Osnovni tekst iz NN 153/09 od 21.12.2009.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA

Proglašavam Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/213

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 17. prosinca 2009.

 

ZAKON O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.

Cijene vodnih usluga uređuju se Zakonom o vodama.

Članak 2.

Pojedini izrazi, prema ovom Zakonu, imaju sljedeće značenje:

1. »Komunalna naknada« ima značenje određeno propisima o komunalnom gospodarstvu;

2. »Vodno gospodarstvo« su djelatnosti upravljanja vodama, djelatnost detaljne melioracijske odvodnje, navodnjavanja i vodne usluge u smislu Zakona o vodama;

3. »Ministarstvo« je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo;

4. »Ministar« je ministar nadležan za vodno gospodarstvo;

5. Izrazi »vodne usluge«, »opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga«, »isporučitelji vodnih usluga«, »cijene vodnih usluga«, »opće korištenje voda«, »slobodno korištenje voda«, »komunalne vodne građevine«, »regulacijske i zaštitne vodne građevine«, »građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju«, »građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju«, »građevine za navodnjavanje«, »mješovite melioracijske građevine«, »uslužno područje«, »vodoopskrbno područje«, »aglomeracija« i drugi izrazi koji upućuju na to da potječu iz propisa o vodama, imaju značenje određeno Zakonom o vodama ili na njemu utemeljenom provedbenom propisu.

Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

Financiranje vodnoga gospodarstva zasniva se na načelima:

1. Sredstva za financiranje vodnoga gospodarstva osiguravaju se iz vodnih naknada koje plaćaju korisnici vodnog sustava, odnosno onečišćivači voda, iz cijena vodnih usluga koje sukladno Zakonu o vodama plaćaju korisnici vodnih usluga te drugih sredstava određenih ovim Zakonom;

2. Sredstva vodnih naknada mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom;

3. Sredstva vodnih naknada koriste se solidarno među svim korisnicima i prema prvenstvu u potrebama na području Republike Hrvatske, na vodnom području, na području jedinice područne (regionalne) samouprave, vodoopskrbnom području, aglomeraciji i na uslužnom području, osim u slučaju kada je ovim Zakonom drukčije određeno;

4. Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine izdaci potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti i zaštite te radi izgradnje, upravljanja i održavanja vodnih sustava, i tu vrijednost cijena vode mora izraziti. Povrat tih izdataka osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga na vodoopskrbnom području, aglomeraciji ili uslužnom području sukladno Zakonu o vodama te plaćanjem naknade za razvoj i naknade za priključenje, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo punoga povrata troškova);

5. Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju isporučiteljima vodnih usluga radi sufinanciranja ili financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina. Korisnici vodnih usluga ne mogu biti dodatno opterećeni troškovima gradnje tih građevina u opsegu u kojem su isti financirani sredstvima naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda;

6. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke otpadne vode, radi sufinanciranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinanciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska izravno ili neizravno ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao zajmovi.

Članak 4.

Izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva jesu:

1. vodne naknade,

2. cijena vodne usluge,

3. državni proračun,

4. proračuni jedinica lokalnih i/ili područnih (regionalnih) samouprava i

5. ostali izvori.

Članak 5.

Vodne naknade su:

1. vodni doprinos,

2. naknada za uređenje voda,

3. naknada za korištenje voda,

4. naknada za zaštitu voda,

5. naknada za melioracijsku odvodnju,

6. naknada za navodnjavanje,

7. naknada za razvoj i

8. naknada za priključenje.

Vodne naknade javna su davanja.

Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.

Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.

Obračun i naplata naknade za razvoj i naknade za priključenje u interesu je jedinica lokalne samouprave.

Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda.

Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.

Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.

Naknada za priključenje prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave.

II. VODNE NAKNADE

1. VODNI DOPRINOS

Članak 6.

Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina.

Članak 7.

Obveznik vodnoga doprinosa je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji.

Članak 8.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³):

– stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz podstavka 2. ili 3. ovoga članka, odnosno

– razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno

– razlike između stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine četvorni je metar (m²) tlocrtne površine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode i druge vodove koji su građevine dužni je metar (m).

Članak 9.

Vodni doprinos obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode.

Vodni doprinos se obračunava rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa koje donose Hrvatske vode.

