Baza je ažurirana 16.12.2024.
zaključno sa NN 123/24
EU 2024/2679
HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija) na temelju članka 26. stavka 2. točke 1., članka 125. stavka 3., članka 126. stavka 8. i članka 133. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« broj 19/2014), dalje u tekstu: Zakon, na sjednici Upravnog vijeća održanoj 20. kolovoza 2014. godine donosi
Pročišćeni tekst
Članak 1.
Ovim pravilnikom detaljnije se propisuju:
– dodatni uvjeti koje mora zadovoljavati imovina mirovinskog fonda,
– uvjeti koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda,
– način ulaganja u imovinu iz članka 126. stavaka 4. i 5. Zakona,
– način informiranja javnosti i Agencije o ulaganjima iz članka 126. stavaka 4. i 5. Zakona,
– dodatna ograničenja ulaganja, postupanja s imovinom mirovinskog fonda te izračuna izloženosti.
Članak 2.
Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond kojeg na temelju odobrenja Agencije osniva mirovinsko društvo i kojim mirovinsko društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama Zakona, te koji može biti mirovinski fond kategorije A, B ili C.
Uređena tržišta
Članak 3.
(1) Uređeno tržište u smislu Zakona je tržište iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje: OECD), koje ispunjava uvjete za uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili drugoj državi članici.
(2) Službeno tržište i drugi segment uređenog tržišta u smislu Zakona su tržišta iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica OECD-a za koja su odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, pripadajućim podzakonskim aktima i/ili relevantnim pravilima operatera uređenog tržišta propisani stroži uvjeti za uvrštenje i zaštitu ulagatelja u odnosu na najmanje strogi segment uređenog tržišta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Mirovinsko društvo dužno je internim procedurama uspostaviti učinkoviti sustav provjere zadovoljavaju li tržišta iz trećih država članica OECD-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uvjete da bi se mogla smatrati uređenim tržištem odnosno službenim tržištem i drugim segmentom uređenog tržišta, kako je to propisano stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Mirovinsko društvo dužno je svaku provjeru iz stavka 3. ovoga članka dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.
Prenosivi vrijednosni papiri
Članak 4. (NN 67/15)
Prenosivi vrijednosni papiri iz članka 2. točke 22. Zakona u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati su oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
1. potencijalni gubitak koji mirovinski fond može pretrpjeti u odnosu na držanje tih instrumenata je ograničen na iznos koji je za njih plaćen,
2. za njih su dostupne prikladne informacije u obliku redovitih, točnih i cjelovitih informacija o vrijednosnom papiru,
3. slobodno su prenosivi,
4. njihovo stjecanje je u skladu s načelima, strategijom i ciljevima ulaganja mirovinskog fonda,
5. rizici prenosivih vrijednosnih papira prikladno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda.
Instrumenti tržišta novca
Članak 5. (NN 67/15)
Instrumentima tržišta novca iz članka 2. točke 25. Zakona smatraju se financijski instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. imaju dospijeće ili preostalo dospijeće od 397 dana ili manje ili
2. imaju preostalo dospijeće kraće od dvije godine, a njihova kamatna stopa je varijabilna i najmanje svakih 397 dana podliježe redovitom usklađivanju prinosa ovisno o promjenama tržišne kamatne stope ili indeksa.
Članak 6.
Mirovinskom fondu je dozvoljeno ulagati u instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 4. Zakona čija se vrijednost u svakom trenutku može precizno utvrditi odnosno za koje su dostupni precizni i pouzdani sustavi i metodologije vrednovanja koji ispunjavaju sljedeće kriterije:
1. omogućavaju da se izračuna vrijednost neto imovine mirovinskog fonda u skladu s vrijednošću po kojoj bi instrument tržišta novca koji se drži u imovini mogao biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju,
2. zasnivaju se na tržišnim podacima ili na modelima vrednovanja, uključujući metode koje se temelje na amortiziranim troškovima.
Članak 7.
(1) Instrumenti tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona koji nisu uvršteni na uređeno tržište su oni instrumenti tržišta novca koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
1. ispunjavaju kriterije navedene u člancima 5. i 6. ovog pravilnika,
2. za njih su dostupne odgovarajuće informacije koje omogućavaju prikladnu procjenu kreditnog rizika koji je povezan s ulaganjem u takav instrument, uzimajući u obzir stavak 2. ovoga članka,
3. slobodno su prenosivi.
