NN 103/2018 (23.11.2018.)

 

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Na temelju članka 104. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13 i 73/17) ministar zaštite okoliša i energetike u suradnji s ministrom nadležnim za prostorno planiranje i ministrom nadležnim za pomorstvo donio je

 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINIMA I UVJETIMA ODLAGANJA OTPADA, KATEGORIJAMA I UVJETIMA RADA ZA ODLAGALIŠTA OTPADA

Članak 1.

U Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine«, br. 114/15) u članku 3. točka 10. mijenja se i glasi:

»10. »Odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

a) interno odlagalište otpada na kojem proizvođač otpada odlaže svoj otpad na samom mjestu nastanka

b) stalno odlagalište otpada, ili njegov dio, koje se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje dulje od jedne godine) i

c) iskorištene površinske kopove (eksploatacijska polja) ili njihove iskorištene dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjima koji su pogodni za odlaganje otpada sukladno ovom Pravilniku i koji su predviđeni i mogući sukladno posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo.

d) u odlagalište otpada se ne ubraja građevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe, obrade ili odlaganja na drugim lokacijama

e) u odlagalište otpada se ne ubraja mjesto skladištenja otpada prije oporabe ili obrade istoga u razdoblju do tri godine

f) u odlagalište otpada se ne ubraja mjesto skladištenja otpada prije zbrinjavanja u razdoblju do godine dana.«

Točka 13. mijenja se i glasi:

»13. »Podzemno odlagalište« je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu geološku šupljinu u tvrdoj stijeni i/ili rudnike soli i/ili kalija, bušotinu nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem koja je likvidirana sukladno posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo i istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.«

Iza točke 17. dodaje se točka 18. koja glasi:

»18. »obrada« u smislu ovoga Pravilnika znači postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.

Članak 2.

U članku 4. stavku 2. iza riječi »slučajeve« riječ: »odlaganja« briše se.

Članak 3.

U članku 5. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Prikaz mogućnosti odlaganja zajedno s primjerima podkategorija glavnih kategorija odlagališta utvrđeni su u Odluci 2003/33/EZ – Dodatak B.«

Članak 4.

U članku 6. u stavku 2. riječi: »2033/33/EZ« zamjenjuje se riječima »2003/33/EZ«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Otpad se može prihvatiti na lokaciju podzemnog odlagališta ukoliko elaborat o procjeni rizika izrađen sukladno Odluci 2003/33/EZ – Dodatak A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište – Odjeljak 1., koji je napravljen za tu lokaciju pokazuje da su razina izolacije i utjecaj lokacije podzemnog odlagališta otpada prihvatljivi.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi.

»(4) U podzemno odlagalište inertnog, neopasnog i opasnog otpada može se prihvatiti otpad koji ispunjava kriterije iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – Odjeljak 2.5. Kriteriji za podzemno odlaganje i Dodatka A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište – Odjeljak 2., točke 2.2., 2.3. i 2.4., a nije izuzet od odlaganja u podzemno odlagalište temeljem članka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Posebni dodatni uvjeti za odlaganje otpada u podzemno odlagalište kada se radi o rudnicima soli i podzemnim odlagalištima u tvrdoj stijeni određeni su Odlukom 2003/33/EZ – Dodatak A, Odjeljak 3. i 4.«.

Članak 5.

U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prethodno obrađen.

Prethodna obrada otpada prije odlaganja mora biti primjerena i sukladna postupcima obrade otpada iz posebnog propisa o gospodarenju otpadom i najmanje sadržavati:

– odgovarajući odabir različitih tokova otpada na mjestu nastanka/proizvodnje otpada i njihovo odvojeno sakupljanje (npr. odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada, odvojeno sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada, otpadnog papira, metala, plastike, stakla, tekstila i glomaznog otpada iz miješanog komunalnog otpada koji se predaju na postupke daljnje obrade)

– stabilizaciju odvojeno sakupljene organske frakcije otpada ili odvojeno sakupljanje organske frakcije (biorazgradivog komunalnog otpada) koji se predaje na postupke daljnje obrade.«.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

»(9) Iznimno u određenim okolnostima može se dozvoliti odlaganje otpada kojem su do tri puta povećane granične vrijednosti za pojedine parametre osim u slučaju otopljenog organskog ugljika (DOC) sukladno Odluci 2003/33/EZ-Odjeljak 2 – Kriteriji za prihvat otpada.«.

Članak 6.

U članku 8. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Postupak izrade osnovne karakterizacije otpada određen je u Prilogu III. ovoga Pravilnika.«.

Članak 7.

U članku 11. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako osnovna karakterizacija otpada iz članka 8. ovoga Pravilnika ne sadrži kemijske analize otpada sukladno Prilogu III. ovoga Pravilnika, odlagatelj je dužan provjeriti radi li se o otpadu koji je odredbama ovoga Pravilnika izuzet od obveze izrade iste sukladno Odjeljku: Osnovna karakterizacija otpada u točkama 5. i 6. i Odjeljku: Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za prihvat i odlaganje na odlagalište otpada u točkama 1.3. i 2.4. koji se nalaze u Prilogu III ovoga Pravilnika.«.

Članak 8.

U članku 12. stavku 5. ispred riječi Očevidnik dodaje se riječ: »elektronički«.

Članak 9.

U članku 17. podstavak 7. mijenja se i glasi:

» – financijsko jamstvo ili jednakovrijedno prihvatljivo učinkovito jamstvo sukladno praksama koje se primjenjuju u drugim državama članicama EU kojega osigurava podnositelj zahtjeva potrebno za osiguranje troškova iz članka 19. ovoga Pravilnika«.

Iza podstavka 8. dodaju su podstavci 9. i 10. koji glase:

» – mjere koje je potrebno poduzimati u djelatnosti odlaganja otpada za sprječavanje nesreća i ograničenje njihovih posljedica koje su sastavni dio Elaborata gospodarenja otpadom iz članka 91. Zakona i

– dokaz o usklađenosti odlagališta s planom gospodarenja otpadom iz članka 21. Zakona i uvjetima iz ovoga Pravilnika.«.

