NN 40/1997 (16.4.1997.), Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 7. stavka 1. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. ožujka 1997. godine donijela
UREDBU O UVJETIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE ZAŠTIĆENE NAJAMNINE
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se uvjeti i mjerila za utvrđivanje zaštićene najamnine koju plaćaju najmoprimci koji su to pravo stekli prema odredbama Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96).
Članak 2.
Uvjeti i mjerila za utvrđivanje zaštićene najamnine utvrđuju se ovisno o opremljenosti stana, iskoristivosti stana, troškovima održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade kao i platnim mogućnostima obiteljskoga domaćinstva najmoprimca.
Članak 3.
Visina mjesečne zaštićene najamnine (Nz) za pojedini stan izračunava se prema izrazu:
P - korisna površina stana (m˛)
Ce - građevinska vrijednost etalonskog objekta po m˛ (kn/m˛)
B - broj bodova u zapisniku o bodovanju stana
L - koeficijent lokacije
Ki - koeficijent iskoristivosti stana
Članak 4.
Korisna površina stana (P) za koji se utvrđuje najamnina u skladu s odredbama ove Uredbe određuje se primjenom točke 3.3 norme HRN U.C2.100.
Pri utvrđivanju korisne površine tavanskih ili mansardnih stanova odnosno stanova s kosim pogledom, uz elemente za izračun korisne površine prema normi iz stavka 1. ovog članka, primjenjuju se i ovi koeficijenti:
- tlorisne površine prostorija ili dijelova prostorija s visinom do 1 m koeficijent 0,00
- tlorisne površine prostorija ili dijelova prostorija s visinom od 1 do 2 m koeficijent 0,50
- tlorisne površine prostorija ili dijelova prostorija s visinom većom od 2 m koeficijent 1,00
Izračun korisne površine stana sastavni je dio Ugovora o najmu stana.
Članak 5.
Podatak o građevinskoj vrijednosti etalonskog objekta (Ce) objavljuje ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja prema odredbi članka 12. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Članak 6.
Elementi bodovanja i broj bodova (B) za pojedini stan utvrđuju se u zapisniku o bodovanju stana.
Zapisnik o bodovanju stana popunjava najmodavac.
Zapisnik o bodovanju stana sastavni je dio ugovora o najmu.
Članak 7.
Koeficijent iskoristivosti stana (Ki) ovisi o korisnoj površini stana i broju osoba koje se prema ugovoru o najmu koriste stanom, a izračunava se prema izrazu:
P
Ki = ––––––––––––– 30 + bo × 15
P - korisna površina stana
bo - broj osoba u stanu prema ugovoru o najmu stana
Članak 8.
Koeficijent lokacije (L) za pojedini stan ovisi o lokaciji stana, o veličini naselja i zoni u naselju i visini zgrade u kojoj se stan nalazi, a izračunava se prema izrazu:
L = Kz + Kd
Kz - koeficijent vrijednosti položaja
Kd - koeficijent demografskih kretanja
Koeficijent vrijednosti položaja (Kz) određuje poglavarstvo grada odnosno općine, može biti od najmanje 0,15 do najviše 1, ovisno o zonama u naselju i broju etaža zgrade (broj etaža 1, 2, 3/4, 5/6/7, 8 i više), a određuju se najmanje četiri zone.
Koeficijent demografskih kretanja (Kd) ovisi o veličini naselja za koje su utvrđene zone prema stavku 2. ovoga članka, a određuje se prema tablici 4. koja je sastavni dio ove Uredbe.
Članak 9.
Platne mogućnosti obiteljskoga domaćinstva određuju se kao odnos neto prosječnoga mjesečnoga primanja članova obiteljskoga domaćinstva prema prosječnoj mjesečnoj neto plaći u protekloj godini u Republici Hrvatskoj; taj podatak objavljuje Državni zavod za statistiku, a izražava se kao koeficijent primanja (Kp).
Ukoliko je prosječni mjesečni prihod u protekloj godini po članu obiteljskog domaćinstva niži od polovice iznosa netto prosječne mjesečne plaće u protekloj godini u Republici Hrvatskoj, visina zaštićene najamnine izračunate prema izrazu iz članka 3. ove Uredbe umanjuje se na način da se množi s koeficijentom prihoda (Kp) koji se izračunava prema izrazu:
Pč - prosječni mjesečni neto prihod po članu obiteljskoga domaćinstva u protekloj godini
Pp - prosječna mjesečna neto plaća u Republici Hrvatskoj u protekloj godini
Ako traži ostvarivanje prava iz stavka 2. ovoga članka, najmoprimac je dužan podatke o neto prihodima članova obiteljskoga domaćinstva u protekloj kalendarskoj godini dostaviti najmodavcu najkasnije do kraja mjeseca veljače tekuće godine.