(2) Za instrumente tržišta novca iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuća informacija iz točke 2. stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o izdanju ili programu izdanja i informacije o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca.
Upravljanje likvidnošću
Članak 8. (NN 67/15)
(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca voditi računa o likvidnosti navedenih financijskih instrumenata i njihovom graničnom utjecaju na ukupnu likvidnost portfelja mirovinskog fonda.
(2) Mirovinsko društvo dužno je kontinuirano voditi računa o likvidnosti portfelja mirovinskog fonda na način da periodično procjenjuje nalazi li se u portfelju mirovinskog fonda dovoljno likvidne imovine kako bi u svakom trenutku moglo udovoljiti zahtjevima likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, kako je predviđeno člancima 94. do 96. Zakona odnosno člancima 100. do 104. Zakona.
(3) Prilikom procjene likvidnosti iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je istovremeno voditi računa o imovini i obvezama mirovinskog fonda na način da je likvidnost imovine usklađena s obvezama mirovinskog fonda s obzirom na provođenje ulaganja imovine mirovinskog fonda, zahtjeve za prestanak članstva i prijenose sredstava članova mirovinskog fonda mirovinskom osiguravajućem društvu. Istovremeno, mirovinsko društvo je dužno provoditi stres testove koji omogućuju procjenu otpornosti likvidnosti mirovinskog fonda na iznimne okolnosti i ostale relevantne rizike koji utječu na likvidnost mirovinskog fonda.
(4) Mirovinsko društvo dužno je svaku procjenu iz stavka 2. ovoga članka dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.
Članak 9.
(1) Veličinom izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 126. stavka 1. i 2. Zakona smatra se veličina svakog pojedinog izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u trenutku stjecanja od strane mirovinskog fonda.
(2) Jednim izdanjem prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 126. stavaka 1. i 2. Zakona smatra se svaka pojedina tranša kojom se izdaju dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca.
(3) Veličinom alternativnog investicijskog fonda koji zaprima višekratne uplate ulagatelja koje se vrše na poziv društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima na temelju preuzetih obveza uplate kapitala ulagatelja u skladu s pravilima alternativnog investicijskog fonda, smatra se zbroj iznosa ukupno uplaćenog kapitala i iznosa obveza uplate kapitala na poziv od strane ulagatelja, utvrđen na dan početka rada alternativnog investicijskog fonda.
Financijske izvedenice
Članak 10.
(1) Financijske izvedenice u smislu Zakona su oni financijski instrumenti koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
1. temeljnu imovinu financijske izvedenice čini najmanje jedno od sljedećeg, ako se radi o imovini u koju u skladu s odredbama Zakona i propisima donesenih na temelju Zakona mirovinski fond može ulagati:
a) imovina koja je navedena u članku 125. stavku 1. točkama 1. do 5. Zakona, uključujući i financijske instrumente koji imaju jednu ili nekoliko karakteristika te imovine,
b) kamatne stope,
c) devizni tečajevi ili valute,
d) financijski indeksi.
2. OTC izvedenice uz uvjete iz točke 1. ovoga stavka ispunjavaju i uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočaka b) i c) Zakona.
(2) Ulaganje u financijske izvedenice dozvoljeno je isključivo u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.
(3) Ulaganje u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno.
(4) Mirovinskom društvu za račun mirovinskog fonda nije dozvoljeno zauzimati nepokrivene pozicije u financijskim izvedenicama. Kratke pozicije moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice. Duge pozicije moraju biti u potpunosti pokrivene imovinom iz članka 125. stavka 1. točke 10. ili instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kratke pozicije ne moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice, u slučaju da mirovinsko društvo ima uspostavljene i dokumentirane postupke, procedure i modele kojima može dokazati da imovina u mirovinskom fondu predstavlja gotovo savršeni supstitut za temeljnu imovinu izvedenice. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima.
(6) Korištenjem financijskih izvedenica ili drugih instrumenata iz članka 125. stavka 1. koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, kao niti stvoriti negativnu izloženost prema temeljnoj imovini.