Članak 10.

U članku 18. stavak 1. podstavak 5. mijenja se i glasi:

» – zahtjevi pod kojima kojim će se obavljati pripremni radovi na odlagalištu, radovi te postupci praćenja i provjere uključujući i interventne planove postupanja u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti iz točke 4. Priloga IV. ovoga Pravilnika kao i svi zahtjevi povezani sa zatvaranjem odlagališta i provođenje naknadnog održavanja koje uključuje mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon zatvaranja odlagališta,«.

Podstavak 11. mijenja se i glasi:

» – izvješćivanje o vrstama i količinama odloženog otpada i rezultatima kontrole iz članka 20. i 21. i Priloga IV. ovoga Pravilnika pri čemu se izvješće dostavlja nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu u roku od 30 dana od isteka tekuće godine za koju se podnosi izvješće,«.

Podstavak 12. briše se.

Dosadašnji podstavci 13. i 14., postaju podstavci 12. i 13.

Članak 11.

U članku 19. iza stavka 1. dodaje se stavak 2 koji glasi:

»(2) Odlagatelj je obavezan osigurati transparentan pristup u prikupljanju i korištenju svih relevantnih podatka i informacija o troškovima odlaganja otpada iz prethodnog stavka.«.

Članak 12.

Iza članka 21. dodaje se članak 21.a koji glasi:

»Članak 21.a

Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta donosi Ministar.«

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Sva postojeća odlagališta u Republici Hrvatskoj moraju se uskladiti sa zahtjevima ovoga Pravilnika do 31. prosinca 2018. godine uključujući i zahtjeve iz točke 1. Priloga I ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Ministar donosi Odluku iz članka 12. ovoga Pravilnika u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Prilozi I., II., III., IV., V. i VI. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine«, broj 114/15) zamjenjuju se prilozima I., II., III., IV., V. i VI. koji su tiskani u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/18-04/03

Urbroj: 517-06-3-2-18-13

Zagreb, 14. studenoga 2018.

Ministar dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.

PRILOG I.

OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA OTPADA

1. Lokacija odlagališta

1.1. Prilikom određivanja lokacije odlagališta uzimaju se u obzir sljedeći uvjeti koji se odnose na:

– prisutnost podzemnih voda, obalnih voda ili zaštićenih prirodnih područja na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– geološke i hidrogeološke uvjete na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– rizik od poplava, slijeganja terena, klizanja tla ili lavina na lokaciji odlagališta

– zaštitu prirode ili kulturne baštine na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– središnja točka tijela odlagališta mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog područja uključujući gradska područja gdje stalno borave ljudi, područja za odmor, vodnih puteva, vodnih tijela i poljoprivrednih područja prilikom određivanja nove lokacije odlagališta

1.2. Odlagalište otpada je dozvoljeno samo u slučaju kada lokacija u odnosu na uvjete iz točke 1.1. ili potrebne korektivne mjere koje treba poduzeti u odnosu na točku 1.1. sukladno posebnim propisima pokazuje da odlagalište ne predstavlja opasnost za okoliš.

2. Zaštita tla i vode

Za odlagališta neopasnog i opasnog otpada potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere radi:

– sakupljanja oborinske vode koja prodire u tijelo odlagališta

– sprečavanja da površinske i/ili podzemne vode dođu u dodir s odloženim otpadom

– sakupljanja onečišćenih i procjednih voda. Ako procjena koja se temelji na ocjeni/razmatranju lokacije za odlagalište otpada, pokazuje da odlagalište ne predstavlja opasnost za okoliš, nadležna tijela mogu odlučiti da se ova mjera ne primjenjuje.

– pročišćavanja onečišćenih voda i sakupljenih procjednih voda.

2.1. Dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše moguće razine podzemne vode.

2.2 Podzemni dio tla odlagališta, najmanje na području tijela odlagališta, mora biti geološki i hidrogeološki jedinstven i takvog geološkog sastava da osigurava zaštitu tla i onečišćenje podzemne i površinske vode.

2.3 Zaštita tla, podzemnih i površinskih voda postiže se kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i donjeg brtvenog sloja za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta te kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i površinskog brtvenog sloja nakon prestanka odlaganja.

Geološka barijera (temeljno tlo) je određena geološkim i hidrogeološkim svojstvima ispod i u blizini odlagališta osiguravajući dovoljnu nepropusnost (sposobnost zadržavanja) koje osigurava zaštitu od mogućeg onečišćenja tla i podzemnih voda.

Geološka barijera (temeljeno tlo) i bočne strane odlagališta sastoje se od mineralnog sloja koji udovoljava uvjete vodo nepropusnosti i debljine tla s kombiniranim učinkom u smislu zaštite tla, podzemnih i površinskih voda uključujući procjedne vode koji su barem jednaki učinku koji se dobiva ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta (koeficijent nepropusnosti) mora:

– za odlagalište za opasni otpad: k ≤ 1x10-9 m/s u debljini tla ≥ 5 metara

– za odlagalište za neopasni otpad: k ≤ 1x10-9 m/s u debljini tla ≥ 1 metra

– za odlagalište za inertni otpad: k ≤ 1x10-7 m/s u debljini tla ≥ 1 metra

U slučaju da geološka barijera (temeljno tlo) na prirodan način ne udovoljava gore navedene uvjete ona se može osigurati i dopuniti nanošenjem umjetnih brtvenih slojeva kako bi se ispunili navedeni uvjeti vodo nepropusnosti.

Ukoliko se koristi umjetni brtveni sloj potrebno je provjeriti je li geološka podloga dovoljno stabilna da se spriječi slijeganje koje bi moglo oštetiti umjetni brtveni sloj.

Umjetna geološka barijera (temeljno tlo/sloj) ne smije biti tanja od 0,5 metara.

