Objavljeno u NN 16/07 od 09.02.2007.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Proglašavam Zakno o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. siječnja 2007. godine. Klasa: 011-01/07-01/01 Urbroj: 71-05-03/1-07-2 Zagreb, 31. siječnja 2007.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave i Hrvatskoga geodetskog instituta, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 2.

Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Podaci državne izmjere i katastra nekretnina javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se na uvid, a isprave, ispisi, zračne snimke i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama. Podaci državne izmjere i katastra nekretnina (izvod ili prijepis posjedovnog lista, kopija katastarskoga plana i potvrde) izdani u analognome i digitalnome obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

Članak 4.

Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi. Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su Područnim uredima za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjemu tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Članak 5.

Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju petogodišnjih i godišnjih programa. Programima iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjemu tekstu: Program) utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografske izmjere i izradba državnih karata, izmjera i označivanje državne granice, izradba katastra nekretnina te izvori financiranja za provedbu Programa. Petogodišnje programe donosi Hrvatski sabor, a godišnje programe Vlada Republike Hrvatske. Petogodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«. Sredstva potrebna za izvršenje Programa te za izradbu i održavanje katastra nekretnina osiguravaju se u državnome proračunu te iz drugih izvora. U osiguravanju sredstava za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina mogu sudjelovati županije, gradovi, općine te druge zainteresirane pravne i fizičke osobe. Jedinice lokalne samouprave mogu u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova, odlukom predstavničkog tijela. Odlukom iz stavka 7. ovoga članka odredit će se visina sredstava koje trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu.

II. DRŽAVNA IZMJERA Članak 6.

Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske metode, metode satelitske geodezije, daljinskoga istraživanja i dr.)

Članak 7.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju: – osnovne geodetske radove, – topografsku izmjeru i izradu državnih karata, – izmjeru i označivanje državne granice na kopnu.

1. Osnovni geodetski radovi Članak 8.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskoga referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.

Članak 9.

Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama. Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Članak 10.

Osnovni su geodetski radovi: – uspostavljanje i održavanje polja stalnih točaka geodetske osnove normirane gustoće, koja čine osnovu geodetskoga referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima, – provođenje neprekidne kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove te određivanje odnosa (parametara transformacije) između geodetskoga referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava, – postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koje obuhvaćaju radove satelitske, terestičke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i magnetometrijske izmjere najviše točnosti, – određivanje parametara Zemljinoga polja sile teže u Republici Hrvatskoj, – uspostavljanje i održavanje trajnoga višenamjenskog sustava za satelitsko pozicioniranje za potrebe državne izmjere, katastra nekretnina, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava. Rezultat osnovnih geodetskih radova su položajne koordinate, visine, ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi. Položajne koordinate, visine i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike Hrvatske. Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i položajnim opisima stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava. Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donijet će ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjemu tekstu: ravnatelj).

2. Topografska izmjera i izradba državnih karata Članak 11.

Topografska izmjera detaljna je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata zemljine površine koja se izvodi pridruživanjem objekata pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, vodovi, prometnice, vegetacija, vode, reljef i područja), jednoznačnim prostornim geometrijskim određivanjem, opisivanjem atributima i imenovanjem. Službena državna karta kodirana je slika prirodnih objekata i građevina iz stavka 1. ovoga članka koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Članak 12.

Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata. Podaci topografske izmjere obrađuju se i pohranjuju u topografske baze podataka koje uspostavlja, vodi i održava Državna geo­detska uprava. Iz podataka topografskih baza kartografskim se postupcima uspostavljaju službene kartografske baze podataka. Topografske i kartografske baze podataka iz stavka 2. i 3. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.

Članak 13.

Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata: – Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000, – ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem, – detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000, – preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem. Službene državne karte izrađuju se i prikazuju u sustavu neprekinutog niza listova za cijelo područje Republike Hrvatske. Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava može za posebne potrebe izrađivati tematske karte odgovarajućih mjerila. Službene tematske i druge karte koje se po posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 14.

Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila, propisuje ravnatelj pravilnikom.

3. Izmjera i označivanje državne granice Članak 15.

Za poslove izmjere, označivanja, obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je Državna geodetska uprava. Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, Zakonom o nadzoru državne granice te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama. Poslovi izmjere, označivanja, obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu Ministarstvu unutarnjih poslova.

Članak 16.

Podaci o određivanju i označivanju granične crte te podaci o obliku, veličini položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o granici izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i kao takvi unose se u evidenciju o državnoj granici. Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

Članak 17.

Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici. Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u geodetskome referentnom sustavu Republike Hrvatske, a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora. Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje ravnatelj pravilnikom.

III. KATASTAR NEKRETNINA Članak 18.

Katastar nekretnina evidencija je o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 19.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju: 1. određivanje katastarskih prostornih jedinica, 2. katastarsku izmjeru i tehničku reambulaciju, 3. izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina, 4. održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođivanje katastru nekretnina, 5. pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina.

1. Određivanje katastarskih prostornih jedinica Članak 20.

Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica. Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice. Granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima. Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskoga dobra.

Članak 21.

Katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnome postupku.

Članak 22.

Da bi se katastarske čestice mogle osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina, lomne točke njihovih granica moraju biti određene u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 23.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru prostorne su jedinice katastra nekretnina za koje se izrađuje katastarski operat.

Članak 24.

Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja). Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja).

Članak 25.

Katastarsko područje na moru obuhvaća obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i onaj dio morske obale koji je u režimu pomorskoga dobra.

Članak 26.

Područje, granice i ime katastarske općine određuje Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa. Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za more.

Članak 27.

Katastarska izmjera prikupljanje je i obradba svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.

Članak 28.

Tehnička reambulacija ograničeno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera. U okviru tehničke reambulacije iz postojećeg katastra zemljišta, preuzet će se, obraditi i prilagoditi oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina. Ostali potrebni podaci prikupit će se i obraditi po pravilima katastarske izmjere.

Članak 29.

Katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provode se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio. Ako se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provode za dio katastarske općine taj dio mora biti točno opisan, pored ostalog i navođenjem katastarskih čestica na kojima se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi.

Članak 30.

U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju sljedeći podaci: 1. podaci o međama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske čestice, 3. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, 4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način, 5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

Članak 31.

Podacima o međama i drugim granicama (podaci o lomnim točkama međa i drugih granica) te podatkom o adresi katastarske čestice opisuje se njezin položaj i oblik. Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama. Za obilježivanje granica katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici odlučni su postojeći katastarski podaci. Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice na način da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu i sl. Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz Registra prostornih jedinica te iz odluka tijela nadležnih za donošenje odluka o ulicama i trgovima.

Članak 32.

Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabe određenih ovim Zakonom. Vrste uporabe mogu biti sljedeće: – za poljoprivredna zemljišta: nerazvrstano poljoprivredno zemljište, oranica, oranica-staklenik, oranica-plastenik, vrt, vrt-staklenik, vrt-plastenik, voćnjak, voćnjak-rasadnik, maslinik, maslinik-rasadnik, vinograd, vinograd-rasadnik, livada, pašnjak, trstik i ribnjak, – za šumska zemljišta: šuma i ostalo šumsko zemljište, – za unutrašnje vode: rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija, rukavac, bara i močvara, – za površine mora: more, ribogojilište i marikultura, – za prirodno neplodno zemljište: neplodno zemljište, stjenjak, kamenjar, golet, gromača, pijesak, klizište, vododerina, sprud, stjenovita obala, šljunčana obala i pješčana obala, – za zemljište privedeno svrsi: izgrađeno zemljište, zemljište pod zgradama, dvorište, park, zemljište za sport i rekreaciju, dječje igralište, tržnica, sajmište, groblje, uređena plaža, luka, marina, zračna luka, kamenolom, šljunčara, pješčenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta i željeznička pruga. Katastarskoj čestici može se pridružiti podatak i o kojoj drugoj vrsti uporabe ako je evidentiranje te vrste uporabe propisano poseb­nim zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 33.

Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način na koji se upotrebljavaju. Oranice, livade, pašnjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljište iskazat će se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 500 metara kvadratnih. Vrtovi, voćnjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci i šume iskazat će se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 200 metara kvadratnih Šumska zemljišta koja nisu šume iskazat će se kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 500 metara kvadratnih. Zemljišta koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka pridružuju se većemu ili pretežitijemu načinu uporabe. Zemljišta uz zgrade i dvorišta koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka svrstavaju se u dvorišta.

Članak 34.

Na temelju podataka o načinu uporabe katastarskih čestica i njihovih dijelova izrađuje se pregled područja pojedinih vrsta uporabe. Područja pojedinih vrsta uporabe evidentiraju se u okviru katastarske općine ili katastarskoga područja na moru kao poseban sloj podataka uz poštivanje posebnih propisa za određena zemljišta (šume, poljoprivredna zemljišta i dr.). Područja pojedinih vrsta uporabe ne mogu se preklapati.

Članak 35.

Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.

Članak 36.

Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnome pravnom režimu katastarskoj čestici. Ako se katastarskoj čestici pridruži podatak o nekom posebnome pravnom režimu o tome se pridruživanju obaviještava nadležni zemljišnoknjižni sud. Posebni pravni režimi na zemljinoj površini iskazuju se i evidentiranjem područja posebnoga pravnog režima. Podaci o području posebnoga pravnog režima evidentiraju se kao poseban sloj podataka na temelju službenih dokumenata kojima su određena područja pod posebnim pravnim režimom. Katastarskoj čestici pridružuje se podatak o sljedećim poseb­nim pravnim režimima: 1. pomorsko dobro (PD), 2. vodno dobro (VD), 3. kulturno dobro (KD), 4. strogi rezervat (SR), 5. nacionalni park (NP), 6. posebni rezervat (PR), 7. park prirode (PP), 8. regionalni park (RP), 9. spomenik prirode (SP), 10. značajni krajobraz (ZK), 11. park šuma (PŠ), 12. spomenik parkovne arhitekture (SA), 13. štićeno područje (ŠP), 14. zemljište posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), 15. područje graničnog prijelaza (GP). Katastarskoj se čestici pridružuje i podatak o kojemu drugom posebnom pravnom režimu ako je posebnim zakonom određeno da se podaci o tom režimu vode u katastru nekretnina. Katastarske čestice koje se nalaze u području za koje je uspostavljen posebni pravni režim označuju se kraticom tog režima u skladu s ovim Zakonom, a tako se označuju i kad samo dio čestice pripada području posebnoga pravnog režima.

Članak 37.

U okviru katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, katastarskoj će se čestici odrediti broj katastarske čestice.

Članak 38.

Zgrade i druge građevine su, u smislu ovoga Zakona, objekti nastali gradnjom za koje je ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određeno da se evidentiraju u katastru nekretnina. Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja. Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati i prikazivati kao zasebne ako tvore zasebnu tehničko-tehnološku, odnosno uporabnu cjelinu. U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevna dokumentacija. Zgrade se mogu evidentirati i prikazivati ako su trajnog karaktera i ako je njihova tlocrtna površina veća od 10 metara kvadratnih. Zgrade čije je evidentiranje posebno značajno (npr. trafostanice) kao i zgrade koje se koriste za stanovanje, mogu se evidentirati i prikazivati i ako je njihova tlocrtna površina manja od 10 metara kvadratnih. Zgrade koje se koriste za stanovanje mogu se evidentirati i prikazivati kao zgrade ako je sagrađena njihova prva etaža i ako su useljene.

Članak 39.

U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za zgrade i druge građevine prikupljaju se i obrađuju podaci o njihovu položaju i obliku, o njihovim kućnim brojevima, o načinu njihove uporabe te podaci o tome da li se zgrada ili druga građevina može rabiti u skladu s propisima o gradnji. Položaj i oblik zgrade ili druge građevine iskazuje se tlocrtnim prikazom zgrade ili druge građevine na katastarskom planu. Kućni brojevi iskazuju se na temelju podataka prikupljenih na terenu i u skladu s podacima Registra prostornih jedinca tako da se za građevinu kojoj je određen kućni broj ili brojevi prikažu ti brojevi te njihova pripadnost naselju, ulici, trgu i sl. Način uporabe zgrada iskazuje se u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Tlocrtne površine zgrada iskazuju se u kvadratnim metrima i u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Zgrade koje se po prvi puta evidentiraju u katastru nekretnina i koje nisu bile evidentirane u katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi, a za koje nije priložen akt na temelju kojeg se može graditi, prikazuju se samo na katastarskom planu, u posebnom sloju podataka. O zgradama i drugim građevinama iz stavka 6. ovoga članka po službenoj se dužnosti obavještava građevinska inspekcija.

Članak 40.

U postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i podaci o nositeljima prava na nekretninama na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.), kao i izjava zainteresiranih stranaka. Podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni u katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji pomoćni su podaci koji služe za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

Članak 41.

Na temelju katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, izrađuje se elaborat katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije. Elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije uz ostale dijelove obvezatno sadrži katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i popisne listove. Elaborat katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, potvrđuje se prije njegovog izlaganja na javni uvid. O potvrđenome elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije obavještava se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i nadležni općinski sud.

Članak 42.

Katastarska čestica utvrđena katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom u pravilu se svrstava u zaseban popisni list i za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predstavlja zasebnu nekretninu. Više katastarskih čestica može biti svrstano u isti popisni list kada to zahtijeva vlasnik katastarskih čestica i tada one, za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere, odnosno tehnič­ke reambulacije, predstavljaju jednu nekretninu.

Članak 43.

Način prikupljanja i obradbe podataka prikupljenih u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije te postupke koji se u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 44.

Katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode se u skladu s programima iz članka 5. ovoga Zakona. U provođenju katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji uređuju pitanja prostornog uređenja i gradnje.

Članak 45.

Odluku o katastarskoj izmjeri, odnosno tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, a u skladu s programom iz članka 5. ovoga Zakona. Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija. Nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara). Područni uredi za katastar, odnosno ured Grada Zagreba poduzimaju odgovarajuće mjere da nositelji prava na zemljištu pravilno i pravodobno obilježe granice zemljišta i ta tijela provode stručni nadzor nad obavljanjem tog posla. Nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozvaju na obilježivanje granica zemljišta. Nositeljima prava na zemljištu osigurava se stručna pomoć pri obilježivanju granica zemljišta bez naknade. Ako nositelji prava na zemljištu ne obilježe granice svog zemljišta, obilježivanje će se izvršiti na njihov trošak. Pogreške koje nastanu zbog neobilježivanja granica zemljišta ispravit će se na trošak nositelja prava na zemljištu. Iznos troška za obilježivanje granica neobilježenih zemljišta i iznos troška za ispravak pogrešaka koje nastanu zbog neobilježivanja granica zemljišta, rješenjem određuje područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, u skladu s pravilnikom iz članka 148. stavka 2. ovoga Zakona. Tijela nadležna za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima dužna su područnim uredima za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, dostaviti dokumente kojima su posebni pravni režimi uspostavljeni u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka.

3. Izradba i održavanje katastarskog operata katastra nekretnina Članak 46.

Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (u daljnjemu tekstu: izlaganje na javni uvid) i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina. Izlaganje na javni uvid provodi povjerenstvo Državne geodetske uprave, koje imenuje ravnatelj, istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljišne knjige. Osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehnič­ke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka. Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora. Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji. Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid. Neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku. Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba. Način izlaganja na javni uvid propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 47.

Katastarski operat katastra nekretnina stavlja se u primjenu danom otvaranja zemljišne knjige na temelju odluke ravnatelja. Ravnatelj donosi odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina na temelju obavijesti ministra nadležnog za poslove pravosuđa o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu o kojoj je riječ, odnosno na temelju obavijesti o tome da su za dio katastarske općine za koji je provedena katastarska izmjera ili tehnička reambulacija sastavljeni svi zemljišnoknjižni ulošci. Prije stavljanja u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina u njega će se preuzeti potrebni podaci zemljišne knjige. Odlukom o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina za cijelu katastarsku općinu ili njezin dio izvan uporabe stavlja se dotadašnji cijeli katastarski operat katastra zemljišta ili dio tog operata. Katastarski operat ili dio tog operata stavljen izvan uporabe pohranit će se u nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba.

Članak 48.

Katastarski operat za katastarsko područje na moru izrađuje se na temelju podataka o određivanju granice pomorskoga dobra i podataka o koncesijama na pomorskome dobru. Katastarske čestice koje tvore nekretnine na morskoj obali dane u koncesiju, a koje obuhvaćaju pomorsko dobro na kopnu i na moru vode se i u okviru katastarskih općina.

Članak 49.

Katastarski operat katastra nekretnina sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama i drugim građevinama, područjima pojedinih vrsta uporabe zemljišta, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini te podatke o nositeljima prava na nekretninama. Podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu izvorni katastarski podatci nego podaci zemljišne knjige koji se u katastarski operat katastra nekretnina preuzimaju.

Članak 50.

Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine: – katastarski plan, – elaborat geodetske osnove, – digitalni ortofotoplan i digitalni model terena, – zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata. Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine: – popisi (katastarskih čestica, zgrada i drugih građevina, područja pojedinih vrsta uporabe, područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica), – posjedovni listovi, – pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena), – zbirka isprava. Katastarski plan katastra nekretnina vodi se u elektroničkome obliku. Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana vođenog u elektroničkome obliku. Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu: – broj katastarske čestice, – adresa katastarske čestice, – način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, – podaci o zgradama i drugim građevinama, – površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način.

Članak 51.

Izvod iz digitalnoga katastarskog plana (kopija katastarskoga plana), prijepis posjedovnog lista i izvod iz posjedovnog lista te potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerovljene pečatom i potpisom službene osobe. Podaci katastarskog operata mogu se upotrijebiti za pružanje usluga strankama na temelju njihova zahtjeva. Podaci katastarskog plana vođenog u elektroničkome obliku mogu se upotrijebiti za izradbu prostornih podloga za posebne potrebe. Podaci sadržani u bazi katastarskih podataka koji sadrže i podatke o vlasnicima mogu se upotrijebiti u skladu s propisom koji uređuje korištenje Baze zemljišnih podataka (u daljnjemu tekstu: BZP).