Bez potvrde o plaćenom vodnom doprinosu, u cijelosti ili djelomično, ovisno kako je utvrđeno rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa sukladno propisu iz članka 76. ovoga Zakona, odnosno bez zaključka Hrvatskih voda o obustavi postupka obračuna vodnoga doprinosa, investitoru se ne može izdati akt o dopuštenju građenja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji.

Članak 10.

Očevidnik vodnog doprinosa vode Hrvatske vode.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 11.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu vodnoga doprinosa.

Članak 12.

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za:

– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljišne knjige i katastar te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnoga dobra.

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.

Sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

2. NAKNADA ZA UREĐENJE VODA

Članak 13.

Naknada za uređenje voda plaća se na sve nekretnine, osim na poljoprivredno zemljište.

Naknada za uređenje voda ne plaća se na površinu zemljišta pod građevinama i privremenim objektima, ako se na te građevine i privremene objekte plaća naknada za uređenje voda.

Članak 14.

Obveznik naknade za uređenje voda je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik nekretnine.

Drugi zakoniti posjednik nekretnine je najmoprimac, zakupnik, plodouživatelj, nositelj prava građenja, koncesionar, imatelj drugih prava nad nekretninom koja mu omogućuju zakonit posjed i korištenje nekretnine te tijela i pravne osobe koje prema posebnim propisima imaju pravo upravljanja, gospodarenja ili korištenja nekretnine.

Članak 15.

Osnovica za obračun naknade za uređenje voda četvorni je metar (m²) predmetne nekretnine.

Članak 16.

Naknadu za uređenje voda obračunavaju Hrvatske vode te je i naplaćuju, osim u slučaju iz članka 17. ovoga Zakona.

Naknada za uređenje voda obračunava se rješenjem o obračunu naknade za uređenje voda koje donose Hrvatske vode. Rješenje o obračunu naknade može se donijeti i na neodređeno vrijeme. Rješenje o obračunu naknade mijenja se po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti, ako se izmijeni obveznik, osnovica ili drugi obračunski elementi naknade.

Članak 17.

Na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.

Naknada za uređenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema podacima iz očevidnika za obračun komunalne naknade.

Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

Jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda.

Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda.

Za poslove iz ovoga članka jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda.

Članak 18.

Očevidnik naknade za uređenje voda vode Hrvatske vode, odnosno jedinice lokalne samouprave iz članka 17. ovoga Zakona.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 19.

Tijela odnosno osobe koje vode katastar dužne su dostaviti Hrvatskim vodama u digitalnom obliku sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 20.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za uređenje voda.

Uredbom iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti i izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice te obveza naplate naknade za uređenje voda i izuzeća od te obveze, u kojem slučaju obvezu naplate naknade za uređenje voda preuzimaju Hrvatske vode. Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se postupak za ostvarenja oslobođenja, olakšica i izuzeća.

Članak 21.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na vodnom području.

3. NAKNADA ZA KORIŠTENJE VODA

Članak 22.

Naknada za korištenje voda plaća se za zahvaćanje i drugo korištenje voda te za korištenje vodnih snaga, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda.

Članak 23.

Obveznici naknade za korištenje voda su:

1. pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju vodu iz tijela površinskih i/ili podzemnih voda radi njihovog korištenja za različite namjene, osim javne vodoopskrbe i osim voda na koje se ne odnosi Zakon o vodama,

2. pravne i fizičke osobe koje koriste vodnu snagu za proizvodnju električne energije ili za pogon uređaja i

3. isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe.

Članak 24.

Osnovica za obračun naknade za korištenje voda je:

1. količina zahvaćene vode u slučaju iz članka 23. točke 1. ovoga Zakona izražena u m3,

2. količina proizvedene električne energije (kWh) u slučaju korištenja vodne snage za proizvodnju električne energije odnosno snaga postrojenja (kW) u slučaju korištenja vodne snage za pogon ostalih uređaja, u slučaju iz članka 23. točke 2. ovoga Zakona,

3. količina zahvaćene vode u slučaju iz članka 23. točke 3. ovoga Zakona izražena u m3.

Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako nije moguće izmjeriti količine vode zahvaćene za navodnjavanje, osnovica za obračun naknade je jedinica navodnjavane površine zemljišta (ha ili m²).

Članak 25.

Naknadu za korištenje voda obračunavaju i naplaćuju od obveznika Hrvatske vode.

Naknada za korištenje voda obračunava se i plaća prema stvarno zahvaćenim količinama vode u slučajevima iz članka 23. točke 1. i 3. ovoga Zakona, ali se za kraće razdoblje od jedne godine može plaćati i po procijenjenim količinama zahvaćene vode (privremeni obračun).