Najmodavac može zahtijevati od najmoprimca potvrdu o imovnom stanju koju izdaje ispostava Porezne uprave, radi provjere podataka o neto prihodima članova obiteljskoga domaćinstva u roku od mjesec dana nakon što mu je najmoprimac te podatke dostavio.
Članak 10.
Visina mjesečne zaštićene najamnine utvrđene prema ovoj Uredbi ne može biti niža od iznosa mjesečne najamnine izračunate prema izrazu:
Članak 11.
Visinu mjesečnog iznosa zaštićene najamnine za pojedini stan izračunava najmodavac jedanput godišnje.
Najmodavac može zatražiti od stambenoga tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba izračun visine zaštićene najamnine za stan koji daje u najam.
Do utvrđivanja novog iznosa zaštićene najamnine za tekuću godinu najmoprimac plaća akontaciju u visini najamnine iz prethodne godine.
Najmodavac stana dužan je dostaviti najmoprimcu izračun visine zaštićene najamnine za kalendarsku godinu izrađen prema odredbama ove Uredbe, te obračun za akontacijsko razdoblje iz stavka 3. ovoga članka.
Izračun visine zaštićene najamnine sastavni je dio ugovora o najmu stana.
Članak 12.
Dok se ne utvrde zone prema odredbi članka 8. ove Uredbe, za određivanje koeficijenta vrijednosti položaja (Kz) primjenjuju se područja zona i naselja i odgovarajući koeficijenti koji su određeni odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Za koeficijent vrijednosti položaja naselja uz more primjenjuju se područja zona i naselja prema vrijednosti koeficijenata određenih odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Za stanove za koje je broj bodova utvrđen prema Zakonu o stambenim odnosima uzimaju se u obzir ti bodovi osim bodova za garažu.
Članak 13.
Najmoprimci su dužni do 30. studenog 1997. godine plaćati zaštićenu najamninu u visini stanarine koju su do sada plaćali.
Članak 14.
Tablica elemenata bodovanja stana s objašnjenjem za njezinu primjenu, Zapisnik o bodovanju stana i korisna površina stana i izračun visine zaštićene najamnine tiskani su uz ovu Uredbu i njezin su sastavni dio.
Članak 15.
Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 370-01/97-01/08 Urbroj: 5030116-97-2 Zagreb, 13. ožujka 1997.
Predsjednik mr. Zlatko Mateša, v. r.
