NN 70/10 od 09.06.2010. Uredba o potporama proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća

Objavljeno u NN 70/10 od 09.06.2010.:

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, broj 149/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. svibnja 2010. godine donijela

UREDBU O POTPORAMA PROIZVOĐAČKIM ORGANIZACIJAMA U SEKTORU VOĆA I POVRĆA

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuju se uvjeti i način provedbe mjera uređenja tržišta u sektoru voća i povrća, a odnose se na sustav posebnih pomoći u vidu potpora proizvođačkim organizacijama i potpora financiranju njihovih operativnih fondova i operativnih programa.

Definicije

Članak 2.

Pojmovi korišteni u ovoj Uredbi imaju sljedeće značenje:

1. Mjera podrazumijeva jedno od sljedećeg:

(a) aktivnosti planiranja proizvodnje, uključujući nabavu osnovnih sredstava;

(b) aktivnosti unaprjeđenja ili održavanja kvalitete proizvoda, uključujući nabavu osnovnih sredstava;

(c) aktivnosti unaprjeđenja prodaje, uključujući nabavu osnovnih sredstava, kao i promotivne i komunikacijske aktivnosti, osim promotivnih i komunikacijskih aktivnosti pod podtočkom (f) ove točke;

(d) istraživanje i pokusnu proizvodnju, uključujući nabavu osnovnih sredstava;

(e) aktivnosti izobrazbe, osim izobrazbe pod podtočkom (f) ove točke i aktivnosti promicanja pristupa savjetodavnim uslugama;

(f) svaki od šest instrumenata sprječavanja krize i upravljanja krizom navedenih u članku 22. stavku 2. ove Uredbe;

(g) aktivnosti zaštite okoliša navedene u članku 22. stavcima 5., 6., 7. i 8. ove Uredbe, uključujući nabavu osnovnih sredstava;

(h) druge aktivnosti, uključujući nabavu osnovnih sredstava, osim onih pod podtočkama (a), (b), (c), (d) i (g) ove točke, koje ispunjavaju jedan ili više ciljeva navedenih u članku 22. stavku 1. ove Uredbe.

2. Aktivnost je djelovanje radi postizavanja posebnog cilja iz operativnog programa, a koje doprinosi jednom cilju ili ciljevima navedenima u članku 22. stavku 1. ove Uredbe.

3. Proizvodi povučeni s tržišta, Povučeni proizvodi i Proizvodi koji nisu ponuđeni na prodaju znače proizvode koji su na jedan od tih načina povučeni s tržišta.

4. Zelena berba je berba izvršena prije početka redovitog roka berbe na određenoj površini. Isti proizvodi ne smiju prije zelene berbe biti oštećeni, bilo uslijed klimatskih razloga, biljnih bolesti ili nekog drugog razloga.

5. Neubiranje je slučaj kad se potencijalno utrživa proizvodnja na određenoj površini ostavlja neubranom tijekom uobičajenog proizvodnog ciklusa, pri čemu se uništavanje proizvoda uslijed klimatskih uvjeta ili biljnih bolesti neće smatrati neubiranjem.

6. Nusproizvod znači proizvod koji proizlazi iz pripreme i/ili prerade proizvoda od voća ili povrća i koji ima pozitivnu gospodarsku vrijednost, ali nije glavni planirani proizvod;

7. Prvi stupanj prerade znači preradu voća i povrća u drugi proizvod iz Dodatka I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Čišćenje i pranje, rezanje, sušenje i pakiranje svježih proizvoda radi stavljanja na tržište ne smatra se prvim stupnjem prerade.

8. Operativni fond je poseban račun ili podračun unutar računa proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije, otvoren pri poslovnoj banci za potrebe financiranja poslovanja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije u provođenju ove Uredbe.

9. Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske utvrđeno Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/2009) koje je na temelju indeksa razvijenosti kriterija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

10. Zajednički fond je fond koji se financira iz doprinosa svih članova proizvođačke organizacije, a koristi se za potrebe financiranja poslovanja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije koje nisu obuhvaćene operativnim programom.

2. POSEBNE ODREDBE

2.1. PROIZVOĐAČKE GRUPE

Potpore proizvođačkim grupama

Članak 3.

(1) Tijekom prijelaznog razdoblja do priznavanja proizvođačke organizacije, proizvođačkoj grupi može se dodijeliti potpora:

(a) u svrhu poticanja njenog osnivanja i vođenja administrativnih poslova;

(b) izravno ili putem kreditnih institucija, za pokriće dijela investicija potrebnih za dobivanje priznavanja, koje su predložene u planu priznavanja.

(2) Potpora iz stavka 1. podstavka (a) ovoga članka utvrđuje se za svaku proizvođačku grupu na temelju vrijednosti utržene proizvodnje, te iznosi za:

(a) prvu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;

(b) drugu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;

(d) četvrtu godinu 6% vrijednosti utržene proizvodnje;

(e) petu godinu 4% vrijednosti utržene proizvodnje.

(3) Potpora iz stavka 1. ovoga članka do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju isplaćivat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, isplaćivat će se iz sredstava namjenskih fondova Europske unije.

Financiranje plana priznavanja

Članak 4.

(1) Ukoliko vrijednost utržene proizvodnje prelazi 7.300.000,00 kuna, proizvođačka grupa ostvaruje pravo na dodatnu potporu za financiranje aktivnosti iz članka 3. stavka 1. podstavka (a) ove Uredbe.

(2) Dodatna potpora iz stavka 1. ovoga članka obračunava se za razliku vrijednosti utržene proizvodnje koja prelazi 7.300.000,00 kuna i iznosi za:

(a) prvu godinu 5% vrijednosti utržene proizvodnje;

(b) drugu godinu 5% vrijednosti utržene proizvodnje;

(d) četvrtu godinu 3% vrijednosti utržene proizvodnje;

(e) petu godinu 2% vrijednosti utržene proizvodnje.

(3) Najveći iznos potpore iz članka 3. stavka 1. podstavka (a) ove Uredbe za svaku proizvođačku grupu ne može biti veći od 730.000,00 kuna godišnje, bez obzira na stvarni obračun moguće potpore temeljem stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako provedba plana priznavanja ne traje cijelu kalendarsku godinu najviši iznos naveden u stavku 3. ovoga članka proporcionalno se smanjuje.

(5) Potpora iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe isplaćuje se:

(a) jednokatno na kraju svake kalendarske godine ili u polugodišnjim obrocima na kraju polugodišnjega segmenta, za provedbu plana priznavanja ili

(b) u obrocima koji obuhvaćaju dio godišnjeg razdoblja, ako plan priznavanja ne počinje početkom kalendarske godine ili početkom polugodišnjeg segmenta.

Potpora investicijskim ulaganja nužnim za priznavanje

Članak 5.

Ulaganja vezana za provedbu plana priznavanja proizvođačke grupe u svrhu stjecanja statusa proizvođačke organizacije, a za koja je predviđena potpora u skladu s člankom 3. stavkom 1. podstavkom (b) ove Uredbe:

(a) ne smiju biti takva da bi mogla narušiti tržišno natjecanje; i

(b) moraju biti ulaganja u izravnu ili neizravnu korist provedbe plana priznavanja, financirana za proizvode za koje je dodijeljeno prethodno priznavanje.

Zahtjev za potporu

Članak 6.

(1) Proizvođačka grupa podnosi Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) pojedinačni zahtjev za dodjelu potpore iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe u roku od tri mjeseca, od kraja svakog godišnjeg ili polugodišnjeg segmenta plana priznavanja, kao što je navedeno u članku 4. stavku 5. ove Uredbe.

(2) Zahtjev za dodjelu potpore iz stavka 1. ovoga članka uključuje izjavu o vrijednosti utržene proizvodnje za razdoblje za koje se potpora potražuje.

(3) Zahtjev za dodjelu potpore u polugodišnjim obrocima može se podnijeti samo ako je plan za priznavanje podijeljen u polugodišnje segmente.

(4) Svim zahtjevima za dodjelu potpore treba biti priložena pisana izjava proizvođačke grupe kojom se potvrđuje da:

(a) je proizvođačka grupa uređena i da će poslovati u skladu s propisima kojima se uređuju proizvođačke grupe i potpore proizvođačkim grupama;

(b) nije imala, nema i neće imati, bilo izravno ili neizravno, koristi od dvostrukoga financiranja aktivnosti provedenih u skladu s njezinim planom priznavanja, a putem pretpristupnih fondova ili iz sredstava državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne samouprave, a za koje su dodijeljena financijska sredstva u skladu s ovom Uredbom.

(5) Krajnji rok za plaćanje potpore je šest mjeseci od datuma primanja zahtjeva za dodjelu potpore.

Ocjenjivanje uvjeta za dodjelu potpore

Članak 7.

Agencija za plaćanja ocjenjuje ispunjava li proizvođačka grupa uvjete za dodjelu potpore u skladu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir uvjete i datum prethodno dodijeljenih potpora proizvođačkim organizacijama ili grupama, iz kojih potječu članovi tih proizvođačkih grupa i svako kretanje članova između proizvođačkih organizacija i proizvođačkih grupa.

Doprinos Europske unije

Članak 8.

(1) Doprinos Europske unije potpori za osnivanje proizvođačkih grupa prema članku 3. stavku 1. podstavku (a) ove Uredbe iznosi:

(a) 75% od iznosa potpore za proizvođačke grupe u potpomognutim područjima;

(b) 50% od iznosa potpore za proizvođačke grupe u drugim područjima.

Razlika potpore do punog iznosa potpore proizvođačkoj grupi isplatit će se u vidu paušala, a na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Doprinos Europske unije potpori proizvođačkim grupama u skladu sa člankom 3. stavkom 1. podstavkom (b) ove Uredbe, izražen kao potpora kapitalnom ulaganju ne smije prijeći, kao postotak prihvatljivih troškova investicijskog ulaganja:

(a) 50% u potpomognutim područjima;

(b) 30% u drugim područjima.

(3) Potpora iz državnog proračuna Republike Hrvatske iznosi najmanje 5% od prihvatljivih troškova investicijskog ulaganja. Korisnici potpore prema prihvatljivim troškovima ulaganja plaćaju najmanje:

(a) 25% u potpomognutim područjima;

(b) 45% u drugim područjima.

(4) Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju potpora iz državnog proračuna Republike Hrvatske u odnosu na:

(a) doprinos potpori za osnivanje proizvođačkih grupa u skladu sa člankom 3. stavkom 1. podstavkom (a) ove Uredbe iznosit će najviše 50% od utvrđenog mogućeg iznosa potpore za proizvođačke grupe, u skladu sa člancima 3. i 4. ove Uredbe;

(b) doprinos potpori proizvođačkim grupama u skladu sa člankom 3. stavkom 1. podstavkom (b) ove Uredbe, izražen kao potpora kapitalnom ulaganju, iznosit će najviše 50% od iznosa prihvatljivih troškova investicijskog ulaganja.

Spajanje

Članak 9.

(1) Potpora predviđena za proizvođačke grupe utvrđena ovom Uredbom može se dati, ili nastaviti davati, proizvođačkim grupama kojima je dodijeljeno prethodno priznavanje i koje su nastale spajanjem dviju ili više proizvođačkih grupa kojima je dodijeljeno prethodno priznavanje.

(2) U svrhu izračuna potpore koja se plaća u skladu sa stavkom 1. ovoga članka proizvođačka grupa koja je nastala spajanjem zamjenjuje grupe koje se spajaju.

(3) Ako se spoje dvije ili više proizvođačkih grupa, novi subjekt dobiva prava i obveze proizvođačke grupe kojoj je prvoj dodijeljen status prethodnog priznavanja.

(4) Ako se proizvođačka grupa kojoj je dodijeljeno prethodno priznavanje spoji s priznatom proizvođačkom organizacijom, nastali subjekt više ne ispunjava uvjete za prethodno priznavanje kao proizvođačka grupa, niti za potporu navedenu u članku 3. stavku 1. ove Uredbe. Novi subjekt nastavlja se tretirati kao priznata proizvođačka organizacija, ukoliko poštuje propisane uvjete.

(5) Proizvođačka organizacija iz stavka 4. ovoga članka može, ako je potrebno, zatražiti izmjenu svog operativnog programa. Aktivnosti koje su izvršile proizvođačke grupe prije takvog spajanja i dalje su prihvatljive pod uvjetima navedenim u planu za priznavanje.

Posljedice priznavanja

Članak 10.

(1) Činom priznavanja statusa proizvođačke organizacije, proizvođačka grupa gubi prava na potpore predviđene ovom Uredbom koje se odnose na proizvođačke grupe.

(2) Ako je operativni program podnesen u skladu s ovom Uredbom, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) osigurat će da ne dođe do dvostrukog financiranja mjera navedenih u planu priznavanja.

(3) Ulaganja ili troškovi za koje je podnesen zahtjev za dodjelu potpore u skladu sa člankom 3. stavkom 1. podstavkom (b) ove Uredbe mogu se prenijeti u operativne programe ukoliko su u skladu uvjetima propisanima ovom Uredbom.

(4) Proizvođačka grupa mora u roku od četiri mjeseca nakon isteka prijelaznog razdoblja biti priznata kao proizvođačka organizacija.

Vrijednost utržene proizvodnje

Članak 11.

(1) Osnova za izračun vrijednost utržene proizvodnje proizvođačke grupe propisana je člankom 12. ove Uredbe.

(2) Ako je došlo do smanjenja vrijednosti utržene proizvodnje proizvođačke grupe iz razloga koje Ministarstvo može prihvatiti kao opravdane, a koji su izvan mogućnosti utjecaja proizvođačke grupe, vrijednost utržene proizvodnje ne smije biti manja od 65% vrijednosti iskazane u prethodnom zahtjevu ili zahtjevu za dodjelu potpore koji pokriva posljednji godišnji segment ocijenjen od Ministarstva. Proizvođačka grupa mora dostaviti Ministarstvu i Agenciji za plaćanja dokaz o razlogu smanjenja vrijednosti utržene proizvodnje.

(3) U slučaju da nije moguće definirati vrijednost utržene proizvodnje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, kao vrijednost utržene proizvodnje mogu se uzeti vrijednosti iskazane u početno odobrenom planu priznavanja.

2.2. PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

2.2.1. Operativni fondovi i operativni programi

Osnova za izračun vrijednosti utržene proizvodnje

Članak 12.

(1) Vrijednost utržene proizvodnje za proizvođačku organizaciju izračunava se na osnovi vrijednosti proizvodnje onih proizvoda članova proizvođačke organizacije za koje je proizvođačka organizacija priznata.

(2) Vrijednost utržene proizvodnje uključuje proizvodnju članova koji napuste ili se pridruže proizvođačkoj organizaciji od datuma njihovog izlaska, odnosno ulaska u proizvođačku organizaciju.

(3) Agencija za plaćanja kontrolama će osigurati da ne dođe do dvostrukog računanja vrijednosti utržene proizvodnje.