Članak 52.

Sadržaj i oblik katastarskih operata katastra nekretnina propisuje ravnatelj pravilnikom. Unošenje podataka u katastarski operat o nekretninama koje se koriste za djelatne potrebe obrane uredit će sporazumno ministar nadležan za poslove obrane i ravnatelj.

Članak 53.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica (parcelacija) provodi se u katastarskome operatu na temelju parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku. Za izradbu parcelacijskih elaborata katastra nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskome operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni treba to dokazati.

Članak 54.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjena podataka o zgradama i drugim građevinama provodi se u katastarskome operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnome postupku. Građevine koje su uklonjene sukladno posebnim propisima brišu se iz katastarskog operta katastra nekretnina na temelju zapisnika o uklanjanju građevine po službenoj dužnosti. Geodetski elaborat u okviru kojega će se iskazati podaci o brisanju građevine iz stavka 2. ovoga članka izrađuje nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, po službenoj dužnosti.

Članak 55.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje načina uporabe katastarske čestice i promjena područja pojedine vrste uporabe provodi se u katastarskome operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnome postupku.

Članak 56.

Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se, u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena.

Članak 57.

Nositelji prava na nekretninama dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na nekret­ninama koja utječe na podatke upisane u katastar nekretnina. Za promjene na nekretninama iz stavka 1. ovoga članka koje utvrdi sam, ili za koje sazna na drugi način, područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, pokreće postupak radi upisa u katastar nekretnina po službenoj dužnosti. Fizička ili pravna osoba, nositelj prava na nekretninama, dužna je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskome operatu katastra nekretnina. Za promjene koje nositelji prava nisu prijavili odgovarajući će se elaborati izraditi o trošku vlasnika nekretnine. Iznos troška za izradu elaborata iz stavka 4. ovoga članka rješenjem određuje područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, u skladu s pravilnikom iz članka 148. stavka 2. ovoga Zakona. Pogrešno evidentirani podaci u katastru nekretnina ispravljaju se na temelju geodetskog elaborata za ispravak podataka katastra nekretnina i konačnog rješenja donesenoga u upravnome postupku.

Članak 58.

Nositelji prava na nekretninama obaviještavaju se o izradbi parcelacijskog ili geodetskog elaborata te su dužni pokazati granice zemljišta na kojima imaju prava. Obilježavanje granica zemljišta u okviru izrade parcelacijskog ili geodetskog elaborata obavljaju ovlašteni geodetski stručnjaci. U slučaju spora oko međa potrebno je međe predhodno urediti u posebnome postupku. Međe uređene u posebnome postupku evidentiraju se u katastru zemljišta na temelju geodetskog elaborata koji se izrađuje na trošak zainteresiranog nositelja prava na zemljištu.

Članak 59.

Parcelacijski i geodetski elaborat mora imati naznačenu osobu koja ga je izradila, datum izradbe, ime i potpis te pečat ovlaštenoga geodetskog stručnjaka i popis suradnika koji su sudjelovali u izradbi elaborata. Da bi se parcelacijski i geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

Članak 60.

Parcelacijski i geodetski elaborati za potrebe promjene podataka u katastarskome operatu katastra nekretnina moraju biti izrađeni barem istom točnošću kojom je provedena katastarska izmjera ili tehnička reambulacija.

Članak 61.

Sadržaj i oblik elaborata iz članka 60. ovoga Zakona te način njihove izradbe, pregledavanja i potvrđivanja propisuje ravnatelj pravilnikom.

4. Održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođivanje katastru nekretnina Članak 62.

Katastar zemljišta, osnovan po prijašnjim propisima, ostaje na snazi i vodi se u postojećemu sadržaju dok ga za pojedinu katastarsku općinu ne zamijeni katastar nekretnina, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno. Katastarski operat katastra zemljišta čine: – katastarski plan, – popis katastarskih čestica, – posjedovni listovi, – pomoćni popisi, – zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata. Pomoćni popisi katastra zemljišta jesu: – popis osoba upisanih u posjedovne listove, – popis promjena. Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata sastoji se od geodetskih elaborata i drugih isprava na temelju kojih su provedene promjene u katastarskome operatu.

Članak 63.

Nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na zemljištima, koja utječe na podatke upisane u katastar zemljišta. Fizička ili pravna osoba, nositelj prava na nekretninama, dužna je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskome operatu katastra zemljišta. Na izradbu, pregledavanje i potvrđivanje elaborata iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima koji služe za održavanje katastra nekretnina.

Članak 64.

Promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju parcelacijskoga ili drugoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku. Građevine koje su uklonjene sukladno posebnim propisima brišu se iz katastarskog operta katastra zemljišta na temelju zapisnika o uklanjanju građevine po službenoj dužnosti. Površine katastarskih čestica izračunavaju se u ravnini iz izvornih podataka (koordinata) dobivenih na temelju terenskih mjerenja. Terenska mjerenja moraju biti obavljena barem onom točnošću kojom je obavljena izmjera na temelju koje je izrađen katastarski operat. Parcelacijski i drugi geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene, odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

Članak 65.

Promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnog suda ili na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku. Ako se postupajući po obavijesti zemljišnoknjižnog suda utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda. Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku kada stranka podnese zahtjev kojem se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući po obavijesti zemljišnoknjižnog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. Ako je rješenjem o nasljeđivanju u ostavinskoj masi, neka imovina na temelju katastarskih podataka utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo, upis nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku. Odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se ugovor ili odluka suda odnosno druge nadležne vlasti. Ako se postupajući po zahtjevu stranke utvrdi da isprava iz stavka 5. ovoga članka ima nedostatke koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost ili druge nedostatke koji priječe provedbu promjene u katastru zemljišta, stranci će se pisano odrediti rok u kojem je dužna priložiti ispravu na temelju koje je moguće provesti upis u katastru zemljišta. Ako podnositelj zahtjeva u određenom roku ne priloži valjanu ispravu, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka će se odbiti. U slučaju spora postupak za upis vlasnika, odnosno ovlaštenika će se prekinuti do rješenja spora. Uz upis ovlaštenika u posjedovnome se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup i sl.).

Članak 66.

Promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i izgrađenosti katastarskih čestica dostavljaju se zemljišnoknjižnomu sudu prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskoga plana i primjerak pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenoga u upravnome postupku. Promjene koje se odnose na građevine koje su uklonjene sukladno posebnim propisima dostavljaju se zemljišnoknjižnom sudu prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskoga plana i zapisnik o uklanjanju građevine. Prijavni list i kopija katastarskoga plana, koji su sastavni dio parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnome sudu putem stranaka. Prijavni list i kopija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka moraju biti potvrđeni od tijela nadležnog za poslove katastra.

Članak 67.

Na izdavanje podataka iz katastarskog operata katastra zemljišta primjenjuju se odredbe iz članka 51. ovoga Zakona.

Članak 68.

Do izrade katastra nekretnina po pojedinim katastarskim općinama, odnosno do započinjanja pojedinačnoga prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina za neku katastarsku općinu, katastar zemljišta vodit će se tako da se postupno prilagođuje katastru nekretnina. Postupno prilagođavanje je, među ostalim, ostvarivanje preduvjeta iz članka 71. ovoga Zakona.

Članak 69.

Način vođenja katastra zemljišta u prijelaznome razdoblju i način njegova postupnog prilagođivanja katastru nekretnina propisuje ravnatelj pravilnikom.

5. Pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina Članak 70.

Katastarski operat katastra nekretnina može se izrađivati i postupno, prevođenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina (osnivanje katastarskih čestica katastra nekretnina za dio katastarske općine) u katastarskim općinama u kojima postoje preduvjeti propisani ovim Zakonom i odgovarajuća odluka središnjeg ureda Državne geodetske uprave o postupnoj izradbi katastra nekretnina.

Članak 71.

Da bi se katastarski operat mogao izrađivati postupno, moraju biti ostvareni sljedeći preduvjeti: – usklađeno područje i granice katastarskih općina u katastru i zemljišnim knjigama, – donesen plan podjele na područja u kojima se katastarskim česticama pridružuje podatak istoj adresi katastarske čestice, – izrađen elaborat geodetske osnove, – izrađena podjela na detaljne listove katastarskog plana – izrađen katastarski plan u digitalnome obliku, – izrađen digitalni ortofotoplan i digitalni model terena, – provedena homogenizacija katastarskoga plana, – uspoređen digitalni katastarski plan s knjižnim dijelom katastarskog operata katastra zemljišta i izrađeni popisi razlika, – postojeći podaci katastra zemljišta prevedeni u popise i posjedovne listove katastra nekretnina, – ustrojene zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata i zbirka isprava sukladno ovome Zakonu.

Članak 72.

Ako je donesena odluka o postupnome osnivanju katastarskog operata katastra nekretnina, katastarski uredi, odnosno ured Grada Zagreba, po službenoj će dužnosti, kad je to potrebno, izraditi geodetski elaborat u svrhu pripisivanja i otpisivanja dijelova katastarskih općina u katastru i zemljišnim knjigama.

Članak 73.