Prilog I. TABLICA ELEMENATA BODOVANJA STANA
Redni ELEMENTI STANA KOJI SE BODUJU Broj
broj bodova
I. MATERIJAL I KONSTRUKCIJA ZGRADE
1. Zgrade od armirano betonskih skeletnih
konstrukcija, betona ili zidane zgrade s
okomitom serklažom odnosno armaturom u
zidu i masivnom međukatnom konstrukcijom 55
2. Zgrade sa zidovima od opeke, betona,
betonskih blokova, kamena i slično, bez
okomitih serklaža
2.1. s masivnom međukatnom konstrukcijom 50
2.2 s drvenom međukatnom konstrukcijom 40
3. Montažne zgrade čiji je najveći broj
elemenata izrađen industrijski i ugrađen
u objekt
3.1. od armiranoga betona 45
3.2. od drveta i drugoga materijala na drvnoj
osnovi ili miješane konstrukcije 35
4. Zgrade od mješovitoga materijala ili zgrade
od opeke s debljinom vanjskog zida manjom
od 25 cm bez dodatka toplinske izolacije s
drvenom međukatnom konstrukcijom 30
5. Zgrade od opeke ili kamena zidane blatom
s pregradama od drveta ili nepečene opeke
i drvenom međukatnom konstrukcijom 25
6. Zgrade od nepečene opeke, barake,
straćare i sl. 20
7. Za konstrukciju zgrade pod red. br. 1 do 6.
čija visina sobe od poda do stropa iznosi od
2,60 m do 3,20 m dodaje se
7.1. pod rednim brojem 1. i 2.1. 3
7.2. pod rednim brojem 2.2., 3.1., 3.2. i 4. 4
7.3. pod rednim brojem 5. i 6. 1
II. STOLARIJA
8. Dvostruki i krilo na krilo prozori i balkonska
vrata izrađeni od hrastovoga drveta ili kovine
8.1. ostakljeni termopan, izopan ili sl. staklom,
odnosno trostruko ostakljen 14
8.2. dvostruko ostakljeni staklom 12
9. Dvostruki i krilo na krilo prozori i balkonska
vrata izrađeni prema normi od mekanoga
drveta
9.1. ostakljeni termopan, izopan ili sličnim staklom,
odnosno trostruko ostakljeni 9
9.2. dvostruko ostakljeni staklom 5
10. Jednostruki prozori izrađeni od hrastovoga
drveta ili kovine
10.1. ostakljeni termopan, izopan ili sličnim staklom,
odnosno dvostruko ostakljeni 8
10.2. jednostruko ostakljeni staklom 4
11. Jednostruki prozori izrađeni od mekanoga drveta
11.1. ostakljeni termopanom, izopanom ili sličnim
staklom, odnosno dvostruko ostakljeni 5
11.2. jednostruko ostakljeni staklom 3
12. Vrata u stanu
12.1. glatka furnirana ili profilirana 4
12.2. glatka ličena vrata 3
12.3. uklađena vrata jednostavne izvedbe 2
13. Zaštita prozora i stana od vanjskih utjecaja
13.1. esslingenskim rebrenicama (drvenim ili
plastičnim) kapcima, griljama, aluminijskim
žaluzinama i drugim sličnim uređajima za
zaštitu, postavljenim s vanjske strane 3
13.2. platnenim rolo zavjesama, venecijanskim i
drugim sličnim rebrenicama postavljenim
između prozora ili s unutarnje strane 1
III. INSTALACIJE
14. Vodovodna instalacija
14.1. vodovodna instalacija u stanu s više izljevnih
mjesta i s priključkom na vodovodnu mrežu 6
14.2. vodovodna instalacija u stanu s jednim izljevnim
mjestom u stanu s priključkom na vodovodnu
mrežu 3
14.3. vodovodna instalacija u zajedničkom hodniku
zgrade s priključkom na vodovodnu mrežu 2
15. Odvodna instalacija
15.1. odvodna instalacija u stanu s priključkom na
kanalizacijsku mrežu 3
15.2. odvodna instalacija u stanu s priključkom na
septičku jamu 2
15.3. odvodna instalacija u zajedničkom hodniku
zgrade s priključkom na kanalizacijsku
mrežu ili septičku jamu 1
16. Elektroinstalacija u stanu
16.1. za višefaznu struju 6
16.2. za monofaznu struju 4
17. Gromobranska instalacija 1
18. Plinska instalacija u stanu 2
19. Telefonska instalacija u stanu 1
20. Zajednička TV antena
20.1. za kabelsku televiziju 2
20.2. za TV program 1
21. Govorni uređaji u zgradi 1
22. Agregat za rasvjetu 1
23. Instalacije i uređaji za grijanje i
pripremu tople vode
23.1. instalacija centralnoga ili etažnoga
grijanja 8
23.2 kotlovnica koja ulazi u vrijednost
zgrade 4
23.3. uređaj za etažno grijanje 2
23.4. uređaj za etažno grijanje i pripremu
tople vode 3
23.5. centralna priprema tople vode 2
