela, trbljan (ku�) bijeli, babi� crni, plavina crna, plavac veliki crni.

8. U Lastovskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, plavac mali crni;

b) dopu�tene sorte: cetinka bijela, trbljan (ku�) bijeli, plavina crna.

9. U Vi�kom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: vugava bijela, mara�tina bijela, plavac mali crni, kurtela�ka bijela, trbljan (ku�) bijeli;

b) dopu�tene sorte: palaru�a bijela, babi� crni, okatac crni, cabernet sauvignon crni, cabernet franc crni.

10. U Hvarskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: bogdanu�a bijela, pr� bijeli, mara�tina bijela, po�ip bijeli, plavac mali crni, drneku�a crna, cabernet sauvignon crni, trbljan (ku�) bijeli, kurtela�ka bijela, cetinka bijela;

b) dopu�tene sorte: mekuja bijela, babi� crni, merlot crni, okatac crni.

11. U Bra�kom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: mara�tina bijela, po�ip bijeli, plavac mali crni, okatac crni, babi� crni, plavina crna;

b) dopu�tene sorte: trbljan (ku�) bijeli, pulji�anac bijeli, plavac veliki crni, plavina crna, pr� bijeli, bogdanu�a bijela.

12. U �oltanskom vinogorju:

a) preporu�ene sorte: dobri�i� crni, plavac mali crni, okatac crni;

b) dopu�tena sorta: nin�u�a crna.

III. OZNAKA KONTROLIRANOG PODRIJETLA VINA I PROIZVODA OD GRO��A I VINA

�lanak 9.

(1) Oznaku kontroliranog podrijetla mogu dobiti slijede�a vina:

- stolna vina s kontroliranim podrijetlom,

- kvalitetna vina s kontroliranim podrijetlom,

- vrhunska vina s kontroliranim podrijetlom,

- predikatna vina,

- specijalna vina,

- pjenu�ava vina.

(2) Oznaku kontroliranog podrijetla mogu dobiti:

- lozova�a,

- komovica,

- vinjak.

1. OZNAKA KONTROLIRANOG PODRIJETLA VINA

a) Stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla

�lanak 10.

(1) Oznaka kontroliranog podrijetla stolnih vina ustanovljava se za vinogradarsku regiju, podregiju odnosno vinogorje.

(2) Stolna vina s kontroliranim podrijetlom mogu se proizvoditi od gro��a preporu�enih i dopu�tenih sorata vinove loze utvr�enih ovim Pravilnikom (�lanak 7. i 8.), koje potje�e iz jedne vinogradarske regije.

(3) Visina prinosa gro��a za proizvodnju stolnih vina s kontroliranim podrijetlom mo�e iznositi do:

- 11.000 kg/ha u zoni B,

- 13.000 kg/ha u zoni C1,

- 13.000 kg/ha u zoni C2,

- 14.000 kg/ha u zoni C3.

(4) Za proizvodnju stolnih vina s kontroliranim podrijetlom dopu�ta se randman vina do 75%, ra�unaju�i nakon prvog pretakanja.

(5) Punjenje stolnih vina s oznakom kontroliranog podrijetla mora se obavljati na podru�ju regije.

b) Kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla

�lanak 11.

(1) Oznaka kontroliranog podrijetla kvalitetnih vina ustanovljuje se za vinogradarsku podregiju, vinogorje ili polo�aj.

(2) Kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla mogu se proizvoditi od jedne ili vi�e preporu�enih i dopu�tenih sorata vinove loze utvr�enih ovim Pravilnikom (�lanak 7. i 8), koje potje�u iz jedne podregije, vinogorja ili polo�aja �iju oznaku nosi.

(3) Visina prinosa gro��a za proizvodnju kvalitetnih vina mo�e iznositi do:

- 10.000 kg/ha u zoni B,

- 12.000 kg/ha u zoni C1,

- 12.000 kg/ha u zoni C2,

- 13.000 kg/ha u zoni C3.

(4) Za proizvodnju kvalitetnih vina s kontroliranim podrijetlom dopu�ta se randman vina do 70%, ra�unaju�i nakon prvog pretakanja.

(5) Punjenje kvalitetnih vina s oznakom kontroliranog podrijetla mora se obavljati na podru�ju podregije.

c) Vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla

�lanak 12.

(1) Oznaka kontroliranog podrijetla vrhunskih vina ustanovljava se za jedan ili vi�e vinogradarskih polo�aja u okviru jednog vinogorja.

(2) Vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla mogu se proizvoditi od preporu�enih sorata vinove loze utvr�enih ovim Pravilnikom (�lanak 7. i 8), koje potje�u iz jednog ili vi�e vinogradarskih polo�aja u okviru jednog vinogorja.

(3) Visina prinosa gro��a za proizvodnju vrhunskih vina mo�e iznositi do:

- 9.000 kg/ha u zoni B,

- 11.000 kg/ha u zoni C1,

- 1.000 kg/ha u zoni C2,

- 2.000 kg/ha u zoni C3.

(4) Za proizvodnju vrhunskih vina s kontroliranim podrijetlom dopu�ta se se randman do 60%, ra�unaju�i nakon prvog pretakanja.

(5) Punjenje vrhunskih vina s oznakom kontroliranog podrijetla mora se obavljati na podru�ju vinogorja.

2. ELEMENTI ZA ODRE�IVANJE KAKVO�E VINA

�lanak 13.

(1) Kakvo�a vina utvr�uje se na osnovi slijede�ih elemenata:

1. kemijske analize:

- relativne gusto�e 20/200C,

- stvarnog alkohola (g/l i vol %),

- ukupnog suhog ekstrakta (utvr�enog denzimetrijski),

- ukupnog suhog ekstrakta bez �e�era ,

- ukupnog reduciraju�eg �e�era,

- ukupnih kiselina ( izra�enih kao vinska kiselina),

- hlapljivih kiselina (izra�enih kao octena kiselina),

- nehlapljivih kiselina ( izra�enih kao vinska kiselina),

- pepela,

- alkaliteta pepela,

- 2,3 butandiola,

- glicerola,

- saharoze (dokazivanje),

- pH,

- ukupne sumporaste kiseline,

- slobodne sumporaste kiseline,

- ostalih sastojaka specifi�nih za odre�enu kvalitetu vina.

2. mikrobiolo�kog ispitivanja:

- vina i taloga.

3. ispitivanja pona�anja vina:

- pri izlaganju zraku,

- pri izlaganju niskim i povi�enim temperaturama.

4. organolepti�kog ispitivanja:

- boje,

- bistro�e,

- mirisa,

- okusa.

5. odnosa pojedinih sastojaka u vinu bitnih za pojedino vino.

3. DOPU�TENJE ZA OZNA�AVANJE PROIZVODA S OZNAKOM KONTROLIRANOG PODRIJETLA

�lanak 14.

(1) Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva (u daljnjem tekstu:Ministarstvo) izdaje rje�enje za ozna�avanje proizvoda s oznakom kontroliranog podrijetla na osnovi zahtjeva proizvo�a�a i prijedloga Komisije za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Komisija).

(2) Zahtjevu za izdavanje rje�enja iz stavka 1. ovoga �lanka proizvo�a� prila�e elaborat u �est primjeraka i mi�ljenje Zavoda.

�lanak 15.

(1) Elaborat za izdavanje rje�enja za proizvode s oznakom kontroliranog podrijetla iz �lanka 14. stavka 2. ovoga Pravilnika mora sadr�avati:

1. zemljopisne, orografske i geolo�ke podatke o vinogradarskom podru�ju (regiji, podregiji, vinogorju, odnosno polo�aju) na kojem bi se proizvodilo gro��e za vino za koje se tra�i rje�enje za ozna�avanje kontroliranog podrijetla te opis podru�ja i povr�inu vinograda u regiji, podregiji, vinogorju i prikaz povr�ine na kopijama katastarskih mapa s prikazom povr�ina pod vinogradima (parcela) ozna�ene jednom bojom, a ostalih povr�ina ozna�ene drugom bojom;

2. podatke o sortnom sastavu, agrobiolo�kim i tehnolo�kim karakteristikama sorte i podlogama svakog vinograda, iskazano broj�ano i u postotku zastupljenosti;

3. prikaz klimatskih, zemlji�nih i drugih �inilaca koji su svojstveni za odnosno podru�je i koji su od bitnog utjecaja za proizvodnju odre�ene kvalitete gro��a i vina;

4. podatke o urodu po trsu, jedinici povr�ine i ukupno;

5. opis agrotehnike, ampelotehnike i za�tite od biljnih bolesti i �tetnika koji se primjenjuju, odnosno namjeravaju primjenjivati;

6. opis na�ina prerade gro��a, dorade i njege vina i opis sredstava koja se upotrebljavaju u proizvodnji vina;

7. opis objekata, tehni�kih sredstava i ure�aja koji se upotrebljavaju u proizvodnji;

8. analizu kemijskog sastava mo�ta i vina, te opis organolepti�kih svojstava vina;

9. opis boce, opreme i oznaka koje �e predmetno vino nositi u prometu;

10. podatke koji se moraju pratiti u svakogodi�njoj proizvodnji, a predstavljaju specifi�nost doti�nog vina;

11. druge podatke koji su zna�ajni za ocjenu i postizavanje odre�ene kvalitete;

12. izvod iz Upisnika proizvo�a�a gro��a i vina.

(2) Podaci iz to�ke 3, 4. i 8. stavka 1. ovoga �lanka moraju biti dani za prethodno razdoblje, i to:

- za vrhunska vina od najmanje pet godina;

- za kvalitetna vina od najmanje tri godine;

- za stolna vina od najmanje dvije godine.

�lanak 16.

(1) Odredbe �lanka 14. ovoga Pravilnika o izdavanju rje�enja za proizvode s oznakom kontroliranog podrijetla odgovaraju�e se primjenjuju i na zahtjeve za izmjenu ve� izdatih rje�enja.

(2) Proizvo�a� je du�an zatra�iti kod svake promjene to�ke 1. do 11. �lanka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika izmjenu rje�enja.

(3) Zahtjevu treba prilo�iti dodatak elaborata koji se odnosi na zatra�enu izmjenu.

�lanak 17.

(1) Elaborat iz �lanka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika i dodatak elaborata iz �lanka 16. stavka 3. izra�uje Zavod putem svojih podru�nica ili znanstveno-stru�ne institucije koje u svom sastavu imaju specijalizirane stru�njake za vinogradarstvo i vinarstvo.

(2) Znanstveno-stru�ne institucije iz prethodnog stavka su:

- Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za vinogradarstvo i Zavod za vinarstvo,

- Institut za jadranske kulture i melioraciju kr�a Split,

- Institut za poljoprivredu i turizam Pore�,

- Stanica za ju�ne kulture Dubrovnik,

- Stanica za vinogradarstvo i vinarstvo Ilok,

- Zavod za ispitivanje kvalitete robe - d.o.o. Zagreb, ispostava Rijeka.

�lanak 18.

Podatke iz elaborata i dodatak elaborata provjerava i zapisni�ki utvr�uje Komisija sukladno svome Poslovniku.

�lanak 19.

Na osnovi podataka iz elaborata i mi�ljenja Zavoda, Komisija predla�e Ministarstvu izdavanje rje�enja za ozna�avanje proizvoda s oznakom kontroliranog podrijetla.

�lanak 20.

Vino s oznakom kontroliranog podrijetla mo�e se u pojedinim godinama zbog slabije kakvo�e ili drugih razloga svrstati u ni�u kategoriju kakvo�e, �to se utvr�uje elaboratom.

4. PPROMET VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GRO��A I VINA

�lanak 21.

(1) Vino i drugi proizvodi od gro��a i vina s oznakom kontroliranog podrijetla mogu se staviti u promet na temelju rje�enja o pu�tanju u promet, koje izdaje Ministarstvo.

(2) Zahtjev za izdavanje rje�enja o pu�tanju u promet godi�nje proizvodnje proizvoda iz stavka 1. ovoga �lanka s mi�ljenjem Zavoda o obavljenom stru�nom nadzoru nad proizvodnjom gro��a i vina za koje se tra�i dopu�tenje za pu�tanje u promet i organolepti�kom ocjenom koju daje Komisija, podnosi se Ministarstvu.

�lanak 22.

Mi�ljenje Zavoda iz �lanka 21. stavka 2. ovoga Pravilnika mora sadr�avati podatke o primjenjenim agrotehni�kim i ampelotehni�kim mjerama, mjerama za�tite od biljnih bolesti i �tetnika, urodu gro��a (po trsu, jedinici povr�ine i ukupnom urodu), o na�inu transporta gro��a od vinograda do mjesta prerade, o na�inu prerade gro��a, dorade i njege vina, o randmanu, o upotrebi tehni�kih i enolo�kih sredstava i ure�aja u proizvodnji, o drugim postupcima, radnjama i sredstvima u preradi, doradi i njezi vina i drugih proizvoda od gro��a i vina te rezultate analiti�ke ocjene.

