Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRAVNOG SABORA
Na temelju članka 127. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora na sjednici 24. rujna 1999., donio je
ODLUKU
O PROGLAENJU USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE
Proglaava se Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojega je donio Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora na sjednici 24. rujna 1999.
Klasa: 711-01/99-01/02 Zagreb, 24. rujna 1999.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRAVNOG SABORA
Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga dravnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda.
Članak 2.
Djelovanje Ustavnog suda je javno.
Članak 3.
(1) Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom dravnom saboru.
(2) Sudac Ustavnog suda ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu.
(3) Sudac Ustavnog suda ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.
(4) Sudac Ustavnog suda moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom slučaju dravno tijelo, koje je suca Ustavnog suda pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
(5) Ustavni sud moe odlučiti da sudac Ustavnog suda protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dunosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje.
II. UVJETI ZA IZBOR SUDACA USTAVNOG SUDA, IZBOR SUDACA USTAVNOG SUDA I PRESTANAK NJIHOVE DUNOSTI
Članak 4.
(1) Suce Ustavnog suda predlae upanijski dom Hrvatskoga dravnog sabora većinom glasova svih zastupnika.
(2) Suce Ustavnog suda bira Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora većinom glasova svih zastupnika.
Članak 5.
(1) Za suca Ustavnog suda se moe izabrati osobu koja je hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem.
(2) Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete iz stavka 1. ovoga članka moe se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
(3) Suci Ustavnog suda biraju se osobito iz reda sudaca, dravnih odvjetnika, dravnih pravobranitelja, odvjetnika i sveučilinih nastavnika pravnih znanosti.
Članak 6.
(1) Izabrani suci Ustavnog suda stupaju na dunost na dan isteka mandata sudaca umjesto kojih su izabrani.
(2) Sudac Ustavnog suda koji je izabran umjesto suca koji je razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran stupa na dunost u roku kojeg odredi Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora.
Članak 7.
Prije nego to stupe na dunost suci Ustavnog suda polau pred predsjednikom Republike Hrvatske ovu prisegu: »Priseem svojom čaću da ću se u obavljanju dunosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pridravati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dunost.«
Članak 8.
(1) Mandat suca Ustavnog suda počinje teći od dana stupanja na dunost.
(2) Predsjednik Ustavnog suda duan je est mjeseci prije isteka mandata suca Ustavnog suda izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga dravnog sabora.
Članak 9.
(1) Suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
(2) Sveučilini nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda moe, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučilini nastavnik pravnih znanosti.
(3) U smislu ovoga Ustavnog zakona ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom dunoću ni druga znanstvena i stručna djelatnost, niti člansko djelovanje u institutima i udrugama pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udrugama.
Članak 10.
(1) Sudac Ustavnog suda moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran:
- ako to sam zatrai,
- ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,
- ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.
(2) Postojanje razloga za razrjeenje suca Ustavnog suda prije isteka mandata utvrđuje Ustavni sud i o tome izvjećuje predsjednika Hrvatskoga dravnog sabora.
Članak 11.
(1) Ako sudac Ustavnog suda zatrai da bude razrijeen dunosti, a Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, Ustavni sud će na zahtjev predsjednika ili suca Ustavnog suda utvrditi da mu je prestao mandat.
(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu duan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Ustavnom sudu, koji će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga dravnog sabora.
(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti suca Ustavnog suda da obavlja svoju dunost Ustavnom sudu podnosi njegov predsjednik.
(4) Postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Ustavnog suda, Ustavnom sudu predlau tri njegova suca.
(5) Odluku o prijedlogu iz stavka 4. ovoga članka donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
Članak 12.
(1) Tijekom postupka propisanog odredbama članka 10. i 11. ovoga Ustavnog zakona sudac Ustavnog suda moe biti udaljen od obavljanja dunosti.
(2) Odluku o udaljenju donosi, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda, Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
(3) Prijedlog za udaljenje predsjednika Ustavnog suda podnose tri suca.
(4) Odluku o prijedlogu za udaljenje predsjednika Ustavnog suda donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.
Članak 13.
(1) Sudac Ustavnog suda kome je prestala sudačka dunost zbog isteka mandata ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kako je to određeno za zastupnike u Hrvatskom dravnom saboru.
(2) Sudac Ustavnog suda koji je razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran na osobno traenje ili zbog toga to je trajno izgubio sposobnost da obavlja svoju dunost ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kao i sudac iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 14.
Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od četiri godine većinom glasova svih sudaca.
Članak 15.
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.
III. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM - OPĆE ODREDBE
Članak 16.
(1) Postupak se pred Ustavnim sudom pokreće pisanim zahtjevom, prijedlogom i ustavnom tubom (u nastavku: podnesci).
(2) Podnesci upućeni Ustavnom sudu moraju biti potpisani.
(3) Podnesak se podnosi Ustavnom sudu izravno ili mu se alje potom. Dan predaje podneska poti preporučeno smatra se danom predaje Ustavnom sudu.
(4) Ako podnesak nije predan Ustavnom sudu, nego drugome tijelu, a stigne Ustavnom sudu nakon proteka roka za podnoenje podneska, smatrat će se da je podnesen u roku ako je podnositelj podnio podnesak tome tijelu iz neznanja ili očiglednom pogrekom.
Članak 17.
(1) Podnesci kojima se pokreće postupak, odnosno predlae pokretanje postupka, kao i druge pisane izjave, prijedlozi i priopćenja upućuju se Ustavnom sudu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.
(2) Ako je, pod uvjetima propisanim zakonom, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u slubenu uporabu uveden i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo, sudionik u postupku koji ima prebivalite, odnosno sjedite na području te lokalne jedinice moe uputiti podneske Ustavnom sudu i na tom drugom jeziku i ćiriličnom ili kojem drugom pismu.
Članak 18.
(1) Podnesci upućeni Ustavnom sudu moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.
(2) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, Ustavni sud će vratiti podnesak podnositelju radi ispravka, odnosno dopune, uz određivanje roka za ponovno podnoenje podneska.
(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan Ustavnom sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen onog dana kad je prvi puta bio podnesen.
(4) Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen Ustavnom sudu u određenome roku. Ako bude vraćen bez ispravka, odnosno dopune, odbacit će se.
Članak 19.
(1) Postupak vodi sudac Ustavnog suda.
(2) Postupak treba voditi tako da omogući Ustavnom sudu donoenje odluke o biti stvari.
Članak 20.
Ako postoje razlozi za isključenje javnosti u postupku sudac Ustavnog suda to treba navesti u izvjeću.
Članak 21.
Kada dostavu treba obaviti fizičkim ili pravnim osobama u inozemstvu ili strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim odnosno konzularnim putem, ako u međunarodnom ugovoru nije to drugo određeno.
Članak 22.
U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje trokove postupka, ako Ustavni sud ne odluči drukčije.
Članak 23.
(1) Sudionici mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika.
(2) Ovlatenje punomoćnika za poduzimanje svih ili samo određenih radnji u postupku mora se temeljiti na posebnoj punomoći.
Članak 24.
Svaka fizička i pravna osoba duna je Ustavnom sudu na njegov zahtjev dati isprave i obavijesti potrebne za vođenje postupka.
Članak 25.
O sjednicama Ustavnog suda vodi se zapisnik.
Članak 26.
(1) Ustavni sud donosi odluke i rjeenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rjeenje.
(3) Odluka i rjeenje Ustavnog suda moraju biti obrazloeni.
(4) Sudac Ustavnog suda koji izdvoji miljenje duan ga je pisano obrazloiti.
(5) Sudac Ustavnog suda koji je glasovao suprotno većini moe, u primjerenom roku od dana izradbe odluke, pisano obrazloiti svoje miljenje i objaviti ga.
(6) Sudac Ustavnog suda se ne moe uzdrati od glasovanja, osim u slučaju kada je sudjelovao u donoenju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odlučivanja.
Članak 27.
(1) Odluka, odnosno rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
(2) Uvod odluke, odnosno rjeenja sadri: naziv Ustavnog suda, ime i prezime predsjednika i sudaca Ustavnog suda koji su sudjelovali u donoenju odluke, odnosno rjeenja, kratku oznaku predmeta odlučivanja, te dan kada je odluka, odnosno rjeenje doneseno.
(3) Izreka sadri odluku Ustavnog suda o predmetu odlučivanja.
(4) U obrazloenju Ustavni sud će izloiti sadraj podneska kojim se predlae pokretanje postupka, odnosno kojim je postupak pokrenut, navesti razloge zbog kojih je odlučio kao u izreci i propise na kojima je utemeljio odluku.
Članak 28.
Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Članak 29.
(1) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rjeenja sudionicima u postupku.