24. Dizalo u zgradi 8
IV. OBRADBA ZIDOVA I PODOVA
25. Površina zidova u stanu koji su obloženi
keramičkim pločicama veća od 15 m2 1
26. Površina zidova u stanu koji su obloženi
lamperijom veća od 10 m2 1
27. Podovi u sobama
27.1. parket od hrastovih ili jasenovih daščica 3
27.2. parket od bukovih daščica, lamelirani
parket ili podovi od sintetičkih vlakana 2
27.3. podovi od dasaka, brodski pod ili podovi
od plastičnih masa 1
28. Podovi u ostalim prostorijama
28.1. podovi od obrađenoga kamena ili
glaziranih keramičkih pločica 2
28.2. podovi od neglaziranih keramičkih
pločica, teracirani podovi ili podovi od
plastike 1
V. OPREMA U STANU
29. Kada
29.1. ležeća kada ugrađena, od kovine ili
poliestera, s tipskim bočnim stranicama 2
29.2. sjedeća kada slavodna i tuškada od
kovine ili poliestera 1
30. WC školjka i vodokotlić 1
31. Bide 1
32. Električni bojler kapaciteta od 50 i više
litara odnosno električni ili plinski
protočni bojler od 10 i više litara 1
33. Peći za zagrijavanje stana
33.1. kalijeve peći 2
33.2. plinske i trajnožareće peći s
priključkom na dimnjak odnosno
termoakumulacijske peći 1
34. Ugrađeni ormari površine vrata veće
od 6 m2 1
VI. PROSTORIJE ZA ZAJEDNIČKU UPORABU
35. Praonica rublja 1
36. Sušionica rublja 1
37. Prostorija za rad vlasnika i korisnika
stanova i slično 2
38. Zajedničko spremište 1
39. Prostorija za odlaganje smeća 1
40. Kanal za ubacivanje smeća
VII. POLOŽAJ STANA U ZGRADI I OSTALE
POGODNOSTI
41. Položaj stana u zgradi
41.1. stan na I. katu 3
41.2. stan na II. i III. katu 2
41.3. stan od IV. do VIII. kata u zgradi
s dizalom 1
42. Stambena zgrada s manjim brojem
stanova
42.1. stambena zgrada obiteljskog tipa s
jednim stanom 8
42.2. stambena zgrada obiteljskoga tipa
s dva stana ili zgrada u nizu 5
43. Stambena zgrada s pročeljem od
obrađenoga kamena ili kamenih ploča 3
44. Stambena zgrada s posebno obrađenim
stubištem i ulazom u zgradu
44.1. opločene zidne površine na stubištu i
ulazu u zgradu 2
44.2. opločene zidne površine na stubištu
ili ulazu u zgradu 1
45. Podrum, drvarnica, spremište i sl. 1
VIII. ELEMENTI ZA KOJE SE UMANJUJU BODOVI
Ukupan zbroj bodova za elemente pod rednim
brojem 1. - 45. ove tablice umanjuje se za:
46. Položaj stana u zgradi
46.1. stan u podrumu 5
46.2. stan u suterenu 3
46.3 stan u razizemlju i potkrovlju 2
46.4. stan na V. katu zgrade bez dizala 2
boda, a za svaki daljnji kat još po 1 bod
47. Vlažnost stana
47.1. potpuno vlažan stan 5
47.2. djelomično vlažan stan 3
48. Za materijal i konstrukciju zgrade pod
rednim brojem 1. do 6. čija visina soba
od poda do stropa iznosi manje od
2,40 m umanjuje se:
48.1. pod rednim brojem 1. i 2.1. 3
48.2. pod rednim brojem 2.2., 3.1., 3.2. i 4. 2
48.3. pod rednim brojem 5. i 6. 1
49. Starost stambene zgrade
Broj bodova utvrđen za elemente,
materijal i konstrukciju zgrade pod
red. br. 1. do 6. ove tablice umanjuje se
po isteku amortizacijskog roka zgrade
za svakih navršenih 10 godina, ali
najviše do 50% bodova koji se odnose
na materijal i konstrukciju zgrade 2
OBJAŠNJENJE
za primjenu Tablice elemenata bodovanje stana
I. MATERIJAL I KONSTRUKCIJA ZGRADE
1. Zgradama građenim od armirano betonskih skeletnih konstrukcija, betona ili zidanim zgradama s okomitim serklažom odnosno armaturom u zidu i masivnom međukatnom konstrukcijom smatraju se zgrade čiju konstrukciju čini armirano betonski kostur uključujući i pojedinačno industrijski izgrađene dijelove (međukatna konstrukcija stubišta i slično), neovisno o upotrijebljenom materijalu za ispunu kao i načinu izvedbe toplinske izolacije.
2. Zgradama sa zidovima od opeke, betona, betonskih blokova, kamena i drugoga sličnog materijala bez okomitih serklaža smatraju se zgrade građene od tvrdog materijala s vapnenim, produžnim ili cementnim vezivom, uobičajene izvedbe i kakvoće.
