NN 115/2018 (20.12.2018.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 7. prosinca 2018. godine.

Klasa: 011-01/18-01/211

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 13. prosinca 2018.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) članak 1. mijenja se i glasi:

»Ovim se Zakonom uređuju:

– osnivanje, poslovanje i prestanak mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te isplate mirovina na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo i prekogranično poslovanje

– mirovinski programi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovinski programi na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

– mirovine i njihova isplata.«.

Članak 2.

U članku 2. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

»Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:«.

Podstavak 3. briše se.

Dosadašnji podstavci 4. i 5. postaju podstavci 3. i 4.

Iza dosadašnjeg podstavka 6., koji postaje podstavak 5., na kraju rečenice briše se točka te se dodaje novi podstavak 6. koji glasi:

» – Direktiva 2016/2341/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.).«.

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo je dioničko društvo koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i posluje na temelju odobrenja Agencije, a nudi mirovinske programe i isplaćuje mirovine:

a) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

b) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

c) korisnicima dopunskih mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pri čemu nastupa kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina

d) korisnicima mirovina koje se isplaćuju na temelju izravnih jednokratnih uplata

i obavlja druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokrovitelja ili strukovnog udruženja u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze

3. obvezno mirovinsko osiguranje je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

4. dobrovoljno mirovinsko osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

5. mirovinski program je program isplate mirovina, uključujući ugovor, sporazum, punomoć ili cjelokupnost pravila, propisa ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine u vezi s isplatom mirovine, a koji mora sadržavati postupak za određivanje mirovine, učestalost i trajnost isplata te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o izboru mirovinskog programa

6. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

7. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja, koja na temelju odobrenja Agencije obavlja djelatnost upravljanja mirovinskim fondom

8. obvezno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

9. dobrovoljno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova

10. mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova odnosno fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova; mirovinski fond može biti obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond

11. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

12. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom mirovinskog društva. Dobrovoljni mirovinski fond može biti otvoreni i zatvoreni

13. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu učlaniti sve fizičke osobe

14. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

15. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koja u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

16. član mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu odnosno osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i koja temeljem članstva u fondu ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu

17. član obveznog mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu

18. član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora

19. član zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i čija strukovna djelatnost je ovlašćuje ili će je ovlastiti na pravo na mirovinu

20. pravo na mirovinu je pravo na isplatu mirovine na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno ovoga Zakona

21. ostvareno pravo na mirovinu je svako pravo na isplatu koje je ostvareno nakon ispunjenja uvjeta na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno na temelju ovoga Zakona

22. mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom

23. dopunska mirovina je mirovina predviđena pravilima sustava dopunskih mirovina

24. sustav dopunskih mirovina je sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima

25. ugovor o mirovini je ugovor između korisnika mirovine i mirovinskog osiguravajućeg društva o isplati mirovine

26. doznaka je uplata iznosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda na račun mirovinskoga osiguravajućeg društva

27. imenovani korisnik je osoba koja ima pravo na primanje zajamčenih isplata prema ugovoru o mirovini u slučaju smrti korisnika mirovine u zajamčenom razdoblju

28. zajamčena isplata je isplata mirovine u zajamčenom razdoblju koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine ili imenovanom korisniku na temelju ugovora o mirovini

29. zajamčeno razdoblje je razdoblje koje započinje s datumom umirovljenja i traje tijekom razdoblja ugovorenog između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine, a koje je utvrđeno u ugovoru o mirovini, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet godina

30. biometrijski rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnosti i dugovječnosti

31. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom osiguravajućem društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

32. povezana osoba je u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu:

a) osoba koja ima više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

b) osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz podtočke a) ove točke ima, izravno ili neizravno, više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

c) svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10 % dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10 % dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela odnosno prava u odlučivanju

d) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

e) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor

f) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvan­bračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

33. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

34. suradnik namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

35. suradnik osobe za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s osobom za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

36. relevantna osoba je u odnosu na mirovinsko osiguravajuće društvo:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom osiguravajućem društvu ili osoba koja je član mirovinskog osiguravajućeg društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog osiguravajućeg društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za ponudu mirovinskih programa

c) zaposlenik mirovinskog osiguravajućeg društva, zaposlenik pravne osobe na koju je mirovinsko osiguravajuće društvo delegiralo svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

d) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog osiguravajućeg društva, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

37. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

38. uska povezanost je povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole

39. sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

40. kontrola je odnos između matičnog društva i društva kćeri ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva

U smislu ove točke:

a) društvo kći društva kćeri također se smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

41. prenosivi vrijednosni papiri su vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala; mogu biti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

42. prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

43. prenosivi dužnički vrijednosni papiri su obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

44. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

45. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

46. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

47. država članica je država članica Europske unije odnosno država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

48. treća država je država koja nije država članica u smislu točke 47. ovoga članka

49. matična država članica je država članica u kojoj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili ima odobrenje za rad i u kojoj se nalazi njezina središnja uprava

50. država članica domaćin je država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova ili korisnika

51. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

52. multilateralna trgovinska platforma ili »MTP« je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

53. organizirana trgovinska platforma ili »OTP« je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

54. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu ili korisniku pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno tako da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

55. ključna funkcija unutar sustava upravljanja je unutarnja sposobnost za obavljanje praktičnih zadaća koje obuhvaćaju funkciju upravljanja rizicima, funkciju unutarnje revizije, funkciju praćenja usklađenosti i aktuarsku funkciju

56. prekogranična djelatnost je ponuda mirovinskih programa i isplata mirovina, pri čemu je odnos između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika uređen socijalnim i radnim pravom mjerodavnim za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja države članice koja nije matična država članica

57. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice je institucija bez obzira na njezin pravni oblik, koja ima odobrenje za rad od nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

58. Središnji registar osiguranika je ustanova čiji su nadležnost i djelokrug propisani posebnim zakonom

59. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čiji su nadležnost i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom

60. subjekt nadzora je pravna i fizička osoba koju nadzire Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona

61. nadležno tijelo države članice je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje

62. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority – u daljnjem tekstu: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

63. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

65. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

66. Društvo prenositelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koje prenosi sve ili dio ugovora iz mirovinskih programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na drugo mirovinsko osiguravajuće društvo ili drugu instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice

67. Društvo primatelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koja prima sav ili dio obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti od strane mirovinskog osiguravajućeg društva ili druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice.«.

Članak 4.

Iza članka 4. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 4.a i 4.b koji glase:

»Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti Agencije

Članak 4.a

(1) Agencija je nadležna i odgovorna za provedbu i nadzor primjene uredbi Europske unije koje se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

(2) Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti tekstove smjernica kojih će se Agencija i/ili subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjeravaju uskladiti, zajedno s obavijesti koja će sadržavati:

a) na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi

b) primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično i

c) datum početka primjene smjernice, s relevantnim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo.

(3) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa koji se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Agencija očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

b) da je Agencija na svojoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke a) ovoga stavka pri čemu je stupanje na snagu i početak primjene određen pojedinom smjernicom.

(4) Agencija i subjekti nadzora dužni su poduzeti sve potrebne aktivnosti radi usklađenja sa smjernicama iz stavka 2. ovoga članka.

(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom Agencija obavještava Europsku komisiju, EIOPA-u i nadležna tijela država članica.

Transparentnost i odgovornost

Članak 4.b

Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti:

a) tekstove zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na poslovanje subjekata nadzora

b) informaciju o primjeni Direktive 2016/2341

c) informaciju o postupku nadzornog pregleda

d) skupne statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog pregleda

e) informaciju o glavnim nadzornim ciljevima, nadzornim funkcijama i glavnim područjima kontinuiranih i planiranih nadzornih aktivnosti

f) informacije o mjerama koje se primjenjuju u slučaju kršenja ovog Zakona.«.

Članak 5.

U članku 5. stavku 1. iza riječi: »društava (u daljnjem tekstu: Društvo)« dodaju se riječi: »i ovoga Zakona«.

Članak 6.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: »od« dodaju se riječi: »23.100.000 kuna«, a riječi: »najmanjeg iznosa jamstvenog kapitala« brišu se.

U stavku 2. iza riječi: »kapital« dodaje se riječ: »Društva«.

U stavku 3. iza riječi: »sredstva« dodaju se riječi: »za uplatu«, a iza riječi: »kapitala« dodaje se riječ: »Društva«.

Članak 7.

U članku 9. stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja ima pravo, u skladu s odredbama ovoga Zakona, izravno ili putem podružnice u Republici Hrvatskoj obavljati poslove iz stavka 1. točke 3. ovoga članka«.

Iza točke 3. na kraju rečenice briše se točka i dodaje točka 4. koja glasi:

»4. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije može obavljati poslove iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje društava za životno osiguranje.«.

Članak 8.

Naslov iznad članka 11. mijenja se i glasi: »Prekogranična djelatnost za isplate mirovina povezane s dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima«.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo može putem podružnice ili izravno obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u drugoj državi članici pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi države članice domaćina.

(2) Društvo koje namjerava poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona obavljati u drugoj državi članici dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava sljedeće podatke:

1. ime države članice domaćina, a ako je to primjenjivo ime države članice domaćina koju određuje pokrovitelj

2. ime i sjedište pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa koje će nuditi.

(4) Ako Agencija nema razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, u roku od tri mjeseca od primitka svih informacija iz stavka 3. ovoga članka dostavit će podatke i dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka nadležnom nadzornom tijelu države članice u kojoj Društvo namjerava prekogranično obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona te o tome obavijestiti i Društvo.

(5) Ako Agencija ima razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, donijet će rješenje kojim će odbiti zahtjev Društva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka s uputom o pravnom lijeku, u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja informacija iz stavka 3. ovoga članka i za dostavljanje informacija nadležnom nadzornom tijelu države članice.

(6) Društvo koje obavlja prekograničnu djelatnost dužno je priopćiti informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovine, a koje je propisala država članica domaćin.

(7) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će u roku od 42 dana od primitka informacija iz stavka 3. ovoga članka Agenciju o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(8) Društvo može početi obavljati prekograničnu djelatnost u drugoj državi članici od dana kada je Agencija primila informacije od nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 7. ovoga članka ili u slučaju da ih Agencija ne zaprimi, protekom 42 dana od dana kada je nadležno nadzorno tijelo države članice domaćina zaprimilo od Agencije informacije iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će Agenciju o svim značajnijim promjenama zahtjeva socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja, koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti i o svim značajnim promjenama u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(10) Kada institucija za strukovno mirovinsko osiguranje namjerava obavljati prekograničnu djelatnosti na području Republike Hrvatske, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način.«.

Članak 9.

Iza članka 11. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 11.a i 11.b koji glase:

»Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja nije usklađena s propisima

Članak 11.a

(1) Agencija provodi kontinuirani nadzor nad usklađenosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u obavljanju djelatnosti na području Republike Hrvatske sa zahtjevima u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona.

(2) Kada Agencija u nadzoru iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nepravilnosti, odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo matične države članice.

(3) Nadležno tijelo matične članice u suradnji s Agencijom poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje otkloni takvu nepravilnost.

(4) Ako unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti primjerene mjere za sprječavanje ili sankcioniranje daljnjih nepravilnosti, a to može biti izricanje opomene, donošenje rješenja kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti ili, uključujući u mjeri u kojoj je to iznimno nužno, donošenje rješenja kojim se nalaže prestanak poslovanja odnosno zabraniti poslovanje instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj.

Prekogranični prijenosi

Članak 11.b

(1) Društvo prenositelj može prenijeti sav ili dio portfelja obveza mirovinskog programa iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona odnosno ugovora o isplati mirovina, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na Društvo primatelja u drugoj državi članici.

(2) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva primatelja.

(3) Prijenos iz stavka 1. ovoga članka podliježe odobrenju nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja nakon dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja koja daje ili odbija dati odobrenje i priopćava svoju odluku Društvu primatelju u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Zahtjev za odobrenje prijenosa podnosi Društvo primatelj, a zahtjev treba sadržavati sljedeće informacije:

1. pisani sporazum između Društva prenositelja i Društva primatelja u kojem se utvrđuju uvjeti prijenosa

2. opis glavnih obilježja mirovinskog programa

3. opis obveza i tehničkih pričuva koje treba prenijeti te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti

4. nazive i sjedište Društva prenositelja i Društva primatelja te imena država članica u kojima su ta Društva registrirana ili imaju odobrenje za rad

5. sjedište i naziv pokrovitelja, kad je primjenjivo

6. popis ugovora koji se prenose

7. imena država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na mirovinski program, ako je to primjenjivo.

(5) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka nadležnom tijelu Društva prenositelja bez odgode nakon primitka tog zahtjeva.

(6) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo primatelj pružilo sve informacije iz stavka 4. ovoga članka

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva primatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom primateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva primatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva primatelja i

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici Društva primatelja.