Pravne, odnosno fizičke osobe korisnici vodne snage za proizvodnju električne energije samostalno tj. bez izdavanja posebnoga rješenja ili drugoga pravnog akta obračunavaju i plaćaju naknadu za korištenje voda prema ukupno proizvedenoj količini električne energije izraženoj u kilovatsatu (kWh) u proteklom mjesecu, u rokovima određenim propisom iz članka 76. ovoga Zakona, a po konačnom obračunu naknade za korištenje voda, u rokovima određenim rješenjem iz stavka 5. ovoga članka.

Pravne, odnosno fizičke osobe korisnici vodne snage, osim korisnika iz stavka 3. ovoga članka, plaćaju naknadu za korištenje voda prema snazi postrojenja izraženoj u kilovatu (kW), u rokovima određenim rješenjem iz stavka 5. ovoga članka.

Naknada za korištenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda, po konačnom obračunu, odnosno putem uplatnica, uz koje se izdaje zaseban iskaz obračuna i obračunskih elemenata, po privremenom obračunu.

Članak 26.

Očevidnik naknade za korištenje voda vode Hrvatske vode.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 27.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za korištenje voda.

Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za korištenje voda.

Naknada za korištenje voda odredit će se u najnižoj visini za korištenje voda za potrebe grijanja stambenih građevina.

Članak 28.

Prihod od naknade za korištenje voda koristi se za:

– prikupljanje i vođenje podataka o zalihama voda i njihovu korištenju,

– nadzor nad stanjem zaliha voda i poduzimanje mjera za njihovo racionalno korištenje,

– vodoistražne radove,

– financiranje gradnje magistralnih građevina javne vodoopskrbe i to: vodozahvata, crpnih stanica uređaja za kondicioniranje vode za piće, crpnih stanica, vodosprema, magistralnih cjevovoda i pripadajućih građevina vodoopskrbne mreže i

– financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode.

Prihod od naknade za korištenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe iz članka 23. točke 3. ovoga Zakona samostalno obračunava iznos od 10% na naknadu za korištenje voda i uplaćuje je u državni proračun u rokovima propisanim za uplatu naknade za korištenje voda.

4. NAKNADA ZA ZAŠTITU VODA

Članak 29.

Naknada za zaštitu voda plaća se zbog onečišćenja voda.

Članak 30.

Obveznici naknade za zaštitu voda su:

– osobe koje ispuštaju otpadne vode i

– osobe koje proizvode ili uvoze mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja te ih stavljaju na tržište na području Republike Hrvatske.

Članak 31.

Osnovica za obračun naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona je količina (prostorni metar) ispuštene otpadne vode.

Ako se količina ispuštene vode iz bilo kojih razloga ne može izmjeriti (ne postoji mjerač protoka, nije ispravan, ne koristi se ili dr.), smatra se da je količina ispuštene otpadne vode jednaka količini zahvaćene ili isporučene vode obvezniku, umanjene za fiksni tehnološki gubitak koji se za pojedine grane industrije određuje propisom iz članka 76. ovoga Zakona.

Osnovica naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 2. ovoga Zakona je količina proizvedenih, odnosno u Republiku Hrvatsku uvezenih mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Članak 32.

Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje ili uvećava iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona.

Korekcijski koeficijenti izražavaju sastav otpadnih voda kroz pokazatelje onečišćenja voda, a osobito prisutnost opasnih i drugih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama.

Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona na područjima naselja u kojima je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i postiže stvarni učinak u pročišćavanju otpadnih voda. Korekcijski koeficijenti se određuju u odnosu na stupanj pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 33.

Hrvatske vode obračunavaju naknadu za zaštitu voda od:

– osoba koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,

– osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 prostornih metara (m3) dnevno i

– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.

Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu ili uplatnicama, uz koje se izdaje zaseban iskaz obračuna i obračunskih elemenata, po privremenom obračunu.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.

Članak 34.

Naknadu za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 2. ovoga Zakona obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode, koje i donose rješenje o obračunu naknade.

Osobe koje proizvode mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja dužna su, sukladno propisu iz članka 76. ovoga Zakona, prijaviti Hrvatskim vodama vrstu i količinu mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja stavljenih na tržište na području Republike Hrvatske.