Iznimno od navedenog, uvjeti prosječne vodo nepropusnosti tla i umjetne geološke barijere iz ove točke ne moraju se primijeniti za odlagalište inertnog otpada ukoliko se propisanim postupcima sukladno posebnim propisima o zaštiti voda potvrdi da nema nikakvih štetnih utjecaja na kvalitetu tla, podzemne i površinske vode.

2.4. Za tijelo odlagališta potrebno je urediti temeljno tlo i bočne strane tijela odlagališta na način koji osigurava stabilnost odlagališta i izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva.

2.5. Uz uvjet iz točke 2.3. treba osigurati sustav za sakupljanje i odvođenje procjednih voda i sustav brtvljenja na temeljno tlo i bočne strane odlagališta na sljedeći način radi osiguranja da se akumulacija procjednih voda na dnu odlagališta održava na minimalnim vrijednostima.:

 

2.6. Na odlagalištu za opasni i neopasni otpad mora se osigurati odvođenje procjednih voda kroz drenažni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta.

2.7. Sakupljene procjedne vode moraju se pročistiti prije ispusta u prijemnik prema propisima o zaštiti voda.

2.8. Prodiranje otpada u drenažni sloj se mora spriječiti odgovarajućim prihvatljivim tehničkim rješenjima.

3. Prekrivanje odlagališta

3.1. Površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta za neopasni i opasni otpad treba prekrivati i osigurati potrebno površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom otplinjavanja.

3.2. Oborinske vode ne smiju doći u dodir s ispunjenim tijelom odlagališta i moraju se sakupljati odvojeno od procjednih voda.

3.3. Zahtjevi za površinsko brtvljenje dani su u sljedećoj tablici:

 

4. Odlagališni plin

4.1. Ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja odlagališnog plina koji se mora obraditi i iskoristiti i potrebno je poduzimati odgovarajuće mjere u cilju kontrole nakupljanja i kretanja sukladno Prilogu IV, točka 2.

4.2. Ako se sakupljeni odlagališni plinovi ne mogu upotrijebiti za dobivanje energije, treba ih spaliti na području odlagališta ili spriječiti njihovu emisiju u zrak upotrebom drugih postupaka koji su jednakovrijedni spaljivanju odlagališnih plinova.

4.3 Sakupljanje, obrada i korištenje odlagališnog plina provodi se na način koji na najmanju moguću mjeru svodi štetu ili pogoršanje stanja okoliša, te opasnost za zdravlje ljudi.

5. Osnovna opremljenost odlagališta

5.1. Na ulazu u odlagalište mora biti postavljen natpis s navedenim imenom odlagatelja, vrste odlagališta i radnim vremenom odlagališta

5.2. Na uočljivom mjestu na odlagalištu mora biti istaknut plan postupaka za slučaj izvanrednog događaja

5.3. Odlagalište mora biti ograđeno najmanje dva metra visokom ogradom i slobodan pristup odlagalištu mora se spriječiti

5.4. Ulazna vrata na odlagalište moraju biti zaključana izvan radnog vremena odlagališta

5.5. Sustav kontrole i pristupa svakoj građevini treba sadržavati i program mjera za otkrivanje i onemogućavanje nekontroliranog odbacivanja otpada na odlagalište

5.6. Na lokaciji odlagališta moraju se nalaziti dovoljno velike površine za izvođenje postupaka preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila

5.7. Odlagalište mora biti opremljeno tako da se prašina i nečistoće koje potječu s odlagališta ne prenose na javne ceste i okolno zemljište

5.8. Na lokaciji odlagališta mora biti uređen dovoljan skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada prije odlaganja

5.9. Odlagalište mora imati priključak na javnu cestu

5.10. Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagališta otpada mora biti opremljeno da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa

5.11. Na lokaciji odlagališta mora biti uređen protupožarni pojas širine od 4 – 6 m.

6. Stabilnost

Odlaganje otpada na odlagalište provodi se tako da se osigura stabilnost otpadne mase i popratnih struktura posebno u pogledu izbjegavanja klizišta. U slučaju postavljanja umjetnog brtvenog sloja treba ispitati da li je geološki supstrat, uzimajući u obzir morfologiju odlagališta, dovoljno stabilan da spriječi slijeganje koje bi moglo izazvati štetu na umjetnom brtvenom sloju.

7. Privremeno skladištenje elementarne žive

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći osnovni uvjeti:

– elementarna živa se mora skladištiti odvojeno od ostalog otpada

– spremnici u kojima se nalazi elementarna živa moraju biti u potpunosti nepropusni na sadržaj žive i vanjske utjecaje i biti smješteni u sabirnim posudama koje su premazane tako da nemaju pukotina i praznina, potpuno su nepropusne na sadržaj žive, i mogu prihvatiti ukupnu količinu žive iz samog spremnika

– prostor gdje se privremeno skladišti elementarna živa mora imati osigurane odgovarajuće prirodne ili izgrađene pregrade u cilju sprečavanja emisija žive u okoliš. Prostor mora imati odgovarajući kapacitet za skladištenje elementarne žive

– podovi u prostoru za privremeno skladištenje elementarne žive moraju biti izvedeni sa sredstvima koja su otporna na utjecaj žive i moraju imati odgovarajući nagib sa pripadajućom sabirnom posudom/taložnikom

– prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora biti opremljen sustavom za zaštitu od požara

– prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora biti uređen i izveden način da omogućava jednostavnu manipulaciju i jednostavan pristup svim spremnicima koji sadrže elementarnu živu i koji se nalaze uskladišteni u njemu.

Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći posebni uvjeti:

7.1. Sastav elementarne žive mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:

– sadržaj žive mora biti veći od 99,9% masenog udjela,

– u elementarnoj živi ne smiju postojati nečistoće koje mogu korodirati ugljični ili nehrđajući čelik (npr. otopina dušične kiseline, otopine kloridnih soli).