Kad se katastar nekretnina izrađuje postupno, katastarske se čestice mogu osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina samo ako se osnivaju sve katastarske čestice koje čine neku nekret­ninu po novome stanju. Kad se katastar nekretnina izrađuje postupno, posjedovni list u koji su upisane katastarske čestice prevedene u katastar nekretnina označit će se istim brojem kojim je označen zemljišnoknjižni uložak te oznakom »K«, u svrhu izbjegavanja dvostrukih brojeva posjedovnih listova u katastru. Kad se katastar nekretnina izrađuje postupno, katastarske čestice koje su prevedene u katastar nekretnina označit će se oznakom »K« u svrhu izbjegavanja dvostrukih brojeva katastarskih čestica u zemljišnim knjigama.

Članak 74.

Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 5% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 500 metara kvadratnih, kada je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima izvorno izrađenim u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona, i ta se promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 20% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 1000 metara kvadratnih, kad je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima koji nisu izvorno izrađeni u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona i ta promjena se ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka moguće su samo kod ispravljanja grubih pogrešaka u osnivanju i održavanju katastra.

Članak 75.

Ako se katastar nekretnina osniva postupno, a za osnivanje nekretnina je potrebno provesti odgovarajući zemljišnoknjižni isprav­ni postupak, katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se, na temelju odgovarajućeg potvrđenog geodetskog elaborata i rezultata ispravnog postupka, nakon što katastarske čestice budu upisane u odgovarajući zemljišnoknjižni uložak. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka katastarske čestice katastra nekretnina upisuju se u odgovarajući posjedovni list na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda, po službenoj dužnosti i bez donošenja upravnog rješenja. Podaci o katastarskim česticama jednom prevedenim u katastar nekretnina mogu se mijenjati samo u skladu s odredbama ovoga Zakona koje određuju održavanje katastra nekretnina.

Članak 76.

Način pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina propisuje ravnatelj u sporazumu s ministrom nadležnim za poslove pravosuđa.

IV. REGISTAR PROSTORNIH JEDINICA Članak 77.

Registar prostornih jedinica evidencija je u kojoj se vode i održavaju podaci o prostornim jedinicama za koje je to određeno ovim Zakonom ili posebnim propisima.

Članak 78.

U registru prostornih jedinica (u daljnjemu tekstu: registar) vode se podaci o sljedećim prostornim jedinicama: državi, županiji, Gradu Zagrebu, gradu, općini, naselju, dostavnom području poštanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, zaštićenim i štićenim područjima, katastarskoj općini, statističkome krugu, popisnome krugu, ulici i trgu, zgradi i pripadajućim kućnim brojevima te o drugim prostornim jedinicama za koje je to posebno određeno posebnim propisima.

Članak 79.

Registar se sastoji od područnih registara i središnjeg registra prostornih jedinica. Područni registar sadrži podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama prostornih jedinica, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedište i dr.) te vrstu izvor i datum primjene. Središnji registar sadrži podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama prostornih jedinica, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedište i dr.) te vrstu, izvor i datum primjene.

Članak 80.

Područni registar vodi područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, a središnji registar Središnji ured Državne geodetske uprave u Zagrebu (u daljnjemu tekstu: Središnji ured). Podaci iz članka 78. ovoga Zakona unose se u registar iz službenih dokumenata tijela koje donose odluke i druge akte.

Članak 81.

Podaci iz područnih i središnjeg registra obvezatno se upotrebljavaju kao službena osnova za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenu i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka. Tijela iz članka 80. ovoga Zakona koja vode registar dostavljaju po službenoj dužnosti podatke registra Državnom zavodu za statistiku.

Članak 82.

Tijela iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dužna su tijelima nadležnim za vođenje registra dostavljati odluke koje utječu na sadržaj registra.

Članak 83.

Pobliži sadržaj i način osnivanja i vođenja registra te sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona Državnom zavodu za statistiku propisuje ravnatelj u suglasnosti s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku.

V. NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA Članak 84.

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka skup je mjera, norma, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave e-vlade, omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka određenih ovim Zakonom.

Članak 85.

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (u daljnjemu tekstu: NIPP) obuhvaća uspostavu: – sustava metapodataka, – skupova prostornih podataka, – servisa prostornih podataka, – servisa i tehnologija umreženja te: – sporazume o razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka, – mehanizme koordinacije i nadzora, – procese i procedure.

Članak 86.

NIPP se odnosi i primjenjuje na prostorne podatke u digitalnome obliku koji se odnose na teritorij Republike Hrvatske, teritorijalno more i njezina ekološko-zaštitna ili gospodarska područja, a koji su u nadležnosti: – tijela državne uprave, – tijela regionalne i lokalne samouprave, – javnih sustava u potpunome ili pretežitome vlasništvu Republike Hrvatske, – fizičkih ili pravnih osoba kojima je povjereno upravljanje prostornim podacima od strane nadležnih tijela i sustava iz ovoga članka, – fizičkih ili pravnih osoba koje se koriste podacima i servisima obuhvaćenim NIPP-om te pružaju usluge javnih servisa na temelju tih podataka (u daljnjemu tekstu: subjekti NIPP-a). Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om svi su podaci državne izmjere i katastra nekretnina. Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka NIPP obuhvaća i sljedeće prostorno određene (u daljnjemu tekstu: georeferencirane) podatke: 1. hidrografske podatke, 2. podatke o prometnicama, 3. podatke o zaštićenim i štićenim područjima ili objektima, 4. prostorno-planske podatke, 5. podatke o zaštiti okoliša, 6. podatke iz georeferenciranih registara (»katastara«) koji se vode po posebnim propisima, 7. georeferencirane statističke podatke, 8. geološke, pedološke i druge specijalizirane georeferencirane podatke, 9. zemljišno-knjižne podatke. Subjekti NIPP-a dužni su sudjelovati u uspostavi i održavanju NIPP-a.

Članak 87.

Metapodaci su informacije koje opisuju skupove i servise prostornih podataka i omogućuju njihovo otkrivanje, pregled i uporabu. Metapodaci sadrže informacije o: 1. prostornim podatcima (opis sadržaja), 2. usklađenosti podataka s propisanim normama, 3. pravima uporabe skupova i servisa prostornih podataka, 4. kakvoći i valjanosti prostornih podataka, 5. tijelima, javnim sustavima, fizičkim ili pravnim osobama odgovornim za uspostavu, održavanje i distribuciju skupova i servisa prostornih podataka te upravljanje njima, 6. podacima kojima je pristup ograničen i razloge ograničenja. Državna geodetska uprava dužna je uspostaviti i održavati javni servis metapodataka na internetu (putem geoportala) na način koji će subjektima NIPP-a omogućiti interaktivno održavanje informacija iz stavka 2. ovoga članka. Subjekti NIPP-a dužni su podatke o svojim skupovima i servisima prostornih podataka redovito održavati, a na zahtjev Državne geodetske uprave staviti na raspolaganje informacije o prostornim podatcima za koje su nadležni ili ovlašteni za njihovo vođenje.

Članak 88.

Skupovi i servisi prostornih podataka obuhvaćeni NIPP-om uspostavljaju se tako da su međusobno usklađeni te sukladni usvojenim specifikacijama i protokolima za razmjenu prostornih podataka.

Članak 89.

Servisi prostornih podataka subjekata NIPP-a trebaju biti međusobno informatički umreženi i na jednostavan i široko dostupan način omogućiti: – pretragu skupova i servisa prostornih podataka, – vizualni servis koji pruža uvid u skupove i servise prostornih podataka, navigaciju, uvećavanje ili umanjivanje i preklapanje skupova prostornih podataka, prikazivanje informacija tumača znakova te sadržaj relevantnih metapodataka, – servise kopiranja javno dostupnih skupova prostornih podataka u cijelosti ili u dijelu, – servise pozivanja servisa prostornih podataka, – servise transformacija skupova prostornih podataka. Pretraga skupova i servisa prostornih podataka mora biti moguća po sljedećim kriterijima ili njihovim kombinacijama: – ključnim riječima, – klasifikaciji prostornih podataka i servisa, – kvaliteti i točnosti prostornih podataka, – razini usklađenosti s protokolima i specifikacijama iz članka 88. ovoga Zakona, – položaju u prostoru, – uvjetima za pristup skupovima i servisima prostornih podataka i njihovo korištenje, – subjektima NIPP-a odgovornim za uspostavu, održavanje i distribuciju skupova i servisa prostornih podataka te upravljanje njima.

Članak 90.

Skupovi i servisi prostornih podataka obuhvaćeni NIPP-om predmet su razmjene između subjekata NIPP-a. Kriterije i norme razmjene podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Vijeća NIPP-a. Kriteriji i norme iz stavka 2. ovoga članka omogućuju razmjenu, pristup i korištenje skupova i servisa prostornih podataka na učinkovit i neposredan način i uz pokriće troškova sukladno posebnomu propisu. Izdavanje, razmjena, pristup i korištenje skupova i servisa prostornih podataka korisnicima (trećim licima) koja podatke koriste za izradu svojih proizvoda, skupova ili servisa prostornih podataka (ponovna uporaba), provodi se po kriterijima i normama iz stavka 2. ovog članka uz vrednovanje ulaganja svakog subjekta NIPP-a u prikupljanju i vođenju skupova i servisa podataka. Razmjena, pristup i korištenje skupova i servisa prostornih podataka između subjekata NIPP-a može se ograničiti ukoliko bi isto bilo u suprotnosti s propisima iz područja pravosuđa, unutarnje sigurnosti ili obrane zemlje.