(7) Financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 9. Zakona uključuju i financijske instrumente koji zadovoljavaju sljedeće kriterije (kreditne izvedenice):
1. omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s temeljnom imovinom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, neovisno o drugim rizicima povezanim s temeljnom imovinom,
2. ne rezultiraju isporukom ili prijenosom imovine, osim one navedene u članku 125. stavku 1. Zakona,
3. u skladu su s kriterijima za OTC izvedenice koji su definirani u članku 125. stavku 1. točki 9. podtočkama b) i c) Zakona,
4. rizici financijskih izvedenica primjereno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda,
5. u slučajevima gdje postoji rizik asimetričnosti informacija između mirovinskog društva i druge ugovorne strane prilikom ugovaranja kreditne izvedenice, a koji je rezultat mogućnosti pristupa druge ugovorne strane nejavnim informacijama o izdavatelju temeljne imovine kreditne izvedenice, takvi rizici moraju biti obuhvaćeni mehanizmima unutarnjih kontrola.
(8) Fer vrijednost financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke c) Zakona je vrijednost po kojoj bi financijska izvedenica koja se drži u imovini mirovinskog fonda mogla biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju.
(9) Izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju se financijskim izvedenicama u smislu Zakona i stavka 1. ovoga članka.
(10) Druge ugovorne strane iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke b) moraju ispunjavati sljedeće kriterije:
1. sjedište im je u državi članici ili zemljama OECD-a,
2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete,
3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga članka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.
(11) Mirovinsko društvo dužno je u izračun valutne usklađenosti imovine mirovinskog fonda iz članka 129. Zakona uključiti i bruto valutnu izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica.
Financijski indeksi kao temeljna imovina financijske izvedenice
Članak 11.
(1) Financijske izvedenice na financijski indeks iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke a) Zakona su financijske izvedenice na indekse koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
1. dovoljno su diverzificirani na način da su ispunjeni sljedeći kriteriji:
a) indeks je sastavljen na način da kretanje cijena ili trgovinske aktivnosti jedne njegove sastavnice prekomjerno i/ili neopravdano ne utječe na učinak čitavog indeksa,
b) indeks je sastavljen od imovine iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 5. Zakona, pri čemu maksimalna težina jedne sastavnice indeksa iznosi 20%, u skladu s pravilima kojima je indeks definiran,
2. predstavljaju prikladno mjerilo (benchmark) za tržište na koje se odnose, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:
a) indeks mjeri učinak reprezentativne grupe temeljnih sastavnica na relevantan i prikladan način,
b) indeks se redovno revidira i rebalansira na temelju javno dostupnih kriterija, kako bi se osiguralo da kontinuirano odražava tržište na koje se odnosi,
c) temeljne sastavnice su dovoljno likvidne, što omogućava korisnicima repliciranje indeksa ukoliko je to potrebno.
3. objavljuju se na odgovarajući način, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:
a) postupak objavljivanja zasniva se na razboritim procedurama za prikupljanje cijena te računanje i objavljivanje vrijednosti indeksa, uključujući procedure za određivanje cijena sastavnica kada tržišne cijene nisu dostupne,
b) bitne informacije o pitanjima kao što su način izračuna indeksa, metodologija za rebalans, izmjene indeksa ili bilo koje operativne poteškoće u pružanju točnih informacija, pružaju se ažurno i na široko dostupan način.
(2) Ako sastav temeljne imovine financijske izvedenice ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, takva se financijska izvedenica, ako zadovoljava kriterije iz članka 10. stavka 1. ovoga pravilnika, smatra financijskom izvedenicom na kombinaciju imovine iz članka 10. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga pravilnika.
Prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca s ugrađenim izvedenicama
Članak 12.
(1) Prenosivi vrijednosni papiri s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona su financijski instrumenti koji zadovoljavaju kriterije iz članka 4. ovoga pravilnika i sadrže komponentu koja zadovoljava sljedeće kriterije:
1. temeljem te komponente, neki ili svi novčani tijekovi koji inače proizlaze iz prenosivog vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor, se mogu mijenjati prema određenoj kamatnoj stopi, cijeni financijskog instrumenta, valutnom tečaju, cjenovnom indeksu ili indeksu stopa, kreditnom rejtingu ili kreditnom indeksu, ili nekoj drugoj varijabli, i stoga se kretati na način na koji se kreće samostalna izvedenica,
2. ekonomske karakteristike i rizici te komponente nisu blisko povezani s ekonomskim karakteristikama i rizicima vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor,
3. ima značajan učinak na profil rizičnosti i određivanje cijene prenosivog vrijednosnog papira.
(2) Instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju kriterije iz članaka 5. i 6. ovoga pravilnika i koji sadrže komponentu koja ispunjava kriterije iz stavka 1. ovoga članka smatraju se instrumentima tržišta novca s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona.