2.1. Masivnom međukatnom konstrukcijom smatraju se konstrukcije od armiranoga betona, gotovih betonskih elemenata s uloškom od opeke i sličnoga materijala ili bez njega, zasvođena konstrukcija od opeke, kamena i slično kao i međukatna konstrukcija koja ima nosače od profiliranog željeza.
2.2. Drvenom međukatnom konstrukcijom smatraju se konstrukcije od svih vrsta drvenih grednika kao i drugih vrsta nosača izrađenih od drveta.
3. Montažnom zgradom čiji je najveći broj elemenata građen industrijski i ugrađen u objekt smatraju se sve vrste zgrada lake, srednje i teške ugradbe čiji su konstrukcijski dijelovi (osim temelja) izgrađeni industrijski i ugrađeni u objekt.
3.1. Montažnim zgradama od armiranoga betona smatraju se zgrade čiji su konstrukcijski dijelovi izvedeni od industrijski građenih armirano betonskih montažnih elemenata (srednja i teška ugradba) i ugrađeni u zgradu.
3.2. Montažnim zgradama od drveta i na drvnoj osnovi i u miješanoj konstrukciji, smatraju se zgrade čiji su konstrukcijski dijelovi izgrađeni od industrijski izgrađenih elemenata na drvnoj osnovi ili drugih laganih materijala, ugrađenih u zgradu (laka montaža).
4. Zgradama od mješovitih materijala ili zgradama od opeke debljine zida manje od 25 cm bez dodatne toplinske izolacije s drvenom međukatnom konstrukcijom smatraju se zgrade čiji su konstrukcijski dijelovi građeni kombinirano od tvrdog materijala (opeka, kamen, blokovi i slično), drveta ili kojeg drugoga materijala.
5. Zgrade od opeke ili kamena zidane blatom s pregradama od drveta ili nepečena opeka i drvenom međukatnom konstrukcijom smatraju se zgradama slabije kakvoće čiji su konstrukcijski dijelovi građeni od tvrdih materijala u suhozidu ili s blatom odnosno kombinirano s drvetom ili drugim materijalom.
6. Zgradama od nepečene opeke, barakama, straćarama i slično smatraju se zgrade od pletera, naboja, privremene improvizirane zgrade male trajnosti.
7. Kod kosih stropova uzima se u obzir srednja visina sobe, a kod zasvođenih stropova uzima se u obzir visina sobe mjerena od poda do oslonca svoda i dodaje se pola visine svoda.
II. STOLARIJA
8. Dvostrukim i krilo na krilo prozorima i balkonskim vratima izrađenim od hrastovoga drveta, kovina ili plastičnih masa smatraju se neličeni prozori i vrata od hrastovoga drveta, aluminijskih ili plastičnih profila.
8.1. Ostakljeni staklom odnosno trostruko ostakljeni običnim staklom.
8.2. Dvostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
9. Dvostrukim i krilo na krilo prozorima i balkonskim vratima od mekanoga drveta izrađenim prema normi smatraju se ličeni prozori i vrata.
9.1. Ostakljeni izo-staklom odnosno trostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
9.2. Dvostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
10. Jednostrukim prozorima izrađenim od hrastovoga drveta ili kovine, smatraju se neličeni prozori od hrastovoga drveta ili aluminijskoga profila.
10.1. Ostakljeni izo-staklom ili drugim staklom, odnosno dvostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
10.2. Jednostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
11. Jednostrukim prozorima izrađenim prema normi od mekanoga drveta, smatraju se ličeni prozori.
11.1. Specijalno ostakljeni termopan, izopan ili drugim sličnim staklom odnosno dvostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
11.2. Jednostruko ostakljeni običnim prozorskim staklom.
12. Vratima u stanu smatraju se ulazna vrata stana i sve vrste vrata unutar stana.
12.1. Glatkim furniranim ili profiliranim vratima smatraju se sve vrste furniranih neličenih vrata neovisno o vrsti furnira kao i ličena vrata izrađena od profiliranih uklada i ispuna.
12.2. Glatkim ličenim i ostakljenim vratima smatraju se sve vrste glatkih vrata neovisno o vrsti materijala kao i načinu ostakljenja.
12.3. Uklađenim vratima u jednostavne izvedbe smatraju se ličena vrata s ukladom od šperploče ili lesonita.
13. Zaštitom prozora i stana od vanjskih utjecaja smatraju se sve vrste izvedenih zaštita neovisno o stupnju zaštite i načinu ugradbe.