7.2. Spremnici za elementarnu živu

– spremnici moraju biti u potpunosti otporni na djelovanje korozije i udaraca

– spremnici ne smiju biti vareni

Spremnici moraju udovoljavati sljedećim osnovnim specifikacijama i uvjetima:

– materijal od kojeg je izrađen spremnik mora biti ugljični čelik (ASTM A36 min.) ili nehrđajući čelik (AISI 304, 316L),

– spremnici ne smiju propuštati plinove ili tekućine

– vanjski dio spremnika mora biti otporan na uvjete privremenog skladištenja na lokaciji,

– spremnik mora biti tako izveden da može uspješno udovoljiti ispitivanja padom i ispitivanja nepropusnosti sukladno poglavljima 6.1.5.3 i 6.1.5.4. u Preporukama UN-a o prijevozu opasnih tvari – Priručnik za ispitivanje i kriterije

– spremnik se smije napuniti najviše do 80% zapremine cjelokupnog spremnika kako bi se osigurao dodatni kalo i kako zbog širenja tekućine u slučaju visoke temperature ne bi došlo do propuštanja ili trajnog izobličenja spremnika

7.3. Postupci prihvata

Samo spremnici koji sadrže Potvrdu da udovoljavaju zahtjevima za spremnike za elementarnu živu iz točke 7.2. ovoga Priloga mogu se prihvatiti na privremeno skladištenje.

Postupci prihvata moraju biti u skladu sa sljedećim:

– prihvaća se samo elementarna živa koja udovoljava gore navedenim uvjetima iz ovoga Priloga

– spremnici moraju biti vizualno pregledani prije prihvaćanja na privremeno skladištenje

– oštećeni, propusni ili korodirani spremnici ne smiju se prihvatiti na privremeno skladištenje

– spremnici moraju imati utisnutu trajnu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj spremnika, materijal od kojeg je izrađen, masa praznog spremnika, naziv proizvođača spremnika i datum izrade

– spremnici moraju imati trajno pričvršćenu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj potvrde sukladno uvjetima iz ovoga Priloga.

7.4. Potvrda

Potvrda mora sadržavati sljedeće:

– naziv i adresu proizvođača otpada

– naziv i adresu osobe koja je napunila spremnike

– mjesto i datum punjenja spremnika

– količinu elementarne žive u spremniku

– čistoću elementarne žive i prema potrebi opis svih nečistoća uključujući i analitičko izvješće

– potvrdu/dokaz da se spremnici isključivo koriste za prijevoz i skladištenje elementarne žive

– identifikacijske brojeve spremnika

– ostale eventualne specifične komentare i podatke

Potvrdu izdaje proizvođač otpada ili ovlaštena osoba koja je odgovorna za gospodarenje otpadnom elementarnom živom.

PRILOG II.

NAČELA ZA PRIHVAT OTPADA

1. Uvod

Ovaj Prilog je utvrdio i opisao opća načela, postupak za klasifikaciju otpada, postupke za ispitivanje otpada za prihvat na odlagališta i smjernice za preliminarne postupke za prihvat otpada na odlagališta temeljem kojih je donesena Odluka Vijeća od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta (2003/33/EZ).

2. Opća načela

Sastav, ponašanje pri procjeđivanju, dugoročno ponašanje i opće značajke otpada namijenjenog odlaganju treba poznavati u svim mogućim pojedinostima. Prihvat otpada na odlagalište može se temeljiti na popisima za prihvat ili odbijanje, definiranih na temelju prirode i porijekla, kao i metodama analize otpada te graničnih vrijednosti za svojstva otpada koji se smije prihvatiti.

Prije određivanja takvih metoda analize i graničnih vrijednosti, države članice trebaju utvrditi barem nacionalne popise otpada koji se prihvaća ili odbija za svaku kategoriju odlagališta, ili odrediti kriterije za sastavljanje popisa. Kako bi bila prihvaćena na određenu kategoriju odlagališta, vrsta otpada mora biti na odgovarajućem nacionalnom popisu ili ispunjavati kriterije slične onima koje zahtijeva određeni popis. Ti popisi, ili odgovarajući kriteriji, kao i metode analize te granične vrijednosti, šalju se Komisiji u roku od najviše šest mjeseci od prenošenja Direktive 1999/31/EZ u nacionalno zakonodavstvo, ili kad god budu usvojene na nacionalnoj razini.

Ove popise ili kriterije za prihvat treba koristiti za utvrđivanje popisa za pojedina odlagališta, odnosno popisa prihvatljivog otpada pobliže određenog u dozvoli.

Kriteriji za prihvat otpada na odgovarajući popis ili kategoriju odlagališta mogu se temeljiti na drugom zakonodavstvu i/ili svojstvima otpada.

Kriteriji za prihvat na posebnu kategoriju odlagališta moraju proizlaziti iz razmatranja povezanih sa:

– zaštitom najbližeg okoliša (posebno podzemnih i površinskih voda)

– zaštitom sustava za zaštitu okoliša (na primjer zaštitni slojevi i sustavi za obradu procjednih voda)

– zaštitom poželjnih procesa stabilizacije otpada unutar odlagališta,

– zaštitom od rizika po zdravlje ljudi.

Primjeri kriterija koji se temelje na svojstvima otpada su:

– zahtjevi o utvrđivanju ukupnog sastava

– ograničavanje količine organskih tvari u otpadu

– zahtjevi ili ograničenja po pitanju biorazgradivosti organskih sastojaka otpada

– ograničenja po pitanju količina posebnih, potencijalno štetnih/opasnih sastojaka (u odnosu na gore spomenute kriterije zaštite)

– ograničenja po pitanju potencijalnog i očekivanog procjeđivanja navedenih potencijalno štetnih/opasnih sastojaka (u odnosu na gore spomenute kriterije zaštite)

– ekotoksična svojstva otpada i povezanog procjeđivanja.

Kriteriji prihvata temeljeni na svojstvima otpada moraju za odlagališta inertnog otpada biti općenito vrlo obimni, a smiju biti manje obimni za odlagališta neopasnog otpada, te najmanje obimni za odlagališta opasnog otpada zbog jače zaštite okoliša u slučaju zadnje dvije spomenute kategorije odlagališta.