�lanak 23.

Rje�enjem Ministarstva o pu�tanju u promet proizvoda s oznakom kontroliranog podrijetla odre�uje se koli�ina u hektolitrima i brojevi kojima �e biti ozna�en proizvod u prometu te koli�ina koja �e biti prodana kao otvorena roba (u rinfuzi).

�lanak 24.

(1) Ministarstvo na temelju zahtjeva proizvo�a�a, mi�ljenja Zavoda i organolerpti�ke ocjene koju daje Komisija izdaje rje�enje o pu�tanju u promet proizvoda koji ne nose oznaku kontroliranog podrijetla.

(2) Uz zahtjev za davanje mi�ljenja koji se podnosi Zavodu, proizvo�a� prila�e i etiketu kojom �e biti ozna�en proizvod u prometu, te dokaze o podrijetlu proizvoda.

(3) Mi�ljenje Zavoda sadr�i podatke:

- da je proizvod proizveden u skladu sa Zakonom o vinu i ovim Pravilnikom,

- da je obilje�en (deklariran) sukladno ovom Pravilniku i

- rezultate kemijske analize.

(4) Rje�enje iz stavka 1. ovoga �lanka sadr�i koli�inu proizvoda u hektolitrima, brojeve kojima �e biti ozna�en proizvod u prometu, te koli�inu koja �e biti prodana kao otvorena roba.

�lanak 25.

(1) Gro��e, mo�t, vino i drugi proizvodi od gro��a i vina koji se uvoze u posudama ve�im od dvije litre (u rinfuzi) moraju imati svjedod�bu o kakvo�i izdanu od Zavoda.

(2) Zahtjev za izdavanje svjedod�be o kakvo�i uvoznik podnosi Zavodu na obrascu br. 11.

(3) Proizvodi iz stavka 1.ovoga �lanka mogu se staviti u promet temeljem rje�enja o pu�tanju u promet koje izdaje Ministarstvo na temelju zahtjeva korisnika i mi�ljenja Zavoda.

(4) Korisnik proizvoda iz stavka 1.ovoga �lanka uz zahtjev za dobivanje mi�ljenja Zavoda prila�e naljepnicu (etiketu) kojom �e biti ozna�en proizvod u prometu te kopiju me�unarodnog dokumenta o podrijetlu robe.

(5) Mi�ljenje Zavoda sadr�i podatke:

- da je proizvod proizveden u skladu sa Zakonom o vinu i ovim Pravilnikom,

- da je obilje�en (deklariran) sukladno ovom Pravilniku,

- rezultate kemijske analize,

- rezultate organolepti�ke ocjene.

(6) Rje�enje Ministarstva o pu�tanju u promet proizvoda iz stavka 1. ovoga �lanka sadr�i koli�inu u hektolitrima i brojeve kojima �e biti ozna�en proizvod u prometu.

(7) Proizvodi iz stavka 1. ovoga �lanka ne mogu se stavljati u promet kao otvorena roba.

�lanak 26.

(1) Vino i drugi proizvodi od gro��a i vina, koji se uvoze u posudama do dvije litre s originalnim zatvara�em uvoze se i stavljaju u promet na temelju svjedod�be o kakvo�i izdanu od Zavoda.

(2) Zahtjev za izdavanje svjedod�be o kakvo�i, uvoznik podnosi Zavodu na obrascu broj 11.

(3) Proizvodi iz stavka 1. ovoga �lanka u prometu moraju imati oznake u skladu s �lancima 91.do111. ovog Pravilnika i dodatnu markicu "kontrolira Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo", koja je broj�ano ozna�ena, a izdaje ju Zavod.

�lanak 27.

(1) Vino i drugi proizvodi od gro��a i vina mogu se izvoziti ukoliko udovoljavaju uvjetima �lanka 31. Zakona o vinu i odredbama ovoga Pravilnika, ako sa stranim kupcem nije druga�ije ugovoreno i ako imaju svjedod�bu o kakvo�i izdanu od Zavoda.

(2) Zahtjev za izdavanje svjedod�be o kakvo�i podnosi se Zavodu na obrascu broj 12.

IV. REGISTRACIJA PROIZVO�A�A

�lanak 28.

(1) Pravne i fizi�ke osobe koje proizvode gro��e, mo�t, vino i druge proizvode od gro��a i vina upisuju se u Upisnik proizvo�a�a gro��a i vina (u daljnjem tekstu: Upisnik). Upisnik vodi �upanijski odnosno gradski ured Grada Zagreba nadle�an za poslove poljoprivrede.

(2) Upisnik se vodi prema obrascu br. 1.

(3) Upisnik se vodi u uvezanim knjigama s broj�ano ozna�enim i ovjerenim brojem stranica. Broj stranica Upisnika ovjerava pro�elnik ureda iz stavka 1. ovoga �lanka.

(4) Jedinica upisa u Upisnik proizvo�a�a je vinograd (jedna ili vi�e katastarskih �estica koje �ine jedan vinograd kao cjelinu, odnosno dio �estice ako cijela �estica nije pod vinogradom) korisnika zemlji�ta,djelatnost prerade, dorade i punjenja.

�lanak 29.

(1) Upis u Upisnik proizvo�a�a i promjena upisanih podataka obavlja se na osnovi pismene prijave proizvo�a�a, a podnosim se nadle�nom uredu.

(2) Prijavu proizvodnje vina obvezatan je podnijeti svaki proizvo�a� vina koji ima najmanje 0,1 hektara vinograda i svaki proizvo�a� vina za tr�i�te neovisno o obimu proizvodnje.

(3) Proizvo�a� podnosi prijavu u tri istovjetna primjerka. Jedan primjerak prijave zadr�ava nadle�no tijelo koje vodi Upisnik, drugi primjerak dostavlja se Zavodu, a tre�i potvr�uje i vra�a proizvo�a�u.

Potvr�eni primjerak prijave slu�i proizvo�a�u kao dokaz da je upisan u Upisnik.

(4) Kod prijave promjene upisa u Upisnik, proizvo�a� je du�an tijelu nadle�nom za upis predati s novom prijavom i primjerak prethodne prijave upisa.

(5) Prijava za upis u Upisnik podnosi se na obrascu br. 2.

�lanak 30.

(1) Promjena upisa u Upisniku obavit �e se i po slu�benoj du�nosti kad nadle�no tijelo utvrdi da upisani podaci ne odgovaraju stvarnom stanju.

(2) Brisanje upisa proizvo�a�a iz Upisnika obavlja se na temelju zahtjeva proizvo�a�a, zainteresirane stranke ili po slu�benoj du�nosti.

(3) Brisanje iz Upisnika izvr�it �e se po slu�benoj du�nosti kad proizvo�a� prestane biti korisnik vinograda, a to ne prijavi nadle�nom uredu u roku 60 dana od dana nastale promjene, ako iskr�i vinograd, ako obnavlja vinograd nedozvoljenim sortama vinove loze ili ako prestane biti korisnik preradbenih kapaciteta.

(4) O promjeni upisa u Upisnik ili brisanju iz Upisnika po slu�benoj du�nosti, nadle�no tijelo donosi rje�enje.

�lanak 31.

(1) Proizvo�a� je du�an svake kalendarske godine, najkasnije do 31. prosinca, prijaviti tijelu kod kojeg je upisan u Upisnik koli�inu: berbe gro��a, prodanog gro��a i mo�ta za preradu u vino, kupljenog gro��a i mo�ta za preradu u vino, proizvedenog i kupljenog vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, te zalihu vina i drugih proizvoda od gro��a i vina iz prethodnih godina .

(2) Prijavu iz stavka 1. ovoga �lanka podnosi proizvo�a� na obrascu br. 3.

(3) Proizvo�a� podnosi prijavu iz stavka 2. ovoga �lanka u tri istovjetna primjerka. Jedan primjerak prijave zadr�ava nadle�no tijelo koji vodi Upisnik, drugi primjerak dostavlja se Zavodu, a tre�i potvr�uje i vra�a proizvo�a�u. Potvr�eni primjerak prijave slu�i proizvo�a�u kao dokaz da je ispunio uvjete iz �lanka 14. stavka 1. Zakona o vinu.

(4) Proizvo�a� je du�an voditi evidenciju o proizvodnji, doradi i prometu na obrascu br. 3.

V. UVJETI KOJE MORAJU IMATI PROSTORIJE ZA PROIZVODNJU I DR�ANJE VINA, DOPU�TENA SREDSTVA I STRU�NA SPREMA RADNIKA

�lanak 32.

(1) Proizvo�a� vina mora raspolagati prostorom koji slu�i za proizvodnju vina, i to posebno za:

1. prijem i preradu gro��a;

2. vrenje dro�dine (masulja) i mo�ta;

3. njegu, �uvanje i doradu vina;

4. obavljanje osnovnih analiza.

(2) Proizvo�a� koji ima proizvodnju vina manju od 300 hektolitara, mo�e prijem, preradu gro��a i proizvodnju vina obavljati u jednoj prostoriji, ako je odvojena od drugih prostorija u objektu. Prostorija mora ispunjavati minimalne higijensko-tehni�ke uvjete koji su propisani posebnim propisima.

(3) Proizvo�a� iz stavka 2. ovoga �lanka ne mora imati prostoriju za obavljanje analize.

�lanak 33.

(1) Proizvo�a� vina mora raspolagati sredstvima (ure�ajima) za:

1. prijem i preradu gro��a,

2. proizvodnju, doradu, njegu i �uvanje vina i

3. obavljanje kemijskih analiza za utvr�ivanje vrijednosti alkohola, ekstrakta, ukupnih kiselina, hlapljivih kiselina, vezane i slobodne sumporaste kiseline i �e�era.

(2) Proizvo�a� vina koji puni vino u boce ili posude odnosno punitelj vina mora raspolagati odgovaraju�im posebnim prostorijama, opremom i ure�ajima za punjenje vina (punionica).

(3) Odredbe stavka 1. to�ke 3. i stavka 2. ovoga �lanka ne primjenjuju se na proizvo�a�e iz �lanka 32. stavka 2. ovoga Pravilnika.

�lanak 34.

(1) Proizvo�a� vina i drugih proizvoda od gro��a i vina mora imati za vo�enje proizvodnje djelatnika sa zavr�enim Agronomskim ili Prehrambeno-biotehnolo�kim fakultetom, ili Vi�om poljoprivrednom �kolom odgovaraju�eg smjera, s radnim iskustvom od najmanje jedne godine u vinarskoj proizvodnji, ili poljoprivrednog tehni�ara odgovaraju�eg smjera s najmanje tri godine radnog iskustva u proizvodnji vina.

(2) Djelatnik iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e biti u stalnom radnom odnosu ili uposlen prema ugovoru o djelu.

(3) Odredba stavka 1. ovoga �lanka ne primjenjuje se na proizvo�a�e iz �lanka 32. stavka 2. ovoga Pravilnika, ali ti proizvo�a�i moraju imati polo�en ispit za voditelja podruma po programu koji se donosi u skladu s propisima o osposobljavanju i usavr�avanju odraslih uz suglasnost ministra.

�lanak 35.

Proizvo�a� vina s oznakom kontroliranog podrijetla mora pored uvjeta iz �lanka 32, 33. i 34. ovoga Pravilnika, ispunjavati i posebne uvjete za tu proizvodnju utvr�ene u rje�enju za ozna�avanje proizvoda s oznakom kontroliranog podrijetla i u elaboratu koji �ini njegov sastavni dio.

VI. DOPU�TENI POSTUPCI I SREDSTVA U PROIZVODNJI MO�TA I VINA

�lanak 36.

U proizvodnji, doradi i njezi vina uz uobi�ajene tehnolo�ke postupke (muljanje - runjenje, ocje�ivanje, pre�anje, otakanje, pretakanje, prozra�ivanje, dolijevanje i sl.) dopu�teni su i slijede�i fizikalni postupci:

- filtriranje,

- centrifugiranje,

- hla�enje,

- kratkotrajno zagrijavanje mo�ta,

- termoliziranje osim za vrhunska vina,

- pasteriziranje, samo za stolna vina i stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla,

- koncentriranje mo�ta (hladnim i toplim postupkom) i

- desulfitiranje koncentriranog mo�ta fizikalnim postupcima.

�lanak 37.