13.1. Eslingerske rebrenice (drvene ili plastične) grilje, kapci i drugi slični uređaji smatraju se uređajima koji su postavljeni s vanjske strane prozora.
13.2. Platnene, venecijanske ili druge slične rebrenice smatraju se rebrenicama postavljenim između prozora ili s rubne strane prozora.
Ako se u jednom stanu nalazi više vrsta prozora i balkonskih vrata, vrata u stanu, odnosno više vrste zaštite prozora i stana od vanjskih utjecaja broj bodova tih elemenata utvrđuje se prema rednom broju elementa čija je površina pretežno zastupljena.
III. INSTALACIJE
14. Vodovodnom instalacijom smatra se instalacija za opskrbu vodom priključena na vodovodnu mrežu. Vodovodnom mrežom smatra se opskrba vodom iz regionalnog, gradskog ili lokalnog vodovoda ili hidrofora.
14.1. Vodovodnom instalacijom u stanu s više izljevnih mjesta smatra se instalacija u stanu s najmanje dva izljevna mjesta neovisno o tome u kojim se prostorijama stana ta izljevna mjesta nalaze.
14.2. Vodovodnom instalacijom u stanu s jednim izljevnim mjestom smatra se instalacija u stanu s jednim izljevnim mjestom, neovisno o tome u kojim se prostorijama stana to izljevno mjesto nalazi.
14.3. Vodovodnom instalacijom u zajedničkom hodniku zgrade smatra se instalacija s jednim ili više izljevnih mjesta u zajedničkom hodniku.
15. Odvodnom instalacijom smatra se instalacija za odvod otpadnih voda od sanitarnih uređaja u stanu s priključkom na kanalizacijsku mrežu odnosno septičku jamu.
15.1. Odvodnom instalacijom u stanu s priključkom na kanalizacijsku mrežu smatra se instalacija za odvod otpadnih voda od sanitarnih uređaja u stanu s priključkom na kanalizacijsku mrežu.
15.2. Odvodnom instalacijom u stanu s priključkom na septičku jamu smatra se instalacija za odvod otpadnih voda od sanitarnih uređaja u stanu s priključkom na septičku jamu.
15.3. Odvodnom instalacijom u zajedničkom hodniku zgrade s priključkom na kanalizacijsku mrežu ili septičku jamu smatra se instalacija za odvod otpadnih voda od sanitarnih uređaja u hodniku zgrade s priključkom na kanalizacijsku mrežu ili septičku jamu.
16. Elektroinstalacijom u stanu smatraju se sve vrste instalacija za korištenje električnom energijom.
16.1. Elektroinstalacijom za višefaznu struju smatra se instalacija koja omogućava uporabu trofazne struje (380 V).
16.2. Elektroinstalacijom za monofaznu struju smatra se instalacija koja omogućava uporabu monofazne struje (220 V).
17. Gromobranskom instalacijom smatraju se sve vrste gromobranskih instalacija zgrade neovisno o načinu izvedbe.
18. Plinskom instalacijom u stanu smatra se instalacija koja omogućava uporabu plina na jednom ili više mjesta u stanu.
19. Telefonskom instalacijom u stanu smatra se izvedena instalacija u stanu.
20. Zajedničkom TV antenom smatra se jedinstveni uređaj za prijam TV programa za zgradu ili skupinu zgrada odnosno naselje s instalacijom u zgradi i u stanu.
20.1. Zajedničkom TV antenom za kabelsku televiziju smatra se jedinstveni uređaj s instalacijom u zgradi i stanu za prijam TV programa za skupinu zgrada odnosno naselje.
20.2. Zajednička TV antena za TV program smatra se jedinstveni uređaj s instalacijom u zgradi i stanu za prijam TV programa za zgradu.
21. Govornim uređajem u zgradi smatra se instalacija i uređaj koji omogućava govorni kontakt između stana i ulaza u zgradu.
22. Agregatom za rasvjetu smatraju se sve vrste agregata za rasvjetu neovisno o vrsti, snazi i kapacitetu agregata.
23. Instalacijom i uređajem za grijanje i pripremanje tople vode smatraju se sve vrste instalacija i uređaja za pripremu tople vode, centralno i etažno grijanje, uključujući i radijatore u stanu, neovisno o izvedbi, izvoru energije i mediju grijanja.
