Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Kr 136/16 Vrhovni sud Republike Hrvatske
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Kr 136/16

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Melanije Grgić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice M. Đ. i dr., zbog kaznenih djela iz članka 291. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o prijedlogu oštećenice kao tužiteljice B. H. od 24. listopada 2016. u predmetu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-368/16, za prenošenje mjesne nadležnosti, u sjednici održanoj 15. studenoga 2016.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti.

 

Obrazloženje

 

Županijski sud u Zagrebu dostavio je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog oštećenice kao tužiteljice B. H. za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda za provođenje istrage u predmetu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-368/16, povodom njezinog zahtjeva. U prijedlogu je navedeno da se radi o sudskim odlukama Županijskog suda u Zagrebu za koje postoji osnovana sumnja da su rezultat počinjenih kaznenih djela zbog čega oštećenica kao tužiteljica smatra da postoje drugi važni razlozi za prenošenje nadležnosti za postupanje. Osim toga, istaknuto je da bi postupanje Županijskog suda u Zagrebu bilo protivno članku 6. i 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

Prijedlog nije osnovan.

 

Okolnosti koje su navedene u prijedlogu oštećenice kao tužiteljice ne predstavljaju druge važne razloge u smislu članka 28. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZKP/08), zbog kojeg bi bilo potrebno odrediti drugi stvarno nadležni sud za provođenje istrage u ovom predmetu.

 

Oštećenica kao tužiteljica preuzela je kazneni progon nakon što je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta rješenjem od 13. listopada 2016. broj K-US-302/16, odbacio njezinu kaznenu prijavu protiv odvjetnice M. Đ., odvjetnika I. S.., odvjetnika O. O.., sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu J. M. L., pomoćnice ministra pravosuđa M. G. i nepoznate osobe, zbog kaznenih djela iz članaka 291., 292., 236., 293., 295. i 328. KZ/11. Državni odvjetnik je oštećenici kao tužiteljici dao uputu da protiv imenovanih osumnjičenika može preuzeti kazneni progon odnosno da može nastaviti postupak u odnosu na te osobe i to u opsegu radnji navedenih u kaznenoj prijavi.

 

Niti jedna od navedenih osoba nije zaposlena niti je sudac Županijskog suda u Zagrebu zbog čega postupanje toga suda nije kompromitirano. Činjenica da je u parničnom postupku Županijski sud u Zagrebu u okviru svoje nadležnosti odlučivao u drugom stupnju ne predstavlja razlog za prenošenje nadležnosti za provođenje istrage na drugi stvarno nadležni sud jer ni kaznenom prijavom niti zahtjevom za provođenje istrage nije kao osumnjičenik bio naveden niti zaposlenik niti sudac Županijskog suda u Zagrebu, a oštećenica kao tužiteljica nema ovlasti poduzimati progon izvan opsega odbačene kaznene prijave. Osim toga, treba naglasiti da je sudac dužan postupati neovisno u odnosu na društvo, društvene skupine i pojedince te je dužan postupati i odlučivati samo u skladu sa savjesnim tumačenjem i primjenom propisa. Što se tiče istaknutih članaka Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, cijeneći naprijed navedeno, neovisnost i nepristranost (članak 6.) Županijskog suda u Zagrebu nije dovedena u sumnju jer provođenje istrage nije zatraženo protiv sudaca ili zaposlenika toga suda pa nema niti opasnosti za povredu prava oštećenice kao tužiteljice na djelotvorno pravno sredstvo (članak 13.).

 

S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za provođenje istrage nije osnovan jer iznesene okolnosti ne predstavljaju stvarne i važne razloge za prijenos nadležnosti. Propisana mogućnost prenošenja mjesne nadležnosti služi zakonom predviđenoj svrsi i nije predviđena kao sredstvo stranaka za izbor suda koji će postupati u njihovom predmetu.

 

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 15. studenoga 2016.

Copyright © Ante Borić