Članak 91.

Kriteriji i norme iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona temelje se na sljedećim pravilima za uspostavu skupova i servisa prostornih podataka: – primjeni geodetskoga referentnog sustava Republike Hrvatske, – usklađenomu sustavu identifikatora za prostorne podatke, – usklađenomu sustavu relacija između prostornih podataka, – jedinstvenomu nazivlju za osnovne skupine prostornih podataka, – usklađenomu načinu razmjene izmijenjenih ili osvježenih prostornih podataka, – usklađenosti informacija koje se odnose na istu lokaciju, odnosno na isti prostorni podatak u različitim mjerilima.

Članak 92.

Tijela NIPP-a su Vijeće, Odbor i radne skupine NIPP-a. Uspostavu NIPP-a i koordinaciju aktivnosti subjekata NIPP-a vodi Vijeće NIPP-a. Vijeće NIPP-a čini predsjednik i 15 (petnaest) članova koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. U Vijeće NIPP-a Vlada Republike Hrvatske imenuje po jednoga predstavnika: – ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša i prostornog uređenja (predsjednik), – tijela državne uprave nadležnog za poslove e-vlade, – ministarstva nadležnog za obranu, – ministarstva nadležnog za zemljišne knjige, – ministarstva nadležnog za promet i veze, – ministarstva nadležnog za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, – ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, – ministarstva nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine, – ministarstva nadležnog za gospodarstvo, – tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastra nekretnina, – tijela državne uprave nadležnog za statističke poslove, – Hrvatskoga hidrografskog instituta, – Hrvatskoga geodetskog instituta, – zajednice gospodarstva geodezije i geoinformatike, – zajednice gospodarstva informatičke tehnologije, – Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Predsjednik i članovi Vijeća NIPP-a imenuju se na rok od četiri godine.

Članak 93.

Vijeće NIPP-a: 1. promiče uspostavu skupova i servisa prostornih podataka, 2. promiče uspostavu i nadzire rad sustava metapodataka prostornih podataka subjekata NIPP-a, 3. prati i usklađuje aktivnosti subjekata NIPP-a povezane s njegovom uspostavom, 4. predlaže Vladi Republike Hrvatske kriterije i norme za uspostavu skupova i servisa prostornih podataka subjekata NIPP-a, 5. skrbi se o tome da se skupovi i servisi prostornih podataka uspostavljaju usklađeno s donesenim normama i kriterijima, 6. donosi poslovnik o svojemu radu, 7. donosi godišnji plan rada, 8. prati i usmjerava rad Odbora NIPP-a, 9. podnosi godišnje izvješće o uspostavi NIPP-a Vladi Republike Hrvatske, 10. imenuje i razrješuje radne skupine za razradbu pojedinih zadataka i obveza iz svojega djelokruga. Državna geodetska uprava obavlja poslove tajništva Vijeća NIPP-a, koordinacije svih tijela NIPP-a i tehničke podrške.

Članak 94.

Stalno provedbeno tijelo uspostave NIPP-a je Odbor NIPP-a. Odbor NIPP-a imenuje Vijeće NIPP-a. Odbor NIPP-a čine: – tri predstavnika Vijeća NIPP-a, – dva predstavnika Državne geodetske uprave, – voditelji radnih skupina koje je imenovalo Vijeće NIPP-a. Odbor NIPP-a: 1. provodi politiku uspostave NIPP-a koje je odredilo Vijeće NIPP-a, 2. obavlja poslove i zadatke koje mu povjeri Vijeće NIPP-a, 3. koordinira i prati rad radnih skupina, 4. koordinira provedbene aktivnosti subjekata NIPP-a povezane s njegovom uspostavom sukladno smjernicama Vijeća NIPP-a, 5. izvještava Vijeće NIPP-a o napretku na uspostavi NIPP-a, 6. izvještava subjekte NIPP-a i javnost o aktivnostima povezanim s uspostavom NIPP-a.

VI. GEODETSKI POSLOVI U LOKALNOJ SAMOUPRAVI Članak 95.

Jedinice lokalne samouprave nadležne su za obavljanje sljedećih geodetskih poslova: 1. osnivanje i vođenje katastra vodova, 2. osnivanje i vođenje izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva, 3. određivanje kućnih brojeva.

Članak 96.

U katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže. Za potrebe ovoga Zakona vodovima se smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.

Članak 97.

Katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.

Članak 98.

Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Upravitelji vodova dužni su tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova davati podatke o vodovima kojima uprav­ljaju. Podaci iz stavka 2. ovoga članka daju se bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave.

Članak 99.

Nadzor nad poslovima vođenja katastra vodova obavlja geodetska inspekcija Državne geodetske uprave. Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na vodove kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Sadržaj, način izradbe i vođenja katastra vodova propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 100.

Izvorna evidencija naselja, ulica i kućnih brojeva te izdavanja kućnih brojeva radi se po propisima o naseljima.

VII. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE Članak 101.

Geodetski radovi za posebne potrebe prema ovome su Zakonu: 1. izradba posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje, 2. izradba geodetskoga projekta, 3. izradba elaborata o iskolčenju građevine, 4. kontrolna geodetska mjerenja pri izgradnji i održavanju građevina (praćenje mogućih pomaka), 5. izradba situacijskih nacrta za objekte za koje ne treba izraditi geodetski projekt, 6. iskolčenje građevina, 7. izradba posebnih geodetskih podloga za zaštićena i štićena područja, 8. geodetski radovi u komasacijama.

VIII. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA 1. Obavljanje poslova Članak 102.

Poslove državne izmjere i katastra nekretnina određene ovim Zakonom obavlja Državna geodetska uprava. Službenici Državne geodetske uprave koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i položen državni stručni ispit sukladno propisima koji uređuju prava, obveze i dužnosti državnih službenika. Geodetske poslove u jedinicama lokalne samouprave određene ovim Zakonom obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave. Službenici jedinica lokalne samouprave koji obavljaju poslove iz stavka 3. ovoga članka moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit prema propisima koji uređuju prava, obveze i dužnosti službenika u jedinicama lokalne samouprave.

Članak 103.

Poslove državne izmjere i katastra nekretnina određene člankom 104. ovoga Zakona može obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova te ovlašteni inženjer geodezije koji ove poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu (u daljnjemu tekstu: ovlaštena osoba). Ovlaštena osoba može započeti obavljati poslove državne izmjere i katastra nekretnina iz prethodnog stavka ako ima suglasnost Državne geodetske uprave. Uvjete i mjerila za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina propisuje ravnatelj pravilnikom. Državna geodetska uprava oduzet će suglasnost iz stavka 2. ovoga članka ako ovlaštena osoba prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje suglasnosti ili ako poslove državne izmjere i katastra nekretnina obavlja protivno ovomu Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 104.

Pravna osoba registrirana za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina može, sukladno suglasnosti iz članka 103. stavka 2. ovoga Zakona, obavljati sljedeće djelatnosti: 1. izradbu elaborata stalnih geodetskih točaka za potrebe osnovnih geodetskih radova, 2. izvođenje geodetskih radova za potrebe izmjere, označivanja i održavanja državne granice, 3. izradbu elaborata topografske izmjere i izradbe državnih karata, 4. izradbu elaborata katastarske izmjere i tehničke reambulacije, 5. izradbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra zemljišta, 6. izradbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra nekretnina, 7. izradbu elaborata katastra vodova i tehničko vođenje katastra vodova, 8. izradbu posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje, izradbu geodetskoga projekta, izradbu elaborata o iskolčenju građevine, kontrolna geodetska mjerenja pri izgradnji i održavanju građevina (praćenje mogućih pomaka), 9. izradbu situacijskih nacrta za objekte za koje ne treba izraditi geodetski projekt, 10. iskolčenje građevina, 11. izradba posebnih geodetskih podloga za zaštićena i štićena područja, 12. geodetski radovi u komasacijama, 13. poslovi stručnog nadzora nad radovima navedenim pod točkama 7., 8., 10. i 11. ovoga stavka. Ovlašteni inženjer geodezije koji poslove državne izmjere i katastra nekretnina obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu može, sukladno suglasnosti iz članka 103. stavka 2. ovoga Zakona, obavljati sljedeće djelatnosti: 1. izradbu elaborata stalnih geodetskih točaka za potrebe osnovnih geodetskih radova, 2. izradbu elaborata katastarske izmjere i tehničke reambulacije, 3. izradbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra zemljišta, 4. izradbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra nekretnina, 5. izradbu elaborata katastra vodova, 6. izradbu posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje, izradbu geodetskoga projekta, izradbu elaborata o iskolčenju građevine, kontrolna geodetska mjerenja pri izgradnji i održavanju građevina (praćenje mogućih pomaka), 7. izradbu situacijskih nacrta za objekte za koje ne treba izraditi geodetski projekt, 8. iskolčenje građevina, 9. izradba posebnih geodetskih podloga za zaštićena i štićena područja, 10. geodetski radovi u komasacijama, 11. poslovi stručnog nadzora nad radovima navedenim pod točkama 5., 6., 8. i 9. ovoga stavka.