23.1. Instalacijom centralnoga ili etažnoga grijanja smatra se instalacija i radijatori u stanu bez obzira na vrstu i sustav izvedbe.
23.2. Kotlovnicom koja ulazi u vrijednosti zgrade smatra se kotlovnica za jednu ili više zgrada.
23.3. Uređajem za etažno grijanje smatra se svaki uređaj za etažno grijanje stana bez pripreme tople vode, neovisno o vrsti goriva, kapacitetu i smještaju u stanu.
23.4. Uređajem za etažno grijanje i pripremu tople vode smatra se uređaj pod rednim brojem 23.3. kojim se osigurava i priprema tople vode za stan.
23.5. Centralnom pripremom tople vode smatra se svaki sustav pripreme tople vode izvan stana u zajedničkoj kotlovnici ili toplani s instalacijom za dovod tople vode u stan.
Ako se u skupini elemenata pod rednim brojem 23. nalazi element za bodovanje pod rednim brojem 23.2. i 23.3. odnosno 23.4., boduje se element pod rednim brojem 23.2.
24. Dizalom u zgradi smatraju se sve vrste osobnih i teretnih dizala bez obzira na broj i vrstu.
IV. OBRADBA ZIDOVA I PODOVA
25. Zidovi u stanu obloženi keramičkim pločicama u površini većoj od 15 m2 smatraju se zidovima obloženim keramičkim pločicama neovisno o vrsti i kakvoći pločica.
26. Zidovi u stanu obloženi lamperijom u površini većoj od 10 m2 smatraju se zidovima obloženim lamperijom neovisno o vrsti i kakvoći lamperije.
27. Podovima u sobama smatraju se sve vrste završnih obradba podnih površina soba u stanu.
27.1. Tom vrstom podova smatra se parket od užlijebljenih hrastovih ili jasenovih daščica bez obzira na vrstu podloge i način polaganja.
27.2. Tom vrstom podova smatraju se podovi od užlijebljenih bukovih daščica i lemelirani parket bez obzira na vrstu podloge i način polaganja te sve vrste toplih obloga od prirodnih i sintetičkih vlakana (komercijalni nazivi: tapison, sintelon, meraklon i slično).
27.3. Tom vrstom podova smatraju se sve vrste podova od obrađenih dasaka sa ili bez utora, brodski pod, podovi od prirodnoga kamena, podovi od plastičnih masa položenih u obliku ploče ili monolitno.
28. Podovima u ostalim prostorijama smatraju se sve vrste završne obradbe podnih površina u ostalim prostorijama stana: hodniku, kuhinji, kupaonici, nužniku, spremištu i slično.
28.1. Tom vrstom podova smatraju se podovi od obrađenog prirodnog kamena i svih vrsta glaziranih keramičkih pločica.
28.2. Tom vrstom podova smatraju se podovi od umjetnoga kamena, neglaziranih keramičkih pločica, plastičnih masa i slično.
Ako se u jednom stanu nalazi više vrsta podova u sobama ili u ostalim prostorijama, broj podova tih elemenata utvrđuje se prema rednom broju elemenata koji ima najveću površinu.
V. OPREMA U STANU
29. Kadom se smatraju sve vrste kada u kupaonici bez obzira na veličinu i način ugradbe.
29.1. Tom vrstom kada smatraju se ležeće i ugrađene kade odgovarajućih dimenzija i kakvoće s opločenim vanjskim slobodnim stranama i ležeće kade od poliestera s tipskim bočnim stranicama.
29.2. Tom vrstom kada smatraju se sve ostale vrste ležećih kada, sjedeće kade i tuš kade.
30. WC-om smatraju se sve vrste WC školjki sa sustavom za ispiranje tekućom vodom.
31. Tim sanitarnim uređajem smatra se odgovarajući sanitarni uređaj bez obzira na vrstu i kakvoću.
32. Električnim bojlerom smatra se bojler kapaciteta 50 i više litara; električnim ili plinskim protočnim bojlerom, smatra se bojler kapaciteta 10 i više litara vode u minuti.
33. Pećima za zagrijavanje stana smatraju se kalijeve, plinske, trajnožareće i termoakumulacijske peći.
33.1. Kalijevim pećima smatraju se sve vrste stabilnih i pokretnih kalijevih peći s priključkom na dimnjak neovisno o vrsti goriva.