(4) U vrijednost utržene proizvodnje proizvođačkih organizacija prilikom izračuna može se uključiti i:

(a) vrijednost nusproizvoda,

(b) vrijednost proizvodnje povučene s tržišta u skladu s člankom 15. stavkom 5. ove Uredbe, procijenjene na temelju prosječne cijene tih proizvoda koje je proizvođačka organizacija stavila na tržište prethodne godine.

(5) U vrijednost utržene proizvodnje ulazi samo ona proizvodnja članova proizvođačke organizacije koja je utržena preko proizvođačke organizacije.

(6) Proizvodnja članova proizvođačke organizacije utržena preko druge proizvođačke organizacije, koju je odredila njihova vlastita proizvođačka organizacija, uračunat će se u vrijednost utržene proizvodnje druge proizvođačke organizacije.

(7) Utržena proizvodnja proizvođačke organizacije obračunat će se prema cijeni proizvoda u fazi isporuke kupcu i:

(a) uključit će, gdje je primjenjivo, troškove za proizvod koji je pakiran, pripremljen ili je bio podvrgnut preradi prvoga stupnja;

(b) isključit će PDV;

(c) isključit će unutarnje troškove prijevoza, kada je udaljenost između centraliziranih točaka za prikupljanje i pakiranje proizvođačke organizacije i točke distribucije proizvođačke organizacije značajna. Smanjenja koja se primjenjuju na obračunatu vrijednost za proizvode obračunate u različitim fazama prerade ili dostave ili prijevoza odnose se na popust za plaćanje gotovinom, umanjene vrijednost proizvoda koji su vraćeni zbog smanjene kvalitete i troškove posrednika.

(8) U vrijednost utržene proizvodnje proizvođačke organizacije može se uključiti vrijednost utržene proizvodnje društva-kćeri, pod uvjetom da je barem 90% kapitala društva-kćeri u vlasništvu:

(a) proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija; ili

(b) članova koji su kooperanti proizvođačke organizacije, odnosno udruženja proizvođačkih organizacija, ako to doprinosi ciljevima proizvođačke organizacije, navedenima u članku 3. točkama (a) i (b) Pravilnika o proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (»Narodne novine«, broj 4/2010) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka vrijednost utržene proizvodnje društva-kćeri obračunat će se u fazi isporuke kupcu u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

(10) Ako dođe do smanjenja proizvodnje uslijed šteta nastalih djelovanjem nepovoljnih klimatskih uvjeta, životinja, biljnih bolesti ili napada štetnika, svaka nadoknada štete od osiguranja primljena u odnosu na mjere osiguranja berbe u skladu s člancima 52. i 53. ove Uredbe ili slične mjere osiguranja proizvođačke organizacije, može se uključiti u vrijednost utržene proizvodnje.

(11) U nedostatku podataka o utrženoj proizvodnji pri osnivanju proizvođačke organizacije, vrijednost utržene proizvodnje izračunava se na temelju:

(a) proizvodnih površina svakog proizvođača;

(b) prosječnog prinosa pojedine vrste voća i/ili povrća na određenom području;

(12) Prosječni prinos pojedine vrste voća i/ili povrća i prosječne veleprodajne cijene u skladu sa stavkom 11. ovoga članka, temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Tržišnog informacijskog sustava (TISUP), odredit će Ministarstvo.

Referentno razdoblje

Članak 13.

(1) Godišnji maksimalni iznos potpore za operativne programe iz članka 15. stavaka 2. i 3. ove Uredbe izračunava se svake godine na osnovi vrijednosti utržene proizvodnje tijekom 12-mjesečnog referentnog razdoblja, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(2) Referentno razdoblje utvrđuje se za svaku proizvođačku organizaciju kao 12-mjesečno razdoblje, koje počinje najranije 1. siječnja tri godine prije godine u kojoj se provodi operativni program i završava najkasnije 1. kolovoza prije godine u kojoj se provodi operativni program.

(3) Računovodstveno razdoblje proizvođačke organizacije predstavlja 12-mjesečno razdoblje.

(4) Ako je iz opravdanih razloga došlo do smanjenja vrijednosti proizvoda proizvođačke organizacije zbog razloga koji su izvan utjecaja proizvođačke organizacije, vrijednost utržene proizvodnje iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti manja od 65% vrijednosti toga proizvoda u prethodnom referentnom razdoblju.

(5) Opravdanim razlogom iz stavka 4. ovoga članka smatra se šteta od elementarne nepogode u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine«, broj 73/97).

(6) Ako proizvođačke organizacije nemaju povijesne podatke o utrženoj proizvodnji, za primjenu stavka 2. ovoga članka, kao vrijednost utržene proizvodnje može se uzeti u obzir vrijednost utržive proizvodnje koju je proizvođačka organizacija dostavila u svrhu priznavanja. U tom slučaju se vrijednost utržene proizvodnje izračunava kao prosječna vrijednost onih triju godina u kojima su proizvođači, koji su članovi proizvođačke organizacije, u vrijeme kada se podnosio zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije, stvarno i proizvodili.

(7) Agencija za plaćanja prikupit će informacije o vrijednosti utržene proizvodnje proizvođačke organizacije koja nije podnijela operativni program.

(8) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 7. ovoga članka, vrijednost utržene proizvodnje za referentno razdoblje bit će izračunata u skladu sa zakonodavstvom primjenjivim u ovom referentnom razdoblju.

Operativni fondovi

Članak 14.

(1) Proizvođačke organizacije mogu osnovati operativni fond koji se može financirati iz:

(a) dobrovoljnih financijskih doprinosa članova ili same proizvođačke organizacije (u daljnjem tekstu: financijski doprinos);

(b) financijske potpore iz državnog proračuna Republike Hrvatske, koja se može dodijeliti proizvođačkim organizacijama (u daljnjem tekstu: financijska potpora).

(2) Operativni fondovi koriste se samo za financiranje operativnih programa proizvođačkih organizacija koji su odobreni od Ministarstva.

(3) Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju financijska potpora operativnom fondu iz stavka 1. podstavka (b) ovoga članka isplaćivat će se iz fondova Europske unije.

Financijska potpora

Članak 15.

(1) Financijska potpora operativnom fondu iz članka 14. stavka 1. podstavka (b) ove Uredbe jednaka je iznosu stvarno uplaćenih financijskih doprinosa iz članka 14. stavka 1. podstavka (a) ove Uredbe, ali je ograničena na najviše 50% stvarno nastalih izdataka za operativni program ili dio operativnog programa.

(2) Gornja granica financijske potpore iz članka 14. stavka 1. podstavka (b) ove Uredbe može iznositi najviše 4,1% vrijednosti utržene proizvodnje svake proizvođačke organizacije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka gornja granica financijske potpore može se povećati za 0,5%, uz uvjet da se taj dodatni iznos upotrijebi isključivo za mjere sprječavanja i upravljanja krizom, u skladu s člankom 22. stavkom 2. ove Uredbe.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može, na zahtjev proizvođačke organizacije, povećati postotak iz stavka 1. ovoga članka do 60% stvarno nastalih izdataka za operativni program ili dio operativnog programa, ako on udovoljava najmanje jednom od sljedećih uvjeta:

(a) predložilo ga je nekoliko proizvođačkih organizacija iz Europske unije koje djeluju u različitim državama članicama u okviru transnacionalnih projekata;

(b) predložila ga je jedna ili više proizvođačkih organizacija koje su uključene u projekte koji se provode na međusektorskoj osnovi;

(c) uključuje posebnu potporu proizvodnji ekoloških proizvoda u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju;

(d) predložila ga je proizvođačka organizacija u jednoj od država članica koja je pristupila Europskoj uniji 1. svibnja 2004. ili nakon tog datuma, za mjere koje traju najdulje do kraja 2013.;

(e) to je prvi program koji predlaže priznata proizvođačka organizacija, koja se udružila s drugom priznatom proizvođačkom organizacijom;

(f) to je prvi program koji predlaže priznato udruženje proizvođačkih organizacija;

(g) predložile su ga proizvođačke organizacije iz Republike Hrvatske u kojima proizvođačke organizacije trže/plasiraju manje od 20% proizvodnje voća i povrća;

(h) predložila ga je proizvođačka organizacija iz jedne od najudaljenijih regija Europske unije;

(i) uključuje posebnu potporu isključivo mjerama poticanja potrošnje voća i povrća namijenjenog djeci u odgojno-obrazovnim ustanovama.

(5) Postotak iz stavka 1. ovoga članka iznosi 100% u slučaju povlačenja voća i povrća s tržišta, čiji obujam ne premašuje 5% utržene proizvodnje svake proizvođačke organizacije i koje je namijenjeno:

(a) besplatnoj distribuciji humanitarnim organizacijama i zakladama kao pomoć osobama, koje po nacionalnom zakonodavstvu imaju pravo na državnu potporu, posebno zbog pomanjkanja potrebnih sredstava za pokrivanje životnih troškova;

(b) besplatnoj distribuciji kaznenim institucijama, školama, javnim odgojno-obrazovnim ustanovama, dječjim ljetnim kampovima, kao i bolnicama i domovima za starije i nemoćne osobe.

Dodatna financijska potpora

Članak 16.

U slučaju osobito niskog stupnja organiziranosti proizvođača u sektoru voća i povrća Ministarstvo može isplatiti dodatnu financijsku potpora proizvođačkim organizacijama, koja može iznositi do najviše 80% financijskih doprinosa iz članka 14. stavka 1. podstavka (a) ove Uredbe. Ova potpora dodaje se Operativnom fondu.

Isplata dodatne financijske potpore

Članak 17.

U slučaju iz članka 16. ove Uredbe Agencija za plaćanja isplaćuje dodatnu financijsku potporu u skladu s člancima 33., 34., 35. i 36. ove Uredbe.

Upravljanje

Članak 18.

Proizvođačka organizacija upravlja operativnim fondom na takav način da je nezavisnim revizorima moguće jednom godišnje identificirati, provjeriti i potvrditi njihove rashode i prihode.

Financiranje operativnih fondova

Članak 19.

Svi proizvođači moraju imati mogućnost korištenja operativnog fonda i mogućnost demokratskog sudjelovanja u odlukama koje se odnose na korištenje fondova proizvođačkih organizacija kao i financijske doprinose operativnim fondovima.

Izvješćivanje o procijenjenom iznosu

Članak 20.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje operativnog programa ili zahtjeva za odobrenje njegove izmjene i dopune, proizvođačka organizacija izvješćuje Ministarstvo o:

(a) procijenjenom iznosu novčanih doprinosa operativnom fondu za sljedeću godinu u skladu s člankom 14. stavkom 1. ove Uredbe, a najkasnije do 15. rujna tekuće godine;

(b) predviđenom financijskom iznosu operativnog fonda za svaku godinu uz odgovarajuće obrazloženje tog iznosa, utemeljeno na procjenama operativnog programa;

(d) izdacima iz prethodnih godina i procjeni o očekivanim količinama proizvodnje za sljedeću godinu, ukoliko je moguće.

(2) Izračun procijenjenoga iznosa operativnih fondova temelji se na operativnim programima i vrijednosti utržene proizvodnje. Izračun se dijeli na troškove za mjere sprječavanja krize i upravljanja krizom te mjere u skladu sa člankom 22. stavkom 1. ove Uredbe.

(3) Proizvođačka organizacija obavezna je do 30. travnja tekuće godine obavijestiti Ministarstvo o konačnoj visini izdataka za prethodnu godinu, te priložiti potrebne dokumente koji to potvrđuju, kao preduvjet za isplatu ostatka iznosa financijske potpore.

Odobrenje operativnih programa

Članak 21.

(1) Zahtjev za odobrenje operativnog programa, zajedno s nacrtom operativnog programa, podnosi se Ministarstvu koje ga, nakon provedene kontrole Agencije za plaćanja, odobrava ili odbija, ili zahtijeva njegovu izmjenu.

(2) Ministarstvo obavještava proizvođačku organizaciju ili udruženje proizvođačkih organizacija o predviđenoj visini iznosa, sukladno ograničenjima iz članka 15. ove Uredbe.

(3) Isplate financijske potpore vrše se na temelju nastalih izdataka za provođenje mjera iz operativnog programa.

(4) Isplata predujma moguća je samo za mjere operativnih programa za koje su predviđene posebne garancije ili jamčevine, u skladu sa člankom 35. ove Uredbe.

(5) Trajanje operativnih programa i njihovo financiranje od strane proizvođača i proizvođačkih organizacija s jedne strane i iz fondova Europske unije ili državnog proračuna, s druge strane određuje se na najmanje tri i najviše pet godina.

Operativni programi

Članak 22.

(1) Operativni programi moraju imati dva ili više ciljeva iz članka 3. točke (b) Pravilnika ili sljedeće ciljeve:

(a) planiranje proizvodnje;

(b) unaprjeđenje kvalitete proizvoda;

(d) promociju proizvoda, bilo u svježem ili prerađenom obliku;

(e) mjere očuvanja okoliša i metode proizvodnje kojima se uvažava okoliš, uključujući ekološku poljoprivredu;

(f) sprječavanje i upravljanje krizom.

(2) Sprječavanje krize i upravljanje krizom iz stavka 1. podstavka (f) ovoga članka mora biti u vezi s izbjegavanjem krize i upravljanjem krizom na tržištu voćem i povrćem i mora obuhvatiti:

(a) povlačenje proizvoda s tržišta;

(b) zelenu berbu ili neubiranje voća i povrća;

(d) mjere osposobljavanja i usavršavanja;

(e) osiguranje berbe;

(f) financijsku potporu za administrativne troškove uspostavljanja zajedničkih fondova.

(3) Mjere sprječavanja krize i upravljanja krizom, uključujući povrat glavnice zajma i kamata iz stavka 4. ovoga članka, ne smiju predstavljati više od jedne trećine izdataka u okviru operativnog programa.

(4) Posebne mjere u okviru sprječavanja krize i upravljanja krizom financirat će se zajmovima ili izravno sredstvima Operativnog fonda, ali ne istovremeno na oba načina. Za financiranje mjera sprječavanja krize i upravljanja krizom, proizvođačke organizacije mogu koristiti zajmove prema komercijalnim uvjetima, pri čemu otplata glavnice i kamata tih zajmova mogu biti dio operativnog programa i kao takvi prihvatljivi za financijsku potporu, u skladu s člankom 15. ove Uredbe.

(5) Operativni programi moraju:

(a) uključiti najmanje dvije po okoliš prihvatljive mjere, ili

(b) osigurati da najmanje 10% troškova u okviru operativnih programa obuhvaća okolišne mjere.

(6) Okolišne mjere trebaju biti usklađene sa zahtjevima koji su utvrđeni za plaćanje agro-okolišnih mjera u skladu s Nacionalnim programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske ili IPARD programom (u daljnjem tekstu: IPARD program).

(7) Ako najmanje 80% proizvođača članova proizvođačke organizacije primjenjuje jednu ili više istovjetnih agro-okolišnih mjera iz stavka 6. ovoga članka, tada se svaka od tih mjera računa kao okolišna mjera, u skladu sa stavkom 5. podstavkom (a) ovoga članka.

