NN 57/2011 (25.5.2011.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. svibnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/101

Urbroj: 71-05-03/3-11-2

Zagreb, 17. svibnja 2011.

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Članak 1.

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine« br. 116/10.) u članku 42. stavku 1. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:

»– odlučuje o imunitetu sudaca«.

Dosadašnji podstavci od 3. do 10. postaju podstavci od 4. do 11.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2., 3. i 4. koji glase:

»(2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja sudaca, imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, premještaja sudaca, odlučivanja o razrješenju sudaca, stegovnom postupku, provođenja postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca te u postupku odlučivanja o imunitetu suca ako mu je kandidat ili sudac, odnosno jedan od kandidata ili sudaca:

1) bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije,

2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,

3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja.

(3) Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(4) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.«.

Članak 2.

U članku 54. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas a nisu suci, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće.

(2) Kandidat pisane radnje izrađuje pod osobnim zaporkama.

(3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 120 bodova.«.

Članak 3.

U članku 55. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Kada sudac podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti.

(2) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja sudačke dužnosti i razgovora na kojem se može ostvariti najviše 20 bodova, Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata.«.

Članak 4.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»(1) Kada Vijeće za suca imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima.

(2) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti najviše 20 bodova.«.

Članak 5.

U članku 62. stavku 2. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

»1. ponašanje suprotno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike«.

Dosadašnje točke 1. do 7. postaju točke 2. do 8.

U stavku 3. riječi: »točke 1.« zamjenjuju se riječima: »točke 2.«

U stavku 4. riječi: »točke 2.« zamjenjuju se riječima: »točke 3.«.

Članak 6.

U članku 63. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

1. ukor,

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca,

3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci,

4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci,

5. razrješenje od dužnosti.«.

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. te stavak 5. koji glase:

»(2) Ako je sucu izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti, Vijeće može odlučiti da se izvršenje te stegovne kazne odgodi za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine.

(3) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, tj. da će sudac u daljnjem obnašanju sudačke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.

(4) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđeni sudac u vremenu provjeravanja počini jedno ili više stegovnih djela.

(5) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.«.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 6., 7. i 8.

Članak 7.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu ukora ne može biti imenovan na drugi sud u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(2) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(3) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(4) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud u roku od tri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(5) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud u roku od četiri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.«.

Članak 8.

U članku 65. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Stegovne kazne brišu se iz evidencije po službenoj dužnosti u roku od godinu dana nakon proteka rokova iz članka 64. ovoga Zakona.«.

Članak 9.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»(1) Stegovni postupak vodi Vijeće.

(2) Odluku o stegovnoj odgovornosti donosi Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.

(3) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

(4) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati istražno povjerenstvo iz redova sudaca redovnih ili specijaliziranih sudova, koje će utvrditi činjenice i obrazložiti ih tijekom postupka pred Vijećem.«.

Članak 10.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»(1) Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem obnaša sudačku dužnost dužna je protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak.

(2) Stegovni postupak iz stavka 1. ovoga članka mogu pokrenuti i ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće.

(3) Stegovni se postupak pokreće zahtjevom ovlaštenih tužitelja iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Ovlašteni tužitelj je stranka u postupku, a može je zastupati i osoba koju on za to ovlasti.

(4) Odmah nakon primitka zahtjeva Vijeće može odrediti istražno povjerenstvo iz redova sudaca redovnih ili specijaliziranih sudova radi utvrđivanja činjenica potrebnih za donošenje odluke za pokretanje stegovnog postupka.

(5) Vijeće početkom svake kalendarske godine utvrđuje listu iz redova sudaca redovnih i specijaliziranih sudova koji će provoditi radnje iz stavka 4. ovoga članka.«.

Članak 11.

U članku 68. stavak 1. briše se.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako je vijeće imenovalo istražno povjerenstvo iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona, ono će pisano izvijestiti Vijeće o činjenicama i provedenim izvidima na kojima se temelji osnovana sumnja da je sudac ili predsjednik suda počinio stegovno djelo, a po potrebi i usmeno obrazložiti na raspravi.«.

Članak 12.

U članku 80. stavku 2. iza riječi: »uzastopce« briše se točka i dodaju riječi: »osim u sudovima s najviše pet sudaca.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Ograničenje iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na imenovanja obavljena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.«.

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 700-01/11-01/01

Zagreb, 13. svibnja 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.