Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Na temelju članka 60. stavka 1. Zakona o djelatnostima u zdravstvu (»Narodne novine« 87/09) i članka 21. stavka 1. Statuta Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Vijeće Hrvatske komore zdravstvenih radnika donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se potreba, sadržaj i duljina trajanja programa dodatnog stručnog usavršavanja prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u području citodijagnostike.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
Cilj dodatnog stručnog usavršavanja prvostupnika medicin- sko-laboratorijske dijagnostike u području citodijagnostike iz članka 1. ovoga Pravilnika je stjecanje potrebnih kompetencija za obavljanje njihove djelatnosti u tom području.
Članak 4.
Dodatno stručno usavršavanje prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u području citotehnologije je horizontalni oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja prema programima koji se izvode u zdravstvenim ustanovama i visokim učilištima u najduljem trajanju do godine dana.
Potrebu za dodatnim stručnim usavršavanjem iz članka 1. ovoga Pravilnika Hrvatska komora zdravstvenih radnika – Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost (HKZR – SR MLD) utvrđuje na temelju iskazanih potreba zdravstvenih ustanova ili stručnih udruga medicinsko-laboratorijske djelatnosti.
Program dodatnog stručnog usavršavanja prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u području citodijagnostike tiskan je u Prilogu I, II i III ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Članak 5.
Program dodatnog stručnog usavršavanja iz članka 4. ovoga Pravilnika može upisati prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike s najmanje završenom temeljnom naobrazbom prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike (180 ECTS), koji posjeduje odobrenje za samostalan rad sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu (»Narodne novine« 87/09).
Članak 6.
Program dodatnog usavršavanja prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u području citodijagnostike napravljen je na inicijativu Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost, Hrvatskog društva za kliničku citologiju i Hrvatske udruge citotehnologa.
Plan provođenja programa dodatnog stručnog usavršavanja prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u području citotehnologije iz članka 4. ovog Pravilnika izrađuje obrazovna ustanova ili visoko učilište na kojem se provodi program, uz suglasnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika – Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost.
Plan provođenja programa dodatnog stručnog usavršavanja sadrži obvezne i izborne kolegije i sastoji se od organizirane nastave, vježbi u kabinetu vještina, vježbi u zdravstvenim ustanovama te individualnog rada polaznika uz sudjelovanje predavača na određenom kolegiju.
Članak 7.
Nakon završetka dodatnog stručnog usavršavanja, obrazovna ustanova ili visoko učilište, na kojem je proveden program dodatnog stručnog usavršavanja, polazniku izdaje javnu ispravu o završenom dodatnom stručnom usavršavanju.
Članak 8.
Hrvatska komora zdravstvenih radnika – Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost vrednuje dodatno stečene kompetencije, nakon dostavljene javne isprave o uspješnom završetku dodatnog stručnog usavršavanja iz članka 7. ovog Pravilnika, bodovanjem dodatnog stručnog usavršavanja prema Pravilniku o sadržaju, rokovima i postupku provjere stručnosti zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti.
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 003-08/18-02/02
Urbroj: 351/02-18-6
Zagreb, 3. listopada 2018.
Predsjednik Vijeća Hrvatske komore zdravstvenih radnika Matija Kranjčević, v. r.
PRILOG I.
PROGRAM DODATNOG USAVRŠAVANJA PRVOSTUPNIKA MEDICINSKO-LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE U PODRUČJU CITODIJAGNOSTIKE
Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
POPIS MODULA/PREDMETA |
||||||
Godina studija: Prva godina |
||||||
Semestar: Prvi semestar |
||||||
MODUL |
PREDMET |
P |
V |
S |
UKUPNO |
ECTS |
|
Laboratorijske metode i mikroskopske tehnike u citologiji |
2 |
12 |
6 |
20 |
2 |
Citodijagnostika u ginekologiji |
5 |
60 |
15 |
80 |
7 |
|
Citodijagnostika u pulmologiji |
5 |
47 |
10 |
62 |
5,5 |
|
Citodijagnostika u hematologiji |
5 |
47 |
10 |
62 |
5,5 |
|
|
Citodijagnostika u urologiji |
5 |
26 |
5 |
36 |
3,5 |
|
Citodijagnostika u gastroenterologiji |
5 |
15 |
5 |
25 |
2,5 |
|
Kontrola kvalitete |
6 |
2 |
7 |
15 |
1,5 |
UKUPNO NASTAVA I SEMESTAR |
33 |
209 |
58 |
300 |
27,5 |
|
STRUČNA PRAKSA |
|
|
|
|
|
|
|
Citodijagnostika u ginekologiji |
|
40 |
|
|
1 |
|
Citodijagnostika u pulmologiji |
|
20 |
|
|
0,5 |
|
Citodijagnostika u hematologiji |
|
20 |
|
|
0,5 |
|
Citodijagnostika ostalih područja |
|
20 |
|
|
0,5 |
UKUPNO STRUČNA PRAKSA I SEMESTAR |
|
100 |
|
|
2,5 |
|
UKUPNO NASTAVA I STRUČNA PRAKSA I SEMESTAR |
|
|
|
|
30 |
PRILOG II.