3. Opći postupci za ispitivanje i prihvat otpada

Općenita karakterizacija i ispitivanje otpada moraju se temeljiti na sljedeće tri hijerarhijske razine:

Razina 1: Osnovna karakterizacija. Ovo se odnosi na temeljito određivanje, sukladno standardnim analizama i metodama praćenja ponašanja, kratkoročno i dugoročno gledanog procesa procjeđivanja i/ili karakterističnih svojstava otpada.

Razina 2: Ocjenjivanje sukladnosti. Ovo se odnosi na povremeno ispitivanje jednostavnijim standardnim analizama i metodama praćenja ponašanja kako bi se utvrdilo da li otpad zadovoljava uvjete dozvole i/ili posebne referentne kriterije. Ova ispitivanja se koncentriraju na ključne varijable i ponašanje prepoznato tijekom osnovne karakterizacije.

Razina 3: Provjera na licu mjesta. Ovo predstavlja brze metode provjere kojima se potvrđuje da je otpad jednak onome koji je bio podvrgnut ispitivanju sukladnosti, te da odgovara opisu iz popratne dokumentacije. Ta se provjera može sastojati od vizualnog pregleda pošiljke otpada prije i poslije istovara na odlagalište.

Za određenu vrstu otpada uobičajeno se obavlja karakterizacija na Razini 1. te on mora zadovoljiti odgovarajuće kriterije kako bi bio prihvaćen na referentni popis. Da bi ostala na popisu otpada prihvatljivog na određenom odlagalištu, određena vrta otpada mora se u redovnim razmacima (npr. jednom godišnje) podvrgavati ispitivanju na Razini 2. te zadovoljiti odgovarajuće kriterije. Svaka pošiljka otpada koja stiže na ulaz u odlagalište mora se podvrći provjeri na Razini 3.

Određene vrste otpada mogu se trajno ili privremeno izuzeti od ispitivanja na Razini 1. Razlog tomu može biti nepraktičnost izvođenja ispitivanja, nedostupnost odgovarajućih ispitnih postupaka i prihvatnih kriterija ili postojanje mjerodavnijeg zakonodavstva.

4. Smjernice za preliminarne postupke prihvata otpada

Nalaže se isključivo ispitivanje sa Razine 3, dok se Razina 1 i Razina 2 primjenjuju u skladu s mogućnostima. Otpad da bi se prihvatio na pojedinu kategoriju odlagališta mora biti ili na restriktivnom nacionalnom popisu ili posebnom popisu za određeno odlagalište, ili ispunjavati kriterije slične onima koji se zahtijevaju za uključivanje u popis.

Sljedeće opće smjernice mogu se koristiti za utvrđivanje preliminarnih kriterija za prihvat otpada na tri osnovne kategorije odlagališta ili na odgovarajuće popise.

Odlagališta za inertni otpad: samo inertni otpad može se prihvatiti na popis.

Odlagališta za neopasni otpad: da bi bila prihvaćena na popis određena vrsta otpada ne smije biti obuhvaćena Direktivom 91/689/EEZ – stavljena van snage Direktivom 2008/98/EZ.

Odlagališta za opasni otpad: okvirni prihvatni popis za odlagališta opasnog otpada bi se trebao sastojati samo od onih vrsta otpada koje su obuhvaćene Direktivom 91/689/EEZ – stavljena van snage Direktivom 2008/98/EZ. Takve vrste otpada ne biti smjele biti prihvaćene na popis bez prethodne obrade u slučaju da pokazuju da je njihov ukupni sadržaj potencijalno opasan ili da je procjeđivanje potencijalno opasnih sastojaka dovoljno visoko da predstavlja kratkoročni rizik za rukovanje ili okoliš ili da sprečavaju nužnu stabilizaciju otpada unutar roka u okviru predviđenog životnog vijeka odlagališta.

PRILOG III.

KRITERIJI I POSTUPCI ZA PRIHVAT OTPADA

Osnovna karakterizacija otpada

Osnovnom karakterizacijom otpada utvrđuju se karakteristike otpada na osnovi svih podataka neophodnih za njegovo konačno odlaganje na siguran način, a izrađuje se sukladno Odluci 2003/33/EZ – Prilog – Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 1.1., točke 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., i 1.1.4. i odredbama ovoga Pravilnika.

Osnovni načini i metode izrade karakterizacije otpada:

1. Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena u elektronskom i pisanom obliku.

2. Uzorci koji se dostavljaju za potrebne izrade osnovne karakterizacije otpada i njegovog ispitivanja moraju biti reprezentativni.

3. U ispitivanje otpada potrebno je uključiti sve parametre onečišćenja otpada koji su važni za reaktivne procese na odlagalištu.

4. Ako je otpad zbog podrijetla ili mjesta nastanka netipično onečišćen opasnim tvarima, to je u karakterizaciji otpada potrebno posebno navesti.

5. U slučaju kada uzimanje reprezentativnog uzorka, zbog nehomogenosti otpada nije moguće, osnovna karakterizacija otpada mora se temeljiti na teoretskim podacima te empirijskim vrijednostima i obrazloženjima.

6. Ako otpad čini otpadna ambalaža onečišćena kemikalijama ili ostacima kemikalija, odnosno neupotrijebljene kemikalije za koje je u skladu s propisima koji reguliraju kemikalije izrađen sigurnosni list, za karakterizaciju otpada, umjesto rezultata kemijske analize, mogu se upotrijebiti podaci o sirovinskom sastavu iz sigurnosnog lista.