(8) Potpora okolišnim mjerama iz stavka 6. ovoga članka treba pokriti dodatne troškove i izgubljenu dobit koji su rezultat provođenja mjere.

(9) Investicije koje povećavaju rizik od negativnog utjecaja na okoliš, dozvoljavaju se samo u situacijama kada su uspostavljeni učinkoviti načini zaštite okoliša od tih utjecaja.

Veza s programima ruralnoga razvoja

Članak 23.

(1) Za aktivnosti za koje su dodijeljene potpore u skladu s ovom Uredbom, ne mogu se dodijeliti potpore u okviru IPARD programa.

(2) Kada je za mjere koje bi potencijalno bile prihvatljive prema uvjetima iz ove Uredbe, potpora iznimno dodijeljena u skladu s IPARD programom, Agencija za plaćanja svojom kontrolom osigurava da korisnik primi potporu za određenu aktivnost samo po jednoj osnovi.

(3) Bez obzira na odredbe članka 3. stavaka 2. i 3., članka 15. stavaka 1. i 4. i članka 16. ove Uredbe, razina potpore za mjere obuhvaćene ovom Uredbom ne smije prijeći razinu potpore koja se primjenjuje za mjere u skladu s IPARD programom.

(4) Potpora aktivnostima zaštite okoliša, osim stjecanja dugotrajne materijalne imovine, ograničena je na maksimalne iznose za agro-okolišna plaćanja u skladu s IPARD programom.

(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka neće se primjenjivati na aktivnosti zaštite okoliša koje nisu izravno ili neizravno u vezi s određenom parcelom poljoprivrednog zemljišta.

Sadržaj operativnih programa i prihvatljivi rashodi

Članak 24.

(1) Operativni programi uključuju sljedeće:

(a) opis početnoga stanja, na temelju osnovnih pokazatelja navedenih u Dodatku IV. koji je sastavni dio ove Uredbe;

(b) ciljeve programa, pri čemu je potrebno voditi računa o mogućnostima proizvodnje i trženja, uključujući ravnotežu među aktivnostima.

(c) detaljan opis mjera, uključujući i one za sprječavanje krize i upravljanje krizom, koje sadrže zasebne aktivnosti što ih treba poduzeti, kao i sredstva za postizanje tih ciljeva, u svakoj godini provedbe programa. U opisu mjera treba navesti:

– do kojeg stupnja su predložene mjere konzistentne i usklađene s drugim mjerama, uključujući i mjere koje se financiraju, ili su prihvatljive za potporu iz drugih fondova Europske unije, te posebno potporu za ruralni razvoj. U tom smislu potrebno je naznačiti vezu s mjerama koje su provedene u skladu s prethodnim operativnim programima;

– da predložene mjere ne predstavljanju bilo kakav rizik dvostrukog financiranja iz fondova Europske unije;

(d) trajanje programa;

(e) financijske aspekte i to:

– metodu izračuna i razinu financijskih doprinosa;

– postupak za financiranje operativnoga fonda;

– informacije potrebne za opravdanje različitih razina financijskih doprinosa Europske unije;

– proračun i raspored poduzimanja radnji za svaku godinu provedbe programa.

(2) Različite aktivnosti unutar okolišnih mjera mogu se kombinirati pod uvjetom da se dopunjuju i da su usklađene. Ako se te aktivnosti kombiniraju, iznos potpore uzet će u obzir dodatne troškove i izgubljenu dobit, koji proizlaze iz te kombinacije.

(3) Investicije, uključujući i one na temelju ugovora o dugoročnom najmu (leasingu), čije razdoblje otplate prelazi dužinu trajanja operativnog programa mogu biti prenesene na sljedeći operativni program, posebno u slučajevima kada je fiskalno razdoblje amortizacije duže od pet godina.

(4) Kad su investicije zamijenjene, razlika vrijednosti zamijenjenih investicija bit će:

(a) dodana operativnom fondu proizvođačke organizacije ili

(b) oduzeta od troška zamjene.

Ulaganja ili aktivnosti mogu se provoditi na pojedinačnim gospodarstvima članova proizvođačke organizacije, pod uvjetom da doprinose ciljevima operativnoga programa. Ako član napusti proizvođačku organizaciju, proizvođačka organizacija osigurava nadoknadu ulaganja ili njegove preostale vrijednosti.

(5) Operativni programi ne uključuju aktivnosti ili troškove navedene u popisu utvrđenom u Dodatku I. koji je sastavni dio ove Uredbe.

(6) Troškovi u skladu s operativnim programima koji su prihvatljivi za dobivanje potpore ograničavaju se na stvarno nastale troškove.

(7) Da bi neka aktivnost bila prihvatljiva, više od 50% vrijednosti proizvoda obuhvaćenih tom aktivnošću, moraju činiti proizvodi za koje je proizvođačka organizacija priznata. Da bi se uračunali u tih 50%, proizvodi trebaju potjecati od članova proizvođačke organizacije ili članova druge proizvođačke organizacije. Odgovarajuća pravila članka 12. ove Uredbe primjenjuju se na izračun ovih vrijednosti.

Dokumenti koje treba priložiti

Članak 25.

Operativnom programu treba priložiti:

(a) dokaz o uspostavljanju operativnoga fonda, što podrazumijeva najmanje otvaranje posebnog namjenskog računa;

(b) pisanu izjavu kojom proizvođačka organizacija potvrđuje da je u skladu s ovom Uredbom i Pravilnikom;

(c) pisanu izjavu kojom potvrđuje da nije i da neće primiti, posredno ili neposredno, bilo kakvu drugu potporu od strane Europske unije ili Republike Hrvatske za aktivnost odobrenu za dobivanje potpore u skladu s ovom Uredbom.

Djelomični operativni programi

Članak 26.

(1) Ministarstvo može odobriti udruženju proizvođačkih organizacija djelomični vlastiti operativni program koji sadrži odobrene, ali neprovedene aktivnosti iz operativnih programa dviju ili više članica udruženja proizvođačkih organizacija.

(2) Ista pravila primjenjuju se na djelomične operativne programe kao i na druge operativne programe i razmatraju se zajedno s operativnim programima članova proizvođačke organizacije.

(3) Ministarstvo osigurava:

(a) da se aktivnosti u cijelosti financiraju iz doprinosa članica udruženja proizvođačkih organizacija, isplaćenih iz operativnih fondova tih proizvođačkih organizacija;

Međutim aktivnosti mogu biti financirane u iznosu razmjernom doprinosu članova proizvođačke organizacije, članova udruženja proizvođačkih organizacija koje nisu proizvođačke organizacije kako ih definira članak 19. Pravilnika, pod uvjetom da su ti članovi proizvođači ili njihove zadruge;

(b) da aktivnosti i odgovarajuće financijsko sudjelovanje budu navedeni u operativnom programu svake proizvođačke organizacije;

Rok za podnošenje

Članak 27.

(1) Proizvođačka organizacija podnosi operativni program Ministarstvu najkasnije do 15. rujna u godini koja prethodi godini u kojoj se on treba provesti.

(2) Ako pravna osoba ili jasno definirani dio pravne osobe, uključujući proizvođačku grupu, podnosi zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije, može istovremeno podnijeti operativni program iz stavka 1. ove Uredbe na odobrenje. Operativni program mora biti odobren najkasnije do datuma utvrđenog u članku 28. stavku 2. ove Uredbe.

Odluka

Članak 28.

(1) Ministarstvo, prema potrebi:

(a) odobrava iznose fondova i programe proizvođačke organizacije koji udovoljavaju zahtjevima ove Uredbe;

(b) odobrava programe, pod uvjetom da proizvođačka organizacija prihvaća moguće izmjene i dopune predložene od strane Agencije za plaćanja;

(2) Ministarstvo će odobriti programe i fondove najkasnije do 15. prosinca godine u kojoj su podneseni.

(3) Ministarstvo će obavijestiti proizvođačke organizacije o odlukama iz stavka 2. ovoga članka najkasnije do 15. prosinca.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo može, iz opravdanih razloga, prihvatiti operativne programe i fondove najkasnije do 20. siječnja u godini koja slijedi nakon datuma podnošenja zahtjeva za odobrenje operativnog programa. U tom slučaju, kao prihvatljivi troškovi mogu se priznati troškovi nastali od 1. siječnja te iste godine.

Izmjene i dopune operativnih programa u sljedećim godinama

Članak 29.

(1) Proizvođačke organizacije mogu tražiti izmjene i dopune operativnih programa najkasnije do 15. rujna, s početkom primjene tako izmijenjenog operativnog programa od 1. siječnja sljedeće godine, a izmjene mogu uključiti i produženje trajanja programa do pet godina.

(2) Zahtjevu za izmjene i dopune operativnih programa trebaju biti priloženi dokazi u kojima su navedeni razlozi, vrste i posljedice izmjena.

(3) Ministarstvo će odlučiti o zahtjevu za izmjenama i dopunama operativnih programa najkasnije do 15. prosinca.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo može, iz opravdanih razloga, odobriti operativne programe i fondove najkasnije do 20. siječnja u godini koja slijedi nakon datuma podnošenja zahtjeva. U tom slučaju, kao prihvatljivi mogu se priznati troškovi nastali od 1. siječnja te iste godine.

Izmjene i dopune operativnih programa tijekom godine

Članak 30.

(1) Ministarstvo može odobriti proizvođačkoj organizaciji izmjene i dopune operativnog programa u tijeku njegove provedbe, s tim da početak primjene ovako izmijenjenog operativnog programa može biti u godini podnošenja zahtjeva za izmjenom i dopunom.

(2) U provođenju stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odobriti proizvođačkim organizacijama tijekom godine da:

(a) provedu svoje operativne programe samo djelomično;

(b) izmijene sadržaj operativnog programa, uključujući, ako je potrebno, produženje njegovog trajanja do ukupnog trajanja od pet godina;

(c) povećaju iznos operativnoga fonda za najviše 25%, odnosno smanje za najviše 10% od početno odobrenoga iznosa, pri čemu cjelokupni ciljevi operativnoga programa trebaju biti zadržani. Postotak povećanja iznosa operativnog fonda može se povećati za 35% u slučaju spajanja proizvođačkih organizacija i u slučaju izmjena operativnog programa u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(3) U slučaju elementarne nepogode, operativni programi mogu biti izmijenjeni bez prethodnog odobrenja Ministarstva. Te izmjene su prihvatljive za potporu ako ih proizvođačka organizacija priopći Ministarstvu bez odlaganja.

(4) Proizvođačka organizacija koja želi podnijeti zahtjev za dodatnu financijsku potporu u skladu s člankom 16. ove Uredbe, ako je neophodno, izmijenit će svoj operativni program.

Vremenski okvir operativnih programa

Članak 31.

(1) Operativni programi provode se u godišnjem razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca.

(2) Operativni programi odobreni do 15. prosinca provode se od 1. siječnja sljedeće godine.

(3) Provedba programa odobrenih nakon 15. prosinca odgađa se za godinu dana.

(4) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se primjenjuje članak 28. stavci 2., 3. i 4. ili članak 29. stavci 3. i 4. ove Uredbe, provedba operativnih programa odobrenih u skladu s ovim odredbama počinje najkasnije 31. siječnja nakon njihova odobrenja.

2.2.2. Potpora

Odobreni iznos potpore

Članak 32.

(1) Agencija za plaćanja obavještava proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija o odobrenom iznosu potpore, najkasnije do 15. prosinca godine u kojoj je podnesen zahtjev.

(2) Ako se primjenjuju odredbe članka 28. stavka 4. ili članka 29. stavka 4. ove Uredbe, Agencija za plaćanja daje izvješće o odobrenom iznosu potpore do 20. siječnja godine u kojoj je podnesen zahtjev za dodjelu potpore.

Podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore

Članak 33.

(1) Proizvođačke organizacije za svaki operativni program podnose Agenciji za plaćanja zahtjev za dodjelu potpore ili zahtjev za dodjelu dijela potpore najkasnije do 15. veljače u godini koja slijedi nakon godine za koju je potpora tražena.

(2) Zahtjevima treba priložiti dokaze, navodeći:

(a) iznos tražene potpore;

(b) vrijednost utržene proizvodnje;

(d) izdatke nastale u vezi operativnog programa;

(e) izdatke koji se odnose na sprječavanje i upravljanje krizom raščlanjene po aktivnostima;

(f) udio operativnoga fonda potrošen na sprječavanje i upravljanje krizom raščlanjen po aktivnostima;

(g) sukladnost s člankom 22. stavcima 2., 3. i 4. i stavkom 5. podstavkom (a) ili (b), te člankom 15. ove Uredbe;

(h) pisanu izjavu da proizvođačka organizacija nije dva puta primila sredstva, bilo iz fondova Europske unije ili nacionalnih izvora, u vezi s mjerama i/ili radnjama odobrenima za dobivanje potpore u skladu s ovom Uredbom;

(i) ako se radi o zahtjevu za dodjelu potpore na osnovi standardnog paušalnog iznosa, kao što je navedeno u članku 24. stavku 5. ove Uredbe, dokaz o provedbi te aktivnosti.

(3) Zahtjevi za dodjelu potpore mogu obuhvaćati izdatke koji su predviđeni operativnim programom, ali nisu nastali, ako je dokazano da:

(a) dotične radnje nisu mogle biti izvršene najkasnije do 31. prosinca u godini provedbe operativnoga programa zbog razloga koji su izvan kontrole proizvođačke organizacije;

(b) te radnje mogu biti izvršene do 30. travnja sljedeće godine;

(4) Potpora se isplaćuje i položena se sredstva osiguranja, u skladu s člankom 35. stavkom 4. ove Uredbe, otpuštaju samo pod uvjetom da se predoči dokaz o provedbi planiranih izdataka naveden u stavku 3. podstavku (b) ovoga članka, najkasnije do 30. travnja u godini koja slijedi nakon godine za koju je planiran izdatak i na temelju prava na stvarno utvrđenu potporu.

(5) Ako su zahtjevi za dodjelu potpore podneseni nakon datuma predviđenog u stavku 1. ovoga članka, potpora se umanjuje za 1% za svaki dan zakašnjenja.

(6) Iznimno, Agencija za plaćanja može prihvatiti zahtjeve za dodjelu potpore nakon datuma predviđenog u stavku 1. ovoga članka, ako su izvršene potrebne provjere i ako je rok za plaćanje sukladan roku predviđenom u članku 34. ove Uredbe.

Isplata potpore

Članak 34.

Agencija za plaćanja isplaćuje potporu najkasnije do 15. listopada u godini koja slijedi nakon godine provedbe programa.

Isplata predujmova

Članak 35.

(1) Agencija za plaćanja može na zahtjev proizvođačke organizacije odobriti isplatu predujma dijela potpore koji odgovara predvidivom izdatku koji proizlazi iz operativnoga programa tijekom četveromjesečnoga razdoblja, počevši od mjeseca u kojem je zahtjev za dodjelu potpore podnesen.