(7) Nadležno tijelo Društva prenositelja nakon dostavljenog zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka procjenjuje sljedeće:

1. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora zaštićeni na odgovarajući način

2. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa i

3. je li imovina mirovinskog programa koji treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi Društva prenositelja.

(8) Nadležno tijelo matične države članice Društva prenositelja priopćuje rezultate procjene iz stavka 7. ovoga članka, u roku od 56 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, nadležnom tijelu matične države članice Društva primatelja, kako bi mu omogućilo da donese odluku u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(9) Ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja odluči odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja, donijet će, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, obrazloženu odluku s uputom o pravnom lijeku kojom se odbija zahtjev ili u slučaju izostanka djelovanja nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja, Društvo primatelj može podnijeti tužbu sudu u matičnoj državi članici.

(10) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja obavješćuje nadležno tijelo Društva prenositelja o odluci iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od donošenja te odluke.

(11) Nadležno tijelo Društva prenositelja će u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 10. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo Društva primatelja o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija korisnicima mirovina kada se obavlja prekogranična djelatnost.

(12) Nakon primitka informacija iz stavka 11. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja će, u roku od sedam dana od primitka informacija, te informacije proslijediti Društvu primatelju.

(13) Društvo primatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odluke o davanju odobrenja iz stavka 3. ovoga članka ili ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja nije primilo informacije o odluci, po isteku roka od sedam dana iz stavka 12. ovoga članka.

(14) EIOPA može provesti neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1094/2010 na zahtjev jednog od nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu u slučaju neslaganja oko postupka ili sadržaja činjenja ili nečinjenja, uključujući odluku o odobrenju ili odbijanju prekograničnog prijenosa.

(15) Kada Društvo primatelj obavlja prekograničnu djelatnost, primjenjuje se članak 11. stavak 9. i članak 11.a ovoga Zakona.

(16) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, nakon preuzetog portfelja, bez odgađanja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor o mirovini preuzet, na način kako je to ugovoreno ugovorom o preuzimanju te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 10.

U članku 13. stavcima 3. i 6. riječ: »mrežnoj« zamjenjuje se riječju: »internetskoj«.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) U slučaju obavljanja prekograničnih djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona u registru se navode i države članice u kojima društvo posluje.«.

Članak 11.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti popis svih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovih podružnica koje pružaju svoje usluge ili obavljaju poslove na području Republike Hrvatske.«.

Članak 12.

U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Prijava za upis Društva u sudski registar i odobrenje za rad moraju se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o odobrenju za rad, u suprotnom nastupaju posljedice propisane člankom 23. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona.«.

U stavku 3. iza riječi: »sukladno« dodaju se riječi: »odobrenju za rad i«.

Članak 13.

U članku 16. stavku 1. točki 7. iza riječi: »potvrdu« dodaju se riječi: »kandidata za nositelja aktuarske funkcije odnosno«.

Članak 14.

U članku 18. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Društvo je ovlašteno obavljati samo poslove za koje ima odobrenje za rad i poslove iz članka 10. ovoga Zakona.«.

Članak 15.

U članku 21. podstavku 1. riječi: »državne uprave« brišu se.

Članak 16.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za rad Društva:

1. ako je nad Društvom otvoren stečajni postupak, predstečajni postupak ili postupak likvidacije

2. ako Društvo prestane postojati

3. ako Društvo ne započne obavljati djelatnost u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad

4. ako se odobrenje za rad Društva ne upiše u sudski registar u roku od šest mjeseci od dana donošenja tog odobrenja.«.

Članak 17.

Naslov iznad članka 24. mijenja se i glasi: »Uvjeti za imatelja kvalificiranog udjela u Društvu«.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»(1) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u Društvu nije imala više od 10 % udjela u temeljnom kapitalu Društva, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna i primjerena

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut predstečajni postupak

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, pokrenut predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja ne obnaša dužnost u državnoj službi, odnosno koja ne obnaša dužnost u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koja nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa nije oduzeto odobrenje za obavljanje poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Agencije ili Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo:

a) propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika te za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– članak 125. – kazneno djelo povrede ravnopravnosti

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XVI. – kaznena djela protiv spolne slobode

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– članak 190. – kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama

– članak 191. – kazneno djelo omogućavanja trošenja droga

– članak 270. – kazneno djelo računalnog krivotvorenja

– članak 271. – kazneno djelo računalne prijevare

– članak 273. – teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXXIII. – kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije

– odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XIV. – kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115. i

b) koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz ove točke

8. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz točke 7. ovoga stavka.

(2) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu dužan je bez odgađanja pisano obavijestiti Agenciju i Društvo ako je prestao ispunjavati uvjete iz ovoga članka.«.

Članak 18.

Naslov iznad članka 25. mijenja se i glasi: »Ispunjavanje uvjeta za stjecatelja kvalificiranog udjela«.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»(1) Stjecatelj kvalificiranog udjela dužan je dokazati ispunjavanje uvjeta iz članka 24. ovoga Zakona, a Agencija može provjeriti ispunjavanje tih uvjeta s drugim nadzornim tijelima i tijelima javne vlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona o razmjeni informacija.

(2) Isprave kojima namjeravani stjecatelj dokazuje ispunjenje uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu ne smiju biti starije od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(3) Pod dokazom iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za navedena kaznena djela ili prekršaje, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.«.

Članak 19.

Naslov iznad članka 26. mijenja se i glasi: »Zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu«.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) Svaka pravna ili fizička osoba, ili više njih, djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u Društvu što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da Društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu u pisanom obliku i dobiti odobrenje Agencije za to stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

– podatak o visini udjela koji namjerava steći, na koji način namjerava steći taj udjel odnosno stječe li taj udjel izravno ili neizravno i

– dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka i članka 24. ovoga Zakona.

(3) Agencija može tijekom postupka procjene zatražiti od podnositelja zahtjeva da u određenom roku dostavi i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom, u svrhu utvrđivanja uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela i postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provelo, provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Kao dokaz o tome da osoba u prošlosti nije bila u stečaju prihvaća se podnošenje izvatka iz sudskog registra druge države članice ili ako takav sudski registar ne postoji u drugoj državi članici, istovrijedne isprave kojom se dokazuje da je taj zahtjev ispunjen, koju je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi članici u kojoj je osoba državljanin ili u matičnoj državi članici ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe i iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela i nadzornih tijela država članica, kad je primjenjivo, podatke o namjeravanom stjecatelju kvalificiranog udjela, odnosno imatelju kvalificiranog udjela u Društvu.

(7) Društvo je dužno provjeravati ispunjava li imatelj kvalificiranog udjela propisane uvjete za stjecanje tog udjela i o izvršenoj provjeri obavještavati Agenciju u skladu s odredbama pravilnika Agencije iz članka 102. ovoga Zakona.

(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:

1. sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

2. dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev, a kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

3. kriterije na temelju kojih se procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i

4. sadržaj obavijesti o promjenama kvalificiranih udjela i njihovih imatelja.«.

Članak 20.

Naslov iznad članka 27. mijenja se i glasi: »Osobe koje djeluju zajednički«.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»(1) Osobe koje djeluju zajednički jesu fizičke ili pravne osobe koje namjeravaju steći ili povećati kvalificirani udio, u skladu s izričitim ili implicitnim, usmenim ili pisanim sporazumom postignutim između njih i dužne su podnijeti zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako Agencija smatra da postoje okolnosti koje upućuju da osobe djeluju zajednički kod stjecanja kvalificiranog udjela u Društvu, a između kojih ne postoji sporazum iz stavka 1. ovoga članka, pozvat će ih uz obrazloženje da podnesu zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.«.

Članak 21.

Naslov iznad članka 28. mijenja se i glasi: »Smanjenje i povećanje kvalificiranog udjela«.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»(1) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je za svako daljnje stjecanje udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva odnosno ako bi Društvo postalo njegovo društvo kćer, prethodno dobiti odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.

(2) Osoba koja je dobila prethodno odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu i donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi te svoje dionice, tako da će se zbog toga njezin udio u Društvu smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje, dužna je o tome prethodno pisano obavijestiti Agenciju, a u slučaju da nakon toga želi povećati svoj kvalificirani udjel, dužna je ponovno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje tog udjela u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako namjeravani stjecatelj u roku od šest mjeseci od izvršnosti rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ne stekne udjel na koji se odobrenje odnosi, osim ako Agencija nije u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odredila krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 30. ovoga Zakona, ako osoba koja je dobila prethodno odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu neće dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 3. ovoga članka, može najkasnije 15 dana prije isteka toga roka Agenciji podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje toga roka koji se može produljiti za najviše šest mjeseci.

(5) Ako se udjel imatelja kvalificiranog udjela poveća zbog djelovanja Društva tako da bude jednak ili prelazi 20 %, 30 %, odnosno 50 %, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev Agenciji za daljnje stjecanje udjela u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udjel povećao, a ako to ne učini i ne ishodi odobrenje Agencije za stjecanje tog udjela na dio udjela koji je na taj način stekao, primjenjuje se članak 34. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, kada je stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu Republika Hrvatska, nadležno tijelo ovlašteno da je zastupa dužno je u roku od osam dana od dana stjecanja, ili povećanja, ili smanjenja kvalificiranog udjela o tome pisano obavijestiti Agenciju.«.

Članak 22.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Ako se radi o stjecanju kvalificiranog udjela koji omogućava značajan utjecaj ili kontrolu nad poslovanjem Društva, namjeravani stjecatelj dužan je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela priložiti i:

1. poslovni plan i strategiju Društva u kojem stječe kvalificirani udjel koji uključuje projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za prve tri poslovne godine

2. planirane promjene u upravljačkoj, organizacijskoj i kadrovskoj strukturi Društva

3. planirane promjene u vezi s postojećim mirovinskim programima Društva, odnosno planirano uvođenje novih mirovinskih programa, kao i plan aktivnosti za izradu novih ili izmjenu postojećih internih akata Društva

4. plan aktivnosti na području informacijske tehnologije, ako su promjene planirane.«.

Članak 23.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela Agencija procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja, a osobito:

a) provodi li se protiv namjeravanog stjecatelja istraga, kazneni progon, kazneni postupak ili prekršajni postupak, je li donesena presuda odnosno rješenje u tim postupcima te vrsta presude odnosno rješenja, stupanj u kojemu se postupak nalazi, izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, postojeće okolnosti, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu

b) je li namjeravani stjecatelj počinio veći broj prekršajnih ili kaznenih djela koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled

c) je li, prema podacima kojima Agencija raspolaže, ponašanje namjeravanog stjecatelja u dosadašnjem profesionalnom radu bilo nekorektno, poput netransparentnog postupanja, nesuradnje s nadležnim tijelima ili nepoštivanja izrečenih mjera Agencije ili drugoga nadležnog tijela

2. ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima osoba koje će nakon stjecanja voditi ili nadzirati poslovanje Društva

3. financijskom stanju namjeravanog stjecatelja

4. mogućnostima Društva da se kontinuirano pridržava odredbi ovoga Zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje Društva

5. postojanju opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se predmetnim stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca, ili financiranje terorizma, ili postojanju opravdanih razloga za sumnju da predmetno stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu ne može biti osoba koja je suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(3) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(4) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(5) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.«.

Članak 24.

U članku 32. točki 1. iza riječi: »stanje« dodaje se riječ: »namjeravanog«.

U točki 4. iza riječi: »je« dodaje se riječ: »namjeravani«.

Članak 25.

U članku 33. stavku 1. riječi: »Osim dokumentacije iz članka 28. i 29. ovoga Zakona« brišu se.

Članak 26.

Naslov iznad članka 34. mijenja se i glasi: »Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela«.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba koja stekne ili posjeduje dionice protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa, odnosno sudjelovanja u upravljanju Društvom na temelju dionica stečenih bez odobrenja Agencije, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine Društva računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može naložiti prodaju tako stečenih dionica.

(3) Agencija može ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je imatelj kvalificiranog udjela dobio odobrenje davanjem neistinitih, netočnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način

2. ako ne ispunjava kriterije iz članka 30. ovoga Zakona

3. ako imatelj kvalificiranog udjela postupa protivno interesima Društva ili ne postupi u skladu s rješenjem Agencije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka osoba kojoj je ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa temeljem stečenih dionica za koje joj je ukinuto rješenje o odobrenju stjecanja te će Agencija naložiti prodaju stečenih dionica za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

(5) Troškove prodaje dionica iz stavka 4. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.«.

Članak 27.

Iza članka 35. dodaju se naslov iznad članka 35.a i članak 35.a koji glase:

»Statusne promjene

Članak 35.a

(1) Ako je Društvo uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu Društva, mora za to pripajanje, spajanje ili podjelu dobiti rješenje o odobrenju Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za statusne promjene iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društva.

(3) Ako zbog statusne promjene Društva nastane novo Društvo, to Društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti rješenje o odobrenju za rad.