7. Za izradu karakterizacije otpada moraju biti poznati svi potrebni podaci i pruženi svi potrebni dokazi.

Osnovnoj karakterizaciji treba priložiti sljedeće podatke koji su bili temelj za njenu izradu:

– opis uzorkovanja otpada,

– predviđenu količinu i dinamiku nastanka otpada,

– izvještaj o istraživanjima opasnih svojstava otpada

– izvještaj o istraživanju utjecaja odlaganja otpada na stabilnost tijela odlagališta

– utemeljenje napuštanja prethodne obrade otpada prije odlaganja

– izvještaj o drugim dopunskim istraživanjima

– popis korištene literature

Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za prihvat i odlaganje na odlagalište otpada

1. Kriteriji za odlagališta inertnog otpada

1.0. Popis otpada koji se mogu prihvatiti na odlagalište inertnog otpada bez ispitivanja određen je u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.1.1.

1.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada za otpad koji je prikladan za prihvat na odlagališta inertnog otpada određene su u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.1.2.1. Koriste se granične vrijednosti parametara eluata otpada izračunate na temelju omjera tekuće-čvrsto (T/K) od 10 l/kg.

Ako izmjerena vrijednost otpada za DOC prelazi graničnu vrijednost iz odjeljka 2.1.2.1. Odluke 2003/33/EZ kod vlastite pH vrijednosti eluata, otpad se može ispitati kod T/K = 10 l/kg i pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada – Ispitivanje ponašanja pri izluživanju – Utjecaj pH vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu. Smatra se da otpad zadovoljava uvjete prihvata za DOC ako rezultat ovog ispitivanja ne prelazi 500 mg/kg suhe tvari.

1.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada

Uz granične vrijednosti parametara eluata otpada određene u točki 1.1. ovoga Priloga inertni otpad mora zadovoljiti dodatne granične vrijednosti iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.1.2.2. pri čemu granična vrijednost za PAH (Policiklički aromatski ugljikovodici) iznosi 10 mg/kg suhe tvari.

1.3. Na odlagalište inertnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja može se odlagati određeni inertni otpad sukladno Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.1.1. Popis otpada koji se mogu prihvatiti na odlagalište inertnog otpada bez ispitivanja.

Pri tome za odabrani građevni otpad i otpad od rušenja koji je u tablici iz odjeljka 2.1.1. (Popis otpada koji se mogu prihvatiti na odlagalište inertnog otpada bez ispitivanja) označen sa *, niski sadržaj drugih vrsta materijala podrazumijeva do 5% tih materijala.

2. Kriteriji za odlagališta neopasnog otpada

2.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada za granularni (zrnati) neopasan otpad koji se odlaže u isti odjeljak odlagališta sa stabilnim nereaktivnim opasnim otpadom određene su u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.2.2. Granične vrijednosti za neopasni otpad. Koriste se granične vrijednosti parametara eluata otpada izračunate na temelju omjera tekuće – čvrsto (T/K) od 10 l/kg.

Granične vrijednosti parametara eluata otpada za granularni (zrnati) opasni otpad koji je prikladan za prihvat na odlagališta neopasnog otpada određene su u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada. Koriste se granične vrijednosti parametara eluata otpada izračunate na temelju omjera tekuće čvrsto (T/K) od 10 l/kg.

Ako izmjerena vrijednost za DOC (otopljeni organski ugljik) prelazi graničnu vrijednost iz odjeljka 2.2.2. i odjeljka 2.3.1. Odluke 2003/33/EZ kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada – Ispitivanje ponašanja pri izluživanju – Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu. Smatra se da otpad zadovoljava uvjete prihvata za DOC ako rezultat ovog ispitivanja ne prelazi 800 mg/kg suhe tvari.

2.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada za stabilizirani nereaktivni opasni otpad

Uz granične vrijednosti određene u točki 2.1. ovoga Priloga, granularni (zrnati) opasni otpad mora zadovoljiti dodatne granične vrijednosti iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3.2. Drugi kriteriji. Kapacitet neutralizacije kiseline (ANC), izražen u mol/kg, mora se procijeniti.

2.3. Kriterij stabilnosti i nereaktivnosti opasnog otpada koji je prikladan za prihvat na odlagalište neopasnog otpada određen je u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3. Kriteriji za opasni otpad koji je prikladan za prihvat na odlagališta neopasnog otpada. Stabilizirani nereaktivan opasan otpad ne smije se odlagati u odjeljak s obrađenim komunalnim otpadom ili odvojeno prikupljenim frakcijama neopasnog komunalnog otpada.

2.4. Otpad koji se može prihvatiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodnog ispitivanja određen je Odlukom 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.2.1. Otpad koji se može prihvatiti na odlagalište neopasnog otpada bez ispitivanja.

2.5. Neopasni materijali/otpad na bazi gipsa koji se odlažu na odlagališta neopasnog otpada moraju zadovoljiti uvjete iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.2.3. Gipsani otpad.

2.6. Otpad koji sadrži azbest

Građevni otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad može se odložiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja ako su zadovoljeni zahtjevi iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.3.3. Azbestni otpad.

Nakon zatvaranja odlagališta s odlagališnim poljem s otpadom koji sadrži azbest, mora biti spriječena svaka daljnja upotreba površina odlagališta iznad polja u kojem je odložen građevni otpad koji sadrži azbest, ako se pri upotrebi navedene površine trebaju izvoditi aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš.

2.7. PODKATEGORIJA ODLAGALIŠTA 1 – Bioreaktorsko odlagalište

Kriteriji za odlaganje otpada:

 

*RDRI se utvrđuje prema normi HRN EN 15590:2012 – Kruta oporabljena goriva – Određivanje trenutne vrijednosti aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnoga dinamičkog indeksa disanja (EN 15590:2011)

2.8. PODKATEGORIJA ODLAGALIŠTA 2. – Odlagalište za odlaganje otpada za stabiliziranu frakciju otpada nakon postupka mehaničko-biološke obrade

Kriteriji za odlaganje otpada:

 

*RDRI se utvrđuje prema normi HRN EN 15590:2012 – Kruta oporabljena goriva – Određivanje trenutne vrijednosti aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnoga dinamičkog indeksa disanja (EN 15590:2011)

Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

 

 

* Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada - – Ispitivanje ponašanja pri izluživanju - – Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

** Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

*** T/K = tekuće/kruto

2.9. PODKATEGORIJA 3 – Odlagalište anorganskog neopasnog otpada s niskim sadržajem organske /biorazgradive tvari

Kriteriji za odlaganje otpada

Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

 

* Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada – Ispitivanje ponašanja pri izluživanju – Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu

** Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu

*** T/K = tekuće/kruto

3. Kriteriji za odlagališta opasnog otpada

3.1. Za zrnati otpad koji je prikladan za prihvat na odlagališta opasnog otpada vrijede granične vrijednosti parametara eluata otpada određene u Odluci 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.4.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada. Koriste se granične vrijednosti parametara eluata otpada izračunate na temelju omjera tekuće-čvrsto (T/K) od 10 l/kg.

