Broj: Gž-306/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji toga suda Nataši Babić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Š. d.o.o. R., OIB:..., zastupan po generalnom punomoćniku S. P. V., odvjetniku iz P.,  protiv ovršenika A. M., iz Njemačke, radi isplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Pazinu, poslovni broj Povrv-3223/2017-2 od 1. prosinca 2017.,20. ožujka 2018.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba ovrhovoditelja, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe  u Pazinu, poslovni broj Povrv-3223/2017-2 od 1. prosinca 2017.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. K. iz P., poslovni broj Ovrv-5851/17 od 27. veljače 2017. u dijelu u kojem je određena ovrha, ukidaju se provedene radnje, ukida se platni nalog sadržan u istom rješenju o ovrsi, te odbacuje ovršni prijedlog.

              Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga. Smatra da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe Ovršnog zakona u vezi sa postupanjem povodom prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika i to odredbe iz čl. 282. kao i čl. 57. i 58. Ovršnog zakona. Osporava stav prvostupanjskog suda o nenadležnosti javnog bilježnika u P. za donošenje predmetnog rješenja o ovrsi te da nije bilo osnova za odbacivanje prijedloga za ovrhu u fazi postupka kad je javni bilježnik već donio rješenje o ovrsi. Stoga predlaže da se pobijano rješenje ukine te predmet vrati na postupak pred prvostupanjski sud uz naknadu troška žalbe.

Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

U ovoj pravnoj stvari ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave povodom kojeg  je javni bilježnik I. K. iz P. donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-5851/17 od 27. veljače 2017. Protiv rješenja o ovrsi ovršenik je podnio pravodobni prigovor u kojem je osporio nadležnost  javnog bilježnika za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Povodom prigovora ovršenika javni bilježnik je predmet proslijedio prvostupanjskom sudu koji je donio pobijano rješenje kojim je stavio izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika, te odbacio ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu.

Žalitelj neosnovano navodi da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe Ovršnog zakona o postupanju povodom prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer je povodom tog prigovora pravilno prvostupanjski sud na temelju čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona odlučio da li rješenje o ovrsi javnog bilježnika ostaje na snazi ili ne pa kako je ocijenio da je ono neosnovano, isto je svojim rješenjem ukinuo, obustavio ovrhu i prijedlog za ovrhu odbacio.

Nije sporno da  ovršenik ima prebivalište u Republici Njemačkoj, gdje bi se trebalo izvršit rješenje javnog bilježnika Republike Hrvatske. Sporno je da li su javni bilježnici nadležni za donošenje rješenja o ovrsi protiv državljana sa prebivalištem u drugim zemljama članicama EU, odnosno da li se takva rješenja mogu izvršiti primjenom Uredbe br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima  – čija je pravna osnova u članku 67. stavku 4. UFEU-a, kojem je cilj olakšavanje pristupa pravosuđu, među ostalim, kroz načelo uzajamnog priznavanja sudskih odluka – u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima, te  rješavanje sukoba nadležnosti i priznavanju i izvršenju sudskih odluka.

  Uredba br. 1215/2012, pojam „sud”  tumačiti vodeći računa o potrebi da se nacionalnim sudovima država članica omogući identificiranje sudskih odluka koje su donijeli sudovi drugih država članica te provođenje izvršenja tih odluka brzinom koju zahtijeva ta uredba, koja pretpostavlja, među ostalim, da su sudske odluke čije se izvršenje traži u drugoj državi članici donesene u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i nepristranosti te poštovanje načela kontradiktornosti postupka.

        U konkretnom slučaju rješenje o ovrsi donio je javni bilježnik  Republike Hrvatske koji je dio  javnobilježničke službe, koja je odvojena od sustava sudova. U skladu s odredbama Ovršnog zakona, javni bilježnici nadležni su donositi rješenja povodom prijedloga za pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave. Nakon što se rješenje dostavi ovršeniku, on protiv njega može podnijeti prigovor. Javni bilježnik kojem je podnesen dopušten, obrazložen i pravodoban prigovor protiv rješenja koje je izdao javni bilježnik proslijedit će spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadležnom sudu, koji će odlučiti o prigovoru.

         Iz tih odredaba proizlazi da se rješenje o ovrsi koje javni bilježnik izdaje na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku dostavlja tek nakon njegova donošenja, a da pritom prijedlog na temelju kojeg je javni bilježnik pokrenuo postupak ovršeniku nije dostavljen. Iako ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi koje je izdao javni bilježnik i iako javni bilježnik ovlasti koje su mu povjerene u okviru ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave izvršava pod nadzorom suda, kojemu javni bilježnik mora proslijediti eventualne prigovore,  ispitivanje prijedloga za izdavanje rješenja o ovrsi na  temelju vjerodostojne isprave koje u Republici Hrvatskoj provodi javni bilježnik nije kontradiktorno.    Zbog toga  u smislu Uredbe br. 1215/2012  javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave  nisu obuhvaćeni pojmom „sud” u smislu te uredbe pa se za takva rješenja o ovrsi  ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim zemljama članicama EU.

Iz navedenog razloga žalba ovrhovoditelja odbijena je kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje po čl. 380. st. 2. Zakona o parničnom postupku, koji se primjenjuje po čl. 21. st.1. Ovršnog zakona.

U Puli-Pola, 20.ožujak 2018.