(4) Društvo može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe ovoga članka.«.

Članak 28.

U članku 37. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. i stavak 6. koji glase:

»(4) Članovi uprave Društva moraju voditi poslovanje Društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s Društvom.

(5) Najmanje jedan član uprave Društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Članovi uprave Društva moraju zajedno imati stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo koje im omogućuju osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja Društvom.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 7. i 8.

Članak 29.

Članak 38. mijenja se i glasi:

(1) Član uprave Društva može biti osoba:

1. koja ispunjava zahtjev stručnosti odnosno ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva

2. koja ispunjava zahtjev primjerenosti odnosno ima dobar ugled i integritet

3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak, odnosno nije pokrenut i ne vodi se predstečajni postupak, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje predstečajnog postupka

4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u Društvu, odnosno trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja predstečajnog postupka, prisilne likvidacije ili oduzimanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je proteklo najmanje godinu dana od dana izvršnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva

7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

9. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

10. koja nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, članove nadzornog odbora nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva

11. koja ima položen stručni ispit za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom ili neki drugi stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji Agencija smatra prihvatljivim.

(2) Agencija organizira provođenje ispita za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom te može organizirati obrazovni program za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom.

(3) Smatra se da osobe koje imaju položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, u skladu sa Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), i osobe čija se licencija, u skladu s odredbama tog Zakona, smatra položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, ispunjavaju uvjet iz članka 38. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.

(4) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u Društvu, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s poslovima Društva ili poslovima za koje Agencija ocijeni da je obavljajući takve poslove osoba mogla steći iskustvo za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti kandidata za člana uprave Društva i suradnika kandidata za člana uprave Društva, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(7) Ispunjenje uvjeta da osoba u prošlosti nije bila u stečaju dokazuje se na način propisan člankom 26. stavkom 5. ovoga Zakona, a ispunjenje uvjeta da osoba nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz stavka 1. točke 8. ovoga članka dokazuje se na način propisan člankom 26. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

(8) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz stavka 7. i u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(10) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj ispita i uvjete za pristup ispitu iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete iz ovoga članka, za obavljanje funkcije člana uprave Društva, odnosno za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.«.

Članak 30.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva Agenciji podnosi nadzorni odbor Društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Za svaki mandat člana uprave potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije.«.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo kada to ocijeni primjerenim.«.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., broj: »6.« zamjenjuje se brojem: »8.«

U dosadašnjim stavcima 5. i 6., koji postaju stavci 6. i 7., riječi: »Društvo je dužno« zamjenjuju se riječima: »Nadzorni odbor Društva dužan je«.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Dosadašnji stavci 9. i 10., koji postaju stavci 10. i 11., mijenjaju se i glase:

»(10) Za osobu kojoj je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave Društva, nadzorni odbor istog ili drugog Društva dužan je, prije nego što bude imenovana na istu funkciju za novi mandat odnosno na istu funkciju u drugom Društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(11) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona, sadržaj programa vođenja poslova Društva te kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavlja program.«.

Članak 31.

U članku 42. točkama 1. i 2. riječi: »podnositelj zahtjeva« zamjenjuju se riječima: »predloženi kandidat za člana uprave«.

Članak 32.

Naslov iznad članka 43. mijenja se i glasi: »Ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave«.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija će rješenjem ukinuti Rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva u slučaju:

1. ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka

2. ako osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. ako osobi prestane radni odnos u Društvu, s danom prestanka radnog odnosa

4. ako član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

5. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

6. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

7. ako su Društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje Društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi korisnika mirovina, likvidnost ili održavanje kapitala Društva ili se radi o jednakom kršenju propisa koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave u sljedećim slučajevima:

1. ako zbog nepostupanja ili nemara člana uprave Društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako član uprave nije osigurao odgovarajuće organizacijske uvjete iz glave V. ovoga Zakona

3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

4. ako član uprave redovito ili s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost Društva s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera, s ciljem ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva.«.

Članak 33.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Član nadzornog odbora Društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava uvjete stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, kao i uvjete primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet i nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, druge članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva.«.

U stavku 2. iza riječi: »uvjet« dodaju se riječi: »potrebnog iskustva«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 34.

U članku 46. stavku 1. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

»4. na ulaganja iz članka 93. stavka 5. ovoga Zakona«.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.

Članak 35.

Naziv glave V. mijenja se i glasi: »SUSTAV UPRAVLJANJA«.

Članak 36.

Naziv dijela I. iznad članka 49. mijenja se i glasi: »ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA«.

Članak 37.

Naslov iznad članka 49. mijenja se i glasi: »Opći zahtjevi za sustav upravljanja«.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»(1) Uprava Društva dužna je uspostaviti djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje njegovim poslovima.

(2) Uprava Društva dužna je, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja u pisanom obliku donijeti politike u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije i izdvojenim poslovima i osigurati primjenu politika koje uključuju:

1. mehanizme za uspostavu djelotvornog sustava upravljanja koji osigurava razborito vođenje poslova Društva, a uključuje odgovarajuću i transparentnu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom raspodjelom linija odgovornosti, ključne funkcije i djelotvoran sustav kojim se osigurava prijenos informacija

2. mehanizme za razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika povezanih s investicijskom imovinom pri donošenju odluka o ulaganju i podliježe redovitom unutarnjem preispitivanju, ako je primjenjivo

3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe Društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

4. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama Društva

5. interno izvješćivanje i dostavu informacija na svim relevantnim razinama Društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

6. evidenciju svoga poslovanja i unutarnje organizacije

7. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

8. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja zaposlenika, primjerenog opisu poslova koje zaposlenik obavlja

9. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

10. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

11. mjere i postupke za očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija

12. pisane politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije te izdvojenim poslovima, prethodno odobrene od nadzornog odbora uz preispitivanje najmanje svake tri godine i prilagođavanje znatnim izmjenama pojedinog sustava

13. razumne mjere u svrhu kontinuiranog i redovitog obavljanja svojih poslova, uključujući razvoj planova za slučaj nepredviđenih okolnosti s primjerenim i razmjernim sustavima, resursima i postupcima.

(3) Uprava Društva dužna je u okviru mehanizma unutarnje kontrole, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost svog poslovanja ustrojiti ključne funkcije, koji uključuje administrativne i računovodstvene postupke, okvir za unutarnju kontrolu te odgovarajuće izvještajne mehanizme na svim razinama Društva.

(4) Uprava Društva dužna je dio prihoda Društva svake godine izdvajati na aktivnosti kojima se podržava osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.«.

Članak 38.

Iza članka 49. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 49.a, 49.b i 49.c koji glase:

»Ključne funkcije

Članak 49.a

(1) Društvo je dužno uspostaviti sljedeće ključne funkcije:

1. funkciju upravljanja rizicima

2. funkciju unutarnje revizije

3. funkciju praćenja usklađenosti i

4. aktuarsku funkciju.

(2) Društvo je dužno imenovati nositelje ključnih funkcija iz stavka 1. ovoga članka i omogućiti nositeljima ključnih funkcija da stvarno obavljaju svoje dužnosti na objektivan, pošten i neovisan način.

(3) Društvo može jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici dopustiti obavljanje više od jedne ključne funkcije kada se povjereni poslovi ne preklapaju i kada postoji jasna raspodjela odgovornosti, a nema sukoba interesa, osim ključne funkcije unutarnje revizije.

(4) Nositelji ključnih funkcija dužni su, bez odgađanja, pisano obavijestiti upravu Društva o svim značajnim nalazima i preporukama u području za koje su odgovorni, a uprava Društva dužna je po zaprimljenoj obavijesti poduzeti potrebne mjere u skladu s pisanim procedurama Društva.

(5) Nositelj ključne funkcije dužan je bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako uprava ili nadzorni odbor Društva ne poduzme odgovarajuće i pravodobno korektivno djelovanje u sljedećim slučajevima:

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila znatan rizik neusklađenosti Društva s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva i ako bi to moglo imati znatan utjecaj na interese korisnika mirovine, ili

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila mogućnost značajnog kršenja zakona ili drugih propisa koji se primjenjuju na Društvo i njegovo poslovanje u opsegu poslova ključne funkcije, osobe ili organizacijske jedinice i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva.

(6) Nositelj ključne funkcije nije dužan postupiti u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka ako je vjerojatno da bi time inkriminirao samog sebe.

(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja ključne funkcije koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

Uvjeti za obavljanje ključnih funkcija

Članak 49.b

(1) Osoba koje obavlja ključnu funkciju i nositelj ključne funkcije iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona može biti samo osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za primjereno obavljanje povjerenih poslova ključne funkcije

3. primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet

4. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona niti je suradnik osobe koja je osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

5. ne obnaša funkciju člana uprave ili prokurista te člana nadzornog odbora Društva, odnosno koja posredno ili neposredno nema udjel u društvu za osiguranje veći od 1 ‰.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje radno iskustvo u Društvu ili u obavljanju odgovarajućih poslova u drugoj pravnoj osobi.

(3) Pod dokazom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava kandidata.

(4) Isprave i potvrde iz ovoga članka ne smiju biti starije od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.

(5) Društvo je dužno utvrditi postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, a Agencija može izvršiti provjeru podataka izvatkom iz odgovarajućih evidencija u Republici Hrvatskoj, kao i evidencija drugih država članica ili trećih država.

(6) Društvo je dužno pisanim putem obavijestiti Agenciju u roku od osam dana o imenovanju osoba koje su nositelji ključnih funkcija u Društvu te o svim značajnim informacijama koje utječu na njihov poslovni ugled i iskustvo te o prestanku i razlozima prestanka obavljanja ključne funkcije.

(7) Ako Agencija utvrdi da osoba koja je nositelj ključne funkcije ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, ili učestalo krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje Društva, naložit će Društvu da tog nositelja ključne funkcije bez odgađanja razriješi dužnosti i imenuje novog nositelja ključne funkcije, uključujući i mjeru učinkovitije kontrole imenovanja i praćenja poslovanja nositelja ključne funkcije.

(8) Uprava Društva dužna je nositeljima ključnih funkcija omogućiti pristup svim informacijama Društva koje su im potrebne za obavljanje te funkcije.

(9) Uprava Društva dužna je uzeti u obzir izvještaje, mišljenja i preporuke nositelja ključnih funkcija i po potrebi donijeti odgovarajuće mjere radi osiguranja njihove provedbe.

(10) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti, u skladu s ovim Zakonom, obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta za imenovanje i obavljanje poslova nositelja ključne funkcije.

Funkcija upravljanja rizicima

Članak 49.c

(1) Društvo je dužno na način razmjeran svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja uspostaviti djelotvornu funkciju upravljanja rizicima.

(2) Funkcija upravljanja rizicima Društva mora biti strukturirana na način koji olakšava funkcioniranje sustava upravljanja rizicima, za koji Društvo donosi strategije, procedure i postupke izvješćivanja potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i redovito izvješćivanje o njima uprave i nadzornog odbora Društva na pojedinačnoj i skupnoj razini, kojima su Društvo i mirovinski programi koje nude izloženi ili bi mogli biti izloženi te o međuovisnostima tih rizika.«.

Članak 39.

U članku 50. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Sustav upravljanja rizicima mora biti djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka Društva, a uključuje i sustav upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) U skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti, sustavom upravljanja rizicima obuhvaćeni su rizici koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi, ako je to primjenjivo, najmanje u sljedećim područjima:

1. preuzimanje rizika i oblikovanje pričuva

2. upravljanje imovinom i obvezama

3. ulaganja, posebno izvedenice, sekuritizacije i slične obveze

4. upravljanje rizicima likvidnosti i koncentracijskim rizicima

5. upravljanje operativnim rizicima

6. osiguranje i ostale tehnike smanjenja rizika

7. okolišni, socijalni i upravljački rizici povezani s portfeljem ulaganja i upravljanjem njime.

(3) Ako u skladu s uvjetima mirovinskog programa rizik snose korisnici mirovine, sustavom upravljanja rizicima uzimaju se u obzir ti rizici u odnosu na korisnike mirovine.«.

Članak 40.

Naslov iznad članka 51. mijenja se i glasi: »Funkcija unutarnje revizije«.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno razmjerno svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti ustrojiti funkciju unutarnje revizije koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja Društva, a obuhvaća evaluaciju primjerenosti i djelotvornosti sustava unutarnje revizije i ostalih elemenata sustava upravljanja, uključujući, ako je to primjenjivo, izdvojene poslove.

(2) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora imati zvanje ovlaštenog revizora ili ovlaštenog unutarnjeg revizora stečenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečenog u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje unutarnjih revizora.

(3) Društvo može obavljanje unutarnje revizije povjeriti revizorskom društvu, odnosno jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s Društvom, pod uvjetom da najmanje jedna od tih osoba ispunjava uvjet iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove u Društvu, a nositelj funkcije unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove različite od poslova unutarnje revizije i zadatke u istom Društvu ili u društvu s kojim je to Društvo u odnosu uske povezanosti.