Ako izmjerena vrijednost za DOC (otopljeni organski ugljik) prelazi graničnu vrijednost iz odjeljka 2.4.1. Odluke 2003/33/EZ kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 pri čemu treba upotrijebiti normu HRN EN 14429:2015 Karakterizacija otpada – Ispitivanje ponašanja pri izluživanju – Utjecaj pH-vrijednosti na izluživanje uz početni dodatak kiseline/lužine (EN 14429:2015) ili drugu jednakovrijednu metodu. Smatra se da otpad zadovoljava kriterije prihvata za DOC ako rezultat ovog ispitivanja ne prelazi 1000 mg/kg suhe tvari.

3.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada

Uz granične vrijednosti određene u točki 3.1. ovoga Priloga, granularni (zrnati) opasni otpad mora zadovoljiti dodatne granične vrijednosti iz Odluke 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – odjeljak 2.4.2. Drugi kriteriji. Kapacitet neutralizacije kiseline (ANC), izražen u mol/kg, mora se procijeniti.

PRILOG IV

POSTUPCI KONTROLE I NADZORA TIJEKOM AKTIVNOG KORIŠTENJA I NAKNADNOG ODRŽAVANJA ODLAGALIŠTA

1. Kontrola meteoroloških parametara na odlagalištu otpada

1.1. Mjerenja meteoroloških parametara obuhvaćaju sljedeće parametre:

 

1.2. Nakon zatvaranja odlagališta mjerenja sukladno točki 1.1. se provode u idućih 5 godina.

1.2. Meteorološki parametri mogu se prikupljati s najbliže meteorološke stanice državne meteorološke mreže.

1.3. Podaci o metodama prikupljanja meteoroloških parametara i podataka moraju se dostavljati sukladno odredbama članka 22. ovoga Pravilnika.

2. Kontrola emisija tvari u zrak iz odlagališta otpada

Kontrola odlagališnog plina mora biti reprezentativna za svaki dio odlagališta.

2.1. Mjerenja koncentracije odlagališnih plinova u zrak obuhvaćaju:

– mjesečna mjerenja koncentracije CH4, CO2 i O2 u odlagališnom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci

– mjerenje ostalih odlagališnih plinova (H2S i H2) provodi se ovisno o sastavu odloženog otpada ili ako je to propisano u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada

2.2. Mjerenje se mora provesti na reprezentativnim točkama za svaki dio odlagališta i reprezentativnom broju uzorak

2.3. Učinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina mora se redovito provjeravati

2.4. Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme između dvaju uzastopnih mjerenja može se produžiti, ali ne smije biti duže od šest mjeseci

2.5. Mjerenje koncentracija odlagališnih plinova provodi se svakih šest mjeseci nakon zatvaranja odlagališta

3. Kontrola emisija tvari u procjedne i površinske vode, kontrola oborinske vode na odlagalištu otpada

Procjedna voda

3.1. Mjerenje parametara procjedne vode provodi se svaka tri mjeseca i obuhvaća količinu i sastav procjedne vode za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih šest mjeseci

3.2. Opseg mjerenja parametara procjedne vode određuje se prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili prema posebnom propisu o zaštiti okoliša

3.3. U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mora se mjeriti i vodljivost

3.4. Parametri za koje se provodi mjerenje moraju odražavati svojstva procjedne vode

3.5. Mjerenje se mora provesti na reprezentativnim točkama i reprezentativnom broju uzoraka

3.6. Uzorkovanje i mjerenje volumena i sastava procjedne vode mora se provoditi zasebno na svakom mjestu gdje se procjedna voda ispušta sa odlagališta. Na postupak uzorkovanja primjenjuje se norma HRN EN ISO 5667-1:2008 Kakvoća vode – Uzorkovanje – 1. dio: Smjernice za osmišljavanje programa uzorkovanja i tehnike uzorkovanja (ISO 5667-1:2006; EN ISO 5667-1:2006+AC:2007)

Površinska voda

3.7. Mjerenje stanja površinske vode (fizikalno-kemijski pokazatelji, parametri kemijskog stanja, onečišćujuće tvari) provodi se ako su stalne površinske vode prisutne na odlagalištu ili u njegovoj neposrednoj blizini

3.8. Analiziraju se parametri sukladno posebnom propisu o zaštiti voda uključujući dodatne parametre ako se pojavljuju u procjednoj vodi ovisno o vrsti otpada koja se odlaže na odlagalištu

3.9. Mjerenje se provodi svaka tri mjeseca za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta, a nakon zatvaranja svakih šest mjeseci

3.10. Mjerenje se provodi na najmanje jednom mjernom mjestu uzvodno i na jednom mjernom mjestu nizvodno od područja utjecaja odlagališta

3.11. Uzorkovanje površinske vode ako ih ima mora se provoditi zasebno na reprezentativnim točkama. Na postupak uzorkovanja primjenjuje se norma HRN EN ISO 5667-1:2008 Kakvoća vode – Uzorkovanje – 1. dio: Smjernice za osmišljavanje programa uzorkovanja i tehnike uzorkovanja

Učestalost uzorkovanja i analize za odlagališni plin, procjedne i površinske vode navodi se u sljedećoj tablici. Za procjednu vodu i vodu za kontrolu se uzima jedan uzorak reprezentativan za prosječni sastav

 

Oborinska voda

3.12. Opseg mjerenja parametara oborinske vode iz nadstrešnice, manipulativnih površina ili prekrivenih površina odlagališta određuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda.