Članak 105.

Pravna osoba registrirana za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina može obavljati te poslove ako ima zaposlenog ovlaštenog inženjera geodezije.

Članak 106.

Ovlašteni inženjer geodezije poslove državne izmjere ili katastra nekretnina može obavljati u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ako je u tim uredima u radnome odnosu sukladno propisima o komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Članak 107.

Ovlašteni inženjer geodezije može imati samo jedan ured.

Članak 108.

Pravo na obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina u ovlaštenoj osobi u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni inženjer geodezije« sukladno propisima o komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Članak 109.

Strani inženjer geodezije može u Republici Hrvatskoj obavljati samo poslove iz članka 7. točke 2. i članka 101. ovoga Zakona, ako je na međunarodnome natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada. U tom slučaju strani inženjer mora dobiti odobrenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Stranomu inženjeru izdat će se odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ako je član strane Komore inženjera i/ili arhitekata, pod pretpostavkom uzajamnosti, te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. Strani inženjer može povremeno obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s uredom ovlaštenog inženjera geodezije, sa zajedničkim geodetskim uredom ili s pravnom osobom posebno ovlaštenom u skladu s ovim Zakonom ako za to dobije odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka upravni je akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U tom je slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske žuran. Stranim državljanima u smislu ovoga Zakona ne smatraju se državljani zemalja članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora.

2. Prava i obveze državnog službenika i ovlaštene osobe Članak 110.

U obavljanju poslova državne izmjere i katastra nekretnina te postavljanju oznaka iz ovoga Zakona državni službenik i zaposlenik ovlaštene osobe ima pravo: 1. ući hodom u prostor svake katastarske čestice, izuzimajući građevine, a vozilom ako to dopuštaju okolnosti gospodarenja zemljištem, 2. u nužnom opsegu odstraniti drveće, grmlje i ostalo raslinje ako ometa obavljanje poslova iz članka 103. ovoga Zakona, 3. postaviti na zemljištu ili građevinama sve potrebne oznake izmjere i međne oznake. Poslove iz stavka 1. ovoga članka državni službenik ili zaposlenik ovlaštene osobe dužan je obavljati savjesno i pažljivo kako bi se izbjegla moguća šteta. O obavljanju poslova i postavljanju oznaka izvršitelj poslova dužan je prethodno pravovremeno obavijestiti nositelja prava na katastarskoj čestici.

Članak 111.

Ovlaštena osoba dužna je: – voditi upisnik obavljanja djelatnosti za koju je dobila suglasnost iz članka 103. stavka 2. ovoga Zakona, – u roku od 15 dana od dana nastanka promjene obavijestiti Državnu geodetsku upravu o svakoj promjeni koja utječe na ispunjavanje uvjeta za davanje suglasnost iz članka 103. stavka 2. ovoga Zakona te o promjeni svojeg sjedišta, – obavljati djelatnost za koju je dobila suglasnost iz članka 103. stavka 2. ovoga Zakona savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj pravilnikom.

3. Prava i obveze nositelja prava na katastarskim česticama Članak 112.

Ako se poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju u zaštićenom ili štićenom području, potrebna je prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, sukladno posebnom propisu. Ako se na zemljištu pri obavljanju poslova državne izmjere i katastra nekretnina načini šteta, vlasnik zemljišta ima pravo na nak­nadu štete.

Članak 113.

Štetu nadoknađuje izvršitelj radova čijim je djelovanjem šteta nastala. Procjenu vrijednosti štete iz članka 112. ovoga Zakona, kad je ona sporna, utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ravnatelj. Rješenje o pravu na naknadu i visini štete donosi ravnatelj na prijedlog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana nastanka štete. Strana nezadovoljna rješenjem ravnatelja ili time što rješenje nije doneseno u roku iz stavka 3. ovoga članka može pokrenuti postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom.

Članak 114.

Oznake izmjere postavljene na osnovi ovoga Zakona te postavljene na osnovi propisa koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona ne smiju se oštećivati ni uništavati niti im se smije smanjiti upotrebljivost, a mogu se mijenjati ili uklanjati samo na temelju odobrenja Državne geodetske uprave.

Članak 115.

Nositelji prava na zemljištu dužni su prijaviti nadležnomu područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, oštećenja ili uništenja oznaka izmjere postavljenih na njihovu zemljištu ili građevinama u roku od 30 dana od nastanka promjene, odnosno od dana kad su za nju saznali.

Članak 116.

Na zahtjev nositelja prava na zemljištu, investitora ili izvođača gradnje, Državna geodetska uprava odobrit će i osigurati privremeno ili trajno premještanje ili odstranjivanje oznake izmjere, ako je to nužno zbog izgradnje građevine ili iz drugoga opravdanog razloga. Premještanje ili odstranjivanje oznake prema stavku 1. ovoga članka obavit će se na trošak podnositelja zahtjeva.

4. Stručni ispiti Članak 117.

Osobe koje obavljaju poslove iz članka 101. i članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe dužne su položiti stručni ispit za obavljanje tih poslova te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje. Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa na snazi iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa važnih za primjenu ovoga Zakona. Program, uvjete i način polaganja stručnih ispita i upotpunjivanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka te provjere znanja propisuje ravnatelj pravilnikom. Stručni ispit polaže se u Državnoj geodetskoj upravi.

IX. USTROJSTVO I DJELOKRUG 1. Državna geodetska uprava Članak 118.

Upravne i druge poslove prema ovome Zakonu obavlja Državna geodetska uprava. Državna geodetska uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjemu uredu i područnim uredima za katastar. Iznimno, na području Grada Zagreba upravne i stručne poslove koji su ovim Zakonom stavljeni u djelokrug područnog ureda obavlja ured Grada Zagreba.

Članak 119.

Područni uredi za katastar ustrojavaju se za područje županije u sjedištu županije i mogu imati svoje ispostave izvan sjedišta županije. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sjedište područnog ureda za katastar može se ustrojiti i izvan sjedišta županije. Ustrojstvo Državne geodetske uprave te okvirni broj službenika i namještenika uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Članak 120.

Radom područnoga ureda za katastar upravlja pročelnik. Radom ispostave upravlja voditelj ispostave.

Članak 121.

U Središnjemu uredu obavljaju se sljedeći poslovi: 1. praćenje i usmjeravanje geodetske djelatnosti, 2. provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora, 3. rješavanje upravnih stvari u drugostupanjskome postupku, 4. pripremanje nacrta zakonskih i drugih propisa, 5. potvrđivanje elaborata katastarske izmjere i tehničke reambulacije na temelju izvješća područnih ureda za katastar te u svezi s tim obavještavanje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i nadležnog općinskog suda, 6. priprema programa iz članka 5. ovoga Zakona i izvještaja o njihovu izvršenju, 7. ostvarivanje prava i obnašanje dužnosti nositelja financijskih sredstava za izvršenje programa iz članka 5. ovoga Zakona, 8. vođenje dokumentacije državne izmjere, katastra nekretnina i registra prostornih jedinica te davanje na korištenje podataka iz te dokumentacije, 9. ostvarivanje domaće i inozemne suradnje, 10. praćenje i koordiniranje rada područnih ureda te provođenje stručnog nadzora nad njihovim radom.

Članak 122.

U područnim uredima za katastar obavljaju se sljedeći poslovi: 1. osnivanje, vođenje i održavanje katastra nekretnina, 2. provođenje nadzora nad obilježavanjem granica zemljišta u okviru katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija, 3. vođenje i održavanje katastra zemljišta, 4. osnivanje, vođenje i održavanje područnih registara prostornih jedinica, 5. održavanje katastra vodova do njihova preuzimanja, 6. pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, 7. revizija i održavanje stalnih geodetskih točaka i izdavanje podataka o njima, 8. izdavanje podataka iz katastra nekretnina i katastra zemljišta (izvodi, prijepisi i potvrde i uvjerenja), područnih registara prostornih jedinica i katastra vodova, 9. pružanje geodetskih usluga koje se odnose na obavljanje geodetskih poslova vezanih za promjenu načina uporabe zemljišta, identifikaciju u postupcima rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za tijela državne uprave i obradu službenih podataka za tijela državne uprave, područne (regionalne) i lokalne samouprave, 10. rješavanje upravnih stvari u prvostupanjskome postupku, 11. praćenje i koordiniranje rada u ispostavama područnih ureda za katastar, 12. osiguravanje jedinstvenoga postupanja u poslovima iz djelokruga rada ispostava područnih ureda za katastar, 13. prikupljanje i obradba podataka na županijskoj razini te izvještavanje Središnjeg ureda, 14. drugi poslovi koje odredi Središnji ured.

Članak 123.

Ispostave područnih ureda za katastar mogu obavljati poslove iz članka 122. točke 1. – 10. ovoga Zakona. Ispostave područnih ureda za katastar ustrojavaju se uredbom iz članka 119. stavka 3. ovoga Zakona. Uredbom iz stavka 2. ovog članka određuje se koji se od poslova iz stavka 1. ovoga članka obavljaju u pojedinoj ispostavi.

