Broj: Gž-1248/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Nediljke Radić, kao predsjednice vijeća, te Miha Mratovića (suca izvjestitelja) i Ivice Botice, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S. iz V., , OIB:, zastupanoga po punomoćniku M. P., odvjetniku u V., protiv tuženika M. K. M. iz V., , OIB:, zastupanoga po punomoćniku S. K., odvjetniku u V., radi prestanka prava sukorištenja i brisanja prava sukorištenja u zemljišnim knjigama, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Vinkovcima od 11. srpnja 2017., ispravljene rješenjima od 26. siječnja 2018., te 4. lipnja 2018., sve pod poslovnim brojem P-299/17, u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2018.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbijaju se tužiteljeve žalbe kao neosnovane i potvrđuje ispravljena presuda Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima pod poslovnim brojem P-299/17, kao i rješenje o ispravku od 26. siječnja 2018.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjski sud donio je presudu kojom je usred očite omaške u pisanju prihvatio tužbeni zahtjev te ukinuo pravo sukorištenja kat. čest. broj 1288/1 k.o. V. u korist kat. čest. broj 1288/3 k.o. V., uz obvezu tuženika da trpi uknjižbu brisanja prava tog sukorištenja.

 

Nakon toga je prvostupanjski sud rješenjem od 26. siječnja 2018. ispravio svoju presudu na način da je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

 

Dodatno je prvostupanjski sud s obzirom da je označavao kao tužitelja Ž. S., iako je iz presude bilo potpuno jasno da tužiteljem smatra M. S. i ispravio presudu na način da je kao tužitelja označio M. S.

 

Protiv rješenja kojim se ispravlja presuda na način da se odbija tužbeni zahtjev, te presude pravovremeno se žali tužitelj osporavajući iste u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. o Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP -"Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 115/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13) s prijedlogom da se presuda ukine odnosno preinači i u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev.

 

Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

 

Žalba nije osnovana.

 

Predmet postupka između stranaka jest zahtjev tužitelja za ukidanjem prava sukorištenja.

 

Tužitelj je zahtijevao prvotno utvrđenje da je prestalo pravo sukorištenja, a zatim ukidanje prava sukorištenja, no podneskom od 12. svibnja 2017. tužitelj je izvijestio sud kako je nekretninu koja bi bila označena kao poslužno dobro otuđio na način da ju je darovao Željku Smolčiću, te je zahtijevana i subjektivna preinaka tužbe.

 

Tuženik se usprotivio subjektivnoj preinaci tužbe, te je prvostupanjski sud iako nije donio posebno rješenje kojim odbija subjektivnu preinaku tužbe u biti odbio tužbeni zahtjev prvotno označenog tužitelja, zaključujući kako se ne može dopustiti subjektivna preinaka u smislu odredbe članka 192. stavak 3. ZPP-a, te kako stoga tužitelj nema pravnog interesa tražiti ukidanje prava tužnosti, pa je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.

 

Unatoč relativno konfuznom obrazloženju prvostupanjskog suda ipak je jasno kako u biti prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev zbog nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, unatoč činjenici da aktivnu legitimaciju pogrešno smatra pravnim interesom.

 

Tužitelj više nije vlasnik poslužne nekretnine,te stoga isti nije aktivno legitimiran tražiti ukidanje prava služnosti na poslužnoj nekretnini, te je stoga prvostupanjski sud ispravno odbio tužbeni zahtjev.

 

Naime, odredbom članka 195. ZPP-a propisano je ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Osoba koje je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

 

Odredbu članka 195. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske protumačio je restriktivno, te na procesni način, odnosno zauzeto je pravno shvaćanje izraženo u čitavom nizu odluka da odredba članka 195. ZPP-a ne daje aktivnu legitimaciju pribavitelju stvari ili prava, već da odredba članka 195. ZPP-a samo omogućava nastavak parnice.

 

Odredbom članka 20. točka 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16 i 67/18) propisano je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, a Ustavni sud Republike Hrvatske u čitavom nizu odluka zauzeo pravno shvaćanje kako je u smislu odredbe članka 20. točka 1. Zakona o sudovima nametnuta obveza nižestupanjskim sudovima da poštuju pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

Slijedom navedenog ovaj sud u cijelosti poštuje pravno shvaćanje Vrhovnog suda, glede primjene odredbe članka 195. ZPP-a, odnosno utjecaja iste odredbe na aktivnu legitimaciju stranaka.

 

Kako je odredbom članka 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV - "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano da vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ukine pravo služnosti ako isto izgubi razumnu svrhu, to tužitelj koji nije vlasnik poslužne stvari nema pravo zahtijevati ukidanje prava služnosti zato što je isto izgubilo razumnu svrhu, već je aktivno legitimiran u ovom konkretnom slučaju vlasnik poslužne stvari, Ž. S., a ne tužitelj.

 

Slijedom navedenog, kako prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitne povrede postupka propisane odredbom članka 365. stavak 2. ZPP-a, a niti povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer se unatoč konfuznosti obrazloženja prvostupanjskih odluka može nedvojbeno zaključiti pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, te kako je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo, uz valjanu odluku o troškovima postupka, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, te na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo odbiti tužiteljeve žalbe kao neosnovane i potvrditi ispravljenu prvostupanjsku presudu.

 

U Splitu 30. kolovoza 2018.