4. Kontrola podzemne vode na odlagalištu otpada

4.1. Opseg mjerenja parametara podzemne vode određuje se prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili prema posebnom propisu o zaštiti okoliša. Parametri koje treba analizirati u prikupljenim uzorcima moraju polaziti od očekivanog sastava procjedne vode i kvalitete podzemne vode na području utjecaja odlagališta. Kod određivanja parametara za analizu treba voditi računa o kretanjima u zoni podzemne vode. Parametri mogu sadržavati indikatore ranog uočavanja promjena u kvaliteti vode

 

4.2. Mjerenja parametara podzemne vode obuhvaćaju mjerenja razine podzemne vode i mjerenja pokazatelja prema posebnom propisu. Pokazatelji koji se analiziraju u prikupljenim uzorcima ovise o očekivanom sastavu procjedne vode i kvaliteti podzemne vode na tom području.

4.3. Mjerenja razine podzemne vode provode se svakih 6 mjeseci za vrijeme rada odlagališta, i nakon njegovog zatvaranja. Pri značajnim promjenama razine podzemne vode, učestalost mjerenja mora se povećati.

4.4. U prvoj godini rada odlagališta mjerenja pokazatelja treba provoditi jednom mjesečno. Ako se vrijednosti mjerenih parametara u prvoj godini ne promijene značajno, a nalaze se unutar propisanih graničnih vrijednosti te nije za pretpostaviti da će prekoračiti graničnu vrijednost, u nastavku rada odlagališta mjerenja tih parametara mogu su izvoditi jednom u 3 mjeseca, a nakon zatvaranja odlagališta svakih 6 mjeseci.

4.5. Parametri onečišćenja podzemne vode za koju postoji vjerojatnost da na nju može utjecati otpad s odlagališta moraju se mjeriti na jednom mjernom mjestu u pravcu pritjecanja vode i dva mjerna mjesta u pravcu otjecanja vode. Ovaj broj mjerenja se može i povećati ovisno o posebnim hidrogeološkim mjerenjima i potrebi za ranim otkrivanjem slučajnog ispuštanja procjednih voda u podzemne vode.

4.6. Ukoliko mjereni parametar onečišćenja prijeđe graničnu vrijednost, ponovnim uzorkovanjem i analizom treba potvrditi rezultat. U slučaju potvrde rezultata, pristupa se interventnom planu postupanja.

4.7. Uzorkovanje se mora provoditi na najmanje tri mjesta prije početka odlaganja otpada, kako bi se utvrdile referentne vrijednosti za buduće uzimanje uzoraka

4.8. Na postupak uzorkovanja primjenjuju se norma HRN ISO 5667-11:2011 Kvaliteta vode – Uzorkovanje – 11. dio: Upute za uzorkovanje podzemnih voda (ISO 5667-11:2009).

Smatra se da su se u slučaju podzemnih voda dogodili značajni štetni utjecaji za okoliš sukladno člancima 20. i 21. ovoga Pravilnika, ako analiza uzorka podzemne vode pokaže značajnu promjenu u kvaliteti vode. Kritična razina mora se odrediti uzimajući u obzir posebni hidrogeološki sastav na mjestu odlagališta i kvalitetu podzemnih voda. Kritična razina mora se propisati u dozvoli kad god je to moguće.

Promatranja se moraju izraziti pomoću kontrolnih grafikona sa utvrđenim kontrolnim pravilima i razinama za svaki podzemni izvor. Kontrolne razine moraju biti određene temeljem lokalnih promjena (varijacija) u kvaliteti podzemne vode.

5. Topografija terena: podaci o tijelu odlagališta otpada

 

6. Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći osnovni uvjeti:

6.1. Zahtjevi u svrhu praćenja, inspekcijskog/kontrolnog pregleda i u slučajevima opasnosti

U prostor gdje se skladišti elementarna živa mora se izgraditi sustav za kontinuirano praćenje emisija živine pare s osjetljivošću mjerenja od najmanje 0,02 mg žive/m3. Senzori za mjerenje moraju biti smješteni na tlu i stropu prostora za skladištenje. Navedeno mora uključivati sustave za optički i zvučni alarm. Sustav se mora redovno održavati svakih godinu dana.

Ovlaštena stručna osoba mora vizualno pregledati prostor za skladištenje i spremnike najmanje jednom mjesečno. U slučaju istjecanja žive osoba koja je ovlaštena za upravljanje prostorom za skladištenje žive mora poduzeti sve potrebne radnje u skladu s propisima i ovim Pravilnikom kako bi se izbjegla emisija žive u okoliš i uspostavilo ponovo sigurno skladištenje žive.

Na lokaciji prostora za skladištenje elementarne žive moraju biti dostupni izrađeni planovi za postupanje u slučaju opasnosti i odgovarajuća zaštitna oprema za sigurno rukovanje elementarnom živom.

6.2. Vođenje evidencije i podataka

Svi dokumenti koji sadrže podatke definirane u odlomku Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu Priloga I. ovoga Pravilnika i u odlomku Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu – točki 6.1. ovoga Priloga, uključujući potvrdu koja mora biti priložena uz spremnik, evidenciju o smanjivanju zaliha i otpremi elementarne žive nakon njezinog privremenog skladištenja, i podaci o krajnjem odredištu elementarne žive i načinima njene obrade moraju se čuvati najmanje tri godine nakon završetka skladištenja.

PRILOG V

POPIS NORMI ZA UZORKOVANJE OTPADA ZA ODLAGANJE

 

PRILOG VI

NECJELOVITI POPIS NORMI

Osnovna svojstva otpada

 

 

Ispitivanje eluiranja/izluživanja

 

Digestija otpada

 

Analize

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_103_2020.html