(2) Zahtjev za dodjelu potpore za isplatu predujma podnosi se u siječnju, svibnju i rujnu.

(3) Ukupne isplate predujmova dijela potpore, izvršene za godinu, ne smiju prijeći 80% prvobitno odobrenoga iznosa potpore za operativni program.

(4) Predujam se isplaćuje ukoliko je položeno sredstvo osiguranja u protuvrijednosti od 110% od iznosa zatraženog predujma. Agencija za plaćanja će prethodno provjeriti da li se financijski doprinosi operativnome fondu ubiru u skladu s člancima 18. i 19. ove Uredbe i da li su prethodne isplate predujmova stvarno potrošene.

(5) Zahtjevi za otpuštanjem položenih sredstva osiguranja mogu se podnijeti tijekom tekuće programske godine i njima treba priložiti odgovarajuće dokaze. Sredstva osiguranja se otpuštaju do 80% isplaćenih predujmova.

(6) Osnovni uvjet obuhvaća izvođenje radnji navedenih u operativnim programima ovisno o preuzetim obvezama iz članka 25. podstavcima (b) i (c) ove Uredbe.

(7) U slučaju neispunjavanja osnovnog uvjeta iz stavka 6. ovoga članka ili ozbiljnog propusta u ispunjavanju obveza iz članka 25. podstavcima (b) i (c) ove Uredbe, sredstva osiguranja će biti zadržana u cijelosti, ne dovodeći u pitanje druge mjere koje će se primijeniti u skladu s člancima 35. i 36. Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, broj 149/2009).

(8) U slučaju neispunjavanja ostalih uvjeta sredstva osiguranja bit će zadržana proporcionalno ozbiljnosti utvrđene nepravilnosti.

(9) Minimalni iznos predujma za koji se može podnijeti zahtjev za dodjelu potpore je 10% od prvobitno odobrenoga iznosa potpore za operativni program.

(10) Agencija za plaćanja isplatit će predujam u roku od 30 dana od dana odobrenja zahtjeva za dodjelu potpore za isplatu predujma.

Djelomične isplate

Članak 36.

(1) Agencija za plaćanja može na zahtjev proizvođačke organizacije odobriti isplatu dijela potpore koji odgovara izdatku koji proizlazi iz operativnoga programa.

(2) Zahtjevi za dodjelu potpore se mogu podnijeti u bilo kojem trenutku, ali ne više od tri puta u godini. Zahtjevima za dodjelu potpore treba priložiti dokaze iz članka 25. i 33. stavka 2. ove Uredbe.

(3) Ukupne isplate u vezi sa zahtjevima za dodjelu dijela potpore ne smiju prijeći 80% prvobitno odobrenoga iznosa potpore za operativni program ili stvarnoga izdatka, ovisno o tome koji je manji.

(4) Minimalni iznos i rokovi za djelomične isplate sukladni su članku 35. stavcima 9. i 10. ove Uredbe.

Potpora za administrativne troškove osnivanja zajedničkih fondova

Članak 37.

(1) Potpora iz državnog proračuna za administrativne troškove osnivanja zajedničkih fondova u prvoj, drugoj i trećoj godini djelovanja zajedničkoga fonda iznosi 10% u prvoj, 8% u drugoj i 4% u trećoj godini od udjela doprinosa proizvođačke organizacije zajedničkom fondu.

(2) Ministarstvo može odrediti gornju granicu iznosa koje proizvođačka organizacija može primiti kao potporu za administrativne troškove osnivanja zajedničkih fondova.

Izvješća proizvođačkih organizacija

Članak 38.

(1) Proizvođačke organizacije podnose Agenciji za plaćanja godišnja izvješća o provedbi operativnih programa, koja se prilažu zahtjevima za dodjelu potpore.

(2) Ova izvješća odnose se na sljedeće:

(a) operativne programe provedene tijekom prethodne godine;

(b) glavne izmjene i dopune operativnih programa;

(3) Za svaki provedeni operativni program godišnje izviješće treba sadržavati:

(a) postignuća i rezultate operativnoga programa na temelju, gdje je to relevantno, zajedničke proizvodnje i pokazatelja rezultata utvrđenih u Dodatku IV. koji je sastavni dio ove Uredbe i, gdje je primjereno, postignuća i rezultate dodatne proizvodnje i pokazatelje rezultata;

(b) sažetak glavnih poteškoća koje su se javile u upravljanju programom i sve mjere poduzete za osiguranje kvalitete i učinkovitosti provedbe programa.

(4) U godišnjem izvješću treba navesti koje se učinkovite zaštitne mjere primjenjuju u skladu s člankom 22. stavkom 9. ove Uredbe, radi zaštite okoliša od mogućih povećanih pritisaka koji su posljedica ulaganja koja se potiču unutar operativnog programa.

(5) Za zadnju godinu primjene operativnoga programa završno izvješće zamjenjuje godišnje izvješće navedeno u stavku 1. ovoga članka. Završna izvješća navode u kojoj su mjeri postignuti ciljevi kojima programi teže. U njima se objašnjavaju promjene aktivnosti i/ili metode i utvrđuju činjenice koje su doprinijele uspjehu ili neuspjehu provedbe programa, koji su bili ili će biti razmotreni pri sastavljanju naknadnih operativnih programa, ili pri izmjeni i dopuni postojećih operativnih programa.

(6) U slučaju da proizvođačka organizacija ne dostavi izvješća u skladu s ovom Uredbom, Ministarstvo će ukinuti odobrenje za određeni operativni program za sljedeću godinu sve dok se ne uspostavi ispravna komunikacija.

Podaci koje Agencija za plaćanja dostavlja Ministarstvu

Članak 39.

Agencija za plaćanja obavezna je dostaviti Ministarstvu:

a) ukupni iznos operativnoga fonda odobrenog te godine za prethodnu godinu do 31. prosinca te godine,

b) izvješće o isplaćenim potporama proizvođačkim organizacijama i proizvođačkim grupama za prethodnu godinu do 15. listopada te godine.

2.3. MJERE ZA SPRJEČAVANJE KRIZE I UPRAVLJANJE KRIZOM

Zajmovi za mjere sprječavanja krize i mjere upravljanja krizom

Članak 40.

(1) Proizvođačka organizacije može koristiti zajmove za financiranje mjera sprječavanja krize i mjere upravljanja krizom u skladu s člankom 22. stavcima 2., 3. i 4. ove Uredbe.

(2) U slučaju kada razdoblje otplate zajma iz stavka 1. ovoga članka prelazi dužinu trajanja operativnoga programa, proizvođačka organizacija koja je korisnik takvog zajma, otplatu može ugraditi kao odobreni trošak ove mjere u idući operativni program.

2.3.1. Povlačenje s tržišta

Tržišni standardi

Članak 41.

(1) Ako postoje tržišni standardi za određeni proizvod, takav proizvod povučen s tržišta treba biti u skladu s tržišnim standardima, osim u odnosu na odredbe o prezentiranju i označavanju proizvoda.

(2) Proizvodi svih veličina mogu se povući s tržišta zajedno u rasutom stanju, pod uvjetom da su u skladu s minimalnim zahtjevima za klasu II., posebno u pogledu kvalitete i veličine. Međutim, minijaturni proizvodi moraju biti u skladu s tržišnim standardima, uključujući odredbe o prezentiranju i označavanju proizvoda.

(3) Ako ne postoje tržišni standardi za određeni proizvod, proizvodi povučeni s tržišta moraju ispunjavati minimalne zahtjeve utvrđene u Dodatku II., koji je sastavni dio ove Uredbe.

Trogodišnji prosjek za povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju

Članak 42.

(1) Ograničenje od 5% obujma utržene proizvodnje iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe izračunava se na osnovi aritmetičke sredine ukupnog obujma proizvoda za koje je proizvođačka organizacija priznata i koji se prodaju na tržištu preko proizvođačke organizacije tijekom triju prethodnih godina.

(2) Za nedavno priznate proizvođačke organizacije, podaci o tržišnim godinama prije priznavanja moraju biti:

(a) jednakovrijedni podacima proizvođačke grupe, ako je organizacija bila proizvođačka grupa; ili

(b) obujmu primjenjivom na podnošenje zahtjeva za priznavanje proizvođačke organizacije.

Prethodna obavijest o postupcima povlačenja

Članak 43.

(1) Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija moraju unaprijed pisanom telekomunikacijskom ili elektronskom porukom obavijestiti Agenciju za plaćanja o svakom postupku povlačenja koji namjeravaju poduzeti.

(2) U poruci iz stavka 1. ovoga članka posebno se mora navesti popis proizvoda uzetih u razmatranje i njihove glavne karakteristike u skladu s tržišnim standardima, procijenjenu količinu pojedinog proizvoda, njihovo odredište i mjesto gdje se povučeni proizvodi mogu pregledati u skladu s člankom 64. ove Uredbe.

(3) Uz poruku iz stavaka 1. i 2. prilaže se potvrda koja dokazuje da su povučeni proizvodi u skladu s tržišnim standardima ili minimalnim zahtjevima navedenima u članku 41. ove Uredbe.

(4) Agencija za plaćanja utvrđuje podrobna pravila za proizvođačke organizacije u odnosu na obavijest iz stavka 1. ovoga članka, posebno u vezi s vremenskim ograničenjima.

(5) U okviru vremenskih ograničenja navedenih u stavku 2. ovoga članka, Agencija za plaćanja:

(a) vrši provjeru navedenu u članku 64. stavcima 1. i 2. ove Uredbe, nakon čega, ako nisu otkrivene nepravilnosti, dopuštaju postupak povlačenja, kao što je napomenuto u provjeri ili

(b) u slučajevima navedenim u članku 64. stavku 3. ove Uredbe, ne vrši provjeru navedenu u članku 64. stavcima 1. i 2. ove Uredbe i o tome izvješćuje proizvođačku organizaciju pisanom, telekomunikacijskom ili elektroničkom porukom i dopuštaju postupak povlačenja temeljem poruke iz stavka 1. ovoga članka.

Potpora za povlačenje s tržišta

Članak 44.

(1) Potpora koja sadrži doprinos Europske unije i doprinos proizvođačke organizacije za povlačenje s tržišta ne smije biti veća od iznosa utvrđenih u Dodatku III. koji je sastavni dio ove Uredbe, za proizvode navedene u tom Dodatku. Za druge proizvode Agencija za plaćanja uz prethodnu suglasnost Ministarstva utvrđuje maksimalne iznose potpore.

(2) Povlačenja s tržišta ne smiju prijeći 5% obujma utržene proizvodnje bilo kojeg proizvoda bilo koje proizvođačke organizacije. Iznimno, iznosi raspoloživi na jedan od načina iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe ili bilo koji drugi način odobren od Ministarstva u skladu s člankom 45. stavkom 3. ove Uredbe, neće se računati u obujam utržene proizvodnje.

(3) Obujam utržene proizvodnje izračunava se kao prosjek obujma utržene proizvodnje u prethodne tri godine. Ako ova informacija nije na raspolaganju, koristi se obujam utržene proizvodnje za koju je proizvođačka organizacija priznata. Postotci navedeni u stavku 2. ovoga članka godišnji su prosjeci tijekom razdoblja od tri godine s 3% godišnjom granicom dozvoljenih prekoračenja.

Odredišta povučenih proizvoda

Članak 45.

(1) Ministarstvo će utvrditi dopuštena odredišta za proizvode povučene s tržišta i osigurati da ne dođe do negativnog učinka na okoliš ili negativnih fitosanitarnih posljedica kao rezultata povlačenja proizvoda ili njihovoga odredišta.

(2) Troškovi koje su imale proizvođačke organizacije prihvatljivi su kao dio potpore povlačenja s tržišta u skladu s operativnim programom.

(3) Odredišta navedena u stavku 1. ovoga članka uključuju slobodnu distribuciju, te odredišta navedena u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, kao i bilo koje odredište odobreno od Ministarstva. Ministarstvo će poduzeti sve potrebne korake kako bi olakšalo kontakte i suradnju između proizvođačke organizacije i primatelja, koje je ono odobrilo na zahtjev za slobodnu distribuciju.

(4) Ustupanje proizvoda prerađivačkoj industriji moguće je samo pod uvjetom da ne ugrožava tržišno natjecanje u industriji unutar Republike Hrvatske ili za uvezene proizvode.

Troškovi prijevoza

Članak 46.

(1) Troškovi prijevoza za slobodnu distribuciju svih proizvoda povučenih s tržišta bit će prihvatljivi sukladno operativnome programu na osnovi paušalnih iznosa utvrđenih u skladu s udaljenošću između točke povlačenja s tržišta i mjesta isporuke utvrđenih u Dodatku IV., koji je sastavni dio ove Uredbe.

(2) Kad se radi o prijevozu morskim putem, Agencija za plaćanja utvrđuje troškove prijevoza kojima se može udovoljiti na osnovi stvarnih troškova prijevoza i udaljenosti. Tako utvrđena naknada ne smije prijeći trošak prijevoza kopnom najkraćim putem između mjesta utovara i teoretske točke izlaska. Korektivni koeficijent od 0,6 primjenjuje se na iznose kao što je utvrđeno u Dodatku IV. ove Uredbe.

(3) Troškovi prijevoza isplaćuju se onoj strani koja stvarno snosi financijski trošak dotičnoga postupka prijevoza.

(4) Uz zahtjev za isplatu potpore, korisnici prilažu dokumente kojima potvrđuju:

(a) imena organizacija koje su korisnici slobodne distribucije iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe;

(b) količinu dotičnih proizvoda;

(c) preuzimanje proizvoda od organizacija korisnika besplatne distribucije iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe i uporabljeno sredstvo prijevoza;

(d) razliku između mjesta povlačenja i mjesta isporuke proizvoda.

Troškovi sortiranja i pakiranja

Članak 47.

(1) Troškovi sortiranja i pakiranja svježega voća i povrća povučenog s tržišta za slobodnu distribuciju prihvatljivi su sukladno operativnim programima u paušalnom iznosu od 960,00 kn po toni neto težine, ako se radi o proizvodima čije pakiranje ima neto težinu manju od 25 kilograma.

(2) Od pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju pakiranja proizvoda za slobodnu distribuciju na sebi moraju sadržavati simbol Europske unije zajedno s jednim ili dva navoda utvrđena u Dodatku V., koji je sastavni dio ove Uredbe.

(3) Do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju pakiranja proizvoda za slobodnu distribuciju na sebi moraju sadržavati podatke u skladu s posebnim propisom kojim je uređeno pitanje humanitarne pomoći.

(4) Troškovi sortiranja i pakiranja isplaćuju se proizvođačkim organizacijama koje su izvršile ove usluge.

(5) Uz zahtjev za isplatu potpore, korisnici prilažu dokumente kojima potvrđuju:

(a) imena organizacija korisnika besplatne distribucije iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe;

(b) količinu dotičnih proizvoda;

(c) preuzimanje proizvoda od strane organizacija korisnika besplatne distribucije iz članka 15. stavka 5. ove Uredbe, navodeći dokaze.