Ministarstvo financija – Carinska uprava dužna je, sukladno propisu iz članka 76. ovoga Zakona, prijaviti Hrvatskim vodama uvoznika te vrstu i količinu mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja uvezenih u Republiku Hrvatsku.

Članak 35.

Očevidnik naknade za zaštitu voda za obveznike vode Hrvatske vode odnosno isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se način dostave podataka koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 36.

Vlada Republike Hrvatske uredbom određuje visinu naknade za zaštitu voda. Visina naknade za zaštitu voda, osim naknade koju plaćaju obveznici koji vlastitim uređajima pročišćavaju vodu, ne može biti manja od cijene pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 37.

Prihod od naknade za zaštitu voda koristi se za:

– pripremu planova za zaštitu voda i organiziranje njihova provođenja,

– praćenje i utvrđivanje kakvoće voda i poduzimanje mjera za njihovu zaštitu i

– financiranje gradnje magistralnih građevina javne odvodnje otpadnih voda, i to:

glavnih kolektora, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ispusta u prijamnik i građevina za obradu mulja nastalog u procesu pročišćavanja te građevina kanalizacijske mreže.

Prihod od naknade za zaštitu voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

5. NAKNADA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU

Članak 38.

Naknada za melioracijsku odvodnju plaća se na poljoprivredno zemljište na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj su izgrađene građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 39.

Obveznik naknade za melioracijsku odvodnju je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik poljoprivrednog zemljišta.

Na određenje drugoga zakonitoga posjednika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se odredba članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 40.

Osnovica za obračun naknade za melioracijsku odvodnju je jedinica površine (hektar, četvorni metar) predmetne nekretnine.

Članak 41.

Obračun i naplatu naknade za melioracijsku odvodnju obavlja jedinica područne (regionalne) samouprave.

Naknada za melioracijsku odvodnju obračunava se rješenjem o obračunu naknade. Rješenje o obračunu naknade može se donijeti i na neodređeno vrijeme. Rješenje o obračunu naknade mijenja se po zahtjevu stranke, ako se izmijeni obveznik, osnovica ili drugi obračunski elementi naknade.

Obračun iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju podataka iz očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju.

Članak 42.

Jedinica područne (regionalne) samouprave vodi očevidnik naknade za melioracijsku odvodnju.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

U svrhu uspostave i izmjene podataka u očevidniku naknade za melioracijsku odvodnju tijela odnosno osobe koje vode katastar dužne su, dostaviti jedinici područne (regionalne) samouprave sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 43.

Visinu naknade za melioracijsku odvodnju određuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave svojom odlukom.

Članak 44.

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.

6. NAKNADA ZA NAVODNJAVANJE

Članak 45.

Naknada za navodnjavanje plaća se na poljoprivredno zemljište koje se navodnjava iz građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 46.

Obveznik plaćanja naknade za navodnjavanje je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik poljoprivrednog zemljišta.

Na određenje drugih zakonitih posjednika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se odredba članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 47.

Osnovica za obračun naknade za navodnjavanje je količina vode isporučena putem građevina za navodnjavanje, odnosno jedinica navodnjavane površine zemljišta (hektar, četvorni metar) ako nije moguće mjerenjem utvrditi količine vode za navodnjavanje, a što se određuje odlukom iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 48.

Na obračun naknade za navodnjavanje na odgovarajući način se primjenjuje članak 41. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.

Obračun naknade za navodnjavanje izdaje se na temelju podataka iz očevidnika naknade za navodnjavanje.

Članak 49.

Jedinica područne (regionalne) samouprave vodi očevidnik naknade za navodnjavanje.

Podaci iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

U svrhu uspostave i izmjene podataka u očevidniku naknade za navodnjavanje tijela, odnosno osobe koje vode katastar dužne su, dostaviti jedinici područne (regionalne) samouprave sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Izmjena podataka u očevidniku može se izvršiti na temelju dokaza sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Članak 50.

Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem su vlasništvu izgrađene građevine za navodnjavanje ovlašteno je, svojom odlukom, propisati visinu i obvezu plaćanja naknade za navodnjavanje.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka detaljnije propisuje obračun i naplatu naknade za navodnjavanje, obračunska razdoblja, sadržaj iskaza obračuna naknade za navodnjavanje kada se ona naplaćuje putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu naknade za navodnjavanje, rokove plaćanja, način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa naknade za navodnjavanje, te provedbu nadzora nad obračunom i naplatom naknade za navodnjavanje, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice te postupak za njihovo ostvarenje.