(1) U proizvodnji vina dopu�tena su slijede�a sredstva:

1. za bistrenje:

- �elatina jestiva (bezbojna, bez mirisa i okusa) u obliku listova, praha ili u vodenoj otopini najmanje koncentracije od 20%,

- enotanin u prahu, najvi�e do 10 g/hl,

- silicijev dioksid (kremi�na kiselina) tehni�ki �ist u obliku gela ili koloidne otopine uz koncentraciju kremi�ne kiseline od najmanje 15%,

- riblji mjehur (morunji mjehur),

- bjelance od jaja ili �isti albumin,

- kazein ili kalijev kazeinat,

- bentonit, tehni�ki �ist,

- agar - agar u prahu ili vlaknima,

- polivinil - polipirolidon (PVPP) do najvi�e 80 g/hl,

- poliamid,

- kalijev ferocijanid u prahu ili kristali�ima, tehni�ki �ist za uklanjanje vi�ka metala (Fe, Cu i Zn),

- kombinirana bistrila u kombinaciji sredstava koja su dopu�tena,

- inertna sredstva za filtraciju koja ne ostavljaju negativan u�inak na organolepti�ka svojstva vina (dijatomejska zemlja, perlit, celuloza).

2. za uklanjanje stranih mirisa, okusa i povi�ene boje:

- enokarbon (aktivni ugljen), samo za bijela i ru�i�asta vina (nije dozvoljen za oduzimanje boje kod crnih vina, osim kod proizvodnje baze za pjenu�ava vina) do najvi�e 100 g/hl suhog ugljena,

- bakreni sulfat do najvi�e 10 mg/l, s time da sadr�aj bakra u gotovom proizvodu ne smije prema�iti 1 mg/l.

3. za popravljanje kemijskog sastava mo�ta i vina radi:

a) zakiseljavanja:

- prirodna vinska kiselina, najvi�e do 2,5 grama na litru (g/l),

- limunska kiselina, najvi�e do 1 g/l, s time da limunska kiselina u gotovom vinu ne smije prelaziti 1g/l.

U zoni B nije dopu�teno zakiseljavanje.

b) otkiseljavanja - do najvi�e 1g/l izra�eno kao vinska kiselina:

- kalcijev karbonat (praecipitatum),

- kalijeva dvosol L (+) vinske i L (- ) jabu�ne kiseline.

c) postizanja prosje�nog sadr�aja �e�era:

- koncentrirani mo�t,

- saharoza (repin i trskin �e�er),

d) reguliranja oksido - redukcijskih procesa:

- sumporni dioksid dobiven izgaranjem sumpora na azbestnim trakama,

- kemijski �isti sumporni dioksid u plinovitom ili teku�em stanju,

- vodena otopina sumporaste kiseline s najmanje 5% koncentracije,

- kalijev metabisulfit (otopljen u vinu),

- L askorbinska kiselina do najvi�e 150 mg/l,

- inertni plinovi: �isti plinoviti du�ik, uglji�ni dioksid dobiven iz uglji�ne kiseline,

- argon,

- vazelinsko i parafinsko ulje.

e) stabilizacije vina:

- �ista sorbinska kiselina i �isti kalijev sorbat do najvi�e 200 mg/l ra�unato kao sorbinska kiselina (nije dopu�teno kod vina s oznakom kontroliranog podrijetla).

Vino koje sadr�i vi�e od 50 mg/l sorbinske kiseline mora biti ozna�eno da je konzervirano sorbinskom kiselinom.

- limunska kiselina u okviru koli�ina utvr�enih u to�ki 3. a) alineja 2. ovoga �lanka,

- metavinska kiselina do najvi�e 100 mg/l (samo za buteljirana vina),

- gumiarabika do najvi�e 200 mg/l (samo nakon poslednjeg filtriranja vina prije punjenja u boce),

- kalijev bitartarat radi pospje�ivanja izdvajanja vinskog kamena,

- DL vinska kiselina (gro��ana) ili njena kalijeva sol radi uklanjanja suvi�ka kalcija.

f) poticanja alkoholnog vrenja:

- selekcionirani vinski kvasac,

- "kora" vinskog kvasca do najvi�e 40 g/hl,

- diamonsulfat ili amonsulfat do najvi�e 0,3 g/hl,

- amonsulfit do najvi�e 0,2 g/hl,

- tiamin diklorhidrat do najvi�e 0,6 mg/l izra�eno u tiaminu.

g) poticanja biolo�ke razgradnje jabu�ne kiseline:

- �iste kulture mlije�no-kiselih bakterija.

4. ostala sredstva:

- pektoliti�ki enzimi,

- glukanaza.

(2) U proizvodnji mo�ta i vina smiju se upotrebljavati samo enolo�ka sredstva koja su predvi�ena ovim Pravilnikom, ako su na propisan na�in deklarirana, ozna�ena i pakirana.

(3) U proizvodnji vina zabranjena je uporaba:

- srebrnog klorida za otklanjanje sumpor-vodika,

- kaolina,

- kalcijevog fitata,

- alilizotiocijanata,

- kalcijevog tartarata i

- bjelan�evina �ivotinjskog podrijetla (izuzev bjelanca koko�jeg jajeta i �elatina).

(4) Enolo�ka sredstva moraju se dr�ati u suhim i zra�nim prostorijama u kojima se ne dr�e stvari koje mogu nepovoljno utjecati na kakvo�u enolo�kih sredstava i koje su odvojene od prostorija gdje se proizvodi vino i drugi proizvodi od gro��a, mo�ta i vina,

(5) Primjena kalijevog bitartarata, polivinil polipirolidona (PVPP), kalijevog ferocijanida, DL vinske kiseline, mlije�no kiselih bakterija i sredstava za podsticanje rada kvasaca mogu�a je samo uz strogo kontrolirane uvjete pod nadzorom stru�njaka, kojeg je ovlastio Zavod.

VII. UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PROIZVODI OD GRO��A I VINA

1. VINO

�lanak 38.

Prirodni sadr�aj �e�era u gro��u, dro�dini (masulju) i mo�tu za proizvodnju vina mora biti toliki da osigurava stvarni minimalni sadr�aj alkohola u vinu (u volumnim %) i to:

Zona Stolno vino Kvalitetno vino Vrhunsko vino i stolno vino s s oznakom s oznakom oznakom kon- kontrol. kontrol. trol. podrijetla podrijetla podrijetla B 6,5 7,5 10,0 C1 7,5 8,5 10,5 C2 8,5 9,5 11,0 C3 9,0 10,0 11,5

�lanak 39.

Najmanji sadr�aj stvarnog alkohola u vinu u prometu, ovisno od kakvo�e i zone proizvodnje, mora biti (u volumnim %):

Zona Stolno vino Kvalitetno vino Vrhunsko vino i stolno vino s s oznakom s oznakom oznakom kon- kontrol. kontrol. trol. podrijetla podrijetla podrijetla B 8,5 9,5 10,0 C1 9,5 10,0 10,5 C2 10,0 10,5 11,0 C3 10,5 11,0 11,5

�lanak 40.

Koli�ina stvarnog alkohola mo�e odstupati od ozna�ene ja�ine kod vina s originalnim zatvara�em, najvi�e za 0,5 volumna %.

�lanak 41.

Vino u prometu ne smije sadr�avati ukupnog alkohola vi�e od 15,0 volumna %, ako za pojedino vino nije druk�ije odre�eno rje�enjem za ozna�avanje vina s oznakom kontroliranog podrijetla.

�lanak 42.

(1) Ako sadr�aj �e�era u gro��u, dro�dini (masulju) ili mo�tu za proizvodnju odre�ene kakvo�e vina s oznakom kontroliranog podrijetla ne osigurava koli�inu stvarnog alkohola utvr�enog u �lanku 38. ovoga Pravilnika, takvo se gro��e, dro�dina (masulj) i mo�t ne smiju dosla�ivati u smislu �lanka 2. stavka 2. Zakona o vinu, niti upotrijebiti za proizvodnju i stavljanje takvog vina u promet.

(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka, mo�e se vino s oznakom kontroliranog podrijetla kad ne ispunjavaju uvjete za proizvodnju odre�ene kakvo�e proizvoditi i staviti u promet pod nazivom ni�e kakvo�e ukoliko ispunjavaju uvjete za njegovu proizvodnju.

�lanak 43.

Vino u prometu mora sadr�avati najmanju koli�inu ekstrakta bez �e�era (u gramima na litru) ovisno o kakvo�i i to:

Kakvo�a vina Boja vina stolna sa i bez oznake kvalitetna vrhunska kontrol. podrijetla bijelo vino 15 g/l 17 g/l 18 g/l ru�i�asto vino 16 g/l 18 g/l 19 g/l crno vino 17 g/l 19 g/l 20 g/l

�lanak 44.

Vino s oznakom kontroliranog podrijetla, pored uvjeta iz ovoga Pravilnika, moraju ispunjavati i posebne uvjete o sadr�aju alkohola, ekstrakta bez �e�era i drugih sastojaka kako je to utvr�eno rje�enjem za ozna�avanje vina s oznakom kontroliranog podrijetla i u elaboratu koji je sastavni dio rje�enja.

�lanak 45.

Vino u prometu mora sadr�avati slijede�u najmanju koli�inu pepela izra�enog u gramima na litru i to:

Vino Stolno Stolno s Kvalitetno s Vrhunsko s oznakom kon- oznakom oznakom troliranog kontroliranog kontroliranog podrijetla podrijetla podrijetla bijelo 1,2 1,2 1,4 1,6 ru�i�asto 1,3 1,3 1,5 1,6 crno 1,6 1,6 1,7 1,8

�lanak 46.

(1) Vino u prometu mora sadr�avati:

1. ukupnih kiselina, izra�enih kao vinska kiselina, najmanje 4,5 g/l i najvi�e 14 g/l;

2. �e�era (u gramima na litru; g/l):

- suho vino sadr�i u pravilu najvi�e 4 g/l neprevrelog �e�era. Suho vino s visokim prirodnim kiselinama mo�e imati i ve�u koli�inu neprevrelog sladora, koja mo�e biti jednaka sadr�aju kiselina (izra�enih kao vinska kiselina u g/l), pove�an za 2 g/l, a najvi�e mo�e imati 9 g/l.

- polusuho vino sadr�i u pravilu od 4 do 12 g/l neprevrelog sladora. Vino s visokim sadr�ajem kiselina mo�e imati i ve�u koli�inu neprevrelog sladora, koja mo�e biti jednaka ukupnom sadr�aju kiselina (izra�enih kao vinska kiselina u g/l), pove�an za 10 g/l, a najvi�e mo�e imati 18 g/l.

- poluslatko vino sadr�i u pravilu od 12 do 50 g/l neprevrelog sladora i

- slatko vino sadr�i preko 50 g/l neprevrelog sladora.

3. glicerola: najmanje 5,0 g/l,

4. tanina (u gramima na litru; g/l) najvi�e do:

- bijelo vino 0,5 g/l,

- ru�i�asto 1,5 g/l,

- crno vino 4,0 g/l.

Izuzetno kod crnih vina koli�ina tanina mo�e biti ve�a od 4,0 g/l, pod uvjetom da ta pove�ana koli�ina tanina ne utje�e negativno na organolepti�ka svojstva vina.

5. sumporaste kiseline, najvi�e 350 mg/l ukupno, od �ega slobodne sumporaste kiseline najvi�e 30 mg/l;

- vina s manje od 4 g/l neprevrelog �e�era:

- bijela i ru�i�asta najvi�e 210 mg/l,

- crna najvi�e 160 mg/l ukupne sumporaste kiseline.

6. sulfata, izra�enog kao kalijev sulfat, najvi�e 1,0 g/l,

7. limunske kiseline najvi�e 1,0 g/l,

8. olova, najvi�e 0,3 mg/l,

9. cinka, najvi�e 5,0 mg/l,

10. srebra, najvi�e 0,1 mg/l,

11. bakra, najvi�e 1,0 mg/l,

12. kadmija, najvi�e 0,01 mg/l,

13. arsena, najvi�e 0,2 mg/l,

14. antimona, najvi�e 0,2 mg/l,

15. aluminija, najvi�e 10 mg/l,

16. kroma, najvi�e 0,1 mg/l,

17. �eljeza, najvi�e 10 mg/l u bijelim, 15 mg/l u ru�i�astim i 20 mg/l u crnim vinima,

18. nikla, najvi�e 0,1 mg/l,

19. natrija, najvi�e 20 mg/l (kao �istog Na),

20. fluora, najvi�e 1,0 mg/l,

21. broma (ukupnog) najvi�e 1,0 mg/l,

22. broma organskog ne smije sadr�avati,

23. bora, kao borne kiseline, najvi�e 80 mg/l,

24. sorbitola, najvi�e 100 mg/l,

25. histamina najvi�e 2,0 mg/l,

26. fosforne kiseline najvi�e 1000 mg/l,

27. klorida do 100 mg/l,

28. ukupnih fenola: bijela vina do 500 mg/l,

ru�i�asta vina do 2000 mg/l,

crna vina do 5.500 mg/l.