Uvjeti za korisnike proizvoda povučenih s tržišta

Članak 48.

(1) Korisnici proizvoda povučenih s tržišta navedeni u članku 15. stavku 5. podstavcima (a) i (b) ove Uredbe obvezuju se:

(a) udovoljiti odredbama ove Uredbe;

(b) voditi poseban zapisnik o zalihama i financijskim računima za te postupke;

(d) dostaviti dokazne isprave o krajnjem odredištu svakog od tih proizvoda, u obliku potvrde o preuzimanju (ili istovrijedne isprave) kojima se dokazuje da je povučene proizvode preuzela treća strana radi njihove slobodne distribucije.

(2) Korisnici proizvoda povučenih s tržišta moraju voditi zapisnik ili evidenciju računa, navedene u stavku 1. podstavku (b) ovoga članka.

(3) Korisnici proizvoda povučenih s tržišta za druga odredišta obvezuju se:

(a) udovoljiti odredbama ove Uredbe;

(b) voditi posebne zapisnike o zalihama i financijske račune za te radnje ako država članica smatra da je to potrebno unatoč činjenici da je proizvod promijenio svojstva prije dostave;

(d) ne zahtijevati dodatnu potporu za alkohol proizveden iz tih proizvoda, kad se radi o povučenim proizvodima namijenjenima destilaciji.

2.3.2. Zelena berba i neubiranje voća i povrća

Uvjeti za primjenu zelene berbe i neubiranja

Članak 49.

(1) Proizvođačke organizacije podnose Ministarstvu zahtjev za primjenu zelene berbe i neubiranja.

(2) Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija unaprijed obavještavaju Ministarstvo pismeno ili elektroničkom porukom, o svakom postupku zelene berbe ili neubiranja kojega namjeravaju poduzeti. U prvu obavijest proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija trebaju za svaku zadanu godinu i zadani proizvod uključiti analizu temeljenu na očekivanom stanju na tržištu, koja opravdava zelenu berbu kao mjeru sprječavanja krize i upravljanja krizom.

(3) Zelena berba i neubiranje neće se primijeniti zajedno za isti proizvod i istu zadanu površinu u bilo kojoj zadanoj godini, ili u bilo koje dvije uzastopne godine.

2.3.3. Promocija i dostava informacija

Provedba mjera promocije i dostave informacija u svrhu sprječavanja krize i upravljanja krizom

Članak 50.

(1) Sljedeće mjere promocije i dostave informacija u svrhu sprječavanja krize i upravljanja krizom su dodatne mjere, uz tekuće aktivnosti promocije i dostave informacija koje proizvođačka organizacija primjenjuje, a predviđene su operativnim programom:

a) uređivanje, narudžba i distribucija publikacija;

b) promidžba;

c) suradnja s maloprodajom u svrhu poticanja potrošnje;

d) ostale mjere čija je primjena od strane proizvođačke organizacije obrazložena i odobrena od ministra, u sklopu operativnog programa, te koje imaju svrhu sprječavanja krize i upravljanja krizom.

(2) Operativni program mora sadržavati akcijski plan, u kojemu su navedene mjere koje proizvođačka organizacija primjenjuje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) U operativnom programu potrebno je navesti razloge primjene i detaljan opis pojedinih mjera, vrstu troškova, poruke koje se žele prenijeti, te očekivane rezultate njihove primjene.

(4) Promocija i komunikacija izvršena radi prevencije i upravljanja krizom, u prvom redu mora biti u službi povećanja potražnje i širenja obujma potrošnje.

(5) U vezi s mjerama iz stavka 1. ovoga članka potiču se vrste troškova koje su prihvaćene u operativnom programu.

Provedba i mjere izobrazbe

Članak 51.

(1) Proizvođačka organizacija primjenjuje mjere izobrazbe u području:

a) tržišnih standarda i kontrole usklađenosti s tržišnim standardima;

b) izgradnje i primjene sustava upravljanja kvalitetom;

c) proizvodnje u skladu sa zahtjevima potrošača;

d) očuvanja okoliša, te proizvodnje i pripreme proizvoda na način kojim se uvažava okoliš, uključujući ekološku poljoprivredu;

e) planiranja proizvodnje u skladu sa zahtjevima tržišta.

(2) Operativni program mora sadržavati plan izobrazbe u kojemu su navedene mjere koje proizvođačka organizacija primjenjuje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koje želi primijeniti radi sprječavanja krize i upravljanja krizom.

(3) U operativnom programu potrebno je navesti razloge primjene i detaljan opis pojedinih mjera, vrstu troškova, polaznike izobrazbe, očekivano trajanje izobrazbe, očekivani stupanj primijene stečenih znanja, te očekivane rezultate njihove primjene.

(4) U vezi s mjerama iz stavka 1. ovoga članka potiču se vrste troškova koje su prihvaćene u operativnom programu.

2.3.4. Osiguranje berbe

Cilj mjera osiguranja berbe

Članak 52.

Proizvođačka organizacija upravlja mjerama osiguranja berbe čime se doprinosi sigurnosti prihoda proizvođača i pokriću tržišnih gubitaka koje mogu imati proizvođačke organizacije i/ili njezini članovi uslijed elementarnih nepogoda, klimatskih prilika, biljnih bolesti ili napada štetnika.

Provedba mjera osiguranja berbe

Članak 53.

(1) Aktivnosti u skladu s mjerama osiguranja berbe, uključujući one potrebne da mjere osiguranja uroda ne ugroze tržišno natjecanje, su mjere koje dotična proizvođačka organizacija primjenjuje.

(2) Nakon pristupanja u Europsku uniju Republika Hrvatska može dati dodatna sredstva iz državnog proračuna kao potporu mjerama osiguranja berbe, koje se financiraju iz operativnog fonda. Međutim, ukupna javna potpora osiguranju berbe ne smije prijeći:

(a) 80% troška premija osiguranja koje plaćaju proizvođači za osiguranje od gubitaka kao posljedice klimatskih uvjeta koji se mogu izjednačiti s prirodnim nepogodama;

(b) 60% troška premija osiguranja koje plaćaju proizvođači za osiguranje od:

– gubitaka navedenih u podstavku (a) ovoga stavka i od drugih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim vremenskim uvjetima; i

– gubitaka uzrokovanih bolestima životinja ili biljaka, te napada štetnika.

(3) Mjere osiguranja berbe ne pokrivaju isplate osiguranja koje proizvođačima nadoknađuju više od 100% pretrpljenoga gubitka prihoda, uzimajući u obzir svaku naknadu koju proizvođač dobije iz drugih sustava potpore, vezanih za osigurani rizik.

(4) Nepovoljni klimatski uvjeti koji se mogu izjednačiti s prirodnom katastrofom, imaju isto značenje kao i vremenske prilike, kao što su mraz, tuča, led, kiša ili suša koje unište više od 30% prosječne godišnje proizvodnje proizvođača u prethodne tri godine ili 30% prosječne trogodišnje proizvodnje u prethodnih pet godina isključujući najvišu i najnižu vrijednost.

2.4. KONTROLE

Članak 54.

Kontrole navedene u člancima 55., 56., 57., 58., 59., 60., 61., 62., 63., 64., 65., 66. i 67. ove Uredbe obavlja Agencija za plaćanja.

Jedinstveni sustav identifikacije

Članak 55.

Jedinstveni administrativni kontrolni sustav pri Agenciji za plaćanja primjenjuje se u odnosu na sve podnesene zahtjeve za dodjelu potpore od strane proizvođačke organizacije ili proizvođačke grupe.

Uzorkovanje

Članak 56.

Ako je potrebno izvršiti kontrole uzorkovanjem i na temelju analiza rizika, Agencija za plaćanja propisuje pisane upute kojima kontrole odgovaraju mjerama koje se provode.

Administrativne kontrole

Članak 57.

Administrativne kontrole vrše se na svim zahtjevima za dodjelu potpore ili zahtjevima za plaćanje i obuhvaćaju sve uvjete koje treba provjeriti administrativnim sredstvima. Postupci administrativne kontrole zahtijevaju bilježenje poduzetih radnji, rezultata kontrole i poduzetih mjera u odnosu na utvrđene nepravilnosti.

Kontrole na terenu

Članak 58.

(1) Svaka kontrola na terenu predmet je izvješća o kontroli u svrhu pregleda podataka izvršenih kontrola. Izvješće navodi posebice:

(a) provjerenu vrstu potpore i zahtjev za dodjelu potpore;

(b) prisutne osobe;

(d) rezultate kontrole.

(2) Korisnik može dobiti mogućnost potpisivanja izvješća kako bi potvrdio svoju prisutnost pri kontroli i dodao svoje primjedbe. Ako se otkriju nepravilnosti, korisnik može primiti kopiju izvješća o nadziranju.

(3) Agencija za plaćanja može dati obavijest o kontroli na terenu jedan dan prije kontrole, ako cilj kontrole nije ugrožen.

(4) Ako je moguće, kontrole na terenu predviđene u ovoj Uredbi i druge kontrole predviđene u nacionalnom zakonodavstvu vezanom uz državnu potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju obavljaju se u isto vrijeme.

Odobrenje zahtjeva za priznavanjem i odobrenje operativnih programa

Članak 59.

(1) Prije priznavanja proizvođačkih organizacija Agencija za plaćanja obavlja kontrole na terenu s ciljem utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje.

(2) Prije odobrenja operativnog programa, kao i zahtjeva za izmjenu operativnih programa, Agencija za plaćanja obavlja administrativne kontrole i kontrole na terenu. Ove kontrole odnose se posebice na:

(a) točnost dobivenih informacija u skladu s člankom 24. stavkom 1. podstavcima (a), (b) i (e) ove Uredbe;

(b) sukladnost programa s člankom 22. ove Uredbe;

(d) dosljednost i tehničku kakvoću programa, pouzdanost procjena i sustava potpore te planiranje njegove provedbe. Provjere će potvrditi jesu li postavljeni mjerljivi ciljevi, tako da se može pratiti njihovo postizanje i mogu li se postavljeni ciljevi ostvariti kroz provedbu predloženih aktivnosti;

(e) sukladnost radnji za koje je zatražena potpora s nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije, primjenjivim na, posebno, ako je potrebno, javnu nabavu, državnu potporu i druge odgovarajuće obvezne norme utvrđene nacionalnim zakonodavstvom.

Kontrole zahtjeva za dodjelu potpore za operativne programe

Članak 60.

Prije odobrenja isplate Agencija za plaćanja vrši administrativne kontrole svih zahtjeva za dodjelu potpore, kao i kontrole na terenu, jednom godišnje.

Administrativne kontrole zahtjeva za dodjelu potpore za operativne programe

Članak 61.

(1) Administrativna kontrola zahtjeva za dodjelu potpore uključuje posebno kontrolu:

(a) godišnjeg ili, prema potrebi, završnog izvješća koje se šalje zajedno sa zahtjevom za izvršenje operativnoga programa;

(b) vrijednosti utržene proizvodnje, doprinosa operativnome fondu i nastalih izdataka;

(d) sukladnost provedenih aktivnosti s onima iz odobrenog operativnog programa;

(e) poštivanja financijskih ili drugih uvedenih ograničenja i gornjih granica.

(2) Plaćanja financirana u skladu s operativnim programom trebaju biti popraćena fakturama i ispravama, kojima se dokazuje da je plaćanje izvršeno. Ako se to ne može učiniti, plaćanja trebaju biti popraćena ispravama jednake dokazne vrijednosti. Računi moraju biti izdani na ime proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, proizvođačke grupe ili društva-kćeri, u skladu s člankom 12. stavkom 8. ove Uredbe ili, ovisno o odobrenju Agencije za plaćanja, na ime jednoga ili više njezinih članova.

Kontrola na terenu zahtjeva za dodjelu potpore za operativne programe

Članak 62.

(1) U provjeri zahtjeva za dodjelu potpore iz članka 33. stavka 1. ove Uredbe, Agencija za plaćanja obavlja kontrole na terenu proizvođačkih organizacija, kako bi se osigurala usklađenost s uvjetima za dodjelu potpore ili njihovu razliku za tu godinu. Takve kontrole na terenu odnose se posebno na:

(a) sukladnost s kriterijima za priznavanje za tu godinu;

(b) uporabu operativnoga fonda u zadanoj godini uključujući izdatke izražene u zahtjevima za dodjelu potpore za isplate unaprijed ili djelomične isplate;

(2) Kontrole na terenu navedene u stavku 1. ovoga članka odnose se na značajan uzorak zahtjeva za dodjelu potpore za svaku godinu. Uzorak treba predstavljati barem 30% ukupnog iznosa potpore, ako postoji više od 10 priznatih proizvođačkih organizacija. U ostalim slučajevima, svaku se proizvođačku organizaciju posjećuje barem jednom svake tri godine. Prije isplate potpore ili njezine razlike, u odnosu na zadnju godinu njezina operativnoga programa, obavlja se najmanje jedna kontrola na terenu svake proizvođačke organizacije.

(3) Rezultati kontrole na terenu procjenjuju se kako bi se utvrdilo jesu li problemi s kojima se susrela sustavnog karaktera, što za sobom povlači rizik za druge slične aktivnosti, korisnike ili tijela. Procjena također utvrđuje uzroke takvih situacija, svako daljnje ispitivanje koje može biti potrebno i potrebne korektivne ili preventivne radnje.

(4) Ako kontrole na terenu otkriju značajne nepravilnosti u regiji ili dijelu regije, odnosno za određenu proizvođačku organizaciju, Agencija za plaćanja će izvršiti dodatne kontrole na terenu tijekom iste godine i povećati postotak kontrole na terenu zahtjeva za dodjelu potpore za sljedeću godinu.

(5) Agencija za plaćanja utvrđuje za koje proizvođačke organizacije treba provesti kontrole na terenu na osnovi analize rizika. Analiza rizika posebno vodi računa o:

(a) iznosu potpore;

(b) nalazima kontrole na terenu u prethodnim godinama;

(d) drugim parametrima koje treba utvrditi Agencija za plaćanja posebno jesu li proizvođačke organizacije uključene u program osiguranja kvalitete službeno priznate, ili su priznate od strane neovisnih tijela koja to potvrđuju.

Kontrole na terenu mjera operativnih programa

Članak 63.

(1) Kontrolama na terenu koje se odnose na mjere iz operativnih programa, Agencija za plaćanja posebice kontrolira sljedeće:

(a) provedbu aktivnosti sadržanih u operativnom programu;

(b) je li provedba ili namjeravana provedba aktivnosti u skladu s onom opisanom u odobrenom operativnom programu;

(d) vrijednost utržene proizvodnje.

(2) Vrijednost utržene proizvodnje provjerava se na osnovi podataka računovodstvenog sustava koji je u skladu s posebni propisima kojima se uređuje računovodstvo. Izjava o vrijednosti utržene proizvodnje potvrđuje se na isti način kao i potrebni računovodstveni podaci u skladu sa zakonom o reviziji. Provjera izjave o vrijednosti utržene proizvodnje može se izvršiti prije slanja odgovarajućeg zahtjeva za dodjelu potpore.