POPIS MODULA/PREDMETA |
||||||
Godina studija: Prva godina |
||||||
Semestar: Drugi semestar |
||||||
MODUL |
PREDMET |
P |
V |
S |
|
ECTS |
|
|
|
|
|
|
|
Citodijagnostika u ginekologiji |
5 |
60 |
15 |
80 |
7 |
|
Citodijagnostika u pulmologiji |
5 |
47 |
10 |
62 |
5,5 |
|
Citodijagnostika u hematologiji |
5 |
47 |
10 |
62 |
5,5 |
|
|
Citodijagnostika u endokrinologiji |
4 |
15 |
2 |
21 |
2,0 |
|
Citodijagnostika likvora i izljeva |
2 |
6 |
2 |
10 |
1 |
|
Citodijagnostika lokomotornog sustava |
2 |
6 |
2 |
10 |
1 |
|
Citodijagnostika dojke |
4 |
19 |
2 |
25 |
2,5 |
|
Molekularna dijagnostika u citologiji |
6 |
20 |
4 |
30 |
3 |
UKUPNO NASTAVA II SEMESTAR |
33 |
220 |
47 |
300 |
27,5 |
|
STRUČNA PRAKSA |
|
|
|
|
|
|
|
Citodijagnostika u ginekologiji |
|
40 |
|
|
1 |
|
Citodijagnostika u pulmologiji |
|
20 |
|
|
0,5 |
|
Citodijagnostika u hematologiji |
|
20 |
|
|
0,5 |
|
Citodijagnostika ostalih područja |
|
20 |
|
|
0,5 |
UKUPNO STRUČNA PRAKSA |
|
100 |
|
|
2,5 |
|
UKUPNO NASTAVA I STRUČNA PRAKSA |
|
|
|
|
30 |
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO I + II SEMESTAR NASTAVA + STRUČNA PRAKSA |
|
|
|
600 |
60 |
PRILOG III.
PRAKTIČNA NASTAVA I DODATNE VJEŠTINE PRVOSTUPNIKA MEDICINSKO-LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE, CITOTEHNOLOGA |
– Edukacijski progam je specifičan i uključuje, uz dobro poznavanje standardnih i dodatnih tehnologija za citomorfološku i ostalu dodatnu analizu (citokemijsku, imunocitokemijsku, itd.), praktično osposobljavanje s ciljem stjecanja slijedećih kompetencija, koje omogućuju prvostupniku MLD, citotehnologu obavljanje rutinskih citoloških analiza u probiru na različitim poljima citodijagnostike: |
– fiksiranje i odgovarajuće bojenje razmaza – fiksiranje i bojenje po Papanicolaou i po Pappenheimu, bojenje pojedinih dijelova stanice (citokemijska i imunocitokemijska bojenja) |
– odvajanje sumnjivih preparata, opisivanje karakteristika stanica te davanja na reviziju suspektnih nalaza iskusnijem kolegi i liječniku specijalisti citologu |
– određivanje stupnja enzimatske aktivnosti u pojedinim stanicama (»score«) |
– priprema reagencija za rad: otopine za fiksiranje i bojenje, puferi, otopine supstrata. Otopine za kontrastno bojenje pojedinih dijelova stanice, druge tehnologije |
– vođenje inventara: postupak oko nabave potrošnog materijala, sitnog inventara i osnovnih sredstava za potrebe kliničko-citološkog laboratorija, briga oko uzdržavanja i servisiranja aparature te popravaka pribora u laboratoriju |
– obrada i način razmazivanja materijala cerviksa i vagine, sputuma, urina, želučanog soka, izljeva, sadržaja cista te aspiracijskih punktata |
– mikroskopska kontrola razmaza: pregled obojenog razmaza obzirom na procjenu kvalitete razmazivanja i bojenja te količine materijala u razmazu, mikroskopski pregled (»skrining«) čitavog razmaza, identificiranje stanica normalnog tkiva u određenom materijalu: upalnih, degenerativno promijenjenih stanica, regenerata te atipičnih i tumorskih stanica. Označavanje stranih i suspektnih stanica na preparatu. |
– semikvantitativna analiza u citološkim razmazima: određivanje odnosa pojedinih vrsta stanica u razmazima krvi, brisa iz rodnice i razmaza raznih drugih uzoraka |
– određivanje odnosa vitalnih i nevitalnih stanica |
– obrada nalaza prema vrsti uzoraka: izdavanje nalaza, arhiviranje nalaza i razmaza, slaganje zbirki preparata, vođenje stručne laboratorijske administracije, pripreme za kompjutorsku obradu podataka |
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_10_91_1782.html