(2) Ako je natrij svojstven za odre�eno vinogradarsko podru�je, rje�enjem za ozna�avanje vina s oznakom kontroliranog podrijetla mo�e se dopustiti ve�a koli�ina natrija u vinu.

�lanak 47.

(1) Ne smije se stavljati u promet bolesno vino i vino s manom.

(2) Bolesno vino i vino s manom je vino kod kojeg je nastala takva promjena organolepti�kih, kemijskih i fizikalnih svojstava da ono vi�e nije prikladno za pi�e (prelom, prisustvo sumporovodika, miris na plijesan, vinski cvijet, mlije�no kiselo vrenje ili zavrelica, sluzavost, octikavost, oksidiranost i talog).

(3) Octikavo vino je vino u kojem hlapljive kiseline (izra�ene kao octena kiselina), po odbitku sumporaste kiseline i uglji�nog dioksida prelaze:

a) za stolna vina (bijelo, ru�i�asto i crno) sa sadr�ajem alkohola do 10 volumnih %: 1,1 g/l;

b) za vino sa sadr�ajem alkohola preko 10 volumnih %: 1,1 g/l za 10 volumnih % alkohola + 0.06 g/l za svaki daljnji volumni postotak alkohola;

c) za vina s oznakom kontroliranog podrijetla: 1,0 g/l.

(4) Vino se smatra bolesnim i kad koli�ina hlapljivih kiselina izra�enih kao octena kiselina, ne prelazi vrijednost iz stavka 3. ovoga �lanka, ako se hlapljive kiseline (octikavost), mogu utvrditi organolepti�kom ocjenom (okusom). U tom slu�aju mjerodavna je ocjena Zavoda.

�lanak 48.

(1) Vino se smatra bolesnim ili s manom ako sadr�i mikroorganizme, mutno�e i talog stranog podrijetla.

(2) Ako je u vinu utvr�eno ve�e zamu�enje i ve�a koli�ina taloga vinskog podrijetla (soli vinske kiseline, boja i sl.), vino se smatra neispravno dora�enim i odnjegovanim.

(3) Ako je manja koli�ina vinskog taloga svojstvena odre�enoj kakvo�i vina i kao takva predvi�ena rje�enjem o davanju dopu�tenja za ozna�avanje vina, vino se ne smatra neispravno dora�enim ili neispravno odnjegovanim.

�lanak 49.

Vino koje ne sadr�e propisanu koli�inu stvarnog alkohola, ekstrakta bez �e�era, ukupnih kiselina, glicerola, tanina, pepela i drugih sastojaka ne mo�e se stavljati u promet za izravnu potro�nju, ve� se mo�e koristiti za preradu u vinski ocat i destilaciju, ovisno o tomu za koju uporabu ispunjavaju uvjete.

�lanak 50.

(1) Ministarstvo mo�e na prijedlog Zavoda dopustiti proizvo�a�u da masulju ili mo�tu doda �e�er ili koncentrirani mo�t ako je zbog lo�ih vremenskih prilika sadr�aj gro��anog �e�era u masulju ili mo�tu manji od prosje�nog (�lanak 18. stavak 1. to�ka 1. Zakona o vinu).

(2) Prosje�an sadr�aj �e�era podrazumjeva sadr�aj �e�era u gro��u ostvaren na odgovaraju�em podru�ju za odgovaraju�u sortu u toku najmanje pet godina, izuzimaju�i one godine kada je dodavan �e�er.

(3) U slu�aju iz stavka 1. ovoga �lanka �e�er se mo�e dodavati u koli�ini koja je potrebna da se postigne normalni slador za odre�enu sortu i odre�eno podru�je, ali ne vi�e od 3,4 kg �e�era na 100 litara mo�ta, ili 3 kg �e�era na 100 kg masulja, osim u zoni B, gdje se mo�e dodati najvi�e 4,2 kg �e�era na 100 litara mo�ta.

(4) Koncentrirani mo�t se mo�e dodavati mo�tu ili masulju u koli�ini potrebnoj da se postigne normalni sadr�aj sladora za odre�eno podru�je ili sortu, ali najvi�e da se sadr�aj alkohola u vinu od tako oboga�enog mo�ta pove�a za 2,0 volumna %, odnosno 2,5 vol. % u zoni B.

(5) Mo�tu i masulju kome je dodan �e�er ili koncentrirani mo�t, kao i vinu dobivenom od takvog mo�ta ne smije se pove�ati kiselost.

(6) Vrhunsko vino ne smije se proizvoditi od mo�ta ili masulja kojima je dodavan �e�er ili koncentrirani mo�t.

(7) Proizvo�a� koji je u jednoj godini do�e�eravao mo�t, du�an je u narednoj godini rezidbom ostaviti 10% manje pupova od veli�ine odre�ene u elaboratu o za�titi, odnosno smanjiti prirod za 10%, i za tu koli�inu dobiti rje�enje o pu�tanju u promet.

�lanak 51.

(1) Prijedlog Zavoda (�lanak 18. stavak 1. Zakona o vinu) mora se zasnivati na podacima dobivenim pra�enjem kretanja sadr�aja �e�era i kiselina u gro��u pojedinih sorata kroz vrijeme od najmanje 15 dana prije roka odre�enog za berbu gro��a, a prema stanju na dan propisan za po�etak berbe gro��a.

(2) Prijedlog Zavoda iz stavka 1. ovoga �lanka mora sadr�avati podatke koja vina se proizvode od gro��a sorata za koje se tra�i dosla�ivanje.

(3) Na prijedlog Zavoda Ministarstvo izdaje rje�enje kojim dopu�ta dosla�ivanje mo�ta ili masulja proizvo�a�ima odre�enog podru�ja.

(4) Rje�enje Ministarstva sadr�i koli�inu �e�era, odnosno koncentriranog mo�ta kojim se smije mo�t, odnosno masulj dosladiti, te naziv vina koje �e se iz tog mo�ta proizvesti.

(5) Proizvo�a� je du�an najmanje tri dana prije dodavanja �e�era ili koncentriranog mo�ta obavjestiti nadle�nog vinarskog inspektora.

�lanak 52.

(1) Vino koje sadr�i hlapljivih kiselina izra�enih kao octena kiselina iznad dozvoljene koli�ine, a najvi�e do 2,0 g/l mo�e se upotrijebiti za proizvodnju vinskog destilata i vinskog alkohola.

(2) Vino koja sadr�i hlapljivih kiselina izra�enih kao octena kiselina preko 2,0 g/l mo�e se upotrijebiti samo za proizvodnju vinskog octa i tehni�kog alkohola.

�lanak 53.

(1) Stolno vino te stolno i kvalitetno vina s oznakom kontroliranog podrijetla mo�e se dokiseljavati odnosno odkiseljavati i to:

- u zoni B djelomi�no odkiseljavati;

- u zoni C 1 i C 2 djelomi�no dokiseljavati i odkiseljavati;

- u zoni C3 djelomi�no dokiseljavati.

(2) U proizvodnji vrhunskong vina ne smije se obavljati dokiseljavanje ili odkiseljavanje.

2. PREDIKATNA VINA

�lanak 54.

(1) Ministarstvo izdaje rje�enje za pu�tanje u promet predikatnih vina na zahtjev proizvo�a�a (�lanak 5. Zakona o vinu). Uz zahtjev proizvo�a� mora prilo�iti mi�ljenje Zavoda. Mi�ljenje Zavoda mora sadr�avati datum berbe, sadr�aj sladora, rezultate kemijske analize i organolepti�ke ocjene, te rokove stavljanja u promet.

(2) Predikatna vina ne mogu se stavljati u promet prije prvog o�ujka (kasna berba) odnosno prije prvog svibnja za ostale predikate slijede�e godine po provedenoj berbi.

�lanak 55.

(1) Elementi utvr�ivanja kakvo�e vina, koji moraju biti navedeni u svjedod�bi za pu�tanje u promet su slijede�i:

- te�ina mo�ta (prera�unato) u o Oechsle,

- relativna gusto�a vina d(20/20),

- stvarni sadr�aj alkohol u vol %,

- ukupni alkohol (prera�unato) u vol %,

- reduciraju�i slador (kao invertni slador) u g/l,

- saharoza (kvalitativno),

- ukupni suhi ekstrakt u g/l,

- ukupni suhi ekstrakt bez sladora u g/l,

- ukupne kiseline (izra�ene kao vinska kiselina) u g/l,

- hlapljive kiseline (izra�ene kao octena kiselina) u g/l,

- glicerol u g/l,

- limunska kiselina u g/l,

- slobodna sumporasta kiselina u mg/l,

- ukupna sumporasta kiselina u mg/l,

- pepeo u g/l.

(2) Uz elemente iz stavka 1. ovoga �lanka za vino kasne berbe i izborne berbe jo� i ukupni fosfor u g/l, a za vino izborne berbe bobica, izborne berbe suhih bobica i za ledeno vino jo� i glukonska kiselina u g/l.

�lanak 56.

(1) Predikatno vino mora imati:

- stvarni alkohol najmanje 5 volumnih %,

- slobodnu sumporastu kiselina:

- kasna berba najvi�e 50 mg/l,

- izborna berba najvi�e 60 mg/l,

- izborna berba bobica, izborna berba suhih bobica i ledeno vino najvi�e 75 mg/l.

- ukupnu sumporastu kiselina:

- kasna berba: najvi�e 300 mg/l,

- izborna berba: najvi�e 350 mg/l,

- izborna berba bobica, izborna berba suhih bobica i ledeno vino najvi�e 400 mg/l.

(2) Ove koli�ine dopu�tene su samo u predikatnim vinima koja sadr�e 5 ili vi�e g/l reduciraju�eg sladora (prera�unatog kao invertni). Ukoliko je sadr�aj sladora manji, onda je gornja granica sadr�aja ukupne sumporaste kiseline 210 mg/l za bijela i ru�i�asta vina, odnosno 160 mg/l za crna vina.

(3) Hlapljive kiseline (izra�ene kao octena kiselina) u vinima: "izborna berba bobica", "izborna berba prosu�enih bobica" i "ledeno vino" ne smiju prelaziti 1,8 g/l.

(4) Ostali parametri kakvo�e identi�ni su onima za kvalitetno odnosno vrhunsko vino predvi�enim elaboratom o za�titi.

�lanak 57.

Predikatno vino mogu proizvoditi samo oni proizvo�a�i koji su tjedan dana, a najmanje 48 sati prije po�etka berbe, a za ledeno vino najkasnije do 9 sati na dan berbe, svoju namjeru prijavili tijelu iz �lanka 17. ovoga Pravilnika.

3. ARHIVSKO VINO

�lanak 58.

(1) Arhivsko vino je vino koje je odle�alo najmanje 5 godina, od �ega najmanje tri godine u boci.

(2) Vino iz stavka jedan ovoga �lanka proizvodi se isklju�ivo od gro��a namjenjenog proizvodnji kvalitetnog i vrhunskog vina s oznakom kontroliranog podrijetla te predikatnog vina.

(3) Namjeru za arhiviranje vina proizvo�a� prijavljuje Zavodu prije stavljanja vina u arhivu.

�lanak 59.

(1) Proizvo�a� koji dr�i vinski arhiv mora imati za to prikladne prostorije.

(2) Prikladnost prostorija utvr�uje tijelo iz �lanka 17. ovoga Pravilnika.

�lanak 60.

Na zahtjev proizvo�a�a i mi�ljenja Zavoda Ministarstvo izdaje rje�enje o pu�tanju u promet arhivskog vina.

4. SPECIJALNO VINO

�lanak 61.

Specijalno vino je: desertno vino, likersko vino i aromatizirano vino.

�lanak 62.

(1) Desertno vino je proizvod alkoholnog vrenja masulja ili mo�ta od svje�eg, prezrelog ili prosu�enog gro��a vinove loze, bez dodataka ili s dodatkom vinskog alkohola, vinskog destilata ili koncentriranog mo�ta.