(3) Osim u izvanrednim okolnostima, kontrola na terenu uključuje posjet mjestu aktivnosti ili, ako je aktivnost neopipljiva, posjet pokretaču aktivnosti. Posebne aktivnosti na pojedinačnim gospodarstvima, obuhvaćenim uzorkovanjem navedenim u članku 62. stavku 2. ove Uredbe, predmetom su najmanje jednog posjeta radi kontrole njihova izvršenja. Agencija za plaćanja može odlučiti o neprovođenju takvih posjeta za manje radnje, ako smatra da postoji mali rizik neispunjavanja uvjeta za dobivanje potpore ili da nije poštovana bit radnje. Ova se odluka i njezino opravdanje trebaju zabilježiti.

(4) Kontrola na terenu obuhvaća sve obveze proizvođačke organizacije ili njezinih članova koje se mogu kontrolirati za vrijeme posjeta.

(5) Samo kontrole na terenu koje udovoljavaju svim zahtjevima iz ovoga članka mogu se računati kao ispunjenje stope kontrole na terenu, utvrđene u članku 62. stavku 2. ove Uredbe.

Kontrole postupaka povlačenja proizvoda s tržišta

Članak 64.

(1) Agencija za plaćanja kontrolira postupak povlačenja proizvoda s tržišta u svakoj proizvođačkoj organizaciji u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, uključujući kontrolu dokumenata i identiteta i, ako je potrebno fizičku kontrolu uzorkovanjem, kontrolu mase proizvoda povučenih s tržišta i kontrolu sukladnosti s pravilima tržnih standarda iz članka 41. ove Uredbe.

(2) Kontrola iz stavka 1. ovoga članka obavlja se nakon primitka obavijesti navedene u članku 43. stavcima 1., 2., 3. i 4. ove Uredbe.

(3) Kontrole predviđene u stavku 1. obuhvaćaju 100% količine proizvoda povučenih s tržišta. Na kraju ove kontrole preostalim povučenim proizvodima koji nisu za besplatnu distribuciju mijenjaju se svojstva ili se ustupaju prerađivačkoj industriji pod nadzorom Agencije za plaćanja prema odredbama i uvjetima utvrđenim od strane Ministarstva u skladu s člankom 45. ove Uredbe.

(4) Ukoliko su proizvodi povučeni s tržišta namijenjeni besplatnoj distribuciji, Agencija za plaćanja može kontrolirati manje postotke od onih navedenih u stavku 2. ovoga članka, pod uvjetom da to nije manje od 10% ukupne količine povučenih proizvoda tijekom tržne godine. Kontrola se može izvršiti u proizvođačkoj organizaciji i/ili na lokaciji primatelja proizvoda. U slučaju da kontrole otkriju značajne nepravilnosti Agencija za plaćanja obavit će dodatne kontrole.

Članak 65.

(1) U okviru kontrola navedenih u članku 62. ove Uredbe, Agencija za plaćanja obavlja dodatne kontrole povlačenja proizvoda s tržišta.

(2) Agencija za plaćanja utvrđuje kriterije za analiziranje i procjenu rizika svake proizvođačke organizacije čiji postupci povlačenja su neusklađeni. Takvi se kriteriji odnose, između ostaloga, na nalaze prethodnih kontrola iz članka 64. stavka 3. ove Uredbe i stavka 3. ovoga članka, te na činjenicu ima li proizvođačka organizacija neki oblik postupka osiguranja kvalitete ili nema. Agencija za plaćanja koristit će ove kriterije da bi utvrdila minimalnu učestalost dodatnih kontrola za svaku proizvođačku organizaciju.

(3) Kontrole navedene u stavku 1. ovoga članka obuhvaćaju kontrole na terenu u prostorima proizvođačkih organizacija i primatelja povučenih proizvoda, kako bi se osigurala sukladnost s nužnim uvjetima za plaćanje javne potpore. Kontrole uključuju:

(a) posebnu evidenciju zaliha i računovodstvenu evidenciju koju trebaju voditi sve proizvođačke organizacije koje obavljaju jedan ili više postupaka povlačenja tijekom dotične tržišne godine;

(b) kontrolu količina prodanih na tržištu koje su deklarirane u zahtjevima za dodjelu potpore, kontrolirajući posebice evidenciju zaliha i računovodstvenu evidenciju, račune i, ako je potrebno, njihovu vjerodostojnost te provjeru da li se izjave slažu s računovodstvenim i/ili poreznim podatcima dotičnih proizvođačkih organizacija;

(c) kontrole ispravnosti računa, posebice vjerodostojnost primljenih neto iznosa od strane proizvođačkih organizacija u usporedbi s onim što je prijavljeno u njihovim zahtjevima za dodjelu potpore, razmjernost svakog troška povlačenja, stavke u računima vezane za primitak javne potpore od strane proizvođačkih organizacija i svaki njezin iznos isplaćen članovima, radi osiguranja da se oni slažu;

(d) kontrole odredišta povučenih proizvoda u usporedbi s onim što je prijavljeno u zahtjevu za dodjelu potpore, te kontrole odgovarajuće promjene prirodnih svojstava kako bi se osiguralo da su proizvođačke organizacije i primatelji udovoljili ovoj Uredbi.

(4) Kontrole navedene u stavku 3. ovoga članka obavit će se u proizvođačkim organizacijama i primateljima udruženima s ovim organizacijama. Svaka kontrola uključuje uzorak koji predstavlja najmanje 5% količina povučenih tijekom tržne godine od strane proizvođačke organizacije.

(5) Evidencija zaliha i računovodstvena evidencija navedene u stavku 3. podstavku (a) ovoga članka treba pokazati za svaki povučeni proizvod kretanje iznosa, izraženih u količini:

(a) proizvodnje dostavljene od strane članova proizvođačke organizacije i članova drugih proizvođačkih organizacija,

(b) prodaje od strane proizvođačke organizacije, raščlanjene po proizvodima pripremljenim za tržište svježim proizvodima i druge tipove proizvoda uključujući i sirove materijale za preradu;

(6) Kontrole odredišta proizvoda navedenih u stavku 5. podstavku (c) ovoga članka uključuju, napose:

(a) kontrolu uzorka na posebnim računima koje trebaju voditi primatelji i, ako je potrebno, kontrolu da se računi slažu s nacionalnim propisima;

(b) provjere sukladnosti s odgovarajućim zahtjevima za zaštitu okoliša.

(7) Ako kontrole iz stavka 3. ovoga članka otkriju značajne nepravilnosti, Agencija za plaćanja obavit će detaljnije kontrole u skladu s ovim člankom za tu tržišnu godinu i povećat će učestalost kontrola proizvođačkih organizacija ili njihovih udruženja tijekom sljedeće tržišne godine.

Zelena berba i neubiranje

Članak 66.

(1) Prije postupka zelene berbe, Agencija za plaćanja provjerava na terenu nisu li ti proizvodi oštećeni i je li površina dobro održavana. Nakon zelene berbe, Agencija za plaćanja provjerava je li cjelokupna površina pod voćem ili povrćem ubrana i jesu li ubranim proizvodima promijenjena prirodna svojstva.

(2) Nakon završetka razdoblja berbe, Agencija za plaćanja provjerava pouzdanost analize temeljene na očekivanom stanju na tržištu, navedenom u članku 46. stavku 2. ove Uredbe. Agencija za plaćanja analizira sve razlike između očekivanoga stanja na tržištu i stvarnoga stanja.

(3) Prije postupka neubiranja, Agencija za plaćanja provjerava na terenu da li je zadana površina dobro održavana, nije li već obavljena djelomična berba i je li proizvod dobro razvijen, zdrav, čist i kakvoće prihvatljive za prodaju na tržištu.

(4) Agencija za plaćanja će osigurati da se proizvodnja namijenjena neubiranju uništi. Ako to nije moguće, Agencija za plaćanja će putem kontrole na terenu ili kontrole na terenu tijekom sezone berbe osigurati da se ne obavi berba.

(5) Članak 65. stavci 1., 2., 3. i 7. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način na zelenu berbu i neubiranje.

Kontrole zahtjeva za dodjelu potpore proizvođačkim grupama

Članak 67.

(1) Prije isplate potpora, Agencija za plaćanja obavlja administrativnu kontrolu svih zahtjeva za dodjelu potpore koje su podnijele proizvođačke grupe, kao i kontrole na terenu uzorkovanjem.

(2) Nakon podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore navedenog u članku 6. ove Uredbe, Agencija za plaćanja obavlja kontrole na terenu proizvođačkih grupa, kako bi osigurala sukladnost s uvjetima za dodjelu potpore za dotičnu godinu.

(3) Kontrole na terenu odnose se napose na:

(a) sukladnost s kriterijima priznavanja za dotičnu godinu;

(b) vrijednost utržene proizvodnje, kao i provedbu mjera sadržanih u planu za priznavanje i nastale izdatke.

(4) Kontrole navedene u stavku 3. ovoga članka odnose se na uzorak svih zahtjeva za dodjelu potpore svake godine koji predstavlja barem 30% ukupnog iznosa potpore.

(5) Sve proizvođačke grupe trebaju se kontrolirati barem jednom svakih pet godina.

(6) Članci 61. i 63. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način na dodjelu potpore proizvođačkim grupama.

2.5. PRAĆENJE I PROCJENA OPERATIVNIH PROGRAMA

Zajednički skup pokazatelja provedbe

Članak 68.

(1) Operativni programi podliježu praćenju i procjeni radi ocjenjivanja napretka u postizanju ciljeva utvrđenih operativnim programima, kao i učinkovitosti i isplativosti vezanih za ove ciljeve.

(2) Napredak, učinkovitost i isplativost ocjenjuju se pomoću zajedničkog skupa pokazatelja provedbe koji se odnosi na osnovno stanje kao i na financijsko rješenje, proizvodnju, rezultate i utjecaj provedenih operativnih programa.

(3) Zajednički skup pokazatelja provedbe naveden je u Dodatku IV., koji je sastavni dio ove Uredbe.

Nadzor i procjena postupaka vezanih za operativne programe

Članak 69.

(1) Proizvođačke organizacije trebaju osigurati praćenje i procjenu svojih operativnih programa koristeći relevantne pokazatelje iz zajedničkog skupa pokazatelja provedbe, navedene u članku 68. ove Uredbe. U tu svrhu proizvođačke organizacije trebaju utvrditi sustav za prikupljanje, bilježenje i čuvanje informacija korisnih za sastavljanje tih pokazatelja.

(2) Praćenje treba biti usmjereno na ocjenu napretka u postizanju specifičnih ciljeva koji su postavljeni za operativni program. To će se izvršiti pomoću financijskih pokazatelja, te pokazatelja produktivnosti i rezultata. Rezultati ove vježbe namijenjeni su da posluže:

(a) u provjeri kvalitete provedbe programa;

(b) u prepoznavanju svake potrebe za prilagodbama ili preispitivanju operativnoga programa usmjerenih prema postizanju ciljeva utvrđenih za program ili prema poboljšanju upravljanja programom, uključujući upravljanje financijama;

Informacije vezane za rezultate postupaka praćenja trebaju se unijeti u svako godišnje izvješće, kao što je navedeno u članku 38. stavcima 1. i 2. ove Uredbe, kojega proizvođačka organizacija treba dostaviti Ministarstvu i Agenciji za plaćanja.

(3) Procjena treba biti u obliku posebnoga srednjoročnog izvješća o procjeni. Srednjoročna provedba procjene, koja se može izvršiti uz pomoć specijaliziranog konzultantskog ureda, ima cilj ispitivati stupanj iskorištenosti financijskih sredstava, učinkovitost i isplativost operativnoga programa i ocjenjivanje napretka ostvarenog u odnosu na cjelokupne ciljeve programa. U tu svrhu treba se uporabiti zajednički skup pokazatelja provedbe koji se odnose na temeljno stanje, rezultate i, prema potrebi, na učinke.

Ako je potrebno, srednjoročna procjena može uključiti kvalitativnu ocjenu rezultata i učinaka aktivnosti za zaštitu okoliša usmjerenih:

(a) na sprječavanje erozije tla;

(b) na smanjenje uporabe i/ili bolje postupanje sa sredstvima za zaštitu bilja;

(d) na očuvanje krajolika.

(4) Rezultati procjene iz stavka 3. ovoga članka uporabit će se:

(a) za poboljšanje kvalitete operativnih programa kojima upravlja proizvođačka organizacija;

(b) za utvrđivanje svake potrebe za sadržajnom promjenom operativnoga programa;

(d) za izvlačenje pouka korisnih za poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i isplativosti budućih operativnih programa kojima upravlja proizvođačka organizacija.

(5) Postupak srednjoročne procjene iz stavka 3. ovoga članka izvršit će se tijekom provedbe operativnoga programa na vrijeme, da se dopusti uzimanje u razmatranje rezultata procjene u pripremi daljnjega operativnog programa. Izvješće o srednjoročnoj procjeni dodat će se odgovarajućem godišnjem izvješću navedenom u članku 38. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.

3. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 70.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbi članka 8. stavaka 1., 2. i 3., članka 15. stavka 4. podstavaka (a), (b), (d) i (h), članaka 41., 42., 43., 44., 45., 46., 47. stavaka 1., 2., 4. i 5., članaka 48. i 49. ove Uredbe, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 421-01/10-01/04

Urbroj: 5030125-10-1

Zagreb, 28. svibnja 2010.

Predsjednica Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.

DODATAK I.

POPIS POSTUPAKA I IZDATAKA KOJI NISU PRIHVATLJIVI U OPERATIVNIM PROGRAMIMA

1. Opći troškovi proizvodnje i posebno sredstva za zaštitu bilja, uključujući materijal za integriranu proizvodnju, mineralna i organska gnojiva i druga ulaganja; troškovi pakiranja, čak i kao dio novih procesa, troškovi skladištenja, troškovi ambalaže, unutarnji ili vanjski troškovi prikupljanja ili prijevoza, operativni troškovi (posebno struja, gorivo i troškovi održavanja), osim:

– posebnih troškova za poboljšanje kvalitete;

U svim slučajevima troškovi za (bilo certificirani ili necertificirani) micelij, sjeme i biljke koje nisu višegodišnje, neće se smatrati prihvatljivima.

– posebni troškovi za materijale koji se koriste u ekološkoj proizvodnji (kao što su feromoni i predatori) bilo da se koriste u ekološkoj, integriranoj ili konvencionalnoj proizvodnji;

– poseban trošak za zaštitu okoliša, uključujući troškove nastale zbrinjavanjem ambalaže;

Zbrinjavanje ambalaže treba se odgovarajuće opravdati i slijediti kriterije propisa o ambalaži i ambalažnom otpadu.

– poseban trošak za ekološku, integriranu ili eksperimentalnu proizvodnju; Ministarstvo treba utvrditi kriterije prihvatljivosti eksperimentalne proizvodnje uzevši u obzir novost procedure ili koncepta i u to uključeni rizik.