Članak 51.

Prihod od naknade za navodnjavanje koristi se za održavanje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave.

Prihod od naknade za navodnjavanje koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na području izgrađenoga sustava građevina za navodnjavanje.

7. NAKNADA ZA RAZVOJ

Članak 52.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti da se uz cijenu javne vodoopskrbe, cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može uvesti naknadu za razvoj kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može, sukladno provedbenom propisu Zakona o vodama kojim se uspostavljaju uslužna područja, uvesti naknadu za razvoj na uslužnom području kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.

Članak 53.

Obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge, uz koju se obračunava naknada za razvoj.

Članak 54.

Osnovica naknade za razvoj može biti jedinica mjere isporučene vodne usluge ili iznos cijene vodne usluge, uz koju se obračunava naknada za razvoj.

Članak 55.

Naknada za razvoj se obračunava putem računa za vodnu uslugu, na kojima se zasebno iskazuje.

Članak 56.

Visina naknade za razvoj na jedinicu mjere isporučene vodne usluge ili stopa na iznos cijene vodne usluge određuje se odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj, koju donose tijela iz članka 52. ovoga Zakona.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.

Članak 57.

Prihodi od naknade za razvoj koriste se za gradnju, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina.

Članak 58.

Naknada za razvoj mora se koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području ili aglomeraciji.

8. NAKNADA ZA PRIKLJUČENJE

Članak 59.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može uvesti naknadu za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine, ako je priključenje dopušteno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga.

Članak 60.

Obveznik naknade za priključenje je investitor ili vlasnik građevine ili druge nekretnine koja se priključuje na komunalne vodne građevine.

Članak 61.

Osnovica za obračun naknade za priključenje je površina građevine ili druge nekretnine koja se priključuje na komunalne vodne građevine.

Odlukom iz članka 63. ovoga Zakona može se drugačije odrediti osnovica naknade za priključenje.

Članak 62.

Naknada za priključenje obračunava se rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Članak 63.

Visinu naknade za priključenje određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom o priključenju koja se donosi po odredbama Zakona o vodama.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se propisuje: obračun i naplata naknade za priključenje, a osobito obveznici, osnovica, rokovi plaćanja, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice te postupak za njihovo ostvarenje.

Vlada Republike Hrvatske propisuje najviši iznos naknade za priključenje, na prijedlog Vijeća za vodne usluge koje se osniva sukladno Zakonu o vodama.

Članak 64.

Prihodi od naknade za priključenje koriste se za gradnju odnosno financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina na području jedinice lokalne samouprave na kojoj su prihodi ostvareni.

III. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA VODNOGA GOSPODARSTVA

Članak 65.

Sredstvima državnoga proračuna, kojima zakonom nije utvrđena druga namjena, može se sufinancirati gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica područne (regionalne) samouprave, komunalnih vodnih građevina, kao i sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Propis o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba iz državnoga proračuna donosi ministar.

Članak 66.

Sredstvima proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave može se financirati gradnja i održavanje vodnih građevina u njihovom vlasništvu, sufinancirati gradnja komunalnih vodnih građevina i gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i gradnja građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Propis o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njezino predstavničko tijelo.

Članak 67.

Sredstvima proračuna jedinica lokalne samouprave može se financirati gradnja komunalnih vodnih građevina te sufinancirati gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 68.

Gradnja i održavanje vodnih građevina može se sufinancirati ili financirati sredstvima kredita, zajmova i darova fizičkih i pravnih osoba, domaćih i stranih financijskih institucija, sredstvima fondova Europske unije, sukladno sklopljenim ugovorima.

IV. OBRAČUN I NAPLATA VODNIH NAKNADA

Članak 69.

Na privremeni obračun naknade za korištenje voda iz članka 25. stavka 5. ovoga Zakona, odnosno privremeni obračun naknade za zaštitu voda iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona obveznik ima pravo uložiti pisani prigovor Hrvatskim vodama u roku od osam dana od dana primitka uplatnice.

Neovisno o prigovoru, obveznik mora u roku određenom uplatnicom platiti nesporni iznos duga.

Hrvatske vode su u obvezi odlučiti po prigovoru i odgovoriti obvezniku pisanim putem.

Obveznik može pobijati odluku po prigovoru u žalbi na rješenje o konačnom obračunu vodne naknade.