Članak 124.

Ured Grada Zagreba obavlja poslove iz članka 95. i članka 122. ovoga Zakona. Za poslove iz stavka 1. ovoga članka koje obavlja ured Grada Zagreba sredstva se osiguravaju prema odredbama Zakona o Gradu Zagrebu.

2. Geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi Članak 125.

Za obavljanje poslova iz članka 95. ovoga Zakona u jedinicama lokalne samouprave ustrojavaju se upravna tijela nadležna za geodetske poslove. Upravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka mora u svojstvu osobe ovlaštene za ovjeravanje elaborata, odnosno izdavanja rješenja, imati zaposlenoga diplomiranog inženjera geodezije s položenim stručnim ispitom iz članka 117. ovoga Zakona.

Članak 126.

Jedinica lokalne samouprave može obavljanje poslova iz članka 95. ovoga Zakona povjeriti nadležnomu upravnom tijelu druge jedinice lokalne samouprave koja ispunjava uvjete iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona ili Državnoj geodetskoj upravi na temelju sporazuma o međusobnim pravima i obvezama.

Članak 127.

Sredstva za obavljanje poslova iz članka 95. ovoga Zakona osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne samouprave.

3. Hrvatski geodetski institut Članak 128.

Poslove državne izmjere i katastra nekretnina određene člankom 132. ovoga Zakona obavlja Hrvatski geodetski institut (u daljnjemu tekstu: Institut). Skraćeni naziv Instituta je HGI. Sjedište Instituta je u Zagrebu.

Članak 129.

Djelatnost Instituta obavlja se kao javna služba. Institut ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti osim ako ovim Zakonom nije iznimno dopušteno.

Članak 130.

Prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivač Instituta ostvaruje Vlada Republike Hrvatske. Osnivač Instituta solidarno i neograničeno odgovara za obveze Instituta.

Članak 131.

Za pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na Institut se, kao javnu ustanovu, primjenjuje Zakon o ustanovama.

Članak 132.

Institut u okviru svoje djelatnosti obavlja stručne, istraživačke i razvojne poslove državne izmjere i katastra nekretnina za Državnu geodetsku upravu sukladno godišnjim programima iz članka 5. ovoga Zakona, a posebno: 1. sudjeluje u planiranju i izvedbi osnovnih geodetskih radova, 2. provodi razvojno-istraživačke projekte, 3. nadzire kakvoću prikupljanja i obradbe prostornih podataka te izradbe proizvoda Državne geodetske uprave, 4. pruža stručnu pomoć pri uspostavi baza prostornih podataka Državne geodetske uprave, 5. osniva i vodi evidenciju geografskih imena, 6. radi na standardizaciji i normiranju geodetskih radova i postupaka. O radovima izvedenim tijekom godine Institut izvještava Državnu geodetsku upravu.

Članak 133.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Instituta osiguravaju se: – iz sredstava državnoga proračuna, u visini potrebnoj za obavljanje poslova iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona, predviđenih u godišnjemu Programu rada iz članka 5. ovoga Zakona, – iz drugih izvora.

Članak 134.

Institut može obavljati poslove i za druge korisnike državnoga proračuna ako obavljanjem tih poslova nije narušeno izvođenje radova utvrđenih godišnjim programima rada iz članka 5. ovoga Zakona. Za obavljanje poslova za druge korisnike sredstva osiguravaju korisnici usluga.

Članak 135.

Tijela Instituta su Upravno vijeće i ravnatelj Instituta.

Članak 136.

Upravno vijeće upravlja Institutom. Upravno vijeće čini predsjednik i četiri člana koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Upravno vijeće: 1. donosi statut, 2. donosi planove obavljanja Institutu povjerenih radova, 3. donosi financijski plan i godišnji obračun, 4. donosi pravilnik o unutarnjemu ustrojstvu, 5. donosi poslovnik o svome radu, 6. donosi opće akte potrebne za poslovanje Instituta, 7. razmatra izvješća ravnatelja Instituta, 8. imenuje i razrješava članove stručnih povjerenstava Instituta, 9. obavlja druge poslove i zadatke određene Statutom i općim aktima Instituta. Statut Instituta donosi se uz prethodno mišljenje Državne geodetske uprave i suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a akti iz stavka 3. točke 2., 3. i 4. ovoga članka donose se uz suglasnost ravnatelja Državne geodetske uprave.

Članak 137.

U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje po jednoga predstavnika iz: – tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, – ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, – ministarstva nadležnog za obranu, – Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, – redova stručnih djelatnika Instituta. Član Upravnog vijeća iz redova stručnih djelatnika Instituta ne može biti imenovan za predsjednika Upravnog vijeća. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na rok od četiri godine. Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka roka na koji su imenovani.

Članak 138.

Voditelj Instituta je ravnatelj Instituta. Ravnatelj Instituta: 1. organizira poslovanje, 2. predstavlja i zastupa Institut, 3. poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta, 4. predlaže planove obavljanja radova, financijske planove i godišnji obračun, 5. podnosi izvješća o poslovanju Instituta, 6. obavlja i druge poslove sukladno Statutu. Ravnatelj Instituta odgovoran je za zakonitost rada Instituta.

Članak 139.

Ravnatelja Instituta na prijedlog ravnatelja Državne geodetske uprave imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Ravnatelja Instituta imenuje se na rok od četiri godine. Uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za ravnatelja Instituta određuju se Statutom.

Članak 140.

Rad Instituta nadzire Državna geodetska uprava.

X. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA 1. Čuvanje podataka Članak 141.

Dokumentacija i podaci državne izmjere čuvaju se u Državnoj geodetskoj upravi, odnosno u uredu Grada Zagreba. Dokumentacija katastra nekretnina čuva se u Državnoj geodetskoj upravi, odnosno uredu Grada Zagreba. Ravnatelj će pravilnikom propisati način čuvanja dokumentacije i podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 142.

Podaci katastra nekretnina organizirani u katastarski plan u elektroničkome obliku čuvaju se zajedno s podatcima BZP-a.

2. Korištenje podataka Članak 143.

Svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika Državne geodetske uprave, odnosno ureda Grada Zagreba, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike. Uvid u podatke katastra nekretnina može se ograničiti u opsegu koji zahtijevaju interesi unutarnje sigurnosti i obrane zemlje, odnosno zaštite osobnih podataka, a koji je određen posebnim propisima.

Članak 144.

Državna geodetska uprava, odnosno ured Grada Zagreba, ovlašteni su izdavati izvode, preslike i ispise iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina te dopustiti njihovu uporabu ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Podaci državne izmjere izdaju se kao službeni dokumenti ili službene prostorne podloge kad su ovjerovljeni pečatom i potpisom službene osobe. Podaci katastra nekretnina i katastra zemljišta izdaju se kao javne isprave prema odredbama članka 51. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 145.

Do povezivanja podataka katastarskog plana s podacima koji se vode u BZP-u, katastarski plan u elektroničkome obliku vodit će se kao baza podataka digitalnoga katastarskog plana zajedno s pripadajućom bazom katastarskih podataka.

Članak 146.

Službene državne karte iz članka 13. stavka 1. i tematske karte iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona izdaju se za opću uporabu neposredno, bez zahtjeva, uz naplatu stvarnih troškova propisanih člankom 148. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 147.

Ravnatelj može osobama ovlaštenim za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina odobriti izravni uvid daljinskim pristupom podacima državne izmjere i katastra nekretnina. Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj može dati i drugim osobama, koje su svojim poslovima, ovlaštenjima i službama neposredno vezane za podatke državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 148.

Za izdavanje izvoda, prijepisa, potvrda i preslika iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina, ostvarenje uvida, izravni uvid, te za određena postupanja na zahtjev stranaka, stranka plaća upravnu pristojbu i stvarne troškove za izdavanje podataka, odnosno stvarne troškove za obavljanje pojedinih poslova. Uvjete i mjerila za određivanje visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina te za određena postupanja na zahtjev stranaka, propisuje ravnatelj pravilnikom. Sredstva ostvarena naplatom naknada prihod su državnoga proračuna.

XI. NADZOR Članak 149.

Državna geodetska uprava nadzire provedbu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Članak 150.

Geodetska inspekcija Državne geodetske uprave provodi inspekcijski nadzor nad načinom rada i uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene osobe, nad obavljanjem poslova iz članka 104. ovoga Zakona i nad geodetskim radovima iz članka 101. ovoga Zakona te poduzima mjere određene ovim Zakonom. Geodetska inspekcija Državne geodetske uprave može obaviti inspekcijski nadzor nad pravnom i nad fizičkom osobom za koju zna ili sumnja da obavlja poslove državne izmjere i katastra nekretnina, a nema suglasnost propisanu člankom 103. stavkom 2. ovoga Zakona. Poslove geodetske inspekcije obavlja viši geodetski inspektor i geodetski inspektor (u daljnjemu tekstu: geodetski inspektor). Poslove geodetskog inspektora može privremeno obavljati i državni službenik Državne geodetske uprave kojeg ovlasti ravnatelj.