– posebni troškovi u svrhu osiguranja usklađenosti s tržišnim standardima, s pravilima o biljnom zdravstvu i s maksimalnom razinom rezidua sredstava za zaštitu bilja.

Posebni troškovi označavaju dodatne troškove, izračunate na temelju razlike između uobičajenih troškova i stvarno nastalih troškova.

Za svaku kategoriju gore navedenih posebnih troškova, Ministarstvo će, utvrditi standardne paušalne iznose, kako bi izračunalo dodatne troškove u usporedbi s konvencionalnim troškovima.

2. Administrativni troškovi i troškovi osoblja, s izuzetkom izdataka vezanih za provedbu operativnih fondova i operativnih programa koji uključuju:

(a) fiksne troškove koji se odnose posebno na operativni fond ili operativni program, uključujući:

– troškove upravljanja i troškove osoblja,

– troškove za izvješća i studije procjene i

– troškove vođenja računa i upravljanje računima putem plaćanja standardnih paušalnih iznosa koji iznose 2% od odobrenoga operativnog fonda do najviše 1.300.000,00 kn. Ovih 2% sastoji se od 1% od potpore iz državnog proračuna, plus 1% od proizvođačke organizacije. Kad se radi o priznatom udruženju proizvođačkih organizacija, standardna se paušalna stopa može pomnožiti s brojem organizacija proizvođača članova udruženja do najviše 9.100.000,00 kn.

Ministarstvo će izvršiti financiranje iz državnog proračuna na temelju stvarno nastalih troškova. U tom slučaju treba utvrditi prihvatljive troškove;

(b) troškove osoblja (uključujući troškove vezane za plaće i naknade, ako ih snosi proizvođačka organizacija) što proizlazi iz mjera:

(i) za poboljšanje ili održanje visoke razine kvalitete ili zaštite okoliša;

(ii) za poboljšanje razine plasmana na tržište.

Provedba ovih mjera treba u osnovi uključiti uporabu stručnoga osoblja. Ako, u takvim slučajevima, proizvođačka organizacija koristi svoje vlastite zaposlenike ili članove proizvođače, radno vrijeme treba potkrijepiti dokazima.

Ako država članica želi pružiti alternativu ograničenju financiranja iz fonda za stvarne troškove, za sve gore navedene prihvatljive troškove osoblja utvrdit će, prema ranijim troškovima i na opravdani način, standardne paušalne stope do maksimalno 20% od odobrenoga operativnog fonda. Postotak se može povećati u opravdanim slučajevima.

Da bi zatražile ove standardne paušalne stope, proizvođačke organizacije trebaju Ministarstvu pružiti dokaz o provedbi aktivnosti.

(c) pravne i upravne troškove spajanja proizvođačkih organizacija ili njihovo stjecanje, kao i pravne i upravne troškove vezane za stvaranje međudržavnih proizvođačkih organizacija ili međudržavnih udruženja proizvođačkih organizacija; studije isplativosti i prijedloge koje su u tom smislu odredile proizvođačke organizacije.

3. Prihod ili dodaci na cijenu koji se ne odnose na sprječavanje krize ili upravljanje krizom.

4. Troškovi osiguranja koji se ne odnose na sprječavanje krize i upravljanje krizom.

5. Povrat zajmova uzetih za aktivnost izvršenu prije početka operativnoga programa, osim onih navedenih u članku 37. ove Uredbe.

6. Kupovina zemljišta (koja stoji više od 10% svih prihvatljivih izdataka za dotičnu aktivnost. U izvanrednim i opravdanim slučajevima, može se utvrditi viši postotak za aktivnosti koje se odnose na očuvanje okoliša) na koji se ne računa osim ako je kupovina potrebna za izvršenje ulaganja uključenoga u operativni program.

7. Trošak sastanaka i programa izobrazbe, osim ako se odnose na operativni program, uključujući dnevnice, prijevoz i troškove smještaja (ako je potrebno na osnovi paušalnoga iznosa).

8. Aktivnosti koje mogu narušiti tržišno natjecanje u drugim gospodarskim aktivnostima proizvođačke organizacije.

9. Rabljena oprema koja je kupljena s potporom Europske unije ili s nacionalnom potporom u razdoblju od sedam prethodnih godina.

10. Ulaganja u prijevozna sredstva koja će proizvođačka organizacija upotrijebiti za plasman na tržište ili distribuciju, osim dodatne opreme za hlađenje ili prijevoz u kontroliranoj atmosferi koja se stavlja na kamion.

11. Zakup, osim ako je gospodarski opravdan kao alternativa kupnji.

12. Operativni troškovi za zakupljenu robu.

13. Izdatci vezani za ugovore o leasingu (porezi, kamate, troškovi osiguranja, itd.) i operativni troškovi osim samog leasinga u granicama neto tržišne vrijednosti stavke i u okviru utvrđenih uvjeta.

14. Promicanje pojedinačnih trgovačkih marki ili zemljopisnih oznaka izuzevši:

– robne marke/žigove proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i društava kćeri, kao što je predviđeno u članku 12. stavku 8.,

– promicanja generika i promicanja oznaka kvalitete. Zemljopisni nazivi dopušteni su samo:

(a) ako predstavljaju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili

(b) ako su, u svim slučajevima u kojima se ne primjenjuje odredba iz točke a., ova zemljopisna imena sekundarna u odnosu na glavnu poruku.

Promotivni materijal treba nositi simbol Republike Hrvatske (samo kada se radi o vizualnim medijima) i sadržavati sljedeće objašnjenje: »Promidžba financirana uz potporu Republike Hrvatske.«

15. Kooperantski ugovori ili ugovori o povjeravanju dijela proizvodnje vanjskim suradnicima, koji se odnose na aktivnosti ili izdatke na ovom popisu, navedene kao neprihvatljivi.

16. PDV, osim nepovratnog PDV-a.

17. Kamate na dug, osim ako je doprinos izvršen u obliku koji nije nepovratna izravna potpora.

18. Kupovina nekretnine koja je kupljena uz potporu Europske unije ili nacionalnu potporu u razdoblju od 10 prethodnih godina.

19. Ulaganja u dionice tvrtki, ako ulaganje predstavlja financijsko ulaganje, osim ulaganja koja neposredno doprinose postizanju ciljeva operativnoga programa.

20. Troškovi koje su načinile strane koje nisu proizvođačke organizacije ili njezini članovi.

21. Ulaganja ili slični tipovi aktivnosti koje nisu na gospodarstvima proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, društva-kćeri ili njezinih članova, kao što je navedeno u članku 12. stavku 8. ove Uredbe.

22. Mjere koje je proizvođačka organizacija povjerila na izvršenje vanjskim suradnicima izvan Republike Hrvatske.

DODATAK II.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA POVLAČENJE PROIZVODA

1. Proizvodi trebaju biti:

– čitavi (cijeli),

– zdravi; isključuju se proizvodi koji su zbog truljenja ili kvarenja neprikladni za potrošnju,

– čisti, gotovo bez vidljive strane tvari,

– gotovo bez štetnika i oštećenja uzrokovanih štetnicima,

– bez prekomjerne vanjske vlažnosti,

– bez stranog mirisa i/ili okusa.

2. Proizvodi moraju biti dovoljno razvijeni i zreli, uzimajući u obzir njihov tip.

3. Proizvodi moraju biti tipični za sortu i/ili komercijalni tip.

DODATAK III.

TROŠKOVI PRIJEVOZA, SUKLADNO SLOBODNOJ DISTRIBUCIJI

Udaljenost između mjesta povlačenja i mjesta isporuke	Troškovi prijevoza (kn/t)
manje od 25 km	110,00
od 25 km do 200 km	230,00
od 200 km do 350 km	330,00
od 350 km do 500 km	470,00
od 500 km do 750 km	610,00
750 km ili više	740,00

Dodatak za prijevoz u hladnjači: 56,00 kn/t

DODATAK IV.

POPIS POKAZATELJA ZAJEDNIČKE PROVEDBE

Sustav pokazatelja zajedničke provedbe vezane za aktivnosti koje su poduzele proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i njihovi članovi u skladu s operativnim programom, ne zahvaća nužno sve čimbenike koji se mogu umiješati i utjecati na proizvodnju, rezultate i učinak operativnoga programa. U ovom kontekstu, informacije dobivene pomoću pokazatelja provedbe trebalo bi tumačiti u svjetlu kvantitativnih i kvalitativnih informacija vezanih za druge ključne čimbenike koji doprinose uspjehu ili neuspjehu provedbe programa.

1. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI KOJI SE ODNOSE NA FINANCIJSKU PROVEDBU (POKAZATELJI ULAGANJA) (GODIŠNJE)

Mjera	Tip aktivnosti	Pokazatelji ulaganja (godišnje)
aktivnosti usmjerene prema planiranju proizvodnje	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) druge aktivnosti	izdaci (u kunama)
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju ili održavanju kvalitete proizvoda	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) druge aktivnosti	izdaci (u kunama)
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju plasmana na tržište	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) promicanje i izvješćivanje o aktivnostima (koje se ne odnose na sprječavanje krize i upravljanje krizom) d) druge aktivnosti	izdaci (u kunama)
istraživanje i eksperimentalna proizvodnja	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) druge aktivnosti	izdaci (u kunama)
aktivnosti izobrazbe (koje se ne odnose na sprječavanje krize i upravljanje krizom) i/ili aktivnosti usmjerene prema promicanju pristupa savjetodavnim službama	Temeljeno na obuhvaćenom glavnom pitanju: a) ekološka proizvodnja b) integrirana proizvodnja ili integrirana zaštita bilja c) druga pitanja zaštite okoliša d) kvaliteta proizvoda, uključujući ostatke pesticida i sljedivost e) druga pitanja	izdaci (u kunama)
mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom	a) povlačenje s tržišta; b) zelena berba ili neubiranje voća i povrća; c) aktivnosti promicanja i dostavljanja informacija d) aktivnosti izobrazbe e) osiguranje uroda f) potpora za upravne troškove za osnivanje zajedničkih fondova.	izdaci (u kunama)
aktivnosti zaštite okoliša	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) druge aktivnosti (1) proizvodnja i) ekološka proizvodnja ii) integrirana proizvodnja iii) poboljšana uporaba i/ili vodno gospodarstvo, uključujući uštedu vode i odvodnju iv) aktivnosti za očuvanje tla (tj. tehnike pri izvođenju radova za sprječavanje /smanjenje erozije tla, zelenoga pokrivača, očuvanje poljoprivrede, malčiranje) v) aktivnosti za stvaranje ili održavanje staništa korisnih za bioraznolikost (tzv.močvarnih staništa) ili za održavanje krajolika, uključujući očuvanje povijesnih obilježja (tzv. kamenih zidina, terasa, drvenih objekata) vi) aktivnosti za uštedu energije vii) aktivnosti vezane za smanjenje proizvodnje otpada i poboljšanje zbrinjavanja otpada viii) druge aktivnosti (2) prijevoz (3) plasman na tržište	izdaci (u kunama)
druge aktivnosti	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing c) druge aktivnosti	izdaci (u kunama)

2. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI PROIZVODNJE (GODIŠNJE)

Mjera	Tip aktivnosti	Pokazatelji ulaganja (godišnje)
aktivnosti usmjerene prema planiranju proizvodnje	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti, ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)2
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti
	c) druge aktivnosti	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima, broj poduzetih aktivnosti
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju ili održanju kvalitete proizvoda	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti, ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)2
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti
	c) druge aktivnosti	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima, broj poduzetih aktivnosti
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju plasmana na tržište	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)2
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti
	c) promicanje i izvješćivanje o aktivnostima (koje se ne odnose na sprječavanje krize i upravljanje krizom)	broj poduzetih aktivnosti3
	d) druge aktivnosti	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima, broj poduzetih aktivnosti
istraživanje i eksperimentalna proizvodnja	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti, ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima 1, broj poduzetih aktivnosti
	c) druge aktivnosti	broj poduzetih aktivnosti, broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima4, broj hektara u vezi s aktivnošću5
aktivnosti izobrazbe (koje se ne odnose na sprječavanje krize i upravljanje krizom) i/ili aktivnosti usmjerene prema promicanju pristupa savjetodavnim službama	Temeljeno na obuhvaćenom glavnom pitanju: a) ekološka proizvodnja b) integrirana proizvodnja ili integrirana zaštita bilja c) druga pitanja zaštite okoliša d) sljedivost e) kvaliteta proizvoda, uključujući ostatke pesticida f) druga pitanja	broj poduzetih aktivnosti6,7, broj dana izobrazbe koju su sudionici dobili
mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom	a) povlačenje s tržišta; b) zelena berba ili neubiranje voća i povrća; c) aktivnosti promicanja i dostavljanja informacija d) aktivnosti izobrazbe e) osiguranje priroda f) potpora za upravne troškove za osnivanje zajedničkih fondova.	broj poduzetih aktivnosti 3, 6, 8, 9
aktivnosti zaštite okoliša	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine10	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima 1, broj poduzetih aktivnosti, ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing 11	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti
	c) druge aktivnosti (1) proizvodnja i) ekološka proizvodnja ii) integrirana proizvodnja iii) poboljšana uporaba i/ili vodno gospodarstvo, uključujući uštedu vode i odvodnju iv) aktivnosti za očuvanje tla (tj. tehnike pri izvođenju radova za sprječavanje/smanjenje erozije tla, zelenoga pokrivača, očuvanje poljoprivrede, malčiranje) v) aktivnosti za stvaranje ili održavanje staništa korisnih za bioraznolikost (tzv. močvarna staništa) ili za održavanje krajolika, uključujući očuvanje povijesnih obilježja (tzv. kamenih zidina, terasa, drvenih objekata) vi) aktivnosti za uštedu energije vii) aktivnosti vezane za smanjenje proizvodnje otpada i poboljšanje zbrinjavanja otpada viii) druge aktivnosti	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima, broj poduzetih aktivnosti, broj hektara u vezi s aktivnošću
	(2) prijevoz (3) plasman na tržište	broj poduzetih aktivnosti
druge aktivnosti	a) kupovina dugotrajne materijalne imovine	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti, ukupna vrijednost ulaganja (u kunama)2
	b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing	broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima1, broj poduzetih aktivnosti
	c) druge aktivnosti	broj poduzetih aktivnosti

3. POKAZATELJI ZAJEDNIČKIH REZULTATA

Napomena: Pokazatelje rezultata treba dostaviti tek nakon ocjene rezultata.

