Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž-1789/2016 Županijski sud u Slavonskom Brodu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž-1789/2016

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

                            Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Zlatka Pirc predsjednika vijeća, Irene Dikanović Terzić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ede Švigir člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. V. iz S., (OIB: …), zastupan po punomoćnici K. V. odvjetnici iz S., protiv tuženika Mjesni odbor S., S., radi zabrane uznemiravanja, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu od 24. lipnja 2016., poslovni broj: Pst-348/11., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2018.,

 

p r e s u d i o   j e

 

                            I. Prihvaća se žalba tuženika Mjesni odbor S., preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 24. lipnja 2016. poslovni broj: 12 Pst-348/11. i sudi:

 

                            Odbija se tužitelj I. V. sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

                            "Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti betonske zidove kojima je ogradio dva boćarska terena nove oznake čestice zemljišta 7650 k.o. S. i to dijelom koji se nalazi na nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 2709 k.o. S. i vratiti ostatke stare kamene mlinice kao čestice zgrade 90 k.o. S., sagrađene na nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 2709 k.o.  S."

 

Obrazloženje

 

                              Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloni betonske zidove kojima je ogradio dva boćarska terena nove oznake čest. zemlj.7650 k.o. S. i to dijelom koji se nalazi na nekretnini označenoj kao čest. zem. 2790 k.o. S. i vrati ostatke stare kamene mlinice označene kao čest. zgr. 90 k.o. S. (stavak I. izreke), dok se u preostalom dijelu odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan (točak II. izreke).

 

                            Protiv dosuđujućeg dijela presude (točka I. izreke) tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže da se žalba uvaži.

 

                            Tužitelj se u odgovoru na žalbu protivi navodima žalbe i predlaže da se žalba odbije, a prvostupanjska presuda potvrdi u pobijanom dijelu.

      

                            Žalba je osnovana.

 

                            U razlozima pobijane presude prvostupanjski sud navodi da prema članku 77. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – dalje: ZPP) stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba, te da je posebnim propisima određuje tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba, ali da parnični sud može, iznimno s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama ovog članka ako utvrdi da s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha, pa je zaključio da Mjesni odbor S., s obzirom da je aktivno pomagao u bespravnoj izgradnji na dijelu predmetne nekretnine u suvlasništvu tužitelja, udovoljava uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti u smislu članka 77. ZPP-a.

 

                            Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije trebao priznavati tuženiku svojstvo stranke jer je tuženik pravna osoba.

 

                            Naime, prema članku 9. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" broj 33/01, 129/05, 109/07, 125/08, 06/09, 150/11, 144/12 i 19/13 - pročišćeni tekst - dalje: ZLPSU) općina, grad i županija su pravne osobe.

 

                            Člankom 57. ZLPSU propisano je da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

 

                            Člankom 59. ZLPSU propisano je da se statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uređuje postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njegove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njegove potrebe, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njegovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

 

                            Člankom 79. Statuta grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita broj 17/09, 11/10, 18/13 i 39/13 – dalje: Statut) je propisano da su na području Grada mjesni odbori: D. S., G. S., K., S., S., S. i Ž.

 

                            Člankom 80. Statuta je propisano da su mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) pravne osobe.

 

                            Slijedom navedenog proizlazi da prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitnu povredu članka 354. stavka 2. točka 8. ZPP-a, a nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a.

 

                            Utvrđeno činjenično stanje navodima žalbe se ne osporava.

 

                            U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

 

              - da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. 547 k.o. S. i to čestice zemljišta  2709  i čestice zgrade 90;

              - da tuženik Mjesni odbor S. nije gradio dva boćarska terena, ali je aktivno pomagao grupi građana koja ih je svojim dobrovoljnim radom i prilozima bespravno izgradili oko 2002.; 

              - da je dio boćarskih terena izgrađen na kč. br. 2709 k.o. S.;

              - da su prilikom izgradnje boćarskih terena uklonjeni ostaci stare kamene mlinice označene kao čestica zgrade 90, koja je sagrađena na predmetnoj nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 2709 sve k.o. S., što je tužitelj saznao 2006. (list 6 spisa);

              - da kč. br. 2709 k.o. S. u naravi nikada nije zaživjela, te da ne postoje tragovi ograde, suhozida i slično i da ista nikada nije eksploatirana i kultivirana od strane tužitelja.

 

                            Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da su ispunjene zakonske pretpostavke bespravnog uznemiravanja prava vlasništva tužitelja od strane tuženika kao treće osobe, propisane odredbom članka 167. stavka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV), te je stoga naložio tuženiku da ukloni betonski zid kojim je ogradio dva boćarska terena nove oznake čestice zemljišta 7650 k.o. S. i to dijelom koji se nalazi na nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 2709 k.o. S., te da vrati ostatke stare kamene mlinice označene kao čestica zgrade 90 k.o. S., sagrađene na nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 2709 k.o. S.

 

                            Po ocjeni ovog suda ovakav pravni stav prvostupanjskog suda je pogrešan.

 

                            Prvo dio činidbe kojim se nalaže tuženiku da vrati ostatke stare kamene mlinice označene kao čestica zgrade 90 k.o. S. je nemoguć, što je i sam tužitelj priznao kada je istaknuo da je svjestan da se predmetne nekretnine ne mogu vratiti u prvobitno sanje. Naime, prema utvrđenom činjeničnom stanju radilo se o kamenim ostacima mlinice koji su prilikom izgradnje boćarskih terena uklonjeni.

 

                            Nadalje, člankom 167. stavkom 1. ZV je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

 

                            U konkretnom slučaju izgradnjom boćarskih terena, koji su ograđeni zidom i nalaze se dijelom na čestici zemljišta 2709 k.o. S. tužitelju je oduzet posjed toga djela nekretnine, pa se u konkretnom slučaju ne može govoriti o uznemiravanju, u smislu članka 167. ZV.

 

                            Tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije tvrdio da je tuženik u posjedu boćarskog terena, te stoga od tuženika i nije tražio da mu preda uzurpirani dio zemljišta koji čini dio čestice zemljišta 2709 k.o. S.

 

                            Po ocjeni ovoga suda, zaštitu od uznemiravanja posjeda tužitelj je protiv tuženika mogao tražiti eventualno za vrijeme dok su građeni boćarski teren, jer je tuženik tada pomagao određenoj grupi građana u njihovoj izgradnji, dakle dok je uznemiravanje trajalo. Dovršetkom gradnje prestalo je uznemiravanje posjeda i došlo je do oduzimanja posjeda, pa se od tuženika ne može tražiti da ukloni betonske zidove kojim su ograđeni izgrađeni boćarski tereni.

 

                            Imajući u vidu navedene razloge valjalo je žalbu tuženika prihvatiti,  preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, sukladno članku 373. stavku 3. ZPP-a, u vezi sa člankom 365. stavkom. 2. ZPP-a.

 

                            Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

 

Slavonski Brod, 7. svibnja 2018.

Copyright © Ante Borić