Broj: Gž-2421/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Vesni Kuzmičić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice T. C. iz K., OIB: … zastupana po punomoćniku D. P., odvjetniku u K. i protiv protustranke Z. L. iz K., OIB:…, zastupan po odvjetnicima ZOU J. J. i dr., radi uređenja međa, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-46/17 od 19. srpnja 2017., dana 16. travnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-46/17 od 19. srpnja 2017.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim je rješenjem prvostupanjskog suda uređena međa između dijela k.č. br. 2524 k.o. V. J. upisana u posjedovni list 258 u posjedu predlagateljice s jedne strane i k.č. br. 2517 k.o. V. J., upisana u posjedovni list 206 u posjedu protustranke, s druge strane, prema posljednjem mirnom posjedu tako da međa ide pravcem ABCD kao u skici vještaka C. d.o.o. od 19. srpnja 2017. time da se duž uspostavljene međešne linije postavljeni međešni znakovi u obliku željezne šipke sa žutom plastičnom kapom na kojoj piše međna oznaka i to upravo u naznačenim točkama A,B,C,D, pa da skica vještaka predstavlja sastavni dio tog rješenja (točka I. izreke).

 

Nadalje, riješeno je da svatko može u parnici dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a stanke da to ne mogu zahtijevati nakon proteka više od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe (točka II. izreke).

 

Protiv navedenog rješenja žali se protustranka te rješenje pobija u cijelosti zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 89/14, dalje: ZPP) predlažući da se u skladu s žalbenim navodima pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupka i odlučivanje.

 

Na žalbu protustranke odgovorila je predlagateljica, u odgovoru je porekla žalbene navode te predložila odbijanje žalbe.

 

Predmet ovog postupka jest zahtjev predlagateljice za uređenje međe između k.č. br. 2524 k.o. V. J., a koja nekretnina je, prema navodima predlagateljice u njenom posjedu te k.č. br. 2517 k.o. V. J. a koja nekretnina je u posjedu protustranke.

 

U postupku među strankama nije bilo sporno: da je predlagateljica posjednica k.č. br. 2521 od 1707 m2 upisana u posjedovnom listu 630 k.o. V. J., na kojoj je sagrađena njena kuća u M. Ja koja je identična k.č. br. 992/3 od 503 čhv upisana u zk. ul. 1639 k.o. J., koja je upisana kao suvlasništvo na jednake dijelove predlagateljice i njenog sada pokojnog supruga B. C., dok je protustranka posjednik k.č. br. 2517 od 3980 m2 upisane u posjedovni list 206 k.o. V. J., koja je identična k.č. br. 991/1 upisanoj u zk. ul. 811 k.o. J., da je kupoprodajnim ugovorom od 17. kolovoza 1972. sada pok. D. M. prodao sada pok. B. C., suprugu predlagateljice, dio svoje parcele k.č. br. 922 k.o. J. i to u širini koliko iznosi razmak između tog dana postavljanje ograde na zemljištu prodavatelja koja predstavlja među prodanom dijelu i međe do zemljišta J. L.; da prema katastarskoj izmjeri dio kupljenog zemljišta nosi oznaku k.č. br. 2524 k.o. V. J.; da je na licu mjesta 19. srpnja 2017. sud utvrdio nespornu među prema zemljištu prodavatelja M., jer se na istom pravcu i dalje nalazi spomenuta ograda, ali da sporna međa kupljenog od zemljišta prema zemljištu protustranke nosi oznaku k.č. br. 2517.

 

Po provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da prema kazivanju predlagateljice međa ide pravcem koja je na skici od 19. srpnja 2017. koju je sačinio geodetski vještak iz C. d.o.o. U. K., označena točkama 5-6-7-8, dok je međa prema kazivanju tuženika označena točkama 5-6-7-8, dok je međa prema kazivanju tuženika označena točkama 1-2-3-4, s time da se sporna površina nalazi najvećim dijelom na obrovu iznad spornog puta.

 

Nadalje, sud je na liscu mjesta utvrdio da predlagateljica ima sagrađenu kuću na zemljištu oznake k.č. br. 2521 k.o. V. J. pa da kupljeno zemljište koje je u naravi predstavlja put do njene kuće, predstavlja jedini prilaz koji predlgateljica ima do javnog puta-asfaltirane ceste., da je geodetski vještak identificirao predmetne nekretnine i utvrdio pravca međe po katastarskom planu koji pravac je također prikazan na skici vještaka.