Članak 70.

Na postupak donošenja rješenja o obračunu vodnih naknada, kao i na postupke po redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima protiv tih rješenja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, osim gdje je ovim Zakonom drukčije određeno.

Protiv rješenja o obračunu vodnih naknada, osim naknade za priključenje, dopuštena je žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.

Protiv rješenja o obračunu naknade za priključenje dopuštena je žalba upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnom za gospodarstvo u roku od osam dana od dana primitka rješenja.

Žalba protiv rješenja o obračunu vodnih naknada ne odgađa izvršenje rješenja, no žalbeno tijelo može odlučiti da se izvršenje odgodi, ako bi izvršenjem nastala nenadoknadiva šteta obvezniku.

Članak 71.

Na ovrhu protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate vodnih naknada za koje rješenja o obračunu donose Hrvatske vode, osim obveznika iz članka 72. stavak 1. ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona, na odgovarajući način, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

Na ovrhu protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona, na odgovarajući način, osim ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.

Na ovrhu protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate naknade za priključenje, primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona, na odgovarajući način, osim ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.

U postupcima ovrhe iz stavka 1. ovoga članka Hrvatske vode imaju pravni položaj tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja.

U postupcima ovrhe iz stavka 2. ovoga članka pravni položaj tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja ima jedinica područne (regionalne) samouprave.

U postupcima ovrhe iz stavka 3. ovoga članka pravni položaj tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja ima jedinica lokalne samouprave.

Ovršne isprave na temelju kojih se provodi ovrha iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka su rješenja o obračunu vodnih naknada.

Žalba protiv rješenja o ovrsi koje donose Hrvatske vode, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave dopuštena je Ministarstvu.

Žalba protiv rješenja o ovrsi koje donosi jedinica lokalne samouprave dopuštena je tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnom za poslove gospodarstva.

Članak 72.

Protiv svih obveznika naknade za uređenje voda, koja se obračunava uz komunalnu naknadu, ovrha se provodi prema propisima o ovrsi komunalne naknade.

U postupcima ovrhe iz stavka 1. ovoga članka pravni položaj tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja ima jedinica lokalne samouprave ili pravna osoba kojoj je povjeren obračun komunalne naknade.

Ovršne isprave na temelju kojih se provodi ovrha iz stavka 1. ovoga članka su rješenja o obračunu naknade za uređenje voda.

Članak 73.

Ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj koje obračunavaju i naplaćuju javni isporučitelji vodnih usluga, pokreću te osobe kao ovrhovoditelji, zajedno s ovrhom cijena vodnih usluga.

Ovrhu protiv obveznika vodnih naknada, za koje rješenje o obračunu donose Hrvatske vode, osim u slučaju iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, pokreću Hrvatske vode kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu.

Hrvatske vode su ovlaštene pokrenuti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu, i protiv obveznika iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, ali na drugim predmetima ovrhe, osim onih iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona.

Ovrhu protiv obveznika naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, osim u slučajevima iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona, pokreću jedinice područne (regionalne) samouprave kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu.

Ovrhu protiv obveznika naknade za priključenje, osim u slučajevima iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona, pokreću jedinice lokalne samouprave kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu.

Članak 74.

Na zastaru obračuna i ovrhe vodnih naknada, osim naknada iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuje se Opći porezni zakon.

Pravo na obračun i ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj, koje obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodnih usluga uz cijenu vodnih usluga, zastarijeva kada prema propisu kojim se propisuje cijena vodne usluge zastarijeva cijena vodne usluge uz koju se naplaćuje.

Članak 75.

Na nepravodobno uplaćene iznose vodnih naknada plaća se zatezna kamata koja se prema Zakonu o obveznim odnosima primjenjuje na ostale odnose, osim odnosa iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osoba javnoga prava.

Članak 76.

Ministar pravilnicima detaljnije propisuje obračun i naplatu vodnih naknada, osim naknade za melioracijsku odvodnju, naknade za navodnjavanje, naknade za razvoj i naknade za priključenje, a osobito obveznike, osnovicu, obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, sadržaj iskaza obračuna vodnih naknada kada se one naplaćuju putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu vodne naknade, rokove plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika vodnih naknada, dostavu podataka iz očevidnika propisanih Zakonom o vodama, način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa vodnih naknada, korekcijske koeficijente za obračun vodnoga doprinosa i druga pitanja na koja upućuje ovaj Zakon.