33.2. Plinskim pećima smatraju se peći s priključkom na plinsku instalaciju i dimnjak.
Trajnožarećim pećima smatraju se peći na kruta goriva i s priključkom na dimnjak.
Termoakumulacijskim pećima smatraju se peći na električnu energiju.
Ako u stanu ima više vrsta peći za zagrijavanje stana, boduje se samo jedna vrsta i to ona kojoj prema rednom broju elementa pripada veći broj bodova.
Ako je bodovan bilo koji od elemenata pod red. br. 23.1., 23.2., 23.3. i 23.4., ne boduje se element pod rednim brojem 33.
34. Ugrađenim ormarima smatraju se ormari u hodniku, predsoblju i sobama stana ako im je zbroj površina vidljivoga dijela vrata veći od 6 m2 bez obzira na vrstu materijala od kojeg su izrađeni.
Za skupinu elemenata opreme u stanu, osim za element pod rednim brojem 34., uzima se broj bodova za određeni element prema odgovarajućem rednom broju neovisno o broju tog elementa.
VI. PROSTORIJE ZA ZAJEDNIČKU UPORABU
35.-40. Prostorijama za zajedničku uporabu pod rednim brojem 35, 36, 37, 38, 39 i 40. smatraju se prostorije namijenjene za zajedničku uporabu prema odgovarajućem elementu ako se nalaze u zgradi ili izvan zgrade, a pripadaju zgradi.
VII. POLOŽAJ STANA U ZGRADI I OSTALE POGODNOSTI
41. Položaj stana u zgradi obuhvaća:
41.1. Stan na I. katu
41.2. Stan na II. i III. katu
41.3. Stan od IV. do VIII. kata u zgradi s dizalom
42. Stambenom zgradom s manjim brojem stanova smatra se:
42.1. Stambena zgrada obiteljskoga tipa s jednim stanom.
42.2. Stambena zgrada obiteljskoga tipa s dva stana ili zgrada u nizu.
43. Stambenom zgradom s pročeljem od obrađenoga kamena ili kamenih ploča smatra se zgrada u kojoj je pretežni dio glavnog - uličnog pročelja izveden od obrađenoga kamena ili kamenih ploča.
44. Stambenim zgradama s posebno obrađenim stubištem i ulazom u zgradu smatraju se zgrade u kojima su zidovi ulaznog prostora u zgradu odnosno stubište zgrade obloženi kamenim pločama ili keramičkim pločicama u visini većoj od 30 cm.
44.1. Opločenjem zidova ulaznoga prostora u zgradu i zidova stubišta smatra se opločenje kamenim pločama ili keramičkim pločicama u visini većoj od 30 cm.
44.2. Opločenjem zidova ulaznoga prostora u zgradu ili zidova stubišta zgrade smatra se opločenje kamenim pločama ili keramičkim pločicama u visini većoj od 30 cm.
45. Podrumom, drvarnicom, spremištem i slično smatraju se prostori odnosno prostorije koje pripadaju stanu bez obzira na veličinu, smještaj, materijal izradbe i drugo.
VIII. ELEMENTI ZA KOJE SE UMANJUJU BODOVI
46. Položajem stana u zgradi smatra se:
46.1. Stan u podrumu ako je pod jedan ili više metara ispod razine okolnoga terena.
46.2 Stan u suterenu ako je pod do jedan metar ispod razine okolnoga terena.
46.3. Stan u razizemlju ako je pod do jedan metar iznad razine okolnoga terena.
Stan u potkrovlju ako je strop ili dio stropa u sobama stana kos i ako visina stropa sobe u najnižem dijelu stana iznosi manje od 2,40 metara.
Ako se podrumski, suterenski odnosno stan u razizemlju nalazi na kosom terenu, odnos visine poda i okolnoga terena računa se kao srednja vrijednost.
47. Pod vlažnim stanom smatra se:
47.1. Potpuno vlažan stan u kome su zidovi u svim sobama pretežno i trajno vlažni zbog različitih utjecaja koje nije uzrokovao korisnik stana.
47.2. Djelomično vlažan stan u kome su zidovi u pojedinim sobama trajno vlažni zbog različitih utjecaja koje nije uzrokovao korisnik stana.
48. Ako su u sobama kosi stropovi, uzima se srednja visina sobe, a ako su u sobama zasvođeni stropovi, visini sobe izmjerenoj od poda do oslonca svoda dodaje se pola visine svoda.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_04_40_562.html