(2) Vinski alkohol i vinski destilat smije se upotrebiti u proizvodnji desertnog vina u koli�ini koja posti�e najvi�e 8,0 volumnih % stvarnog alkohola u ukupnom sadr�aju alkohola. Desertno vino mora sadr�avati najmanje 15 volumnih % stvarnog alkohola i odgovaraju�u koli�inu neprevrelog �e�era koji bi preveden u alkohol pove�ao koli�inu alkohola na najmanje 18,0 i najvi�e 25,0 volumnih %, pri �emu se 1 kg �e�era ra�una kao 0,59 volumnih % alkohola.Takvo vino mora sadr�avati najmanje 18,0 g/l ekstrakta bez �e�era.

�lanak 63.

Likersko vino je proizvod alkoholnog vrenja dro�dine (masulja) ili mo�ta od gro��a vinove loze uz dodatak koncentriranog mo�ta, alkoholiziranog mo�ta (mistela), vinskog destilata ili vinskog alkohola �iji sadr�aj stvarnog alkohola iznosi od 15,0 do 22,0 volumnih % alkohola i ukupnog alkohola najvi�e 27,5 volumnih % te ekstrakta bez �e�era najmanje 18,0 g/l.

�lanak 64.

Aromatizirano vino je proizvod dobiven posebnim postupkom uz dodatak vinskog destilata i dopu�tenih mirisnih i gorkih djelova biljaka i materijala biljnog podrijetla. Ova vina moraju sadr�avati najmanje 70% prirodnog vina, suhog ekstrakta bez �e�era 10,0 g/l, te stvarnog i ukupnog alkohola kao likerska vina.

�lanak 65.

Desertno vino proizvedeno bez ikakvih dodataka mo�e, pod ostalim uvjetima za za�titu kontroliranog podrijetla vina propisanim ovim Pravilnikom, nositi oznaku kontroliranog podrijetla.

5. PJENU�AVO VINO

�lanak 66.

Pjenu�avo vino je vino koje uz ostale propisane sastojke sadr�i i pove�anu koli�inu uglji�nog dioksida, a zbog �ega se pri otvaranju boce razvija obilna pjena.

�lanak 67.

Pjenu�ava vina su:

1. prirodno pjenu�avo vino,

2. prirodno biser vino i

3. gazirano pjenu�avo vina.

�lanak 68.

Stvarni sadr�aj alkohola u pjenu�avom vinu ne smije biti manji od 9,5 volumnih %, a ukupni sadr�aj alkohola ne smije biti ve�i od 17,5 volumnih %.

�lanak 69.

(1) Prirodno pjenu�avo vino i prirodno biser vino su vina �iji je sadr�aj i pritisak uglji�nog dioksida u boci proizveden isklju�ivo naknadnim vrenjem �e�era u vinu.

(2) Naknadno vrenje se posti�e:

1. klasi�nom metodom vrenja u boci i

2. metodom vrenja u tankovima.

�lanak 70.

Prirodno pjenu�avo vino je vino koje u boci kod 20oC ima tlak od najmanje 3,5 bara, a u bocama od 0, 25 l najmanji pritisak je 3,0 bara, dok najve�i tlak ne smije biti ve�i od 7 bara.

�lanak 71.

Prirodno biser vino je prirodno pjenu�avo vino koje pri 20o C u boci ima tlak od najmanje 1,0 do najvi�e 2,5 bara.

�lanak 72.

Gazirano pjenu�avo vino je vino kome je prilikom punjenja u boce dodan uglji�ni dioksid.

�lanak 73.

Gazirano pjenu�avo vino je vino koje ima tlak uglji�nog dioksida kod 20o najmanje 3,5 bara, a u bocama od 0,25 litara najmanje 3,0 bara, dok najve�i tlak ne smije prije�i 7,0 bara.

�lanak 74.

(1) Radi postizavanja odgovaraju�eg sadr�aja neprevrelog sladora pjenu�avim se vinima mo�e nakon zavr�enog naknadnog vrenja dodati ekspedicioni liker. U svom sastavu ekspedicioni liker mo�e sadr�avati �e�er (slador), vinski destilat ili odle�ani vinjak, kvalitetno stabilno vino, desertno vino i druge dopu�tene tvari.

(2) U prirodnom pjenu�avom vinu sadr�aj ukupne sumporaste kiseline smije iznositi do 250 mg/l, od �ega slobodne sumporaste kiseline do 20 mg/l.

(3) Dodavanjem ekspedicionog likera smije se pjenu�avom vinu pove�ati sadr�aj alkohola najvi�e za 0,5 volumnih postotaka.

(4) Odstupanje stvarnog alkohola u pjenu�avom vinu izra�enog u volumnim postocima, ozna�enog na deklaraciji proizvoda, mo�e maksimalno iznositi 0,8 vol. %.

�lanak 75.

Pjenu�avo vino se prema sadr�aju �e�era dijeli na:

- extra brut sadr�e manje od 6 g/l neprevrela sladora,

- brut sadr�e manje od 15 g/l neprevrela sladora,

- extra sec sadr�e izme�u 12 i 20 g/l neprevrela sladora,

- sec (suho) sadr�e izme�u 17 i 35 g/l neprevrela sladora,

- demi sec (polusuho) izme�u 33 i 50 g/l neprevrela

sadr�e sladora i

- doux (slatko) sadr�e vi�e od 50 g/l neprevrela sladora.

�lanak 76.

(1) Prirodno pjenu�avo vino mo�e nositi oznaku kvalitetnog vina s oznakom kontroliranog podrijetla.

(2) Gazirano pjenu�avo vino mo�e nositi oznaku stolnog vina s oznakom kontroliranog podrijetla.

�lanak 77.

Oznakom kontroliranog podrijetla mogu se ozna�avati samo pjenu�ava vina koja su proizvedena u skladu s odredbama �lanaka 14. do 19. ovoga Pravilnika.

c) Uvjeti za davanje dopu�tenja za proizvodnju

specijalnog i pjenu�avog vina

�lanak 78.

(1) Proizvodnjom specijalnog i pjenu�avog vina mogu se baviti pravne i fizi�ke osobe upisane u Upisnik, koje imaju za to odvojene posebne prostorije, tehni�ka sredstva i ure�aje potrebne za proizvodnju odre�enog specijalnog ili pjenu�avog vina i osigurani stru�ni nadzor nad proizvodnjom.

(2) Odredbe �lanka 44, 45. i 46. ovoga Pravilnika odgovaraju�e se primjenjuju i na uvjete proizvodnje specijalnog i pjenu�avog vina.

(3) Ministarstvo daje dopu�tenje za proizvodnju specijalnog i pjenu�avog vina na temelju zahtjeva proizvo�a�a i mi�ljenja Zavoda.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga �lanka mora sadr�avati: opis proizvoda koji se namjerava proizvoditi, tehnolo�ki postupak proizvodnje, sirovine i druga sredstva koja �e se upotrebljavati u proizvodnji, od toga koja �e sredstva sam proizvo�a� proizvoditi, a koja nabavljati gotova, koje �e oznake proizvod nositi, veli�inu i vrstu staklenih boca odnosno drugih posuda u kojima �e se proizvod stavljati u promet, opis prostorija u kojima �e se obavljati proizvodnja te opis opreme kojom raspola�e za tu proizvodnju.

(5) Zahtjev se podnosi Ministarstvu putem Zavoda.

(6) Na temelju zahtjeva proizvo�a�a i uvida na mjestu doga�aja Komisija predla�e Ministarstvu dono�enje rje�enja o proizvodnji specijalnih ili pjenu�avih vina.

(7) U rje�enju kojim se dopu�ta proizvodnja specijalnog ili pjenu�avog vina odre�uje se koje se specijalno odnosno pjenu�avo vino mo�e proizvoditi, koja se sredstva i postupci mogu upotrebljavati u toj proizvodnji i koje uvjete vino mora ispunjavati u prometu.

6. DRUGI PROIZVODI OD GRO��A I VINA

�lanak 79.

(1) Alkoholno neprevreli proizvodi od gro��a jesu:

1. mo�t,

2. konzervirani mo�t,

3. koncentrirani mo�t,

4. karamelizirani mo�t i

5. alkoholizirani mo�t.

(2) Mo�t je proizvod dobiven od muljanog gro��a cije�enjem prirodnim putem ili pre�anjem, �iji stvarni sadr�aj prirodnog alkohola iznosi do 2 volumna %.

(3) Konzervirani mo�t je mo�t kod kojeg je alkoholno vrenje zaustavljeno dopu�tenim kemijskim sredstvima ili fizikalnim postupcima.

(4) Koncentrirani mo�t je proizvod dobiven djelomi�nim oduzimanjem vode mo�tu ili konzerviranom mo�tu postupkom hla�enja ili ukuhavanja. Takav mo�t mora kod 20oC imati specifi�nu te�inu najmanje 1,24.

(5) Karamelizirani mo�t je proizvod dobiven djelomi�nim oduzimanjem vode mo�tu ili konzerviranom mo�tu postupkom ukuhavanja. Takav mo�t mora kod 200 C imati specifi�nu te�inu najmanje 1,33.

(6) Alkoholizirani mo�t je mo�t kod kojeg je dodavanjem vinskog alkohola (rafinirani ili nerafinirani) ili vinskog destilata sprije�eno alkoholno vrenje, a sadr�i najmanje 12 volumnih % stvarnog alkohola.

�lanak 80.

(1) Vino s ni�im postotkom alkohola je stolno vino koje u prometu mora sadr�avati najmanje 7 volumnih % stvarnog alkohola i najmanje 9 volumnih % ukupnog alkohola.

(2) Vino iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e sadr�avati uglji�ni dioksid dobiven isklju�ivo naknadnim vrenjem. Takvo vino mora u boci kod 200 imati tlak ne manji od 1 i ne vi�e od 2,5 bara.

(3) Vino iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e biti i vino kome je prilikom punjenja u boce dodan uglji�ni dioksid, a pritisak u boci mora biti jednak kao i za proizvode iz stavka 2. ovoga �lanka.

�lanak 81.

Vino za destilaciju je vino iz �lanka 49. ovoga Pravilnika i sva ostala vina namjenjena destilaciji.

�lanak 82.

Vino za proizvodnju octa je vino koje odgovara kvaliteti propisanoj za proizvodnju octa i namijenjeno je za proizvodnju octa.

8. PROIZVODI DESTILACIJE

�lanak 83.

Proizvodi destilacije alkoholno prevrelih proizvoda od gro��a jesu:

1. rakije: komovica (dropica), lozova�a, vinovica i dro�denka,

2. vinski destilat,

3. vinski alkohol (rafinirani i nerafinirani) i

4. vinjak.

�lanak 84.

(1) Komovica je rakija proizvedena destilacijom prevrelog dropa (komine) od svje�eg gro��a i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 35 do 55 volumnih %,

- ekstrakta do 6 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 200 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 1.000 do 5.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola od 0,2 do 2,0 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.400 do 5.500 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 100 do 500 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 30 mg/l apsolutnog alkohola i

- izda�nost najmanje 1: 1.300.

(2) Lozova�a je rakija proizvedena destilacijom prevrele dro�dine (masulja) od svje�eg gro��a i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 35 do 55 volumnih %,

- ekstrakta do 6 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 200 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 1.000 do 5.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola od 0,15 do 1,50 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.500 do 5.500 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 50 do 500 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 30 mg/l apsolutnog alkohola i

- izda�nost najmanje 1: 650.

(3) Vinovica je rakija proizvedena destilacijom vina bez ili vina s dodatkom do 30% vina od dropa i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 35 do 55 volumnih %,

- ekstrakta do 6 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 200 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 800 do 3.500 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola od 0,10 do 0,70 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.500 do 5.200 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 70 do 500 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 25 mg/l apsolutnog alkohola i

- izda�nost najmanje 1: 500.

(4) Dro�denka je rakija proizvedena destilacijom vinskog taloga i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 35 do 55 volumnih %,

- ekstrakta do 6 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 200 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 1.000 do 5.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola od 0,30 do 1,20 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.500 do 5.500 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 100 do 500 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 30 mg/l apsolutnog alkohola i

- izda�nost najmanje 1: 500.

�lanak 85.

(1) Vinski destilat je proizvod dobiven destilacijom vina ili vina za preradu koja nemaju vi�e od 2 g/l hlapljivih kiselina, izra�enih kao octena kiselina i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 54 do 72 volumna %,

- ekstrakta od 0,2 do 5,0 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 50 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 500 do 2.500 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola do 0,25 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.500 do 5.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 40 do 400 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 20 mg/l apsolutnog alkohola,

- sumpornog dioksida do 50 mg/l,

- permanganatni indeks: nula i

- izda�nost najmanje 1: 300.

(2) Vinski alkohol je proizvod dobiven destilacijom vina ili drugih alkoholno prevrelih proizvoda od gro��a �iji stvarni sadr�aj alkohola iznosi najmanje 90 volumna % (rafinirani alkohol).