V. POVJERAVANJE POSLOVA OBRAČUNA I NAPLATE

Članak 77.

Jedinica područne (regionalne) samouprave je ovlaštena ugovorom povjeriti poslove obračuna i naplate naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje te vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje pravnim osobama s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama (ugovorni inkasatori).

Jedinica lokalne samouprave iz članka 17. ovoga Zakona može povjeriti naplatu naknade za uređenje voda pravnoj osobi koja za nju obračunava i/ili naplaćuje komunalnu naknadu. Na tu se pravnu osobu primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naplati naknade za uređenje voda koje se odnose na jedinicu lokalne samouprave.

VI. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 78.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega, kao i upravni nadzor nad Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, u provedbi javnih ovlasti na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Članak 79.

Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi Državna vodopravna inspekcija u Ministarstvu.

Poslove Državne vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva koje na to ovlasti ministar.

Članak 80.

Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, državni vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:

1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,

2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i

3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Članak 81.

Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, državni vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.

Članak 82.

Protiv rješenja državnoga vodopravnoga inspektora dopuštena je žalba Ministarstvu u roku osam dana od primitka rješenja. O žalbi odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar.

Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja povjerenstvo može odgoditi izvršenje rješenja ako postoji opasnost od nenadoknadive štete.

Članak 83.

Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nad isporučiteljima vodnih usluga.

U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.

O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i Državnoj vodopravnoj inspekciji.

Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.

Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će Državnu vodopravnu inspekciju radi provedbe inspekcijskog nadzora.

Članak 84.

Financijska policija je ovlaštena provesti kontrolu zakonitosti, ispravnosti i pravodobnosti obračuna i uplate vodnih naknada sukladno propisima o Financijskoj policiji.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 85.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne postupi prema odredbi ili postupi protivno odredbi:

1. članka 9. stavka 3. ovoga Zakona,

2. članka 10. stavka 4. ovoga Zakona,

3. članka 17. stavka 1. i 5. ovoga Zakona,

4. članka 19. stavka 1. ovoga Zakona,

5. članka 25. stavka 2. ovoga Zakona,

6. članka 34. stavka 2. ovoga Zakona,

7. članka 42. stavka 4. ovoga Zakona,

8. članka 49. stavka 4. ovoga Zakona,

9. članka 80. ovoga Zakona i

10. članka 83. stavka 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 86.

Sredstva naplaćenih kazni za prekršaje iz članka 85. ovoga Zakona uplaćuju se u korist proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske će donijeti propise iz članka 11., članka 20. stavka 1., članka 27. stavka 1., članka 36. stavka 1. i članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će donijeti propis iz članka 76. ovoga Zakona koji se odnosi na obračun i plaćanje vodnoga doprinosa.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će donijeti propise iz članka 65. stavka 2. i članka 76. ovoga Zakona.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave će donijeti odluku iz članka 43. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to:

1. Uredba o visini vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, br. 14/06., 35/06. i 39/06.),

2. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, br. 30/06. i 142/06.),

3. Uredba o visini naknade za uređenje voda (»Narodne novine«, br. 14/06. i 20/07.),

4. Odluka o visini naknade za melioracijsku odvodnju (»Narodne novine«, br. 14/06. i 20/07.),

5. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za melioracijsku odvodnju (»Narodne novine«, br. 37/07.),

6. Odluka o visini naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 94/07.),

7. Pravilnik o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 97/07.),

8. Odluka o visini naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 58/00.),

9. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 62/00.),

10. Odluka o visini i obračunu naknade za vađenje pijeska i šljunka (»Narodne novine«, br. 103/02. i 150/05.).

Članak 88.

Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave će donijeti propis iz članka 43. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana kada joj se izvrši prva djelomična predaja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju na temelju Zakona o vodama.

Do potpune primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, nepredani dio građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju održavaju Hrvatske vode iz naknade za uređenje voda.

Članak 89.

U jedinicama lokalne samouprave u kojim se obračunava i naplaćuje iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na temelju članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04.,178/04. i 38/09.), njezino predstavničko tijelo će u roku od 1 godine po stupanju na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu odluke iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi odluke jedinice lokalne samouprave i/ili isporučitelja komunalne usluge prema kojima se na temelju članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04. i 38/09.) obračunava i plaća iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

U jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojim se obračunava i naplaćuje posebna naknada iz članka 42. stavka 2. i 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.), donositelj te odluke će u roku od 1 godine po stupanju na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu odluke iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi odluka jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju koje se obračunava i plaća posebna naknada iz članka 42. stavka 2. i 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.).