(5) Poslove unutarnje revizije ne smiju obavljati članovi nadzornog odbora Društva.

(6) Nositelj funkcije unutarnje revizije dužan je izvijestiti upravu i nadzorni odbor Društva o svim nalazima utvrđenim u postupku unutarnje revizije i danim preporukama koje se moraju poduzeti s obzirom na svaki nalaz i preporuku unutarnje revizije te pratiti provedbu tih aktivnosti.

(7) Unutarnja revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave ili nadzornog odbora Društva i na zahtjev Agencije.«.

Članak 41.

Iza članka 51. dodaju se naslov iznad članka 51.a i članak 51.a koji glase:

»Izvješće unutarnje revizije

Članak 51.a

(1) Nositelj funkcije unutarnje revizije sastavlja izvješće o radu unutarnje revizije najmanje jednom godišnje.

(2) Izvješće unutarnje revizije sadržava:

1. popis svih obavljenih revizija

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola te preporuke za njihovo poboljšanje

3. nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje

4. poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama.

(3) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora svoja izvješća o radu unutarnje revizije dostavljati upravi i nadzornom odboru Društva.

(4) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su, kada je to potrebno, poduzeti potrebne aktivnosti u skladu s nalazima i preporukama unutarnje revizije.«.

Članak 42.

Iza članka 52. dodaju se naslov iznad članka 52.a i članak 52.a koji glase:

»Vlastita procjena rizika

Članak 52.a

(1) Društvo je dužno na način primjeren svojoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te bez odgode nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi.

(3) U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog mirovinskog programa procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka može se ograničiti na taj mirovinski program.

(4) Društvo provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir veličinu i unutarnje ustrojstvo Društva te veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja, a ista mora obuhvaćati sljedeće:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka Društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. procjenu vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva i visine traženog pokrića, kao i procjenu kapitalnih zahtjeva Društva uključujući opis plana oporavka, ako je to primjenjivo

4. procjenu rizika za korisnike mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornost svih korektivnih mjera, pri čemu se, ako je to primjenjivo, uzimaju u obzir:

a) indikacijski mehanizmi

b) mehanizmi smanjenja primanja, uključujući mjeru u kojoj je stečena mirovinska primanja moguće smanjiti i pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti

5. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije

6. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

7. kada se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju, procjenu novih rizika ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okolišem, socijalne rizike i rizike povezane sa smanjenjem vrijednosti imovine zbog regulatornih promjena

8. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima Društvo jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli imati utjecaj na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(6) Metode iz stavka 5. trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s njegovim poslovanjem.

(7) Društvo je dužno vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(8) Vlastitu procjenu rizika, iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Društvo je dužno dostaviti Agenciji u roku od 14 dana od provođenja i dokumentiranja iste.«.

Članak 43.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno uspostaviti stalnu i djelotvornu aktuarsku funkciju koja je neovisna o ostalim aktivnostima Društva te imenovati nositelja aktuarske funkcije koji je imenovani ovlašteni aktuar.«.

U stavku 2. točki 1. iza riječi: »koordinaciju« dodaju se riječi: »i nadzor«.

Točka 4. mijenja se i glasi:

»uspoređivanje pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva«.

Iza točke 6. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 7. koja glasi:

»7. davanje mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika, primjerenosti mehanizma osiguranja i pridonošenje djelotvornoj provedbi sustava upravljanja rizicima.«.

Članak 44.

U članku 55. stavku 2. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona«.

Članak 45.

U članku 56. stavku 2. riječi: »Ovlašteni aktuar« zamjenjuju se riječima: »Imenovani ovlašteni aktuar«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi Društva istodobno s izvješćem aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara iz članka 99. ovoga Zakona uz godišnje izvješće predočiti izvješće o kontroli ispravnosti obračuna pričuva i oblikovanju mirovina te mirovinskih programa u poslovnoj godini za koju je izrađeno godišnje izvješće.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

(4) Izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara mora obuhvaćati prije svega razloge za dano pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje uz godišnje izvješće.

Dosadašnji stavci od 4. do 7. postaju stavci od 5. do 8.

Članak 46.

U naslovu iznad članka 57. riječi: »ili poništavanje« brišu se.

U članku 57. stavku 1. riječi: »ili poništiti« brišu se.

U točki 1. iza riječi: »ako« dodaju se riječi: »nakon provedene obnove postupka utvrdi da«.

U stavku 2. riječi: »ili poništavanju« brišu se.

Članak 47.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo može ugovorom prenijeti na drugo Društvo (u daljnjem tekstu: Društvo preuzimatelj) sav ili dio portfelja ugovora o mirovini istodobno s prijenosom imovine za pokriće tehničkih pričuva u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti oblikovane za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa ako Društvo preuzimatelj za to ishodi prethodno odobrenje Agencije.

(2) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, bez odgađanja, nakon preuzetog portfelja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor preuzet, na način kako je to ugovoreno preuzetim ugovorom te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

(3) Društvo je dužno portfelj iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na Društvo preuzimatelja u roku od tri mjeseca od dana izvršnosti rješenja o odobrenju za prijenos portfelja od Agencije.

(4) Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos port­felja ako Društvo ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(5) Društvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijenosa portfelja ugovora Agenciji podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na Društvo preuzimatelja te o izvršenju obveze iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Ako Društvo ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos portfelja.«.

Članak 48.

U članku 59. u uvodnoj rečenici iza riječi: »ugovora« dodaju se riječi: »Društva Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev«.

U točki 1. iza riječi: »za« dodaje se riječ: »taj«.

Članak 49.

U članku 61. stavku 5. riječ: »srodstvu« zamjenjuje se riječima: »rodbinskoj vezi«.

Članak 50.

Naslov iznad članka 63. mijenja se i glasi: »Izdvajanje poslova ili funkcija«.

Članak 63. mijenja se i glasi:

»(1) Izdvajanje poslova ili funkcija ugovorni je prijenos obavljanja poslova vezanih za djelatnost Društva, odnosno ugovorni prijenos ključnih, odnosno važnih poslovnih funkcija Društva, u cijelosti ili djelomično, koje inače Društvo samo obavlja u okviru svoje registrirane djelatnosti, na pružatelje usluga, u skladu s kojim pružatelj usluga izravno ili neizravno obavlja poslove ili funkcije Društva.

(2) Društvo odgovara u potpunosti za izdvojene poslove ili funkcije.

(3) Izdvajanje poslova ili funkcija provodi se iz objektivnih razloga i isključivo s ciljem povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova, vodeći računa o veličini Društva.

(4) Izdvajanje ključnih funkcija ili poslova nije moguće ako bi dovelo do:

1. narušavanja kvalitete sustava upravljanja Društva

2. neopravdanog povećanja operativnog rizika

3. narušavanja ovlasti Agencije ili drugog nadležnog tijela za praćenje ispunjavanja obveza Društva

4. ugrožavanja trajnog i zadovoljavajućeg pružanja usluga korisnicima mirovine.

(5) Društvo je dužno osigurati pravilno funkcioniranje izdvojenih poslova putem procesa odabira pružatelja usluga i neprekidnim praćenjem poslova tog pružatelja usluga.

(6) Društvo je dužno sklopiti pisani ugovor s pružateljem usluga koji sadržava prava i obveze Društva i pružatelja usluga.

(7) Društvo je dužno obavijestiti Agenciju o prestanku i svakoj promjeni ugovora, dostavljanjem preslike tog ugovora odnosno dodatka ugovora, u roku od osam dana od dana njegova sklapanja.

(8) Osobe ili subjekti na koje je Društvo izdvojilo obavljanje ključne funkcije u skladu s ovim člankom moraju ispunjavati uvjete stručnosti i primjerenosti iz članka 49.b ovoga Zakona.

(9) Agencija može zatražiti informacije i dokumentaciju u bilo kojem trenutku o izdvojenim ključnim funkcijama ili poslovima od Društva i pružatelja usluga.«.

Članak 51.

Naslov iznad članka 64. mijenja se i glasi: »Izdavanje i ukidanje rješenja o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija«.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija će donijeti rješenje o odobrenju za svako početno i naknadno izdvajanje poslova ili funkcija na zahtjev Društva ako ocijeni da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da izdvajanjem poslova ili funkcija nisu ugroženi interesi korisnika mirovina

2. da izdvajanjem poslova ili funkcija neće biti onemogućeno odnosno bitno otežano kvalitetno provođenje sustava unutarnjih kontrola ili obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva u skladu s ovim Zakonom

3. ako izdvajanje ne bi dovelo do ispunjenja uvjeta iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Agencija može izdavanje, odnosno važenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka vezati uz određene uvjete ako je to nužno radi zaštite interesa korisnika mirovina.

(3) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova i funkcija ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija ako:

1. Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka

2. Društvo ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka

3. Društvo u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne izdvoji posao na pružatelja usluge

4. dođe do prestanka ugovora iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova ili funkcija i izvještavanje Agencije o izdvojenim poslovima ili funkcijama.«.

Članak 52.

Naslov iznad članka 66. mijenja se i glasi: »Politike primitaka«.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno utvrditi i primjenjivati razumnu politiku primitaka za članove uprave, osobe koje obavljaju ključne funkcije i druge zaposlenike ili osobe koje obavljaju poslove za Društvo čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti Društva na način razmjeran njegovoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti.

(2) Politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s djelatnostima, profilom rizičnosti, ciljevima, i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom.

(3) Pri utvrđivanju i primjeni politike primitaka iz stavka 1. ovoga članka Društvo poštuje sljedeća načela:

1. politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s poslovanjem, profilom rizičnosti, ciljevima i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom

2. politika primitaka u skladu je s dugoročnim interesima Društva i korisnika mirovina

3. politika primitaka uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa

4. politika primitaka sukladna je dobrom i djelotvornom upravljanju rizicima i ne potiče preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilima rizičnosti i pravilima Društva, a promiče razborito i učinkovito upravljanje Društvom

5. politika primitaka primjenjuje se na Društvo i pružatelje usluga na koje su izdvojeni poslovi ili funkcije, a ne primjenjuje se kada su izdvojeni poslovi ili funkcije u vezi s obavljanjem djelatnosti iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ako su ti pružatelji usluga društva za osiguranje, društva za reosiguranje, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, kreditne institucije ili investicijska društva

6. Društvo utvrđuje opća načela politike primitaka, preispituje ju i ažurira najmanje svake tri godine te je odgovorno za njezinu provedbu

7. jasno, transparentno i djelotvorno upravljanje u pogledu primitaka i nadzora.

(4) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima Društva, pri čemu se prilikom ocjenjivanja uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(5) U godišnjim financijskim izvještajima Društva potrebno je objaviti, osim ako je drugačije predviđeno Uredbom (EU) br. 2016/679:

1. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane Društva isplaćeni zaposlenicima Društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

2. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokurist ili pak zaposlenici Društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva.«.

Članak 53.

U naslovu iznad članka 68. iza riječi: »tajna« dodaju se riječi: »i razmjena informacija«.

U stavku 3. riječi: »kada njihovo objavljivanje odobri korisnik mirovine« zamjenjuju se riječima: »kada za njihovo objavljivanje Društvo ima privolu korisnika mirovine«.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:

»(4) Osobe zaposlene u Agenciji, revizori ili osobe angažirane od strane Agencije ne smiju drugim osobama ili tijelima odavati povjerljive informacije koje su pribavile u okviru obavljanja svojih dužnosti.

(5) Obveza iz stavka 4. ovoga članka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji, odnosno nakon prestanka angažmana od strane Agencije.

(6) Stavci 4. i 5. ovoga članka ne odnose se na objavljivanje podataka u sažetom obliku ili zbirnom obliku, kod kojih se ne mogu razaznati pojedina Društva.

(7) Iznimno od stavaka 4. do 6. ovoga članka, povjerljive informacije mogu se otkriti u građanskim i trgovačkim postupcima ako je u tijeku likvidacija Društva.«.

Članak 54.

Iza članka 68. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 68.a, 68.b i 68.c koji glase:

»Upotreba povjerljivih informacija

Članak 68.a

Kada Agencija primi povjerljive informacije, na temelju ovoga Zakona, te informacije upotrebljava samo tijekom obavljanja svojih dužnosti i u sljedeće svrhe:

1. radi provjere je li Društvo prije početka obavljanja svojih djelatnosti ispunilo uvjete za početak obavljanja poslova

2. radi olakšavanja praćenja djelatnosti Društva, uključujući praćenje tehničkih pričuva, solventnosti, sustava upravljanja te informacija pruženih korisnicima

3. radi određivanja korektivnih mjera, uključujući izricanja mjera

4. radi objavljivanja ključnih pokazatelja uspješnosti za svako pojedinačno Društvo, koji mogu pomoći potencijalnim korisnicima u donošenju financijskih odluka u vezi sa svojom mirovinom u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679

5. u okviru tužbi protiv rješenja Agencije donesenih u skladu s odredbama ovoga Zakona

6. u sudskim postupcima povezanima s odredbama ovoga Zakona.