Nerafinirani vinski alkohol je proizvod �iji je stvarni sadr�aj alkohola od 72 do 90 volumnih %.

(3) Vinjak je proizvod dobiven starenjem (odle�avanjem) vinskog destilata u dodiru sa hrastovim drvom i sadr�i:

- stvarnog alkohola od 38 do 45 volumnih %,

- ekstrakta od 1,5 do 16 g/l,

- ukupne kiseline, kao octene kiseline od 100 do 1.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- estera, kao etil estera octene kiseline, od 500 do 3.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- metil alkohola do 0,25 volumnih % ra�unato na apsolutni alkohol,

- vi�ih alkohola od 1.500 do 5.000 mg/l apsolutnog alkohola,

- aldehida od 40 do 500 mg/l apsolutnog alkohola,

- furfurola do 30 mg/l apsolutnog alkohola,

- sumpornog dioksida do 25 mg/l,

- permanganatni indeks: od 3,0 do 24 i

- izda�nost najmanje 1: 400.

�lanak 86.

(1) Radi pobolj�anja kakvo�e, okusa, mirisa, ekstrakta i boje te smanjenja alkohola, vinjaku se mogu u toku proizvodnje (starenja vinskog destilata) dodavati tvari i to:

- destilirana ili omek�ana voda (za smanjenje sadr�aja alkohola),

- saharoza (za pove�anje ekstrakta) do 10 g/l,

- karamel (za pove�anje boje) do 1 g/l,

- otopine (macerati) i pobolj�iva�i proizvedeni od plodova, stabljika, korijenja i drugih djelova biljaka izlu�enih u vinskom destilatu ili vinskom alkoholu.

(2) Rakijama se mogu dodavati stabljike, korijenje i drugi dijelovi biljaka ili njihove otopine (macerati) proizvedene u toj rakiji.

(3) Pobolj�iva�i iz stavka 1. i stavka 2. ovoga �lanka ne smiju biti �kodljivi za ljudsko zdravlje.

�lanak 87.

(1) Proizvod destilacije alkoholno prevrelog proizoda od gro��a mora biti odgovaraju�e bistro�e, bezbojnosti ili odgovaraju�e boje za odnosnu vrstu proizvoda te imati miris i okus svojstven za odnosnu vrstu proizvoda.

(2) Proizvod iz stavka 1. ovoga �lanka smije sadr�avati u jednoj litri volumena najvi�e:

- 10 miligrama ukupno �eljeza i bakra,

- 0,5 miligrama cinka,

- 0,5 miligrama olova,

- 5 miligrama kositra i

- 30 miligrama cijanovodi�ne kiseline.

9. SPOREDNI PROIZVODI U PRERADI GRO��A I PROIZVODNJI VINA

�lanak 88.

(1) Sporedni proizvodi u preradi gro��a i proizvodnji vina su:

1. kom (drop),

2. vinski talog,

3. vinski kamen i

4. sjemenje gro��a.

(2) Kom (drop) je ostatak �vrstih dijelova nakon izvr�enog ocje�ivanja dro��ine (masulja) koji nakon vrenja sadr�i na 100 kg do 5,5 litara �istog alkohola i najmanje 40% suhe tvari.

(3) Vinski talog je proizvod koji ostane u posudi nakon pretakanja vina i sadr�i na 100 kg do 10 litara �istog alkohola i do 20% suhih tvari.

(4) Vinski kamen je natalo�ena sol vinske kiseline i drugih netopivih sastojaka vina koji nastaje na stijenkama posude u vidu kristala ili praha.

(5) Sjemenje gro��a je proizvod dobiven odvajanjem sjemenki iz koma (dropa).

VIII. OZNA�AVANJE VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GRO��A I VINA

1. OZNA�AVANJE VINA

�lanak 89.

(1) Na vinskim posudama u kojima se obavlja proizvodnja, njega ili dorada vina moraju biti oznake:

1. naziv kakvo�e vina (�lan 3. stavka 2. Zakona o vinu),

2. sorte, ako se radi o sortnim vinima,

3. koli�ine vina u posudi,

4. da je vino u postupku bistrenja kalijevim ferocijanidom (�utokrvna sol) ako se obavlja bistrenje i

5. drugih svojstava vina kad je to propisom odre�eno.

(2) Proizvo�a� je du�an sve sudove u podrumu ozna�iti brojevima i veli�inom (zapremina).

�lanak 90.

Mo�t, vino i drugi proizvodi od gro��a te proizvodi od vina moraju u prometu imati na boci, posudi odnosno drugoj ambala�i u kojoj se stavljaju u promet oznake odre�ene ovim Pravilnikom.

�lanak 91.

(1) Stolno vino u prometu mora imati oznaku:

1. tvrtke, odnosno imena proizvo�a�a,

2. kvalitete: "stolno vino",

3. koli�ine vina u boci u litrama,

4. sadr�aja alkohola (u volumnim postocima),

5. zemlje podrijetla,

6. godine berbe i

7. broja boce iz �lanka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Pored oznake iz stavka 1. ovoga �lanka, mo�e se dodati i:

1. posebno ime vina,

2. za�titni znak,

3. datum punjenja i

4. boja vina.

(3) Oznake iz stavka 1. ovoga �lanka moraju biti lako uo�ljive, a naro�ito oznake pod 2. i 5, koje moraju biti pisane slovima najmanje dvostruko ve�im od ostalih oznaka.

�lanak 92.

(1) Vino s oznakom kontroliranog podrijetla u prometu mora imati oznaku:

1. naziva vina,

2. tvrtke, odnosno imena proizvo�a�a,

3. za�ti�enog imena i znaka prema �lanku 23. Zakona o vinu,

4. vinorodnog podru�ja (regija, podregija, vinogorje ili polo�aj) odakle potje�e,

5. sadr�aja alkohola ( u volumnim postocima),

6. sadr�aja �e�era (izra�enog kao: suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino),

7. kakvo�e izra�ene kao: stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino,

8. godine berbe

9. zemlje podrijetla

10. broja boce iz �lanka 23. stavak 1. ovoga Pravilnika

11. koli�ine vina u boci u litrama

12. "kontrolirano podrijetlo" i naziv tijela i broj rje�enja kojim je dozvoljeno ozna�avanje vina oznakom kontroliranog podrijetla ("Odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva rje�enjem br. ...").

(2) Pored oznaka iz stavka 1. ovoga �lanka, mo�e se dodati i oznaka:

1. boje vina (bijelo, ru�i�asto, ili crno vino),

2. sorte, odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno,

3. tradicionalnog (specifi�nog) na�ina proizvodnje i

4. priznanja i odlikovanja dobivenih na priznatim nacionalnim i me�unarodnim sajmovima i izlo�bama vina.

Ova odli�ja mogu stajati samo ako se odnose na berbu koja se nalazi u boci.

(3) Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla mo�e nositi oznaku vinorodnog podru�ja podregije i vinogorja.

�lanak 93.

Pored oznaka propisanih u �lanku 91, stavku 1. ovoga Pravilnika, vina s oznakom kontroliranog podrijetla mogu nositi i posebnu oznaku kakvo�e za vina dozrijevana u drvetu - barrique, kao i oznake dodatne kontrole kakvo�e u obliku za�ti�enih znakova kakvo�e, prema propisima za dodjelu tih znakova.

�lanak 94.

(1) Oznake iz �lanka 91. stavka 1. to�ke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 9. i 11. ovoga Pravilnika moraju se nalaziti na glavnoj etiketi.

(2) Na glavnoj etiketi mora se nalaziti i oznaka "kontoliranog podrijetla", dok oznaka naziva tijela i broj rje�enja kojim je dopu�teno stavljanje vina u promet mo�e se nalaziti ili na glavnoj ili na informativnoj etiketi.

(3) Oznaka godine berbe mora se nalaziti ili na glavnoj etiketi ili na prsnoj etiketi.

(4) Ostale oznake mogu se nalaziti samo na informativnoj etiketi osim oznake sorte.

�lanak 95.

Oznake iz �lanka 91. stavka 1. to�ke 1, 4. i 7. moraju biti lako uo�ljive i pisane slovima najmanje dvostruko ve�im od ostalih oznaka.

�lanak 96.

(1) Vrhunsko vino mo�e imati prsnu etiketu smje�tenu na prijelazu tijela boce u grlo boce.

(2) Na prsnoj etiketi mo�e se nalaziti oznaka godine berbe, oznaka odlikovanja i priznanja, slike, crte�i i sli�no.

�lanak 97.

Ozna�avanje vina imenom sorte vinove loze, osim u slu�aju iz �lanka 4. stavka 1. Zakona o vinu, dopu�teno je:

1. ako je vino karakteristi�nih kemijskih i organolepti�kih osobina sorte i odgovaraju�ih organolepti�kih svojstava zna�ajnih za ekolo�ke uvjete i sortu odre�enog vinogradarskog podru�ja;

2. ako je vino proizvedeno u potpunosti ili najmanje od 85% gro��a navedene sorte.

�lanak 98.

Umjesto oznake imena jedne sorte mo�e se vino ozna�iti imenima najvi�e dviju sorata ukoliko je proizvedeno isklju�ivo od gro��a tih sorata, time da se na etiketi ozna�i zastupljenost svake sorte (u %).

�lanak 99.

Mo�t i vino koje se prodaje kao otvorena robe u koli�ini od jedne litre na vi�e mora na posudi iz koje se prodaje imati oznake iz �lanka 91. stavka 1. odnosno iz �lanka 92. stavka 1. ovoga Pravilnika.

�lanak 100.

(1) Specijalno vino mora u prometu imati slijede�e oznake:

1. tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

2. naziv vina,

3. sadr�aj alkohola ( u volumnim postocima),

4. sadr�aj �e�era (u gramima na litru) i

5. broj boce na samoljepljivoj traci koja se lijepi preko zatvara�a.

(2) Pored oznaka iz stavka 1. ovoga �lanka, oznake specijalnih vina mogu sadr�avati i druge podatke dopu�tene za ozna�avanje stolnih vina.

�lanak 101.

(1) Pjenu�avo vino mora u prometu imati slijede�e oznake:

1. tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

2. naziv vina,

3. sadr�aj alkohola u vinu (u volumnim postocima),

4. sadr�aj �e�era u vinu (ozna�iti sukladno �l. 75 ovoga Pravilnika),

5. prirodno ili gazirano,

6. metoda proizvodnje (metoda vrenja u boci, metoda vrenja u tankovima, odnosno proizvedeno dodatkom uglji�nog dioksida) i

7. broj boce na samoljepljivoj traci koja se lijepi oko grla boce koja zatvara kapicu.

(2) Pjenu�ava vina mogu nositi i druge oznake za ozna�avanje vina odre�ene kvalitete dopu�tene propisima o ozna�avanju vina.

2. OZNA�AVANJE DRUGIH PROIZVODA OD GRO��A, MO�TA I VINA

�lanak 102.

Drugi proizvodi od gro��a, mo�ta i vina (�lanak 9. Zakona o vinu) moraju u toku proizvodnje i prerade na posudama u kojima su smje�teni nositi slijede�e oznake:

1. tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

2. naziv proizvoda,

3. namjena proizvoda,

4. osnovni podaci o sadr�aju proizvoda (volumni % alkohola, sadr�aj �e�era i sl.),

5. koli�ina proizvoda u posudi i

6. druga svojstava proizvoda, ako je propisom odre�eno.

�lanak 103.

Drugi proizvodi od gro��a, mo�ta i vina u prometu moraju imati na boci, posudi odnosno drugoj ambala�i slijede�e oznake:

1. tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

2. naziv proizvoda,

3. koli�ina proizvoda u boci, posudi odnosno drugoj ambala�i i

4. osnovni podaci o sadr�aju (sastavu) proizvoda propisani ovim Pravilnikom.

�lanak 104.

(1) Za ozna�avanje alkoholno neprevrelih proizvoda od gro��a osnovne podatke �ine podaci o:

- sadr�aju �e�era (u gramima na litru) i

- sadr�aju alkohola (u volumnim postocima).

(2) Za ozna�avanje konzerviranog mo�ta osnovne podatke �ine i podaci o vrsti i koli�ini kemijskog sredstva, odnosno fizikalnom postupku kojim je zaustavljeno vrenje.

(3) Za ozna�avanje alkoholiziranog mo�ta osnovne podatke �ine i podaci o vrsti i koli�ini dodanog alkohola.

�lanak 105.

(1) Za ozna�avanje lozova�e i komovice osnovni podaci su slijede�i:

- tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

- naziv proizvoda,

- sadr�aj alkohola,

- sastojci koji su dodavani rakiji i

- serija i broj boce.

(2) Osim navedenih podataka, uz oznaku rakije mogu se unijeti i drugi podaci koji pobli�e ozna�avaju kakvo�u i druga svojstva.

(3) Rakija mo�e sukladno �lanku 22. stavku 2. to�ci 2. Zakona o vinu nositi i oznaku kontroliranog podrijetla, ako je proizvedena u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

�lanak 106.

Za ozna�avanje vinskog destilata osnovne podatke �ine podaci o:

- sirovini od koje je proizveden destilat i

- sadr�aju alkohola.

�lanak 107.

Za ozna�avanje vinskog alkohola osnovne podatke �ine podaci o:

- sirovini od koje je proizveden alkohol i

- sadr�aju alkohola.

�lanak 108.

Za ozna�avanje vinjaka osnovne podatke �ine podaci o:

- tvrtka (naziv) proizvo�a�a,

- naziv proizvoda,

- kakvo�a vinjaka,

- sadr�aj alkohola,

- sadr�aj ekstrakta i

- serija i broj boce.

�lanak 109.

(1) Kakvo�a vinjaka ozna�ava se odgovaraju�im nazivom.

(2) Nazivom "stari vinjak", "originalni vinjak", "sazreli vinjak" ili "odle�ali vinjak" mo�e se ozna�iti samo vinjak koji je odle�ao u hrastovim ba�vama ili u dodiru s hrastovinom najmanje tri godine i �iju je proizvodnju i odle�avanje nadzirao Zavod.

(3) Uz nazive iz stavka 2. ovoga �lanka mogu se staviti i zvijezdice kao oznake starosti vinjaka s time da svaka zvijezdica ozna�ava jednu godinu starosti.

�lanak 110.

Uz oznaku vinjaka mogu se unijeti i podaci o sorti ili kontroliranom podrijetlu vina od kojeg je proizveden vinski destilat upotrebljen za proizvodnju vinjaka, ako je proizveden u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

�lanak 111.

(1) Vino i drugi poizvodi od gro��a i vina u prometu moraju biti obilje�eni sukladno odredbama Zakonu o vinu i ovoga Pravilnika.

(2) Brojevi boca iz �lanaka 23, 24. i 25. ovoga Pravilnika stavljaju se na boce:

a) u vidu trake koja se lijepi preko zatvara�a, a proizvo�a�ima je osigurava Zavod,

b) u vidu markice koja se lijepi na kapicu ili krunski zatvara� i proizvo�a�ima je osigurava Zavod.

(3) Proizvo�a� odlu�uje kojim �e se na�inom koristiti pri ozna�avanju svojih proizvoda.

IX. POSEBNI UVJETI ZA STAVLJANJE U PROMET POJEDINIH PROIZVODA OD GRO��A I VINA

�lanak 112.

Mo�t, vino i drugi proizvodi od gro��a, proizvodi od vina koji se stavljaju u promet radi nastavka postupka proizvodnje, dorade, njege ili punjenja u boce kao i mo�t, vino i drugi proizvodi od gro��a te proizvodi od vina koji se u toku proizvodnje premje�taju iz jednog objekta u drugi, moraju u ispravi koja ih prati u prometu zadr�avati sve oznake kao u postupku proizvodnje.

�lanak 113.

(1) Mo�t se mo�e staviti u promet za izravnu potro�nju u staklenim posudama do 60 litara, bez originalnog zatvara�a, samo ako je proizveden iz doti�ne godine berbe, ali najkasnije do 1. prosinca u teku�oj godini proizvodnje.

(2) Proizvod iz stavka 1. ovoga �lanka u prometu ne smije nositi oznaku kontroliranog podrijetla.

�lanak 114.

Specijalno vino mo�e se stavljati u promet za izravnu potro�nju samo u staklenim bocama do pet litara volumena i s originalnim zatvara�em.

�lanak 115.

(1) Pjenu�avo vino se mo�e staviti u promet za izravnu potro�nju u staklenim bocama do 6 litara volumena i s originalnim zatvara�em (�epom) od pluta, ekspandirane plutovine ili plastike.

(2) U posebnim prigodama mo�e se dopustiti stavljanje u promet pjenu�avog vina u ve�im pakovanjima, ali ne ve�im od 16 litara.

�lanak 116.

Boce za pjenu�ava vina moraju biti odgovaraju�e kvalitete i debljine stakla tako da podnose tlak od najmanje 8 bara.

�lanak 117.

(1) Slike, crte�i, izrazi, rije�i i drugi znakovi upotrijebljeni za ozna�avanje vina i drugih proizvoda od gro��a i vina, ili navedeni u ispravama koje prate proizvod, moraju se temeljiti na odgovaraju�im ispravama, kojima su utvr�ena svojstva koja se ozna�avaju i ne smiju upu�ivati na svojstva proizvoda koja on nema.

(2) Ozna�avanje vina i drugih proizvoda imenom, slikom, rije�ima ili znakom koji upu�uje na podrijetlo vina s odre�enog vinogradarskog podru�ja dozvoljeno je rje�enjem o za�titi kontroliranog podrijetla vina.

(3) Oznaka tradicionalnog (specifi�nog) na�ina proizvodnje vina mo�e se staviti na etiketu samo ako se proizvodnja obavlja na na�in i po postupku koji se razlikuje od uobi�ajenog i specifi�an je za proizvodnju tog vina u odnosu na druga vina i druga vinogradarska podru�ja; ako proizvo�a� raspola�e odgovaraju�om dokumentacijom da je proizvodnja obavljena na ozna�eni na�in, te ako je proizvodnju nadzirao Zavod i o tome dao svoje mi�ljenje.

�lanak 118.

Godina berbe mo�e se ozna�iti samo ako je berba i prerada gro��a od kojeg potje�e vino obavljena u ozna�enoj godini. Vino koje nosi oznaku godine berbe mora sadr�avati najmanje 85% vina iz nazna�ene godine berbe.

�lanak 119.

Rakija se mo�e staviti u promet za izravnu potro�nju u staklenim bocama i u staklenim posudama do pet litara volumena s originalnim zatvara�em.

�lanak 120.

Vinjak se mo�e staviti u promet za izravnu potro�nju u staklenim bocama do dvije litre volumena s originalnim zatvara�em.

�lanak 121.

(1) Rakija i vinjak u prometu moraju ispunjavati ove uvjete:

1. da su bistri, bezbojni ili da imaju boju svojstvenu vrsti rakije odnosno vinjaka,

2. da imaju miris i okus svojstven odgovaraju�oj vrsti rakije odnosno vinjaka,

3. da nemaju neprijatan miris i okus,

4. da su ispravno dora�eni i

5. da ne sadr�e nedozvoljena strana tijela (djelove zatvara�a, �epa i sl).

�lanak 122.

(1) Drugi proizvodi iz �lanka 9. staka 1. to�ke 1.,2.,5. i 7. Zakona o vinu ne mogu se staviti u promet za neposrednu potro�nju.

(2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga �lanka mogu se staviti u promet samo za daljnju doradu ili preradu.

�lanak 123.

Oznake odlikovanja i priznanja (nagrade, medalje, diplome i sl.) mogu se staviti na etiketu samo ako su dobivene na priznatim nacionalnim ili me�unarodnim izlo�bama i sajmovima, ako korisnik oznake posjeduje urednu ispravu o tome da su dodijeljene proizvodu koji se ozna�ava.

�lanak 124.

Smatra se da proizvod sadr�i ozna�enu koli�inu alkohola ako odstupanja nisu ve�a od 0,5 volumnih %.

�lanak 125.

(1) Stvarni je alkohol onaj alkohol koji se nalazi u proizvodu, ne uzimaju�i u obzir onu koli�inu alkohola koja bi se dobila vrenjem zaostalog (neprevrelog) �e�era.

(2) Potencijalni je alkohol onaj alkohol koji bi nastao vrenjem zaostalog (neprevrelog) �e�era u proizvodnji obra�unat na osnovi faktora 0,59 (1% �e�era = 0,59% alkohola).

(3) Ukupni je alkohol zbroj stvarnog i potencijalnog alkohola u proizvodu.

X. EVIDENCIJE U PROIZVODNJI I PROMETU VINA I PROIZVODA OD GRO��A I VINA

�lanak 126.

(1) Proizvo�a�i iz �lanka 13. stavka 1. Zakona o vinu du�ni su voditi odgovaraju�u evidenciju, koja osigurava podatke koji omogu�uju pra�enje ulaska u proizvodnju, preradu i doradu: gro��a, mo�ta i vina; podatke o vrsti, koli�ini i kakvo�i proizvedenog proizvoda, te podatke o vrsti i koli�ini upotrebljenih enolo�kih sredstava.

(2) Evidencija iz prethodnog stavka sadr�i i podatke o punjenju vina u boce, o prodaji, uklju�ivo i prodaju proizvoda kao otvorene robe. Evidencija treba osigurati podatke o kupcu: naziv i sjedi�te, koli�ina, vrsta, kakvo�a i datum isporu�enih proizvoda.

(3) Proizvo�a�i su du�ni izvjestiti Zavod o stanju zaliha na dan 30. 06 i 31.12. teku�e godine. Izvje��e moraju poslati do 15. 07. teku�e, odnosno do 15. 01. naredne godine.

�lanak 127.

Proizvo�a� dro�dine (masulja), mo�ta i vina du�an je voditi evidenciju o nabavljenim i upotrebljenim koli�inama �e�era i koncentriranog mo�ta prema obrascu br. 4.

�lanak 128.

Proizvo�a� vina vodi evidenciju o bistrenju mo�ta i vina kalijevim ferocijanidom (�utokrvna sol) prema obrascu br. 5.

�lanak 129.

(1) Izvoznik mo�ta i vina i drugih proizvoda od gro��a, te proizvoda od vina du�an je voditi evidenciju o izvozu koja osigurava podatke o tvrtki (nazivu) i sjedi�tu inozemnog kupca te o vrsti, koli�ini i kakvo�i isporu�enog proizvoda prema obrascu 6.

(2) Uvoznik vinskog gro��a, mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina du�an je voditi evidenciju koja omogu�ava pra�enje proizvoda od ulaska u proizvodnju, preradu, doradu, punjenje i zalihu i prodaju vina i drugih proizvoda od gro��a i vina sukladno obrascima 7. i 8.

�lanak 130.

Obrasci od 1 do 12 tiskani su uz Pravilnik i �ine njegov sastavni dio.

XI. UZIMANJE UZORAKA PROIZVODA OD GRO��A I VINA I ENOLO�KIH SREDSTAVA

�lanak 131.

Uzimanje uzoraka mo�ta, vina i drugih proizvoda od gro��a i vina (u daljnjem tekstu: proizvod) i enolo�kih sredstava u obavljanju nadzora nad provedbom Zakona o vinu obavlja se na na�in propisan ovim Pravilnikom.

1. NA�IN UZIMANJA UZORAKA

�lanak 132.

(1) Od proizvoda koji se nalaze u posudi u koli�ini ve�oj od potrebne za uzorak, uzorak se uzima tako da sadr�i pribli�no jednaku koli�inu proizvoda uzetu s vrha, sredine i dna posude.

(2) Ako je proizvod u postupku proizvodnje, uzorak se uzima tako da on predstavlja proje�an sadr�aj proizvoda od kojeg se uzima uzorak.

(3) Od proizvoda koji se nalazi u posudi s originalnim zatvara�em u koli�ini koja pribli�no odgovara koli�ini potrebnoj za uzorak, kao uzorak uzima se cijela posuda (boca).

�lanak 133.

(1) Od enolo�kog sredstva pakiranog u koli�ini ve�oj od potrebne za uzorak, uzorak se uzima tako da sadr�i pribli�no jednaku koli�inu sredstva uzetu s vrha, sredine i dna pakovanja.

(2) Od enolo�kog sredstva koje se nalazi u originalnom pakovanju koli�ine koja pribli�no odgovara koli�ini potrebnoj za uzorak, kao uzorak uzet �e se cijelo pakovanje.

�lanak 134.

(1) Uzorci proizvoda koji je podlo�an brzim promjenama, a nisu u originalnom pakovanju, moraju se konzervirati sredstvom koje ne utje�e na svojstva koja se trebaju analizirati, pretra�iti ili ocijeniti.

(2) Za konzerviranje uzoraka mo�ta i vina mogu se upotrijebiti:

- nistatin (mikostatin) u koli�ini do 50 mg/l,

- natrijev benzoat, u koli�ini do 1 g/l,

- 40% tni formaldehid u koli�ini od 1 mililitra na litru i

- goru�i�ino ulje, u koli�ini od 1 do 3 mililitra na litru.