Mjera	Pokazatelji rezultata (mjerenje)
aktivnosti usmjerene prema planiranju proizvodnje	izmjena količine utrženih proizvoda (u tonama); izmjena vrijednosti ukupno utržene proizvodnje (kn/kg)
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju ili održavanju kvalitete proizvoda	izmjena količine utrženih proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima posebnoga »sustava kvalitete« (u tonama)12; izmjena vrijednosti ukupno utržene proizvodnje (kn/kg), procijenjeni učinak na troškove proizvodnje (kn/kg)
aktivnosti usmjerene prema poboljšanju plasmana na tržište	izmjena količine utrženih proizvoda (u tonama); izmjena vrijednosti ukupno utržene proizvodnje (kn/kg)
istraživanje i eksperimentalna proizvodnja	broj novih tehnika, postupaka i/ili proizvoda usvojenih od početka operativnih programa
aktivnosti izobrazbe (koje nisu u vezi sa sprječavanjem krize i upravljanjem krizom) i/ili aktivnosti s ciljem korištenja usluga savjetodavnih službi	broj osoba koje su završile cijeli program izobrazbe; broj gospodarstava koje koriste usluge savjetodavne službe
mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom a) povlačenje s tržišta b) zelena berba i neubiranje voća i povrća c) promicanje i dostava informacija d) aktivnosti izobrazbe e) osiguranje uroda f) potpora za upravne troškove uspostave zajedničkih fondova	ukupna količina proizvodnje koja podliježe povlačenju (u tonama); ukupna površina koja se odnosi na zelenu berbu i neubiranje (ha); procijenjena promjena količine utržene proizvodnje za proizvode koji podliježu aktivnostima promicanja/dostave informacija (u tonama); broj osoba koje su završile cijeli program izobrazbe; ukupna vrijednost osiguranja od rizika (u kunama); ukupna vrijednost uspostave zajedničkog fonda (u kunama)
aktivnosti za zaštitu okoliša a) kupovina dugotrajne materijalne imovine13 b) drugi oblici stjecanja dugotrajne materijalne imovine, uključujući otplatu, najam i leasing 14 c) druge aktivnosti	procijenjena promjena u godišnjoj potrošnji/ mineralnih gnojiva po hektaru, prema tipu gnojiva (N i P2O3) (u tonama); procijenjena promjena u godišnjoj uporabi vode/po hektaru (m3/ha); procijenjena promjena u godišnjoj uporabi energije po tipu izvora energije ili tipu goriva (litara/m3/Kwh po toni utržene proizvodnje)
(1) proizvodnja	procijenjena promjena u godišnjoj količini proizvedenoga otpada (u tonama po toni utržene proizvodnje); procijenjena promjena u godišnjoj uporabi ambalaže (u tonama po toni utržene proizvodnje)
(2) prijevoz	procijenjena promjena u godišnjoj uporabi energije po tipu izvora energije ili tipu goriva (litara/m3 Kwh po toni utržene proizvodnje)
(3) plasiranje na tržište	procijenjena promjena u godišnjoj količini proizvedenoga otpada (u tonama po toni utržene proizvodnje); procijenjena promjena u godišnjoj uporabi ambalaže (u tonama po toni utržene proizvodnje)
druge aktivnosti	promjena u količini utržene proizvodnje (u tonama); izmjena u vrijednosti ukupne utržene proizvodnje (kn/kg); procjena učinka na troškove proizvodnje (kn/kg)

4. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI UČINKA

Napomena: Pokazatelji učinka dostavljaju se samo kada je učinak procijenjen.

Mjera	Sveukupni ciljevi	Pokazatelji učinka (mjerenje)
aktivnosti usmjerene prema planiranju proizvodnje	poboljšanje konkurentnosti povećanje privlačnosti učlanjenja u organizaciju proizvođača	procijenjena promjena u vrijednosti utržene proizvodnje (u kunama); promjena u ukupnom broju proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi15 dotičnih proizvođačkih organizacija/udruženja proizvođačkih organizacija (broj); promjena ukupne površine na kojima se proizvodi voće i povrće koje su zasadili članovi dotičnih proizvođačkih organizacija /udruženja proizvođačkih organizacija (ha)
aktivnosti s ciljem poboljšanja ili održavanja kakvoće proizvoda
aktivnosti s ciljem poboljšanja plasmana na tržište
istraživanje i eksperimentalna proizvodnja
aktivnosti izobrazbe (koje nisu u vezi sa sprječavanjem krize i upravljanjem krizom) i/ili aktivnosti s ciljem promicanja pristupa savjetodavnim službama
mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom
aktivnosti zaštite okoliša	održavanje i zaštita okoliša:
	– tlo
	– kvaliteta vode	procijenjena promjena u ukupnoj potrošnji mineralnih gnojiva, po tipu gnojiva (N i P2O3) (u tonama)
	– održiva uporaba vodnih resursa	procijenjena promjena u ukupnoj uporabi vode (m3)
	– staništa i bioraznolikost
	– krajolik
	– ublažavanje klimatskih promjena	procijenjena promjena u ukupnoj uporabi izvora energije ili tipa goriva (litara/m3/Kwh)
	– smanjenje otpada	procijenjena promjena u ukupno proizvedenoj količini otpada (u tonama); procijenjena promjena u uporabi ambalaže (u tonama)
druge aktivnosti	poboljšanje konkurentnosti povećanje privlačnosti učlanjenja u proizvođačku organizaciju	procijenjena promjena u vrijednosti utržene proizvodnje (u kunama); promjena u ukupnom broju proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi 15 dotičnih proizvođačkih organizacija /udruženja proizvođačkih organizacija (broj); promjena ukupne površine na kojima se proizvodi voće i povrće koje su zasadili članovi dotičnih proizvođačkih organizacija/udruženja proizvođačkih organizacija (ha)

5. ZAJEDNIČKI OSNOVNI POKAZATELJI

Napomena: Osnovni pokazatelji potrebni su u analizi stanja na početku razdoblja izrade programa. Određeni zajednički osnovni pokazatelji relevantni su samo za pojedinačne operativne programe na razini proizvođačkih organizacija (npr., količina proizvodnje utržene po cijeni manjoj od 80% prosječne cijene koju su primile proizvođačke organizacije/udruženja proizvođačkih organizacija). Drugi zajednički osnovni pokazatelji također su relevantni za nacionalne strategije na razini država članica (npr., vrijednost utržene proizvodnje).

Kao opće pravilo, osnovni pokazatelji trebaju se izračunati kao trogodišnji prosjeci. Ako podatci nisu dostupni, trebali bi se izračunati barem s podatcima koji se odnose na jednu godinu.

Ciljevi	Osnovni pokazatelji koji se odnose na ciljeve
Ciljevi	Pokazatelj	Definicija (i mjerenje)
Sveukupni ciljevi
poboljšanje konkurentnosti	vrijednost utržene proizvodnje	vrijednost utržene proizvodnje proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija (u kunama)
poboljšanje privlačnosti članstva u proizvođačkoj organizaciji	broj proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi dotičnih proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija	broj proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija16
	ukupna površina na kojoj se proizvodi voće i povrće koje su zasadili članovi dotičnih proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija	ukupna površina na kojoj se proizvodi voće i povrće koje su zasadili članovi proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija (ha)
održavanje i zaštita okoliša
Posebni ciljevi
promicanje koncentriranja opskrbe	količina utržene proizvodnje	ukupna količina utržene proizvodnje (u tonama)
promicanje stavljanja na tržište proizvoda koje su proizveli članovi		ukupna količina utržene proizvodnje (u tonama)
osiguranje da se proizvodnja prilagodi zahtjevima u odnosu na kvalitetu i količinu		količina utržene proizvodnje koja udovoljava zahtjevima određenoga »programa kvalitete« 17 po glavnim tipovima dotičnoga »programa kvalitete« (u tonama)
optimiziranje troškova proizvodnje
stimuliranje trgovinske vrijednosti proizvoda	prosječna jedinična vrijednost utržene proizvodnje	vrijednost utržene proizvodnje/količina utržene proizvodnje (kn/kg)
stabiliziranje cijena proizvođača	fluktuacija u tržišnim cijenama	količina utržene proizvodnje po manje od 80% prosječne cijene koju su primile proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija (u tonama)18
promicanje znanja i poboljšanje ljudskoga potencijala	broj ljudi koji je sudjelovao u aktivnostima izobrazbe	broj osoba koje su završile aktivnosti/program izobrazbe tijekom posljednje tri godine (broj)
promicanje znanja i poboljšanje ljudskoga potencijala	broj gospodarstava koja uporabljuju usluge savjetodavne službe	broj gospodarstava članova proizvođačke organizacije /udruženja proizvođačkih organizacija koja su koristila usluge savjetodavne službe (broj)
razvijanje tehničkih i gospodarskih izvedbi i promicanje inovacija
Posebni ciljevi u zaštiti okoliša
doprinos zaštiti tla	površina na kojoj postoji opasnost od erozije tla s mjerama protiv erozije	površina na kojoj se proizvodi voće i povrće na kojoj postoji opasnost od erozije tla gdje se primjenjuju mjere protiv erozije (ha)19
doprinos održavanju i poboljšanju kvalitete vode	površina sa smanjenom uporabom/boljim gospodarenjem gnojivima	površina na kojoj se proizvodi voće i povrće na kojoj se smanjuje uporaba gnojiva i bolje gospodari gnojivima (ha)
doprinos održivoj uporabi zaliha vode	površina na kojoj se provode mjere za štednju vode	površina na kojoj se proizvodi voće i povrće, te primjenjuju mjere za uštedu vode (ha)
doprinos zaštiti staništa i bioraznolikosti	ekološka proizvodnja	površina pod ekološkom proizvodnjom voća i povrća (ha)
	integrirana proizvodnja	površina pod integriranom proizvodnjom voća i povrća (ha)
	druge aktivnosti koje doprinose zaštiti staništa i zaštiti bioraznolikosti	površina na koju se odnose druge aktivnosti koje doprinose zaštiti staništa i bioraznolikosti (ha)
doprinos očuvanju krajolika
doprinos ublažavanju klimatskih promjena – Proizvodnja	grijanje zaštićenih prostora – iskorištenost energije	procijenjena godišnja potrošnja energije u svrhu grijanja zaštićenog prostora prema tipu izvora energije (tone/litre/m3/kwh po toni utržene proizvodnje)
doprinos ublažavanju klimatskih promjena – prijevoz doprinos održavanju i poboljšanju kakvoće zraka – prijevoz	prijevoz – iskorištenost energije	procijenjena godišnja potrošnja energije u svrhu unutarnjeg prijevoza20 prema tipu goriva (litre/m3/kwh po toni utržene proizvodnje)
smanjenje količine proizvedenoga otpada

1 Samo u slučajevima kad se stjecanje dugotrajne materijalne imovine provodi na individualnim gospodarstvima članova proizvođačke organizacije

2 Treba ispuniti samo za godinu u kojoj je ulaganje izvršeno

3 Svaki dan promotivne kampanje računa se kao jedna aktivnost

4 Samo kada se radi o aktivnostima koje se odnose na eksperimentalnu proizvodnju na zemljištu koje pripada gospodarstvima članova

5 Samo kada se radi o aktivnostima koje se odnose na eksperimentalnu proizvodnju na zemljištu koje pripada gospodarstvima članova i/ili proizvođačkoj organizaciji

6 Svaka aktivnost izobrazbe računa se kao jedna aktivnost, bez obzira na njezin specifični sadržaj i broj dana izobrazbe koju su sudionici dobili

7 Svaka aktivnost koja ima za cilj promicanje pristupa članova proizvođačke organizacije savjetodavnim službama računa se kao jedna aktivnost, bez obzira na izvor savjeta (tj. preko savjetodavne službe koju je razvila proizvođačka organizacija ili vanjske službe), pitanje koje savjet obuhvaća i broj gospodarstava koja koriste dobiveni savjet

8 Povlačenje s tržišta istog proizvoda u različitim razdobljima godine i povlačenje s tržišta različitih proizvoda, računaju se kao različite aktivnosti

9 Zelena berba i neubiranje različitih proizvoda računaju se kao različite aktivnosti

10 Uključujući neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem preuzetih obveza u skladu s aktivnostima zaštite okoliša

11 Uključujući druge oblike stjecanja dugotrajne materijalne imovine povezane s ostvarenjem preuzetih obveza u skladu s aktivnostima zaštite okoliša

Napomene: preporuka za promjene postojeće je stanje na početku programa

12 Zahtjevi u vezi s »kvalitetom« znače skup podrobnih obveza koje se odnose na način proizvodnje, (a) koja podliježe neovisnoj inspekciji i (b) koje je rezultat konačni proizvod čija je kvaliteta znatno iznad uobičajenih trgovinskih normi, što se tiče zdravlja, zdravlja bilja ili normi zaštite okoliša i (ii) da odgovara trenutnim i predvidivim tržišnim mogućnostima. Predlaže se da glavni tipovi »sustava kvalitete« obuhvaćaju sljedeće: (a) potvrđenu ekološku proizvodnju; (b) zaštićene zemljopisne oznake i zaštićene oznake izvornosti, (c) certificiranu integriranu proizvodnju, (d) privatne certificirane sustave kakvoće proizvoda

13 Uključujući neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem obveza preuzetih u skladu s drugim aktivnostima zaštite okoliša

14 Uključujući druge oblike stjecanja dugotrajne materijalne imovine povezane s ostvarenjem obveza preuzetih u skladu s aktivnostima zaštite okoliša

Opaske: preporuka za izmjene, postojeće je stanje na početku programa

15 Aktivni članovi predstavljaju članove koji dostavljaju proizvode proizvođačkoj organizaciji /udruženju proizvođačkih organizacija

16 Aktivni su članovi oni članovi koji dostavljaju proizvode proizvođačkoj organizaciji/udruženju proizvođačkih organizacija

17 Namjera je da zahtjevi »kvalitete« znače skup podrobnih obveza koje se odnose na način proizvodnje, (a) koja podliježe neovisnoj inspekciji i (b) koje je rezultat konačni proizvod čija je kvaliteta znatno iznad uobičajenih trgovinskih normi, što se tiče zdravlja, zdravlja bilja ili normi zaštite okoliša i (ii) da odgovara trenutnim i predvidivim tržišnim mogućnostima. Predlaže se da glavni tipovi »sustava kvalitete« obuhvaćaju sljedeće: (a) potvrđenu ekološku proizvodnju; (b) zaštićene zemljopisne oznake i zaštićene oznake izvornosti, (c) certificiranu integriranu proizvodnju, (d) privatne certificirane sustave kakvoće proizvoda

18 Izračunava se na godišnjoj osnovi i za glavne proizvode (u smislu vrijednosti utržene proizvodnje)

19 »Opasnost od erozije tla« znači svako zemljište na strmini s nagibom većim od 10%, bez obzira jesu li na njemu ili nisu poduzete mjere protiv erozije tla (npr. pokrivač tla, plodored, itd.)

20 Unutarnji prijevoz odnosi se na prijevoz proizvoda od gospodarstava članova za dostavu do proizvođačke organizacije/udruženja proizvođačkih organizacija

DODATAK V.

IZJAVA ZA PAKIRANJE PROIZVODA ZA SLOBODNU DISTRIBUCIJU

»Proizvod namijenjen slobodnoj distribuciji«

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_70_2120.html