Pravo Europskog parlamenta na istragu

Članak 68.b

Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona, Europski parlament ima pravo na provođenje istrage na temelju članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Obrada osobnih podataka

Članak 68.c

Obradu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona Društva i nadležna tijela obavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, a u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru Direktive (EU) 2016/2341, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.«.

Članak 55.

U članku 69. stavku 3. iza riječi: »Društvo« dodaju se riječi: »i osobe ovlaštene od Društva za ponudu mirovinskih programa«, a riječ: »smije« zamjenjuje se riječju: »smiju«.

Članak 56.

Naslov iznad članka 70. mijenja se i glasi: »Internetska stranica Društva«.

U članku 70. u uvodnoj rečenici riječ: »mrežnu« zamjenjuje se riječju: »internetsku«.

Članak 57.

Naslov iznad članka 71. mijenja se i glasi: »Informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina«.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno informirati potencijalne korisnike mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o isplati mirovina s Društvom i obavijestiti ih o pravima i obvezama korisnika mirovina.

(2) Društvo je dužno informacije iz stavka 1. ovoga članka:

1. redovito ažurirati

2. sastaviti na jasnom, jezgrovitom i razumljivom jeziku, izbjegavati žargon i tehničke termine, ako je moguće koristiti jednostavne riječi

3. sastaviti tako da ne dovode u zabludu i da je osigurana usklađenost terminologije i sadržaja

4. prikazati na lako čitljiv način

5. učiniti dostupnima na službenom jeziku države članice čije se socijalno i radno pravo koje je mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na taj mirovinski program

6. staviti na raspolaganje potencijalnim korisnicima mirovina besplatno, elektroničkim putem, na trajnom mediju, preko internetskih stranica ili u papirnatom obliku.

(3) Društvo je dužno na zahtjev i na način definiran ugovorom sklopljenim s korisnikom mirovine, dostaviti mu:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

2. pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona

3. obračun mjesečne isplate mirovine i informacije o promjenama iznosa mirovine koja mu se isplaćuje zbog usklađivanja ili na temelju dodatnih doznaka.«.

Članak 58.

U članku 74. stavku 1. točki 9. riječ: »nagrađivanja« zamjenjuje se riječju: »primitaka«.

U stavku 2. riječ: »mrežna« zamjenjuje se riječju: »internetska«.

Članak 59.

U članku 76. stavku 1. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi: »3. interventne pričuve«.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 4. i 5.

Članak 60.

U članku 77. stavku 3. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. vrijednosti tehničke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak odnosno dio stvarnog troška pribave osiguranja umanjena za vrijednost tehničke pričuve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribave osiguranja. Stvarni troškovi pribave osiguranja u izračunu tehničke pričuve ne smiju prelaziti 3,5 % od doznake odnosno jednokratne uplate.«.

Članak 61.

Naslov iznad članka 79. mijenja i glasi: »Potrebna granica solventnosti«.

U članku 79. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Potrebna granica solventnosti Društva posebno se računa za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.«.

U stavku 2. točki 1. riječ: »bruto« briše se.

Članak 62.

U članku 81. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jamstveni kapital ne smije biti manji od iznosa temeljnog kapitala Društva iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Stavak 4. briše se.

Članak 63.

Iza članka 81. dodaju se naslov iznad članka 81.a i članak 81.a koji glase:

»Interventne pričuve

Članak 81.a

(1) Imenovani ovlašteni aktuar godišnje utvrđuje iznos viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, višak sredstava za pokriće isplate mirovina i višak sredstava za pokriće budućih troškova isplate mirovina u Mišljenju imenovanog ovlaštenog aktuara o višku sredstava.

(2) Interventne pričuve stvaraju se prilikom raspodjele viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 88. ovoga Zakona.

(3) Agencija pravilnikom propisuje obilježja interventnih pričuva i strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja koje je mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije.«.

Članak 64.

Članak 83. mijenja se i glasi:

»Društvo oblikuje tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih mirovinskih fondova te utvrđuje interventne pričuve u skladu s propisima Agencije.«.

Članak 65.

U članku 84. stavku 1. riječ: »stvaraju« zamjenjuje se riječju: »oblikuju«.

Stavci 2., 3. i 5. mijenjaju se i glase:

»(2) Tehničke pričuve vode se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(3) Tehničke pričuve moraju biti dovoljne da omoguće trajno ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o mirovinama, uključujući buduće troškove poslovanja mirovinskog osiguravajućeg društva.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva u iznosu do najviše 0,6 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće tehničkih pričuva u 2019., 2020., i 2021. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom.«

Stavci 6. i 7. brišu se.

Članak 66.

Iza članka 85. dodaju se naslov iznad članka 85.a i članak 85.a koji glase:

»Imovina za pokriće tehničkih pričuva

Članak 85.a

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva je imovina mirovinskog osiguravajućeg društva namijenjena pokriću obveza iz ugovora o mirovinama.

(2) Vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

(3) Vrijednost imovine iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim je definirano vrednovanje imovine mirovinskog osiguravajućeg društva.«.

Članak 67.

Članak 87. mijenja se i glasi:

»(1) Ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je dužno o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju i u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva donijeti plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva i bez odgađanja provesti mjere predviđene tim planom u cilju zaštite korisnika mirovine.

(2) U slučaju iz članka 11. ovoga Zakona, Društvo je dužno postupiti kao u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 68.

U članku 88. stavci 4. i 5 mijenjaju se i glase:

»(4) Dio iznosa viška koji se namjerava raspodijeliti korisnicima mirovine pripisat će se razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu sredstava tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.

(5) Društvo pripisuje korisnicima mirovina višak iz stavka 4. ovoga članka u roku od 60 dana od dana prihvaćanja godišnjega financijskog izvješća od strane glavne skupštine.«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Višak iz stavka 4. ovoga članka osnova je za uvećanje iznosa ugovorene mirovine koji postaje zajamčeni iznos mirovine.

(7) Društvo može pripisati dio godišnjeg viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ako se taj višak može raspodijeliti u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka.«.

Članak 69.

Naslov iznad članka 89. i članak 89. brišu se.

Članak 70.

U članku 90. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti, Društvu je dozvoljeno uzeti u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.«.

Članak 71.

U članku 91. stavku 1. iza točke 4. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. informaciju o tome jesu li prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici i ako jesu, kako su oni uključeni u sustav upravljanja rizicima.«.

Članak 72.

U članku 92. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje može se ulagati u:

a) prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište

b) u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

c) u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.«.

Članak 73.

U članku 93. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Ulaganje imovine u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dopušteno je isključivo za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje i u tom slučaju ne primjenjuju se ograničenja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ali moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ti vrijednosni papiri služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske i

b) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza Društva uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza i

c) Vlada Republike Hrvatske je na temelju prijedloga koji joj je prethodno uputilo Društvo klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 74.

U članku 94. podstavku 2. riječ: »isplaćuju« zamjenjuje se riječju: »ugovaraju«.

Članak 75.

U članku 95. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, a najviše do 50 % svakog pojedinog ulaganja dozvoljeno je pozajmiti trećim osobama.«.

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. i stavak 5. koji glase:

»(3) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za prijeboj i namiru.«.

(4) Pozajmljivanje je dozvoljeno samo na isključivu korist imovine za pokriće tehničkih pričuva radi povećanja prinosa, bez neprimjerenog povećanja rizika; pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom.

(5) Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.«.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 6. i 7.

Članak 76.

U članku 98. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Godišnji financijski izvještaji obuhvaćaju i izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara.«.

U stavku 4. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. minimalne standarde izrade izvješća aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva.«.

Članak 77.

Naslov iznad članka 99. mijenja se i glasi: »Izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara«.

Članak 99. mijenja se i glasi:

»Društvo je dužno u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti Agenciji izvješće aktuarske funkcije koje sadržava mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.«.

Članak 78.

Naslov iznad članka 100. mijenja se i glasi:

»VANJSKA REVIZIJA

Obveza obavljanja revizije«.

Članak 100. mijenja se i glasi:

»(1) Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonska revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(3) Društvo je dužno Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(4) Agencija pravilnikom propisuje opseg i sadržaj te način i rokove dostave revizije koju obavlja revizorsko društvo iz članka 100.a ovoga Zakona.«.

Članak 79.

Iza članka 100. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 100.a, 100.b, 100.c, 100.d. i 100.e koji glase:

»Imenovanje revizorskog društva

Članak 100.a

(1) Glavna skupština Društva imenuje revizorsko društvo koje će obaviti zakonsku reviziju za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te poslovne godine.

(2) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava Društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

(3) Revizorsko društvo dužno je za Društvo koje mu je povjerilo obavljanje revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije.

(4) Društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 100.b ovoga Zakona.

Ograničenje obavljanja revizije

Članak 100.b

(1) Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju Društva najviše za sedam uzastopnih godina.

(2) Nakon proteka razdoblja iz stavka 1. ovoga članka isto revizorsko društvo ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju Društva.

(3) Zakonsku reviziju Društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su zaposlenici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.

Zaštita neovisnosti revizora

Članak 100.c

(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije Društvo je dužno, u primjerenom roku, Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid.

(2) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koji obavljaju zakonsku reviziju Društva i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor ili revizorsko društvo pripadaju, ne smiju pružati, izravno ili neizravno, Društvu koje je predmet revizije bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014) tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.

Obveze revizorskog društva

Članak 100.d

(1) Revizorsko društvo dužno je nakon obavljene zakonske revizije sastaviti pismo preporuka upravi i dostaviti ga upravi Društva i Agenciji.

(2) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgađanja obavijestiti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do:

1. težeg kršenja zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za obavljanje poslova Društvu

2. ugrožavanja daljnjeg poslovanja Društva

3. izdavanja revizorskog mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje.

(3) Otkrivanje u dobroj vjeri bilo koje činjenice u smislu stavka 2. ovoga članka od strane revizorskog društva ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva.

(4) Revizorsko društvo je tijekom obavljanja zakonske revizije dužno revidirati primjenu metodologije utvrđivanja vrijednosti imovine Društva sadržane u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti točne te da naknade predviđene ovim Zakonom ne prelaze dozvoljene iznose.

(5) Agencija od revizorskog društva može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima Društva.

Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja

Članak 100.e

(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva suprotno članku 100.b ili članku 100.c stavku 2. ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje kojim će odbaciti godišnje financijske izvještaje Društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.

(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja Društva o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, donijet će rješenje kojim će odbiti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka, Društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija, a novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje Društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(6) Društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni.

(7) Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, Društvo je dužno bez odgađanja osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave te na svojim internetskim stranicama bez odgađanja izvijestiti o navedenom.«.

Članak 80.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.«.

Članak 81.

U članku 109. ispred riječi: »Korisnik« dodaje se oznaka stavka (1).

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2., 3. i 4. koji glase:

»(2) Neisplaćeni iznosi koji proizlaze iz ugovora o mirovini zastarijevaju u roku od pet godina.

(3) Zastara potraživanja neisplaćenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o mirovini počinje teći prvi dan nakon proteka kalendarske godine u kojoj prestaje obveza iz ugovora o mirovini.

(4) Iznosi za koje je nastupila zastara ostaju u imovini za pokriće tehničkih pričuva Društva.«.

Članak 82.

Članak 110. mijenja se i glasi:

»Mirovina koja se isplaćuje u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuju ovrhe.«.

Članak 83.

U članku 111. iza riječi: »fonda« dodaju se riječi: »odnosno iznosa izravne jednokratne uplate«.

Članak 84.

U članku 112. stavku 4. iza riječi: »solidarnosti« dodaje se zarez i riječi: »uz ograničenje isplate mirovine za djecu do navršenih 26 godina života«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:

»(6) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o mirovini isplaćuje korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.), u visini od 15 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu.

(7) Isplata iz stavka 6. ovoga članka može se ugovoriti samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća za 15 % od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(8) Agencija pravilnikom propisuje postupak koji se odnosi na djelomičnu jednokratnu isplatu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.«.

Članak 85.

U članku 113. stavku 5. riječi: »doznačuje sredstva za« zamjenjuju se riječju: »nastavlja«.

Članak 86.

U članku 115. stavku 1. riječi: »starosnu« brišu se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Privremena mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 55 godina života, a doživotna mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 60 godina života.«.

U stavku 5. iza riječi: »Društvu« dodaje se zarez i riječi: »pod uvjetom da korisniku nije isplaćena jednokratna isplata prema članku 127. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14. i 29/18.)«.

Članak 87.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»Članak 116.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja dužno je usklađivati visinu mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. Indeks potrošačkih cijena utvrđuje se prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

(2) Mogućnost dodatnog povećanja mirovina iz stavaka 1. ovoga članka s osnova raspoređivanja viška propisana je člankom 88. ovog Zakona.«.