(3) Uzorci mo�ta i vina konzervirani sredstvima iz stavka 2. ovoga �lanka mogu se koristiti samo za utvr�ivanje sadr�aja alkohola te �e�era i drugih slatkih tvari upotrebljenih u proizvodnji.

(4) Na etiketi kojom je ozna�en uzorak mora biti nazna�eno kojim sredstvom i kojom koli�inom je konzerviran.

�lanak 135.

(1) Posude (boce) u koje se stavlja uzorak proizvoda ili enolo�kog sredstva moraju biti �iste, tj. isprane u �istoj vodi i u proizvodu odnosno teku�em enolo�kom sredstvu od kojeg se uzima uzorak.

(2) Posuda u koju se stavlja uzorak enolo�kog sredstva mora biti takva da osigurava uzorak od kemijskih promjena, fizi�kog one�i��enja i rasipanja.

(3) Veli�ina posude mora pribli�no odgovarati potrebnoj koli�ini uzorka.

�lanak 136.

(1) Uzorci koji nisu u originalnom pakovanju pakiraju se, zatvaraju i pe�ate tako da se ne mo�e do�i do sadr�aja uzorka bez povrede pe�ata. Uzorak se mo�e na odgovaraju�i na�in i plombirati.

(2) Pe�a�enje uzorka obavlja se rastaljenim pe�atnim voskom u koji se utiskuje suhi �ig ureda �iji inspektor obavlja pe�a�enje. Kada se uzorak plombira, na plombi mora biti utisnut znak ureda �iji inspektor obavlja plombiranje.

�lanak 137.

(1) Uzeti se uzorak ozna�ava pri�vr��ivanjem etikete na uzorak tako da ju se ne mo�e skinuti bez povrede pe�ata odnosno plombe.

(2) Etiketa mora sadr�avati slijede�e podatke:

- naziv ili opis proizvoda od kojeg je uzet uzorak,

- tvrtku (naziv) odnosno ime i prezime vlasnika proizvoda od kojeg je uzet uzorak,

- mjesto i objekt u kojem je uzet uzorak,

- naziv ureda �iji je inspektor uzeo uzorak i

- datum uzimanja uzorka.

Podaci na etiketi moraju biti ispisani na na�in i sredstvom da se ne mogu neopa�eno mijenjati ili brisati.

2. BROJ UZORAKA KOJI SE UZIMA

�lanak 138.

(1) Od vina i alkoholno neprevrelih proizvoda od gro��a u staklenim bocama do jedne litre volumena s originalnim zatvara�em uzima se �etiri uzorka.

(2) Od vina, alkoholno neprevrelih proizvoda od gro��a te vina za proizvodnju octa i vina za destilaciju koje se nalazi u posudi ve�oj od dvije litre volumena uzimaju se �etiri uzorka od po jedne litre.

�lanak 139.

(1) Od proizvoda destilacije alkoholno prevrelih proizvoda (�lanak 9. stavak 1. to�ka 6. Zakona o vinu) i od predikatnih vina (�lanak 5. stavak 2. Zakona o vinu) u staklenim bocama s originalnim zatvara�em do 0,5 litara volumena uzimaju se �etiri uzorka.

(2) Ako je proizvod iz stavka 1. ovoga �lanka u staklenim bocama s originalnim zatvara�em ve�im od 0,5 litara volumena ili u drugim posudama bez originalnog zatvara�a, uzimaju se �etiri uzorka od 0,2 do 0,5 litara.

�lanak 140.

(1) Od enolo�kih sredstava uzimaju se �etiri uzorka u originalnom pakovanju ili �etiri uzorka po 100 grama.

(2) Na izri�iti zahtjev vlasnika proizvoda odnosno enolo�kog sredstva, koji mora biti unijet u zapisnik o uzimanju uzoraka, uzet �e se kao uzorak originalno pakiran proizvod ve�e koli�ine od propisane.

(3) Kad se uzorak proizvoda uzima iz posude bez originalnog zatvara�a, a koli�ina proizvoda je manja od koli�ine potrebne za odre�eni broj uzoraka, uzet �e se najmanje jedan uzorak koli�ine koja mo�e biti i manja od propisane.

�lanak 141.

(1) O uzimanju uzoraka sastavlja se zapisnik u koji se unosi:

- tvrtka (naziv) odnosno ime i prezime vlasnika proizvoda,

- oznaka objekta u kojem se nalazi proizvod od kojeg je uzet uzorak,

- opis proizvoda i ambala�e u kojem se nalazi proizvod,

- opis uzorka (ambala�e, oznake na uzorku i na�inu osiguravanja originalnosti uzorka - zape�a�en, zaplombiran) i

- druge va�ne okolnosti.

(2) Zapisnik se sastavlja u �etiri jednaka primjerka od kojih se jedan primjerak uru�uje vlasniku proizvoda, drugi primjerak se prila�e uz uzorke, tre�i primjerak se koristi u naknadno pokrenutom postupku, a �etvrti primjerak ostaje u bloku.

(3) Prije zaklju�enja zapisnik �e se pro�itati prisutnima uz napomenu da imaju pravo i sami pregledati zapisnik i stavljati svoje primjedbe. Na kraju zapisnika navest �e se da je zapisnik pro�itan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, a ako jesu, ukratko �e se upisati sadr�aj primjedbi.

�lanak 142.

(1) Jedan uzorak se ostavlja vlasniku proizvoda od kojeg je uzet uzorak, jedan uzorak pohranjuje kod sebe inspektor, a ostali uzorci slu�e za analizu, pretrage i ocjenjivanje.

(2) U slu�aju kad je zbog okolnosti navedene u �lanku 140. stavak 3. ovoga Pravilnika uzet manji broj uzoraka od potrebnog, vlasniku proizvoda se ne mora ostaviti uzorak.

�lanak 143.

(1) Uzorak koji je ostavljen vlasniku proizvoda od kojeg je uzorak uzet, slu�i vlasniku proizvoda za superanalizu.

(2) Vlasnik proizvoda od kojeg je uzet uzorak du�an je na zahtjev inspektora dostaviti mu svoj primjerak uzorka radi superanalize.

�lanak 144.

(1) Sadr�aj koli�ine proizvoda smje�tene u jednoj (istoj) posudi od koje je uzet uzorak ima se smatrati istim kao sadr�aj uzorka.

(2) Ako se proizvod nalazi u bocama ili drugim posudama s originalnim zatvara�em koje nose istu oznaku na etiketi ili na drugoj ispravi koja prati proizvod, a kod oznake serije punjenja i isti broj serije, smatra se da je sadr�aj proizvoda u svim tako ozna�enim bocama ili posudama jednak sadr�aju uzorka uzetog iz jedne ili vi�e isto tako ozna�enih boca ili posuda.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga �lanka primjenjuju se i na proizvod koji se nalazi u posudama koje nisu s originalnim zatvara�em.

3. DOSTAVA UZORAKA NA ANALIZU I OCJENJIVANJE

�lanak 145.

Za analizu dostavlja se Zavodu jedan uzorak proizvoda, a ako se zahtijeva i ocjenjivanje proizvoda, dostavljaju mu se dva uzorka proizvoda (jedan za analizu, a drugi za organolepti�ko ocjenjivanje).

�lanak 146.

(1) Uz uzorke koji se dostavljaju na analizu i ocjenjivanje prila�e se i jedan primjerak zapisnika.

(2) Ako slu�bena osoba odlu�i uzorke dostaviti na analizu i ocjenjivanje pod �ifrom, uz uzorke koji se dostavljaju Zavodu ne prila�e se zapisnik o uzimanju uzoraka, ve� dopis kojim se samo nazna�uju neophodni podaci o proizvodu (vrsta proizvoda, njegov opis i drugi potrebi podaci za obavljanje analize i ocjenjivanja).

�lanak 147.

S uzoraka koji se dostavljaju na analizu i ocjenjivanje Zavodu pod �ifrom, slu�bena osoba skida sve oznake koje upu�uju na proizvo�a�a ili vlasnika proizvoda od kojeg su uzeti uzorci, a na uzorke stavlja posebnu etiketu koja sadr�i �ifru uzorka (redni broj evidencije o �ifriranim uzorcima) i oznaku ureda koji dostavlja uzorke na analizu i ocjenjivanje.

�lanak 148.

Skidanje orginalnih oznaka i etiketa uzoraka i �ifriranje uzoraka obavlja se u prisustvu rukovoditelja ureda �iji je inspektor uzeo uzorke ili u prisustvu druge osobe koju on za to ovlasti.

�lanak 149.

(1) O uzorcima koji se pod �ifrom dostavljaju na analizu i ocjenjivanje vodi se posebna evidencija.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga �lanka sadr�i:

- redni broj evidencije (koji je ujedno i broj �ifre uzorka),

- tvrtku (naziv) odnosno ime i prezime vlasnika proizvoda,

- kratki opis proizvoda,

- vanjski opis uzorka,

- oznaku (broj i datum) zapisnika o uzimanju uzoraka i

- popis slu�benih osoba koje su prisustvovale �ifriranju uzoraka.

(3) Evidenciji o �ifriranim uzorcima prila�e se jedan primjerak zapisnika o uzimanju uzoraka.

(4) �ifriranje uzoraka i evidencija o �ifriranim uzorcima predstavlja slu�benu tajnu.

�lanak 150.

(1) Vlasnik proizvoda ili enolo�kog sredstva �iji je uzet uzorak mo�e zahtijevati da se na superanalizu dostavi uzorak koji on kod sebe �uva, pod uvjetom da na uzorku nije povre�en pe�at, odnosno plomba i drugo �to bi moglo dovesti u sumnju istovjetnost uzorka s uzorkom koji je uzeo inspektor i da svoj uzorak dostavi nadle�nom inspektoru u roku u kojem ima pravo zahtijevati superanalizu.

(2) Inspektor �e rje�enjem odbiti obavljanje superanalize, ako mu vlasnik proizvoda dostavi neispravan uzorak.

�lanak 151.

Odredbe ovoga Pravilnika o dostavljanju uzorka na analizu i ocjenjivanje primjenjuju se i na dostavljanje uzoraka na superanalizu.

4. UZIMANJE UZORAKA U POSTUPKU STAVLJANJA U PROMET I DOBIVANJA OZNAKE KONTROLIRANOG PODRIJETLA

�lanak 152.

(1) Za stavljanje u promet vina i drugih proizvoda od gro��a i vina uzorke uzima predstavnik Zavoda.

(2) Ako je proizvod obra�en i pripremljen za punjenje, a nije napunjen u boce i nalazi se u jednoj ili vi�e posuda, uzima se prosje�an uzorak koji predstavlja uzorak te koli�ine vina. Uzima se �etiri boce od 0,75 ili jedne litre za analizu i organolepti�ku ocjenu.

(3) Uzorci se pe�ate tako da se do sadr�aja boce ne mo�e do�i bez povrede pe�ata. Uzorci se i na drugi na�in mogu plombirati ili osigurati da se do sadr�aja u boci ne mo�e neopa�eno do�i.

(4) Ako je proizvod napunjen u boce, uzima se prosje�an uzorak od �etiri boce.

(5) Proizvo�a� sam snosi tro�kove analize i ocjene u slu�aju kada zahtjeva ponovnu analizu i organolepti�ku ocijenu.

�lanak 153.

(1) Za dobivanje rje�enja za ozna�avanje proizvoda oznakom kontroliranog podrijetla, uzorke uzima Komisija koja provjerava podatke iz elaborata.

(2) Komisija uzima uzorak od 12 boca i dostavlja ih Zavodu na analizu i organolepti�ku ocjenu.

(3) Tro�kove analize i organolepti�ke ocjene snosi podnositelj zahtjeva.

(4) Ako proizvo�a� zahtijeva ponovnu analizu i ocjenu sam snosi tro�kove analize i ocjene.

XII. ZAVR�NE ODREDBE

�lanak 154.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje va�iti "Pravilnik o rajonizaciji vinogradarskih podru�ja, proizvodnji i prometu gro��a i proizvoda od gro��a i vina te ozna�avanju i za�titi geografskog porijekla, imena i oznake vina" (Narodne novine 34/78).

�lanak 155.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", s tim da su proizvo�a�i du�ni ozna�avanje svojih proizvoda dobivenih iz roda 1996. usaglasiti s odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do 15. sije�nja 1997. godine odnosno do stavljanja proizvoda u promet.

Klasa: 011-2/96 - 1/187 Urbroj: 525 - 01- 96 - 1 Zagreb, 11. studenoga 1996.

Ministar Matej Jankovi�, v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265401.html