 

Postupajući prema odredbi članka 103. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje: ZV) sud prvog stupnja pokazao je strankama među prema katastarskom nacrtu koju je identificirao geodetski vještak, a nakon toga stranke nisu dale pristanak da se međa uredi po katastarskom planu.

 

Budući stranke nisu pristale na takav način uređenja međe, a kako nije postignut niti sporazum o pravcu međe, to je sud nastavljajući postupak, prema odredbi članka 103. stavak 3. ZV-a, među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, kojeg je utvrdio na pravcu koji je na skici označen slovima ABCD . Naime, međa je uređena pravcem koji predstavlja granicu na obrovu koju je sud na licu mjesta neposredno utvrdio kao razliku između pokošenog donjeg dijela obrova i vrha obrova koji je, kao i preostali nesporni dio k.č. br. 2517 k.o. V. J., u trenutku održavanja očevida 19. srpnja 2017. bio nepokošen.

 

Temeljem ovih činjeničnih utvrđenja, cijeneći i iskaze saslušanih svjedoka kao i stranaka, cijeneći posebno i iskaz protustanke koji je iskazao da nije pokosio sporni obrov ove godine te ga je očito pokosila predlagateljica, kao i dio zemljišta ispod završetka otvorenog dijela kanala uz asfaltiranu cestu, sud prvog stupnja je zaključio da se posjed tužiteljice na pokošenom dijelu umirio pa je tim pravcem sud uredio među prema posljednjem mirnom posjedu. Osim na samom obrovu, posjed predlagateljice da se umirio i na spornom dijelu neposredno ispod obrova, u naravi dio puta kojeg  nesporno koristi predlagateljica koja nema drugog prilaza s javnog puta do svoje kuće, dok iz iskaza same protustranke da proizlazi kako se on tim  putem uopćen ne koristi.

 

Posebno je sud istaknuo kako je upozorio stranke da postoji vlasništvo do pravca uređene i pokazane međe te da se međašne oznake ne smiju dirati, sve sukladno odredbi članka 103. stavak 4. i 5. ZV-a . Budući su međe uređene prema posljednjem posjedu da nije bilo potrebno uvoditi stranke u posjed do pravca uređene međe.

 

Također su stranke upozorene da svatko može u parnici dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a stranke da to mogu zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke o uređenju međa, sve sukladno odredbi članka 103. stavak 6. ZV-a.

 

Odluka o trošku nije donesena jer je predljagateljica izjavila da ne traži trošak dok protustranka nije imala troška.

 

Gore navedena činjenična utvrđenja te pravni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća u cijelosti i ovaj žalbeni sud. Stoga žalbenim prigovorima protustranke nije dovedena u sumnju  zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

 

Prema odredbi članka 103. stavak 1. ZV-a, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati,ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od  susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku ( postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

 

Prema stavku 2. sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće iako stranke na to pristanu.

 

Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi-prema pravičnoj ocijeni (stavak 3.).

 

I po mišljenju ovog žalbenog suda, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je spornu među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, na način naveden u izreci. Ovo stoga, što prema utvrđenju suda stranke nisu dale pristanak za uređenje međe prema katastarskom nacrtu a niti su postigle sporazum o načinu uređenje međe, pa je prvostupanjski sud osnovano među uredio, na način naveden u izreci, dakle, temeljem iskaza stranaka, svjedoka, odnosno temeljem rezultata očevida kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka, na kojeg stranke nisu imale primjedbi.

 

U odnosu na žalbu protustranke odgovoriti je da suprotno žalbenim navodima je sud prvog stupnja pravilno izvršio uređenje međe prema posljednjem stanju posjeda, a budući je međa uređena pravcem koji predstavlja granicu na obrovu koja je utvrđena prilikom očevida na licu mjesta i konstatirana u sudskom zapisniku, kao razlika između pokošenog i nepokošenog dijela. Cijeneći ovu činjenicu, a na koju žalitelj nije stavio nikakav prigovor na licu mjesta, sud je pravilno postupio kada je među uredio prema posljednjem stanju posjeda koje je sud mogao nesporno utvrditi na licu mjesta. Radi navedenog, u žalbi neosnovano žalitelj prigovara da je među trebalo urediti prema pravičnoj ocijeni suda, a također svi ostali navodi žalbe predstavljaju razloge temeljem kojih stranka, ukoliko je nezadovoljna spornom odlukom, može pokrenuti redoviti, parnični postupka i sva ta sporna pitanja riješiti u isto.

 

Kako, dakle, nisu ostvareni žalbeni razlozi a sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj žalbeni sud pazi posluženoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda, sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a.

 

Radi iznesenog suđeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Splitu, 16. travnja 2018.