Članak 151.

Geodetska inspekcija donosi godišnji program rada uz suglasnost ravnatelja Državne geodetske uprave. Geodetski inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima i drugim radnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzora. Geodetski inspektor dokazuje svoj identitet i ovlasti službenom iskaznicom. Način obavljanja inspekcijskog nadzora, sadržaj i način vođenja očevidnika te sadržaj i oblik službene iskaznice propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 152.

Geodetski inspektor ili ovlašteni državni službenik može od nadzirane osobe zahtijevati da mu se: 1. omogući obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadzirane osobe, 2. u određenome roku dostave na uvid svi podatci i dokumentacija potrebna za provedbu nadzora, 3. u određenome roku dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti.

Članak 153.

U obavljanju inspekcijskog nadzora geodetski inspektor ili ovlašteni državni službenik pisanim će rješenjem odrediti: 1. otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u obavljanju poslova državne izmjere i katastra nekretnina, geodetskih poslova iz članka 104. ovoga Zakona i geodetskih radova iz članka 101. ovoga Zakona te geodetskih izmjera iz članka 164. ovoga Zakona, 2. privremenu zabranu obavljanja poslova državne izmjere i katastra nekretnina za koju ovlaštena osoba ne ispunjava propisane uvjete, 3. zabranu obavljanja poslova državne izmjere i katastra nekretnina nadziranoj osobi za koju utvrdi da je obavljala poslove državne izmjere i katastra nekretnina za koje nema suglasnost. U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka geodetski će inspektor ili ovlašteni državni službenik odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti. Ovlaštenoj osobi koja u roku iz stavka 2. ovoga članka ne otkloni utvrđene nepravilnosti geodetski će inspektor ili ovlašteni državni službenik privremeno zabraniti obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Protiv rješenja geodetskog inspektora ili ovlaštenoga državnog službenika, može se uložiti žalba Državnoj geodetskoj upravi u roku od 8 dana od primitka rješenja. Žalbu protiv rješenja geodetskog inspektora ili ovlaštenog državnog službenika rješava posebno povjerenstvo Državne geodetske uprave kojega imenuje ravnatelj.

Članak 154.

Za višega geodetskog inspektora može se imenovati diplomirani inženjer geodezije s najmanje 10 godina radnog iskustva u struci i s položenim državnim stručnim ispitom. Za geodetskog inspektora može se imenovati diplomirani inženjer geodezije s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci i s položenim državnim stručnim ispitom. Osim uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka viši geodetski inspektor i geodetski inspektor moraju ispunjavati uvjete određene propisima kojima se uređuju položaj, prava i obveze državnih služ­benika.

XII. KAZNENE ODREDBE Članak 155.

Tko izvode, ispise, preslike, dokumente, zračne snimke, kartografske i druge materijale dobivene na korištenje prema ovome Zakonu umnoži i dade na korištenje trećim osobama, osim u svrhu u koju su izdani, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna. Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 156.

Nositelji prava na nekretninama koji ne izvrše obveze određene člankom 45. stavkom 3. i člankom 57. stavkom 1. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna. Tko ne dopusti pristup na zemljište osobama koje rade na poslovima i zadaćama državne izmjere i katastra nekretnina, odnosno ne dopusti postavljanje potrebnih oznaka izmjere, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna. Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 157.

Tko ošteti, uništi ili svojim djelovanjem smanji upotrebljivost oznake izmjere ili je bez odobrenja ukloni ili promijeni, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna. Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna. Ponovno uspostavljanje oznake izmjere obavit će se na teret počinitelja.

Članak 158.

Tko ne prijavi oštećenje ili uništenje oznake izmjere koja se na njegovoj čestici nalazi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna. Pravna će se osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 159.

Pravna ili fizička osoba koja obavlja poslove propisane ovim Zakonom, a nema suglasnost Državne geodetske uprave propisanu člankom 103. stavkom 2. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Ovlaštena osoba koja geodetskomu inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora sukladno članku 152. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Ovlaštena osoba koja obavlja poslove državne izmjere i katastra nekretnina, a nema zaposlenoga ovlaštenog inženjera geodezije, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna. Strani inženjer geodezije koji obavlja poslove iz članka 7. točke 2. i članka 101. ovoga Zakona bez odobrenja Komore kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Ovlaštena osoba koja obavlja djelatnost, a ne posjeduje propisanu minimalnu geodetsku opremu za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 6.000 do 10.000 kuna. Ovlaštena osoba koja ne vodi upisnik obavljanja djelatnosti iz članka 111. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Ovlaštena osoba koja nije prijavila promjenu podataka iz članka 111. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona u propisanome roku kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Za prekršaj iz stavka 2.,3.,4.,5., 6. i 7. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 160.

Dok se ne obavi izmjera i ne postave oznake izmjere prema ovome Zakonu, održavat će se i upotrebljavati oznake na zemljištu postavljene prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 161.

Fizičke i pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.) dužne su u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje poslovanje i djelatnost s odredbama ovoga Zakona. Fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.), a koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona, mogu nastaviti trajno obavljati poslove iz članka 104. stavka 2. točke 3., 5., 7. i 8. ovoga Zakona. Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su za svoj rad pri obavljanju poslova za koje su ovlaštene po ovome Zakonu, obračunavati sukladno odredbama Pravilnika o cijenama usluga (»Narodne novine«, br. 85/99.) Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Fizičke i pravne osobe koje su stekle ovlaštenje za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina po Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka roka za usklađenje s ovim Zakonom iz stavka 1. ovoga članka. Fizičkim i pravnim osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

Članak 162.

Sa stručnim ispitom iz članka 117. ovoga Zakona izjednačuje se stručni ispit položen po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do donošenja propisa iz članka 117. ovoga Zakona stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polagat će se po dosadašnjim propisima.

Članak 163.

Postupci izrade, odnosno obnove katastra zemljišta kao i upisi u katastar zemljišta pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.).

Članak 164.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina te geodetske poslove koji se obavljaju u okviru hidrografskih izmjera, komasacija i drugih sličnih postupaka ukoliko nisu u suprotnosti sa postupcima koji uređuju ta područja.

Članak 165.

Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 61., članka 69., članka 103. stavka 3., članka 111. stavka 2. i članka 148. stavka 2. ovoga Zakona, donese najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 151. stavka 4. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obvezuje se ravnatelj da propise iz članka 10. stavka 5., članka 14., članka 17. stavka 3., članka 43., članka 46. stavka 9., članka 52. stavka 1., članka 76., članka 83., članka 99. stavka 3., članka 117. stavka 3. i članka 141. stavka 3. ovoga Zakona, donese najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 166.

Ravnatelj po potrebi može donijeti i druge propise za provedbu ovoga Zakona.

Članak 167.

Državna geodetska uprava dužna je u roku od: – godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uspostaviti servis meta-podataka iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona za podatke državne izmjere i katastra nekretnina, – 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uspostaviti servis meta-podataka iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona za sve ostale skupove i servise prostornih podataka subjekata NIPP-a iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 168.

Do preuzimanja poslova iz članka 95. ovoga Zakona od strane nadležnoga upravnog tijela jedinice lokalne samouprave, te poslove će obavljati nadležni područni uredi za katastar, odnosno njihove ispostave. Obvezuju se jedinice lokalne samouprave da u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustroje upravna tijela nadležna za geodetske poslove.

Članak 169.

Institut osnovan po Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.), nastavlja s radom i usklađuje se s odredbama ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske razriješit će postojeće i imenovati novo Upravno vijeće Instituta, sukladno članku 137. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obvezuje se Upravno vijeće Instituta uskladiti Statut i druge opće akte Instituta s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 170.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će na prijedlog ravnatelja predsjednika i članove Vijeća NIPP-a, sukladno članku 92. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obvezuje se Vijeće NIPP-a donijeti Poslovnik o svom radu u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 171.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 128/99., 153/05. i 142/06.).

Članak 172.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje obveza vođenja podataka o katastarskim klasama u katastru zemljišta. Do stupanja na snagu propisa iz članka 165. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi: 1. Pravilnik o određivanju stvarnih troškova uporabe podataka državne izmjere i katastra nekretnina (»Narodne novine«, br. 19/03.), 2. Pravilnik o načinu čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina (»Narodne novine«, br. 55/01.), 3. Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida (»Narodne novine«, br. 55/01.), 4. Pravilnik o registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, br. 75/00.), 5. Pravilnik o katastru zemljišta (»Narodne novine«, br. 28/00., 68/03.), 6. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina (»Narodne novine«, br. 26/00.), 7. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije državne granice(»Narodne novine«, br. 26/00.), 8. Pravilnik o programu, uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 26/00.), 9. Pravilnik o katastru vodova (»Narodne novine«, br. 50/88.), 10. Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta (»Narodne novine«, br. 41/78.) 11. Pravilnik o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog operata (»Narodne novine«, br. 13/78.), 12. Pravilnik o kartografskim znakovima (»Narodne novine«, br. 24/76. i 52/89.) sa Zbirkom topografskih znakova.

Članak 173.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 109. stavka 5. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Klasa: 930-01/06-01/01 Zagreb, 26. siječnja 2007.

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r.