Odredba članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04. i 38/09.) prestaje važiti 1. siječnja 2011.

Građevine javne vodoopskrbe i građevine javne odvodnje otpadnih voda koje su na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) izgrađene sredstvima državnog proračuna, sredstvima naknade za zaštitu voda, sredstvima naknade za korištenje voda i drugim javnim sredstvima, a investitor kojih su Hrvatske vode, prenijet će se ugovorom bez naknade u vlasništvo jedinica lokalne samouprave ili javnih isporučitelja vodnih usluga na čijem su području izgrađene.

Članak 90.

Upravni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 91.

U roku od 1 godine od stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatske vode će otkazati sve ugovore, neovisno o njihovom nazivu (sporazumi, zapisnici i dr.) sklopljene s obveznicima naknade za zaštitu voda koji ispuštaju tehnološke otpadne vode kojima im se priznaje gubitak vode u tehnološkom ili sličnom postupku.

Članak 92.

Vodni doprinos obračunava se i plaća i na građevine koje su prije 16. veljače 2006. godine izgrađene bez pravovaljanoga akta o dopuštenju gradnje, kada se za te građevine, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno potvrde izvedenog stanja.

Članak 93.

U roku od 90 dana po stupanju na snagu propisa o obračunu i naplati naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su u obvezi izraditi popis proizvođača mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja i obavijestiti ih o obvezama koje za njih proistječu iz ovoga Zakona i propisa o obračunu i naplati naknade za zaštitu voda.

Članak 94.

Korisnici koncesije za vađenje šljunka i pijeska čiji su ugovori o koncesiji sklopljeni na temelju Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) nastavljaju plaćati naknadu za šljunak i pijesak na temelju odredaba Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to: članka 4. stavka 2. točka 4., članka 15., 16. i 34., te članaka 39., 40., 42., 43., 45. i 46. u dijelu koji se odnosi na obračun i plaćanje naknade za vađenje šljunka i pijeska, te zastaru i zateznu kamatu kod naknade za vađenje šljunka i pijeska, do prestanka ugovora o koncesiji.

Odredbe Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to: članka 4. stavka 2. točke 4., članka 15., 16. i 34., te članka 39., 40., 42., 43., 45. i 46. u dijelu koji se odnosi na obračun i plaćanje naknade za vađenje šljunka i pijeska, te zastaru i zateznu kamatu kod naknade za vađenje šljunka i pijeska, prestaju važiti 31. prosinca 2010.

Prihod od naknade za vađenje šljunka i pijeska koristi se sukladno članku 21. ovoga Zakona.

Članak 95.

Odredbe članka 23. točke 3., članka 24. stavka 1. točke 3., članka 25. stavka 2. koja upućuje na odredbu članka 23. točka 3. i članka 28. stavka 3. ovoga Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

Do stupanja na snagu odredaba iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi odredbe članka 9. do 11., članka 31., članka 41. stavka 1., članka 42. stavka 2., članka 45. i članka 46. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) u cjelosti, odnosno u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu naknade za korištenje voda od osoba priključenih na sustav javne vodoopskrbe (potrošači).

Isporučitelj vodne usluge koji koristi vodu za potrebe javne vodoopskrbe isključivo na temelju vodopravne dozvole, sukladno Zakonu o vodama, samostalno obračunava iznos od 10% na naknadu za korištenje voda iz stavka 2. ovoga članka i uplaćuje je u državni proračun u rokovima uplate naknade za korištenje voda iz stavka 2. ovoga članka. Ova odredba važi do stupanja na snagu odredbe članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 96.

Prihod iz članka 28. stavka 3. i članka 95. stavka 3. ovoga Zakona dijeli se između države i jedinica lokalne samouprave na području gdje se nalaze izvorišta na koje se obračunava naknada za korištenje voda sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/08.).

Članak 97.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.), osim odredbi navedenih u članku 94. stavku 2. i članku 95. stavku 2. ovoga Zakona i

– Odluka o minimalnim stopama i visinama slivne vodne naknade (»Narodne novine«, br. 8/97.).

Članak 98.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim odredbi navedenih u članku 95. stavku 1. ovoga Zakona.

Klasa: 325-01/09-01/02 Zagreb, 11. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR