NN 105/2018 (29.11.2018.)

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (»Narodne novine«, br. 139/10. i 19/14.) Hrvatski sabor na sjednici 21. studenoga 2018. donio je

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2017. GODINU

Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti[1](Narodne novine, broj 19/2014), koji je stupio na snagu 12. veljače 2014., definirano je fiskalno pravilo strukturnog salda i rashoda općeg proračuna te dodatno privremeno fiskalno pravilo.

PRAVILO STRUKTURNOG SALDA I RASHODA OPĆEG PRORAČUNA

Fiskalno pravilo strukturnog salda izraženo udjelom u bruto domaćem proizvodu (u daljnjem tekstu: BDP) ostvarivat će se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja, pri čemu rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očekivani porast cijena. Pravilo strukturnog salda osigurava da kretanje manjka općeg proračuna i javnog duga bude u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu odnosno da manjak ne bude veći od 3% BDP-a, a javni dug ne veći od 60% BDP-a.

Odbor za ekonomska i financijska pitanja utvrdio je minimalni srednjoročni proračunski cilj za RH od -1,75% BDP-a. S obzirom da je u 2017. godini ostvaren višak općeg proračuna od 0,8% BDP-a, a uzevši u obzir projekcije potencijalnog BDP-a iz Programa konvergencije za razdoblje 2018. – 2021., RH je ostvarila strukturni višak od 0,9% BDP-a, čime je trenutno značajno iznad svog srednjoročnog proračunskog cilja.

Tablica 1. Izračun strukturnog salda općeg proračuna u 2016. i 2017. godini

Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

Godišnji rast rashoda općeg proračuna ograničen je referentnom potencijalnom stopom rasta BDP-a, koju utvrđuje Europska komisija (u daljnjem tekstu: EK). Pritom su dozvoljena izuzeća za pojedine kategorije rashoda, kao što su: rashodi za kamate, rashodi za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja, godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna te godišnje promjene u ciklički osjetljivim rashodima koju utvrđuje EK. Uzevši u obzir sve navedeno, procjenjuje se da su rashodi proračuna opće države u 2017. godini rasli 1,8%, što je značajno ispod referentne stope potencijalnog stopa rasta od 3,6%, a koju je EK utvrdila u ocjeni Programa konvergencije za razdoblje 2017. – 2020.

PRIVREMENO FISKALNO PRAVILO

U okviru Zakona definirano je i dodatno privremeno fiskalno pravilo, prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama. Pritom rashodi općeg proračuna ne uključuju rashode za kamate, rashode za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja i godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna.

Primjena ovog fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda općeg proračuna s jedne strane te očekivanog kretanja bruto domaćeg proizvoda u trenutku izrade proračuna, s druge strane. U izračunima se koriste iznosi rashoda općeg proračuna vezani uz aktualno Izvješće o proračunskom manjku i razini duga opće države koje je pripremio i objavio Državni zavod za statistiku u travnju 2018. godine, sukladno ESA 2010 metodologiji.

Statistički obuhvat uključuje veći broj jedinica nego što su uključene u proračunski obuhvat. Važno je naglasiti kako se, ponajprije, sukladno metodologiji ESA 2010, iz izračuna ukupnih prihoda i rashoda općeg proračuna isključuju prihodi i rashodi financirani iz programa EU kojima je krajnji korisnik jedinica izvan općeg proračuna. Tako se, primjerice, subvencije poljoprivrednicima ili tekući i kapitalni transferi jedinicama izvan općeg proračuna, koji se financiraju iz EU sredstava, isključuju iz ukupnih prihoda i ukupnih rashoda općeg proračuna.

Nadalje, u skladu s fiskalnim pravilom, u rashode općeg proračuna u 2017. godini ne uključuju se rashodi za kamate u iznosu od 9,8 milijardi kuna kao niti rashodi za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja, kojima je krajnji korisnik jedinica unutar općeg proračuna i to u iznosu od 2,5 milijardi kuna. Nastavno na navedeno, rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila u 2017. iznose 152,2 milijarde kuna dok su u 2016. godini iznosili 150,8 milijardi kuna.

Tablica 2. Prikaz zadovoljenja dodatnog fiskalnog pravila u 2016. i 2017. godini

Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

Kao što je vidljivo iz navedenih izračuna i ovo fiskalno pravilo za 2017. godinu je zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila povećani su za 0,9%, dok je procijenjeni bruto domaći proizvod u tekućim cijenama, koji je bio korišten prilikom posljednjih izmjena i dopuna državnog proračuna za 2017. godinu, bilježio međugodišnje povećanje od 4,3%. Ukoliko uspoređujemo rashode općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila s ostvarenim bruto domaćim proizvodom u 2017., vidimo da je fiskalno pravilo također ispunjeno jer su rashodi općeg proračuna povećani za 0,9%, a međugodišnji rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio je 4%.

PRAVILO JAVNOG DUGA

Kao članica EU, RH obvezna je pridržavati se svih fiskalnih pravila koji su propisani Paktom o stabilnosti i rastu te dobivenim Preporukama Vijeća EU u okviru Europskog semestra. Ta pravila osim strukturnog salda i pravila rashoda uključuju i pravilo javnog duga.

Pravilo javnog duga određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravnim odredbama EU. Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjiti po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama EU, tj. po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje. To znači da bi udio javnog duga u BDP-u trebao prosječno padati za 1,2 postotna boda godišnje. Podaci pokazuju kako je udio javnog duga u BDP-u smanjen sa 80,6% krajem 2016. na 78% BDP-a krajem 2017. godine, čime je u posljednje dvije godine javni dug pao za 5,9 postotnih bodova, odnosno prosječno za gotovo 3 postotna boda godišnje. Time je zadovoljeno i ovo fiskalno pravilo iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Grafikon 1. Kretanje javnog duga u razdoblju 2014. – 2017.

Klasa: 400-06/18-01/02

Zagreb, 21. studenoga 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.