(3) Neće se smatrati da prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca ima ugrađenu izvedenicu ako sadrži komponentu koja je ugovorno prenosiva neovisno o prenosivom vrijednosnom papiru ili instrumentu tržišta novca. Takva komponenta smatrat će se zasebnim financijskim instrumentom.
Pozajmljivanje
Članak 13. (NN 67/15)
(1) Repo poslovi i transakcije prodaje i ponovne kupnje iz članka 131. stavka 1. mogu biti sklopljeni isključivo temeljem pisanog ugovora.
(2) Kolateral iz članka 131. stavka 2 Zakona mogu biti vrijednosni papiri u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim pravilnikom i informativnim prospektom, kao i novčana sredstva.
(3) U slučaju neispunjenja ugovorne obveze od strane druge ugovorne strane, mirovinsko društvo može slobodno raspolagati primljenim kolateralom, bez obavještavanja druge ugovorne strane ili njezina odobrenja.
(4) Kada su kolateral iz stavka 1. ovoga članka vrijednosni papiri, mirovinsko društvo ne smije ih prodati, reinvestirati ili založiti.
(5) Kada su kolateral iz stavka 1. ovoga članka novčana sredstva, ista se mogu samo:
1. položiti kao depozit kod kreditnih institucija iz članka 125. stavka 1. točke 8. Zakona,
2. uložiti u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona,
3. uložiti u fondove koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima,
4. koristiti u svrhu ispunjenja zahtjeva likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, kako je predviđeno člancima 94. do 96. Zakona odnosno člancima 100. do 104. Zakona.
(6) Novčana sredstva dobivena kao kolateral i uložena u skladu sa stavkom 5. ovoga članka uzimaju se u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz članaka 126. do 130. Zakona.
(7) Pozajmljivanje vrijednosnih papira iz imovine mirovinskog fonda ne smije biti u suprotnosti s investicijskim ciljevima te načelima i strategijom ulaganja, umanjiti mogućnost postizanja investicijskih ciljeva odnosno rezultirati promjenom profila rizičnosti, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika mirovinskog fonda navedenih u informativnom prospektu mirovinskog fonda.
(8) U smislu članka 131. Zakona, mirovinskom društvu je zabranjen bilo koji oblik posuđivanja novčanih sredstava mirovinskog fonda trećim osobama.
Transakcije na OTC tržištu
Članak 14.
(1) Mirovinskom društvu dozvoljene su transakcije kupnje i prodaje financijskih instrumenata za račun mirovinskog fonda na OTC tržištu samo s osobama koje se smatraju profesionalnim ulagateljima u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo može za račun mirovinskog fonda sklapati transakcije sa osobama koje se ne smatraju profesionalnim ulagateljim isključivo kada takvu transakciju nije razumno bilo moguće sklopiti na uređenom tržištu pri čemu je dužno internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljeno sklapanje takvih transakcija, te osigurati da se iste obavljaju pod fer uvjetima.
(3) Za svaku transakciju iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:
1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se ista obavlja,
2. posjedovati dokaze o provođenju iste u skladu sa stavkom 2. ovoga članka,
3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Izračun izloženosti mirovinskog fonda
Članak 15.
(1) Mirovinsko društvo dužno je izloženost mirovinskog fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s izvedenim financijskim instrumentima kojima se trguje na uređenim tržištima ili kod transakcija s OTC izvedenicama izračunavati kao neto izloženost odnosno izloženost temeljem tržišne vrijednosti izvedenog financijskog instrumenta.
(2) Mirovinsko društvo može netirati pozicije mirovinskog fonda u izvedenicama s istom drugom ugovornom stranom, pod sljedećim uvjetima:
1. ispunjene su pravne pretpostavke za netiranje za račun mirovinskog fonda,
2. netiranje je dozvoljeno samo za OTC izvedenice i s istom drugom ugovornom stranom i u njega nije moguće uključiti eventualne druge izloženosti mirovinskog fonda prema toj drugoj ugovornoj strani.
(3) Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona podrazumijeva i ograničenje ukupne izloženosti prema povezanim osobama iz članka 2. točke 28. Zakona.
(4) Ukupna izloženost temeljnoj imovini kroz financijske izvedenice definira se kao ukupni bruto zamišljeni iznos izloženosti.
Članak 16.