Članak 88.

U članku 118. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava, matični uredi i druge nadležne institucije dostavljaju Društvu podatke o korisnicima mirovine, članovima njihovih obitelji i imenovanim korisnicima koji su vezani za ostvarivanje ili prestanak prava na mirovinu iz ovoga Zakona.

(2) Nadležne institucije iz stavka 1. ovoga članka na obrazloženi zahtjev dostavljaju Društvu tražene podatke u roku od 15 dana od dana traženja.«.

Članak 89.

Iznad članka 119. dodaje se naslov koji glasi: »Središnji registar osiguranika«.

Članak 90.

U članku 120. stavku 1. riječ: »pravne« briše se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Odredbe ovoga dijela Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice kada u skladu s odredbama ovoga Zakona nude mirovinski program u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 91.

U članku 123. točke 2., 6. i 7. mijenjaju se i glase:

»2. pravodobno prosljeđivati Društvu prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovinama

6. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o isplaćenom iznosu naknade koju mu Društvo isplaćuje te o naknadama koje korisnici mirovina plaćaju Društvu na temelju ugovora o mirovinama

7. upoznati potencijalnog korisnika mirovine da nudi mirovinske programe isplate mirovina samo za naznačeno Društvo ili da nudi mirovinske programe za više Društava«.

Članak 92.

U članku 127. stavku 1. točki 2. iza riječi: »osobni identifikacijski broj (OIB)« dodaju se riječi: »i datum rođenja i spol«.

U točki 3. iza riječi: »osobni identifikacijski broj (OIB)« dodaju se riječi: »i datum rođenja i spol«.

U točki 4. briše se riječ: »imenovanog«, a na kraju točke se stavlja zarez i dodaju riječi: »kada je primjenjivo«.

Točka 7. mijenja se i glasi:

»7. broj bankovnog računa korisnika mirovine«.

Stavak 6. i 7. mijenjaju se i glase:

»(6) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, uz pristanak Društva, može odabrati drugi oblik isplate sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.«.

(7) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru obveznog mirovinskog osiguranja može odabrati drugi oblik isplate mirovine sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.«.

Članak 93.

U članku 129. u prvoj rečenici iza riječi: »mirovini« dodaju se riječi: »iz obveznog mirovinskog osiguranja«.

Članak 94.

U članku 130. stavku 4. iza riječi: »odnosno« dodaje se riječ: »potencijalnim«.

Članak 95.

U članku 131. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Ako član obveznog mirovinskog fonda ne odabere Društvo u roku od šest mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, član se raspoređuje u Društvo rasporedom Središnjeg registra osiguranika tako da sve članove u jednom mjesecu koji nisu odabrali Društvo rasporedi jednako u sva Društva na način kako je to propisano pravilnikom Agencije.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 96.

U članku 132. stavku 2. riječ: »mirovina« zamjenjuje se riječima: »početnih mirovina«.

Članak 97.

U članku 134. riječi: »uredit će se posebnim propisom« zamjenjuju se riječima: »uređeni su drugim propisima kojima se regulira plaćanje poreza i drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu u svrhu ostvarivanja prava na mirovinu«.

Članak 98.

U članku 135. stavci 1., 2. i 6. mijenjaju se i glase:

»(1) Društvo ima pravo na naknadu troškova koje naplaćuje od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda i to:

– najviše do 1,5 % primljene doznake jednokratno i

– najviše do 0,17 % primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine.

(2) Odluku o visini naknada iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija za svaku godinu.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka Društvo ima pravo na naknadu iz članka 84. stavka 5. ovoga Zakona za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva, u slučaju kada imovina za pokriće tehničkih pričuva prelazi 100 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo.«.

Članak 99.

U članku 136. stavku 2. iza riječi: »interesa« dodaju se riječi: »i prava«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Nadzor se temelji na pristupu koji je prospektivan (okrenut mogućim budućim događajima) i zasnovan na rizicima.«.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječi: »nadzor se provodi« zamjenjuju se riječima: »Agencija provodi nadzor«.

Članak 100.

U članku 137. stavku 1. točki 1. iza riječi: »postupke« dodaju se riječi: »te procjenjuje kvalitativne zahtjeve vezane za sustav upravljanja,«.

U točki 2. iza riječi: »poslovanju« dodaju se riječi: »te procjenjuje sposobnost subjekta nadzora da identificira i upravlja rizicima«.

U stavku 3. riječi: »uspostavilo Društvo« zamjenjuju se riječima: »uspostavio subjekt nadzora«, a riječ: »Društva« riječima: »subjekta nadzora«.

U stavku 4. iza riječi: »poslovanju« dodaju se riječi: »te upravlja li navedenim rizicima na primjeren način«.

U stavku 5. riječ: »Društva« zamjenjuje se riječima: »subjekta nadzora«.

Članak 101.

U članku 138. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. Društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz drugih država članica koje obavljaju poslove u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju poslove izravno na području Republike Hrvatske, u skladu s odredbama ovoga Zakona

4. osobe koje nude mirovinske programe u ime i za račun Društava.«.

Članak 102.

Iza članka 138. dodaju se naslov iznad članka 138.a i članak 138.a koji glase:

»Naknada za nadzor

Članak 138.a

Za obavljanje nadzora subjekti nadzora iz članka 138. ovoga Zakona, osim subjekata nadzora iz članka 138. stavka 5. točke 4. ovoga Zakona te osoba iz članka 55. stavka 3. ovoga Zakona, plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja Agencija detaljnije propisuje pravilnikom.«.

Članak 103.

U članku 139. stavku 1. iza riječi: »nadzor« dodaju se riječi: »po službenoj dužnosti«.

U točki 1. iza riječi: »povezana,« dodaju se riječi: »pružatelja usluga na koje je subjekt nadzora izdvojio svoje poslove ili funkcije«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Nadzor obuhvaća odgovarajuću kombinaciju posrednih i neposrednih nadzora.«.

Članak 104.

U članku 141. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Ovlaštena osoba Agencije može provoditi razgovore s osobama iz stavka 2. ovoga članka radi dobivanja informacija potrebnih za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.«.

Članak 105.

U članku 146. stavku 1. riječ: »uručuje« zamjenjuje se riječju: »dostavlja«, a riječi: »mirovinskog osiguravajućeg društva« riječima: »subjekta nadzora«.

U stavku 3. riječ: »Društvo« zamjenjuje se riječima: »subjekt nadzora«.

U stavku 5. iza riječi: »će« dodaje se zarez i riječi: »po isteku roka za prigovor,«.

Članak 106.

Članak 147. mijenja se i glasi:

»Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, djelomično ili u potpunosti otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika subjektu nadzora, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora te ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za prigovor donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan.«.

Članak 107.

Naslov iznad članka 148. mijenja se i glasi: »Prigovor na zapisnik i dopuna zapisnika«.

Članak 148. mijenja se i glasi:

»(1) Prigovor na zapisnik mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi ako subjekt nadzora njima raspolaže.

(3) Ako Agencija ocijeni osnovanim pojedine ili sve navode iz prigovora na zapisnik, izradit će dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora.

(4) Na prigovor na dopunu zapisnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. – 3. ovoga članka i članka 146. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija utvrdi da je prigovor subjekta nadzora na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika neosnovan, donijet će rješenje kojim će odlučiti o upravnoj stvari.«.

Članak 108.

U članku 149. stavku 1. iza točke 4. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. putem odgovarajućih alata utvrđuje pogoršanje financijskih uvjeta Društva i prati otklanjanje navedenog pogoršanja.«.

Članak 109.

Naslov iznad članka 150. mijenja se i glasi: »Okončanje postupka posrednog nadzora«.

U stavku 2. iza riječi: »činjenica« dodaju se riječi: »odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora utvrđenih«.

U stavku 3. riječi: »zapisnik o posrednom nadzoru« zamjenjuju se riječima: »okončanje postupka posrednog nadzora«.

Članak 110.

Članak 153. mijenja se i glasi:

»Agencija Društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. opomenu

2. otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti

3. posebne nadzorne mjere

4. ukidanje rješenja o odobrenju za rad za sve ili za pojedine poslove

5. ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

6. ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

7. ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

8. reorganizaciju Društva i imenovanje posebne uprave

9. likvidaciju Društva

10. podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.«

Članak 111.

U članku 160. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

»5. ako Društvo nije osiguralo dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupno poslovanje ili ne raspolaže dostatnom imovinom za pokriće tehničkih pričuva«.

Dosadašnja točka 5., koja postaje točka 6., mijenja se i glasi:

»6. u drugim slučajevima kada Agencija utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i/ili uspostavilo zakonito postupanje i/ili osiguralo poštivanje ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa«.

U stavku 2. iza točke 10. dodaju se nova točka 11. i točke 12. i 13. koje glase:

»11. zabraniti Društvu isplatu akontacije dobiti ili dividende, dobiti ili dividende ili obavljanje isplata određenim osobama pri čemu će Agencija uzeti u obzir svu zadržanu dobit Društva kao i dobit ili dividendu koja nije isplaćena do dana donošenja te mjere

12. zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima i osobama koje su usko povezane s Društvom ili su s njim povezane osobe u smislu Zakona o trgovačkim društvima

13. ograničiti ili zabraniti Društvu slobodno raspolaganje imovinom«.

Dosadašnja točka 11. postaje točka 14.

Članak 112.

Iznad članka 161. dodaje se naslov koji glasi: »Neposredno odlučivanje«.

Članak 113.

U naslovu iznad članka 162. riječi: »ili poništavanje« brišu se.

U cijelom članku 162. riječi: »ili poništavanju« i »ili poništavanja« brišu se.

U stavku 1. točki 1. iza riječi: »ako« dodaju se riječi: »u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da«.

U točki 13. riječ: »društvo« zamjenjuje se riječju: »Društvo«.

Iza točke 13. na kraju rečenice briše se točka i dodaju točke 14. i 15. koje glase:

»14. ako Društvo ne štiti interese korisnika mirovina na odgovarajući način

15. ako u slučaju prekogranične djelatnosti Društvo ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja.«.

Članak 114.

U cijelom članku 167. riječi: »pravnim«, »pravnoj« i »pravnom« brišu se.

Članak 115.

Naslov iznad članka 182. i članak 182. brišu se.

Članak 116.

U članku 184. riječi: »mirovinskog osiguravajućeg društva« zamjenjuju se riječima: »institucije za strukovno mirovinsko osiguranje«.

Članak 117.

U članku 188. stavku 1. broj: »182.« i zarez brišu se.

Članak 118.

Članak 196. mijenja se i glasi:

»Rješenje o otvaranju, obustavi ili zaključenju stečajnog postupka nad Društvom nadležni sud dostavlja i Agenciji.«.

Članak 119.

Članak 198. mijenja se i glasi:

»(1) Člancima 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječava se ni jedno od sljedećeg:

1. razmjena informacija između nadležnih tijela u istoj državi članici pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

2. razmjena informacija između nadležnih tijela u različitim državama članicama pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

3. razmjena informacija između nadležnih tijela i bilo kojeg od sljedećih tijela ili osoba koje se nalaze u istoj državi članici prilikom obavljanja njihovih nadzornih funkcija:

a) tijela nadležnih za nadzor nad subjektima u financijskom sektoru i drugim financijskim organizacijama te tijela nadležnih za nadzor nad financijskim tržištima

b) tijela zaduženih za održavanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila

c) tijela uključenih u likvidaciju ili stečaj Društva

d) reorganizacijskih tijela čiji je cilj zaštita stabilnosti financijskog sustava

e) osoba nadležnih za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

4. otkrivanje informacija potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti tijelima koja provode likvidaciju Društva.

(2) Informacije koje prime tijela i osobe iz stavka 1. podliježu pravilima u pogledu poslovne tajne utvrđenima u članku 68. ovoga Zakona.

(3) Članci 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječavaju države članice da dopuste razmjenu informacija između nadležnih tijela i:

1. tijela nadležnih za nadzor nad tijelima uključenima u likvidaciju Društva i za druge slične postupke

2. tijela nadležnih za nadzor nad osobama zaduženima za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

3. neovisnih aktuara institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koji obavljaju nadzor nad tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te tijela nadležnih za nadzor nad tim aktuarima.«.

Članak 120.

Iza članka 198. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 198.a, 198.b i 198.c koji glase:

»Prijenos informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, europskim nadzornim tijelima i Europskom odboru za sistemske rizike

Članak 198.a

(1) Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona Agencija prenosi informacije sljedećim subjektima u svrhu obavljanja njihovih zadaća:

1. središnjim bankama i drugim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti

2. ostalim javnim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima, prema potrebi ESRB-u, EIOPA-i, EBA-i ESMA-i.

(2) Odredbama članaka od 198. do 198.c ovoga Zakona ne sprječava se tijela iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka da nadležnim tijelima priopće informacije koje su im potrebne za potrebe članka 68.a ovoga Zakona.

(3) Informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Otkrivanje informacija tijelima državne uprave nadležnima za financijsko zakonodavstvo

Članak 198.b

(1) Iznimno od članka 68. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, člankom 68.a ovoga Zakona i člankom 198.c stavkom 1. ovoga Zakona nadležna tijela i tijela državne uprave nadležna za izvršavanje zakonodavstva u području nadzora nad Društvima, institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, kreditnim institucijama, financijskim institucijama, investicijskim uslugama i društvima za osiguranje ili drugih ovlaštenih osoba za obavljanje nadzora mogu međusobno razmjenjivati povjerljive informacije.

(2) Razmjena povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je ako se provodi bonitetna kontrola te sprječavanja i sanacije propadajućih Društava.

(3) Povjerljive informacije primljene u skladu s člankom 198. ovoga Zakona i informacije dobivene izravnom provjerom mogu otkriti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg te informacije potječu ili nadležnog tijela države članice u kojoj je provedena izravna provjera.

(4) Povjerljive informacije povezane s bonitetnim nadzorom nad Društvima, parlamentarnim istražnim odborima iz članka 68.b ovoga Zakona ili višestupanjskim sudovima u postupcima u kojima Društvo sudjeluje te drugim subjektima zaduženima za istrage nad Društvom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. subjekti nadležni za istragu ili pregled djelovanja tijela koja su odgovorna za nadzor nad Društvom ili za zakone kojima je uređen taj nadzor

2. informacije su nužne za ispunjavanje nadležnosti iz točke 1. ovoga stavka

3. osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju nacionalnog prava koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi

4. ako informacije potječu iz druge države članice, te informacije smiju se otkriti uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg potječu i samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni zahtjevima utvrđenima u ovom Zakonu.

Uvjeti za razmjenu informacija

Članak 198.c

Za razmjenu informacija na temelju članka 198. ovoga Zakona, prijenos informacija na temelju članka 198.a ovoga Zakona i otkrivanje informacija na temelju članka 198.b ovoga Zakona moraju biti ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. informacije se razmjenjuju, prenose ili otkrivaju u svrhu obavljanja nadzora ili supervizije

2. primljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u članku 68. ovoga Zakona

3. ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.«.

Članak 121.

Članak 199. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljih praksi na području zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi te uže suradnje koja, ako je to primjenjivo, uključuje socijalne partnere, čime se sprječavaju narušavanja tržišnog natjecanja te stvaraju potrebni uvjeti za nesmetano obavljanje prekograničnih poslova u državama članicama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje strukovnih mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine te, ako je došlo do izmjena, o istome obavijestiti EIOPA-u koja te informacije objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na strukovno mirovinsko osiguranje, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 i bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju navedene Direktive i Uredbe, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora nad Društvima.

(6) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive (EU) 2016/2341 i u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.«.

Članak 122.

Iznad članka 199.a dodaje se naslov koji glasi: »Dostava informacija nadležnom ministarstvu«.

Članak 123.

Članak 200. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.«.

Članak 124.

Članak 201. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo:

1. ako protivno odredbi članka 5. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona izdaje povlaštene dionice ili se ne odnosi jednako prema svim dioničarima i priznaje ili ograničava prava ili povlastice određenim dioničarima ili im nameće dodatne obveze

2. ako je protivno odredbama članka 7. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona temeljni kapital manji od propisanog ili nije u cijelosti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala ili sredstva za uplatu temeljnog kapitala potječu iz zajmova ili kredita ili su na drugi način opterećena

3. ako protivno članku 11. stavku 2. ovoga Zakona obavlja prekogranične djelatnosti u drugoj državi članici bez prethodne obavijesti Agencije

4. ako protivno članku 11.b stavku 3. ovoga Zakona ne ishodi prethodnu suglasnost nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja za prekogranični prijenos portfelja

5. ako protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi odobrenje Agencije za proširenje predmeta poslovanja na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za koje mu nije izdano rješenje o odobrenju za rad

6. ako protivno članku 35. stavku 1. ovoga Zakona izravno stekne ili poveća kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo bez prethodnog odobrenja Agencije

7. ako protivno članku 35.a stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi rješenje o odobrenju Agencije za pripajanje, spajanje ili podjelu Društva

8. ako protivno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura ili ne postupi pravodobno radi osiguranja ispunjenja uvjeta da uprava Društva ima najmanje dva člana koja vode poslove i zajedno zastupaju Društvo

9. ako postupa protivno:

a) članku 39. stavku 1. ovoga Zakona tako što je član uprave Društva, član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu ili

b) članku 39. stavku 2. ovoga Zakona tako što je član uprave ili prokurist Društva, član uprave ili nadzornog odbora ili prokurist: drugog Društva ili investicijskog društva ili društva za upravljanje investicijskim fondovima ili kreditne institucije ili mirovinskog društva ili društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ili drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije ili

c) članku 39. stavku 3. ovoga Zakona tako što član uprave ili prokurist ili zaposlenik Društva obavlja poslove ili pruža usluge kojima konkurira poslovanju Društva ili obavlja usluge zbog kojih bi mogao biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva, ili ako postupa protivno

d) članku 61. stavku 1. ovoga Zakona i ne organizira poslovanje tako da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ili

e) članku 61. stavku 2. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako ne bi tijekom poslovanja u pitanje došli interesi korisnika mirovina ili

f) članku 61. stavku 3. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako bi utvrdilo, ili otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina ili

g) članku 61. stavku 4. ovoga Zakona tako što uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ne uspostavlja, ne provodi te redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa ili

h) članku 61. stavku 5. ovoga Zakona tako što ne uspostavlja ili ne provodi ili redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa ili

i) članku 61. stavku 6. ovoga Zakona i omogući da relevantne osobe Društva imaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

10. ako protivno članku 49. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona uprava Društva ne uspostavi djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje poslovima Društva ili ne donese politike u pisanom obliku u vezi s upravljanjem rizicima, ili u vezi s unutarnjom revizijom, ili u vezi s aktuarskom funkcijom ili u vezi s praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima ili u vezi s izdvojenim poslovima, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja

11. ako protivno članku 52.a stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne provodi vlastitu procjenu rizika na način primjeren njegovoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti te ne provodi i ne dokumentira vlastitu procjenu rizika ili ako procjenu rizika ne provodi najmanje jednom u tri godine ili nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi

12. ako protivno članku 53. stavku 1. ovoga Zakona uspostavi aktuarsku funkciju koja nije stalna, djelotvorna te neovisna o ostalim aktivnostima Društva ili imenuje nositelja aktuarske funkcije koji nije imenovani ovlašteni aktuar

13. ako u pogledu imenovanja i/ili razrješenja ovlaštenog aktuara ne postupi u skladu s odredbama članka 54. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona tako što ne omogući imenovanom ovlaštenom aktuaru obavljati poslove iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona ili imenuje ovlaštenim aktuarom osobu koja u tom mirovinskom osiguravajućem društvu obnaša funkciju člana uprave Društva ili člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila ili ne obavijesti Agenciju o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana ili ne imenuje drugog ovlaštenog aktuara kada Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

14. ako protivno članku 56. stavku 5. ovoga Zakona ne poduzme mjere u pogledu usklađivanja poslovanja

15. ako prilikom izračuna kapitala postupi protivno odredbi članka 75. stavka 1. ovoga Zakona pa pri izračunu kapitala ne uzme u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona

16. ako prilikom izračuna osnovnog kapitala postupi protivno odredbama članka 76. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa pri izračunu osnovnog kapitala ne uzme u obzir stavke iz stavka 1. tog članka ili pri izračunu osnovnog kapitala kao stavke odbitka ne uzme u obzir stavke navedene u stavku 2. navedenog članka

17. ako prilikom izračuna dopunskog kapitala postupi protivno odredbama članka 77. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona pa pri izračunu dopunskog kapitala Društva ne uzme u obzir podređene financijske instrumente iz stavka 1. točke 1. tog članka ovoga Zakona ili ne uzme u obzir druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona ili ako ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. navedenog članka prelazi 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća prelazi 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži ili ako pri izračunu dopunskog kapitala Društva uzima u obzir druge stavke koje nisu stavke iz stavka 3. tog članka ovoga Zakona ili ako druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona uključi kao stavke dopunskog kapitala bez prethodne suglasnosti Agencije

18. ako u pogledu stavki odbitka pri izračunu kapitala postupi protivno odredbama članka 78. ovoga Zakona pa ne umanji zbroj osnovnog i dopunskog kapitala za stavke 1. ili 2. ili 3. tog članka

19. ako u pogledu granice solventnosti postupa protivno odredbama članka 79. ovoga Zakona tako što ne računa potrebnu granicu solventnosti posebno za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne izračunava granicu solventnosti u skladu sa stavkom 2. tog članka ili u skladu s pravilnikom Agencije iz stavka 4. navedenog članka

20. ako ne održava kapital u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona tako da ima kapital koji nije najmanje jednak granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona

21. ako u pogledu jamstvenog kapitala postupi protivno odredbama članka 81. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako da ima jamstveni kapital koji ne predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona ili mu je jamstveni kapital manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

22. ako u pogledu osiguravanja granice solventnosti ne poduzme mjere u skladu s odredbama članka 82. ovoga Zakona tako da kapital zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, a uprava Društva neodgodivo ne poduzme mjere radi dostizanja potrebne visine kapitala za koje je nadležna, odnosno ne izradi prijedlog mjera za koje su nadležna druga tijela Društva i ne obavijesti Agenciju o tome

23. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 84. stavka 1. ovoga Zakona tako što ih ne oblikuje od doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo ili ne postupa u skladu sa stavkom 2. navedenog članka pa tehničke pričuve ne vodi odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne postupa u skladu sa stavkom 3. navedenog članka pa tehničke pričuve ne koristi za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama ili ostvari naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva protivno stavku 5. ili je obračuna protivno stavku 6. i 7. tog članka

24. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 85. ovoga Zakona tako što ne oblikuje odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja u skladu s pravilnikom Agencije iz stavka 2. tog članka

25. ako u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbom članka 87. ovoga Zakona tako što kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva Društvo o tome bez odgađanja ne obavijesti Agenciju i u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva i bez odgađanja ne provede mjere predviđene tim planom u cilju zaštite korisnika mirovine ili jednako ne postupi u skladu s člankom 87. stavkom 2. ovoga Zakona kod prekogranične djelatnosti za isplate mirovina povezanih s dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima

26. ako višak sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva koji prelazi 110 % ili 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo ne rasporedi u skladu s člankom 88. stavkom 3. ovoga Zakona tako što jednom četvrtinom tog viška ne poveća interventne pričuve, ili ako u skladu sa stavkom 4. ostatak iznosa viška ne raspodijeli korisnicima mirovine, ili ako u skladu sa stavkom 5. ne pripiše korisnicima mirovina višak u roku od 60 dana od prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća od strane glavne skupštine Društva

27. ako višak iz članka 88. stavka 4. ovoga Zakona ne koristi kao osnovu za uvećanje iznosa ugovorene mirovine koji postaje zajamčeni iznos mirovine u skladu s odredbama članka 88. stavka 6. ovoga Zakona

28. ako u pogledu načela ulaganja ne postupi u skladu s odredbama članka 90. stavka 1. ovoga Zakona tako što imovinu za pokriće tehničkih pričuva ne ulaže u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uzimajući u obzir načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. navedenog članka tako što ne postupi u skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti pri uzimanju u obzir mogućeg dugoročnog utjecaja odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike

29. ako u pogledu ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva postupi protivno odredbama članka 92. stavka 1. točke 1. ili točke 2. ili točke 3. ili točke 4. ili točke 5. ili točke 6. ili točke 7. ili točke 8. ili točke 9. ili točke 10. ili točke 11. ili točke 12. ovoga Zakona tako što omogući da se imovina za pokriće tehničkih pričuva ne sastoji isključivo od imovine navedene u tom članku

30. ako ne poštuje ograničenja ulaganja u skladu s odredbama članka 93. ovoga Zakona tako što uloži imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje bez ograničenja navedenih u tom članku

31. ako u pogledu pozajmljivanja postupi protivno odredbi članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

32. ako u pogledu davanja u zajam i/ili jamstva postupi protivno odredbama članka 95. stavaka 2. – 5. ovoga Zakona

33. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva protivno članku 95. stavku 6. ovoga Zakona ulaže u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva

34. ako u slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbi članka 95. stavka 7. ovoga Zakona

35. ako u pogledu vrednovanja imovine postupi protivno odredbama članka 97. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i njegovim statutom ili ne vrednuje imovinu barem jednom mjesečno

