Broj: Gž-723/18

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnika stambene zgrade u Z. i to: B. B., OIB: …, Đ. B., OIB: …, B. C., OIB: …, V. G., OIB: …, M. B., OIB: …, V. H., OIB: …, J. J., OIB: …, J. J., OIB: …, L. L., OIB: …, N. M., OIB: …, P. M., OIB: …, M. M., OIB: …, A. M., OIB: …, N. P., OIB: …, R. P., OIB: …, B. P., OIB: …, O. P., OIB: …, R. Š., OIB: …, Z. V., OIB: …, M. Ž., OIB: …, svi na adresi … zastupani po upravitelju G. s.k.g. d.o.o., OIB: …, zastupano po zakonskom zastupniku, a kojeg zastupa punomoćnica D. V., odvjetnica u O. društvu H. & partneri d.o.o., protiv ovršenika Z. t.p. d.o.o. (u stečaju), Z., OIB: …, kojeg zastupa stečajni upravitelj B. P., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-5639/17-4 od 28. studenog 2017., 4. srpnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja Suvlasnika stambene zgrade u Z. i to: B. B., OIB: …, Đ. B., OIB: …, B. C., OIB: …, V. G., OIB: …, M. B., OIB: …, V. H., OIB: …, J. J., OIB: …, J. J., OIB: …, L. L., OIB: …, N. M., OIB: …, P. M., OIB: …, M. M., OIB: …, A. M., OIB: …, N. P., OIB: …, R. P., OIB: …, B. P., OIB: …, O. P., OIB: …, R. Š., OIB: …, Z. V., OIB: …, M. Ž., OIB: …,ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-5639/17-4 od 28. studenog 2017. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

Uvodno označenom prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Utvrđuje se prekid postupka zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom.“

              Protiv gornjeg rješenja, žalbu je izjavio ovrhovoditelj i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku u vezi sa čl. 21. Ovršnog zakona, a to budući je stečaj na ovršenikom otvoren prije pokretanja parničnog postupka, kao i da je najranija novčana tražbina nastala nakon otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom. Ovrhovoditelj navodi i da je opisanim rješenjem suda prvog stupnja pogrešno primijenjeno materijalno pravo i to odredbe iz čl. 169. st. 1. i 3. Stečajnog zakona, slijedom čega predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Na žalbu nije odgovoreno.

              Žalba je osnovana.

              Uvidom u sudski registar prvostupanjski je sud utvrdio da je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj 3 St-1210/2011 od 12. veljače 2014., te da je za stečajnog upravitelja imenovan gdin. B. P., koja činjnica nije sporna.

Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja je počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14., u nastavku: ZPP), kako slijedi.

Naime, prvostupanjskim rješenjem utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari budući je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak.

Nepravilnom primjenom odredbe čl. 212. st. 1. točka 5. ZPP prvostupanjski je sud utvrdio prekid postupka, a to je bilo od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, kako to pravilno u žalbi ističu ovrhovoditelji.

Odredbom čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ broj 112/12. 25/13., 93/14., u nastavku: OZ) određeno je da ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga.

Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu, temeljem kojeg prijedloga je javni bilježnik M. J. donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-64277/16 od 26. svibnja 2017. Protiv opisanog rješenja o ovrsi, ovršenik je pravovremeno podnio prigovor, a kojim prigovorom osporava osnov i visinu potraživanja ovrhovoditelja. Obzirom na podneseni prigovor, to je javni bilježnik, spis ovog predmeta dostavio sudu na daljnje postupanje.

Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud, obzirom na pravodobno uložen prigovor protiv rješenja ovrsi, trebao donijeti rješenje kojim će staviti izvan snage opisano rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga, a kojim rješenjem je onda započeo je postupak koji se pretvara u redovni parnični postupak u stadiju odgovora na tužbu.

Dakle, obzirom da nije doneseno opisano rješenje prvostupanjskog suda, to još uvijek parnica nije niti započela, slijedom čega nije bilo uvjeta za donošenje rješenja o prekidu postupka.

Osim navedenog, podredno valja reći i da je stečajni postupak nad ovršenikom otvoren 12. veljače 2014., a ovrhovoditelj je prijedlog za ovrhu podnio nakon otvaranja stečaja i to 11. listopada 2016. Navedenu zakonsku odredbu, čl. 212. st. 1. točka 5. ZPP, bilo bi moguće primijeniti u slučaju da je stečajni postupak nad ovršenikom otvoren nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, odnosno nakon pokretanja parnice da je prvostupanjski sud donio naprijed opisano rješenje, a to očigledno nije slučaj. Slijedom navedenog, i samo rješenje o ovrsi je doneseno nakon otvaranja stečajnog postupka, 26. svibnja 2017. Dakle, i obrazloženje pobijanog rješenja proturječi izreci istoga, budući sud prvog stupnja izrekom utvrđuje prekid postupka, dok iz obrazloženja proizlazi da su već nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

Parnični postupak se prekida po sili zakona, u kojem slučaju sud donosi deklaratorno rješenje, kada nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Nema uvjeta za prekid postupka u parnicama i ovršnim postupcima otpočetim nakon otvaranja stečajnog postupka (tako i: VTS RH Pž-479/98 od 18. lipnja 1998.).

Da bi se postupak koji je prekinut po samom zakonu mogao nastaviti potrebno je donijeti rješenje, kada se ispune pretpostavke iz čl. 215. st. 1. ZPP, kojim se takav postupak nastavlja, jer između ostalog, otvaranjem stečajnog postupka i prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja (tako i: Županijski sud u Varaždinu, Gž- 2434/13-3 od 30. travnja 2013).

Slijedom navedenog, nema mjesta prekidu postupka ako je ovrha pokrenuta nakon što su već nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

Stoga je, sukladno čl. 380. točka 3. ZPP, u vezi sa 21. st. 1. OZ, valjalo odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Zadar, 4. srpnja 2018.