(1) U svrhu primjene ograničenja ulaganja iz članka 128. stavka 3. Zakona u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i OTC izvedenice grupe izdavatelja koji čine povezana društva, dionice svih izdavatelja iz grupe u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda moraju biti uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja.
(2) U izračun izloženosti iz članka 128. stavka 7. Zakona prema jednoj te istoj kreditnoj instituciji uključuje se ukupna izloženost ostvarena kroz sve vrste financijskih instrumenata čiji je izdavatelj ta kreditna institucija, depozite kod te kreditne institucije, OTC izvedenice sklopljene s tom kreditnom institucijom te repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje iz članka 131. Zakona sklopljenih s tom kreditnom institucijom.
(3) Izloženost prema trećim osobama ostvarena kroz repo poslove i transakcije prodaje i ponovne kupnje izračunava se kao zbroj neto potraživanja ostvarenih kroz pojedine transakcije, bez mogućnosti netiranja svih transakcija u sklopu okvirnog repo sporazuma ili pisanih ugovora o transakciji prodaje i ponovne kupnje s jednom trećom stranom.
Članak 17.
(1) U svrhu izračuna posredne izloženosti mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona mirovinsko društvo dužno je uspostaviti procedure i postupke pomoću kojih može pratiti ograničenja ulaganja i izračunavati izloženost u skladu s ograničenjima ulaganja iz Zakona, na način da uzme u obzir stvarnu strukturu ulaganja UCITS fonda i na taj način udjele UCITS fonda tretira kao pozicije u ulaganjima UCITS fonda te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda. Dodatno, ako se znatni dio strukture ulaganja UCITS fonda sastoji od financijskih izvedenica, mirovinsko društvo je dužno udjele UCITS fonda tretirati kao pozicije u temeljnoj imovini financijskih izvedenica prema kojoj je UCITS fond stekao izloženost korištenjem tih financijskih izvedenica, te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.
(2) Ako mirovinskom društvu nisu poznati podaci o ograničenjima ulaganja i izloženosti UCITS fonda, mirovinsko društvo je dužno posrednu izloženost u smislu Zakona izračunavati na način da uzme u obzir najveću moguću izravnu ili neizravnu izloženost pojedinim vrstama imovine koju može postići ulaganjem u udjele UCITS fonda.
(3) Ako iz prospekta i/ili pravila UCITS fonda nije moguće jasno odrediti maksimalno dozvoljeni udio ulaganja UCITS fonda u pojedine vrste imovine, mirovinsko društvo dužno je pretpostaviti da UCITS fond cjelokupan iznos imovine izravno ili neizravno ulaže u sve vrste imovine u koje mu je prospektom/ili pravilima dozvoljeno ulagati, te na taj način utvrđenu izloženost imovine UCITS fonda tretirati kao poziciju u pretpostavljenim ulaganjima UCITS fonda koju je dužno uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.
(4) Za potrebe izračuna izloženosti udjelima UCITS fondova, mirovinsko društvo može koristiti izračun društva za upravljanje ili depozitara predmetnog UCITS fonda.
(5) Mirovinsko društvo dužno je posrednu izloženost mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 9. Zakona, kada je to primjenjivo s obzirom na vrstu temeljene imovine, izračunavati na način da temeljnu imovinu izvedenog financijskog instrumenta uključi u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.
Transakcije između fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo
Članak 18.
(1) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljena prodaja, kupnja ili prijenos imovine, obavljanje drugih transakcija ili uobičajenih poslova na tržištu kapitala između mirovinskih fondova i/ili dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja te osigurati da se iste ne obavljaju pod uvjetima koji su različiti od tržišnih ili koji jedan mirovinski fond i/ili dobrovoljni mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi.
(2) Za svaku kupnju, prodaju ili prijenos imovine i transakciju iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:
1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se isto obavlja,
2. posjedovati dokaze o provođenju istog po tržišnim uvjetima i osiguranju jednakog položaja za sve mirovinske fondove i/ili dobrovoljne mirovinske fondove,
3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.
Članak 19.
Mirovinskom društvu nije dozvoljeno ulaganje imovine mirovinskog fonda u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona i/ili udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 7. Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama.
Alternativna ulaganja
(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u imovinu iz članka 126. stavka 4. Zakona:
1. osigurati da je takvo ulaganje u skladu s prirodom i veličinom obveza mirovinskog fonda,
2. uzeti u obzir specifične karakteristike rizika i prinosa takvih ulaganja,
3. uzeti u obzir utjecaj tog ulaganja na ukupni profil rizičnosti mirovinskog fonda,
4. osigurati primjerenu diversifikaciju, kako ulaganja iz članka 126. stavka 4. Zakona, tako i ukupnog portfelja.
(2) Prilikom odlučivanja o ulaganju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo mora uzeti u obzir karakteristike i rizike tog ulaganja, a odluka se mora temeljiti na analizama profila rizičnosti ulaganja koje se provode redovito i temelje se na recentnoj dubinskoj analizi.
(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da se ulaganja u imovinu iz stavka 1. ovoga članka temelje na adekvatnim ugovornim uvjetima. Pritom najmanje mora biti osigurano da odredbe ugovora:
1. budu jasne, nedvosmislene i precizno utanačene,
2. omogućavaju mirovinskom društvu da primjereno upravlja rizicima i sukobom interesa,
3. predviđaju mjere koje će biti poduzete u slučaju prekoračenja određenih ograničenja, kada je to primjenjivo,
4. predviđaju adekvatno izvještavanje mirovinskog društva od strane izdavatelja,
5. osiguravaju mirovinsko društvo od gubitaka i/ili štete nastale zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja obveza treće strane,
6. reguliraju trajanje ugovora i uvjete eventualnog raskida ili otkaza,
7. reguliraju sve naknade, kada je to primjenjivo.
(4) Mirovinsko društvo dužno je o ispunjenju uvjeta iz članka 126. stavka 5. Zakona izvijestiti Agenciju najviše tri radna dana nakon provedenog ulaganja.
(5) Mirovinsko društvo dužno je o ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti javnost objavom informacije o istima na svojim mrežnim stranicama u roku od tri radna dana od ulaganja, koja uz informacije propisane u članku 126. stavku 6. Zakona mora sadržavati i opće podatke o provedenom ulaganju. Obavijest mora biti istaknuta na lako vidljivom mjestu.
(6) Mirovinsko društvo dužno je dostaviti Agenciji obavijest iz stavka 4. ovoga članka na način i u skladu s Tehničkom uputom za korištenje servisa unosa WEB obrazaca i dostavu dokumentacije u elektroničkom obliku i Uputom za popunjavanje WEB obrazaca za mirovinska društva.
Članak 20.a (NN 39/17)
(1) Smatra se da je mirovinsko društvo dostavilo Agenciji dokumentaciju iz članka 20. stavka 4. ovoga Pravilnika u trenutku kada je dokumentacija zabilježena na poslužitelju za slanje takve dokumentacije.
(2) U opravdanim slučajevima tehničke nemogućnosti dostave ili dostave koja nije pravilno izvršena (npr. kvar na sustavu, nemogućnost čitanja zaprimljene dokumentacije i sl.) na način propisan člankom 20. stavkom 6. ovoga Pravilnika, mirovinsko društvo dužno je dokumentaciju dostaviti u pisanom obliku, neposredno ili poštom u svrhu pravodobnog izvješćivanja. Mirovinsko društvo dužno je dostaviti dokumentaciju na način propisan člankom 20. stavkom 6. ovoga Pravilnika čim prestanu razlozi nemogućnosti takve dostave, a najkasnije u roku od 8 dana od prestanka okolnosti koje su prouzročile tehničku nemogućnost takve dostave.
(3) Agencija može, u slučaju potrebe, zatražiti od mirovinskog društva dostavu određene dokumentacije propisane ovim Pravilnikom i u izvorniku ili ovjerenoj preslici, neovisno o izvršenoj dostavi u elektroničkom obliku.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 21.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Za postojeće fondove do dana kada postaju mirovinski fondovi kategorije B primjenjuju se ograničenja ulaganja iz Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99, 63/00, 103/03, 177/04, 140/05, 71/07, 124/10, 114/11 i 51A/13) i Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova (»Narodne novine«, br. 129/07, 32/08, 112/08, 121/08, 2/09, 9/09 i 141/09).
Klasa: 011-02/14-04/82
Urbroj: 326-440-14-1
Zagreb, 20. kolovoza 2014.
Članak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/14-04/82
Urbroj: 326-01-440-15-2
Zagreb, 12. lipnja 2015.
Članak 3.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2017. godine.
Klasa: 011-02/14-04/82
Urbroj: 326-01-440-17-4
Zagreb, 13. travnja 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.