36. ako u pogledu određivanja isplate mirovine postupa protivno odredbama članka 103. ovoga Zakona tako što mirovinu ne određuje i ne isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, kako je to propisano člankom 9. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona

37. ako u pogledu isplate mirovine postupi protivno odredbama članka 104. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona korisnicima mirovina u državama članicama ili korisnicima mirovina u trećim državama pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti ili ako ne snosi troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu

38. ako u pogledu jediničnog iznosa i/ili zajamčenih isplata mirovina postupi protivno odredbama članka 108. ovoga Zakona tako što izmijeni jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata tako da takva izmjena ne utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini ili osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljenu obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata izmijeni u roku od osam dana od dana dostavljene obavijesti

39. ako u pogledu vrste mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja ne postupi u skladu s odredbama članka 112. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa ne ponudi vrste mirovina propisane stavkom 1. tog članka ili korisniku mirovine ne ponudi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. navedenog članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

40. ako ne isplaćuje mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s odredbama članka 113. stavka 1. ili stavka 3. ili stavka 4. ili stavka 5. ili stavka 6. ili stavka 7. ovoga Zakona u jednom od oblika iz stavka 1. tog članka ili ako u slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. navedenog članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine bude manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili ako u slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. navedenog članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja bude manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili u slučajevima iz stavka 3. i 4. navedenog članka Zakona, na zahtjev bračnog druga odnosno imenovanog korisnika, Društvo ne doznači sredstva za isplatu mirovine na bankovni račun istih ili korisnicima mirovine ne isplaćuje mirovinu mjesečno i unaprijed kasnije od dana utvrđenog ugovorom o mirovini ili ne isplati mirovinu i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja

41. ako prilikom isplate mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne postupa u skladu s odredbama članka 115. stavka 1. ovoga Zakona tako što ne ponudi doživotnu mirovinu ili ne postupi u skladu sa stavkom 5. tog članka tako što isplati djelomičnu jednokratnu isplatu korisniku mirovine u visini većoj od 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu

42. ako u pogledu usklađivanja visine mirovine ne postupa u skladu s odredbom članka 116. ovoga Zakona tako što ne usklađuje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište

43. ako sklopi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 133. stavka 1. ovoga Zakona

44. ako u pogledu naplate naknade za pokrivanje troškova mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbama članka 135. stavka 1. ovoga Zakona tako što od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda odbije više od 1,5 % od primljene doznake jednokratno ili odbije više od 0,17 % od primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine

45. ako ne dostavi i/ili ne učini dostupnim Agenciji dokumentaciju i/ili izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 141. stavka 1. ovoga Zakona

46. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 143. stavka 1. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne omogući obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora ili ne postupi u skladu sa stavkom 3. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne uruči svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba ili ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima

47. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 144. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora

48. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 145. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne preda dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava i komponente informacijskog sustava

49. ako ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbama članka 158. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

50. ako ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbom članka 160. stavka 4. ovoga Zakona

51. ako počne obavljati poslove protivno odredbama članka 180. ovoga Zakona tako što glavna skupština donese odluku da Društvo nastavlja s obavljanjem poslova, a bez ponovno dobivenog odobrenja za rad Agencije.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.«.

Članak 125.

U članku 202. stavku 1. točka 3. briše se.

Dosadašnje točke od 4. do 6. postaju točke od 3. do 5.

Dosadašnja točka 7., koja je postala točka 6., mijenja se i glasi:

»6. postupa protivno članku 48. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona Društvo, ako članovi uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici u pogledu urednog obavljanja svoje djelatnosti odnosno dužnosti ne izvršavaju svoje obveze, ne poduzimaju mjere radi izbjegavanja, sprečavanja i upravljanja sukobom interesa ili se ne pridržavaju odredaba ovoga Zakona i svih propisa te im interesi korisnika mirovina nisu prioritet ili svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa korisnika mirovine i integriteta tržišta kapitala«.

Dosadašnja točka 8., koja je postala točka 7., mijenja se i glasi:

»7. protivno članku 50. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne osigura sustav upravljanja rizicima koji je djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka u skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti te ne obuhvati sve rizike koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi«.

Dosadašnje točke od 9. do 19. postaju točke od 8. do 18.

Dosadašnja točka 20., koja je postala točka 19., mijenja se i glasi:

»19. protivno članku 100. stavku 3. ili članku 100.b stavku 1. ovoga Zakona ne dostavi revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona ili ih ne dostavi u roku od 15 dana od izdavanja revizorskog izvješća, odnosno najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju ili ako isto revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva više od sedam uzastopnih godina«.

Dosadašnje točke od 21. do 28. postaju točke od 20. do 27.

Iza dosadašnje točke 29., koja je postala točka 28., dodaju se nova točka 29. i točka 30. koje glase:

»29. postupi protivno članku 100.a stavku 2. ovoga Zakona tako da Agenciji ne dostavi odluku o imenovanju revizorskog društva

30. postupi protivno članku 100.e stavku 6. ili stavku 7. ovoga Zakona tako da Društvo objavi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ne osigura da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni ili ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, ne osigura njihovo povlačenje iz javne objave ili na svojim internetskim stranicama bez odgađanja ne izvijesti o navedenom.«.

Članak 126.

U članku 205. stavku 1. riječi: »stavaka 1. i 9.« zamjenjuju se riječima: »stavka 2. ili članka 100.d stavka 4.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje:

1. ne dostavi Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za Društvo u skladu s člankom 100.a stavkom 3. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o pismu preporuka danom upravi Društva u skladu s člankom 100.d stavkom 1. ovoga Zakona

3. ne obavijesti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do okolnosti iz točaka 1. ili 2. ili 3. stavka 2. članka 100.d ovoga Zakona

4. obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja Društva protivno članku 100.b stavku 2. odnosno društvo obavlja zakonsku reviziju Društva sljedeće četiri godine ili obavlja druge poslove tijekom razdoblja propisanih u točkama 1. ili 2. stavka 2. članka 100.c ovoga Zakona.«.

Članak 127.

U članku 206. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. protivno članku 9. stavku 1. ili članku 10. stavku 1. ovoga Zakona obavlja poslove koji ne ulaze u predmet poslovanja Društva

2. protivno članku 11.a stavku 3. ovoga Zakona unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona

3. protivno članku 28. stavku 1. ovoga Zakona kao namjeravani stjecatelj bez prethodnog odobrenja Agencije stekne udjel u Društvu na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % kvalificiranih udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva, odnosno ako bi Društvo postalo Društvo kći

4. protivno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona prethodno pisano ne obavijesti Agenciju da je donijela odluku o prodaji ili drugom načinu otuđenja svojih dionica tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje

5. protivno članku 122. stavku 1. ovoga Zakona nudi mirovinske programe u vremenu u kojem joj je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo oduzelo odobrenje za rad u skladu s posebnim propisima

6. protivno članku 123. ovoga Zakona ne postupa prema potencijalnim korisnicima mirovine u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima prije sklapanja ugovora o mirovini i za vrijeme trajanja ugovora o mirovini u pogledu dostavljanja predugovornih informacija, točnosti podataka ili isplaćenim iznosima provizije ili podacima za koje Društvo nudi programe isplate mirovina ili Društvu ne prosljeđuje prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovini, ne koristi se isključivo promidžbenim sadržajima koje odobri Društvo.«.

U stavku 3. dodaju se točke 4. i 5. koje glase:

»4. protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora Društva ne odluči o pitanjima iz svoje nadležnosti propisanim točkama 1. do 4. tog stavka ili ako protivno stavku 2. toga članka ne prati primjenu internih akata Društva

5. protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora postupa protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu provođenja nadzora, davanja suglasnosti i mišljenja i podnošenja izvješća.«.

Članak 128.

U cijelom tekstu Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) riječi: »granica solventnosti« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »potrebna granica solventnosti« u odgovarajućem broju i padežu.

U cijelom tekstu Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima riječi: »mirovinsko osiguravajuće društvo iz druge države članice« zamjenjuju se riječima: »institucija za strukovno mirovinsko osiguranje« u odgovarajućem broju i padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 129.

Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i upisano je u sudski registar nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu.

Članak 130.

(1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 49.b stavka 11. koji se dodaje člankom 38. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 64. stavka 5. koji se mijenja člankom 51. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 81.a stavka 3. koji se dodaje člankom 63. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 84. stavka 5. koji se mijenja člankom 65. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 131. stavka 4. koji je dodan člankom 95. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

Članak 131.

(1) Pravilnik iz članka 26. stavka 8. koji se mijenja člankom 19. ovoga Zakona, članka 38. stavka 10. i 11. koji se mijenja člankom 29. ovoga Zakona, članka 41. stavka 11. koji se mijenja člankom 30. ovoga Zakona, članka 100. stavka 4. koji se mijenja člankom 78. ovoga Zakona i članka 138.a koji se dodaje člankom 102. ovoga Zakona Agencija će donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.):

– Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 101/14.)

– Pravilnik o minimalnim standardima, načinu izračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14., 45/16. i 42/17.)

– Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14. i 121/16.)

– Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava (»Narodne novine«, br. 98/14.)

– Pravilnik o redovitim izvješćima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 86/14.)

– Pravilnik o adekvatnosti kapitala mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 74/14. i 121/16.)

– Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i mrežnoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara (»Narodne novine«, br. 7/16.)

– Pravilnik o reviziji izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14.) i

– Pravilnik o obrazovnom programu i ispitu za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova, ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, brokera i investicijskog savjetnika (»Narodne novine«, br. 133/15.).

Članak 132.

(1) Svi postupci za dobivanje odobrenja, ovlaštenja, suglasnosti i dozvola te postupci nadzora koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona i koji su u nadležnosti Agencije dovršit će se u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.).

(2) Odobreni jedinični iznosi mirovina iz članka 106. stavka 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i odobreni obrasci ugovora o mirovini moraju se uskladiti s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Nakon provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka Društvo je u obvezi ponuditi korisniku mirovine s kojim je sklopilo ugovor o mirovini nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka, sklapanje novog ugovora o isplati mirovine i djelomičnu jednokratnu isplatu iz članka 84. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 90 dana od donošenja Pravilnika iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

(4) Odredba članka 86. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuje se na sve ugovore o članstvu prema Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18.) sklopljene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 133.

(1) Bivšem članu obveznog mirovinskog fonda – korisniku mirovine prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), koji je ostvario staž osiguranja s povećanim trajanjem te mu je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona određena osnovna mirovina, odredit će se i isplaćivati mirovina samo na temelju članka 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.), kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, ako korisnik mirovine zahtjev za određivanje mirovine samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti podnese Društvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Društvo će obustaviti isplatu mirovine prema ugovoru o mirovini odnosnom korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine prema stavku 1. ovoga članka i taj zahtjev bez odgađanja uputiti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja korisniku isplaćuje osnovnu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz obavijest o datumu obustave isplate mirovine.

(3) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijet će rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu prema članku 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.).

(4) Mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca s kojim je Društvo obustavilo isplatu mirovine određene na temelju ovoga Zakona.

(5) Društvo će sredstva prenesena s osobnog računa korisnika mirovine, umanjena za svotu iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona i za svote isplaćene mirovine, u roku od 30 dana po primitku zahtjeva prenijeti u državni proračun.

(6) Zahtjev za određivanje mirovine prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.) ujedno je i zahtjev za raskid ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Društvo će izvijestiti Središnji registar osiguranika u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun.

Članak 134.

Članovi obveznog mirovinskog fonda koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarili pravo na mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona još nisu odabrali Društvo za isplatu mirovine, rasporedit će se jednako u sva Društva rasporedom Središnjeg registra osiguranika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 135.

(1) Društvo je dužno, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pisano ponuditi korisnicima mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja izmjenu ugovora o mirovini tako da im se mirovina usklađuje prema odredbama članka 87. ovoga Zakona, a uz tu ponudu dostaviti novi izračun mirovine izrađen u skladu s odredbama članka 87. ovoga Zakona te pozvati korisnike da u roku od najdulje 15 dana od dana primitka ponude dostave pisani odgovor Društvu prihvaćaju li tu ponudu.

(2) U slučaju da korisnik ne odgovori na navedenu ponudu u ostavljenom roku ili prihvati navedenu ponudu izvan ostavljenog roka, smatra se da nije pristao na navedenu ponudu.

(3) U slučaju da korisnik mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja prihvati ponudu novog izračuna i usklađenja mirovine iz stavka 1. ovoga članka, Društvo je dužno izmijeniti postojeći ugovor o mirovini i korisniku mirovine nastaviti isplaćivati mirovinu u skladu s prihvaćenom ponudom, počevši od prvog dana idućeg mjeseca nakon izmjene ugovora o mirovini.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik se može osobno obratiti Društvu godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i zatražiti ponudu novog izračuna mirovine.

Članak 136.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

Klasa: 022-03/18-01/165

Zagreb, 7. prosinca 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.