(2) Kada se pozivi, odluke, odnosno rjeenja Ustavnog suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga dostaviti sudionicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rjeenja na oglasnu ploču Ustavnog suda.
(3) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke, odnosno rjeenja na oglasnu ploču Ustavnog suda.
(4) U slučaju objave odluke, odnosno rjeenja u »Narodnim novinama« dostava se smatra obavljenom danom objave.
Članak 30.
(1) Odluke i rjeenja Ustavnog suda obvezatni su i duna ih je potovati svaka fizička i pravna osoba.
(2) Sva tijela dravne vlasti i lokalne samouprave i uprave duna su u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rjeenja Ustavnog suda.
(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava preko tijela dravne uprave provedbu odluka i rjeenja Ustavnog suda.
(4) Ustavni sud moe sam odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke, odnosno rjeenja.
(5) Ustavni sud moe odrediti način provedbe svoje odluke, odnosno rjeenja.
Članak 31.
Ustavni sud će rjeenjem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tubu ako nije nadlean za odlučivanje, ako su nepravodobni, i u drugim slučajevima kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.
Članak 32.
Ustavni sud donijet će odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tubi u pravilu u roku od najvie godinu dana.
Članak 33.
Ako ovim Ustavnim zakonom nije propisano drukčije Ustavni sud u postupku podredno smisleno primjenjuje odredbe odgovarajućih postupovnih zakona Republike Hrvatske.
IV. OCJENA SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM I SUGLASNOSTI DRUGIH PROPISA S USTAVOM I ZAKONOM
Članak 34.
Zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:
- jedna petina zastupnika Zastupničkog doma ili jedna petina zastupnika upanijskog doma Hrvatskoga dravnog sabora,
- radno tijelo Zastupničkog doma,
- predsjednik Republike Hrvatske,
- Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,
- Vrhovni sud Republike Hrvatske, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima,
- Pučki pravobranitelj u postupcima iz članka 93. Ustava Republike Hrvatske,
- predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave.
Članak 35.
(1) Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebalo primijeniti nije suglasan s Ustavom, zastat će s postupkom i zatraiti da Vrhovni sud Republike Hrvatske podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.
(2) Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis koji bi trebalo primijeniti nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, taj propis neće primijeniti, o čemu će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Članak 36.
(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.
(2) Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.
Članak 37.
(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadravati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.
(2) U zahtjevu podnositelj moe navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje miljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili ponititi.
Članak 38.
Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom sadri, u pravilu, sve to sadri i zahtjev.
Članak 39.
Svaki zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom predsjednik Ustavnog suda uputit će na obradu sucu izvjestitelju.
Članak 40.
(1) Na prijedlog suca izvjestitelja Ustavni sud moe dostaviti zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka na odgovor tijelu koje je donijelo osporeni propis.
(2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka ne odgovori Ustavnom sudu u roku od 60 dana, Ustavni sud će nastaviti s postupkom.
Članak 41.
(1) O prijedlogu kojim se trai da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, Ustavni sud na sjednici odlučuje rjeenjem hoće li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak.
(2) O pokretanju postupka, odnosno neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka, Ustavni sud će obavijestiti sudionike postupka.
(3) Kada Ustavni sud pokrene postupak radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, rjeenje o pokretanju postupka objavit će se i u »Narodnim novinama«.
Članak 42.
(1) Postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom smatra se pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, odnosno na dan predaje zahtjeva poti preporučeno.
(2) Postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom u povodu prijedloga smatra se pokrenutim na dan donoenja rjeenja o pokretanju postupka.
Članak 43.
Ustavni sud moe, do donoenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvrenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice.
Članak 44.
(1) Kada obradi predmet na način koji će omogućiti Ustavnom sudu donoenje odluke o biti stvari, sudac izvjestitelj podnosi izvjeće o predmetu predsjedniku Ustavnog suda u pisanom obliku.
(2) Izvjeće sadri podatke o zahtjevu ili prijedlogu, o obavljenim postupovnim radnjama, činjeničnim i pravnim pitanjima, pribavljenim miljenjima te miljenje moe li se o predmetu odlučiti na sjednici bez javne rasprave, ili treba zakazati javnu raspravu.
Članak 45.
(1) Kada predsjednik Ustavnog suda primi izvjeće ili nacrt odluke ili rjeenja, upućuje ih na sjednicu Ustavnog suda radi donoenja odluke u predmetu.
(2) Uz suce, sjednici su nazočni i mogu sudjelovati u raspravi tajnik i savjetnici Ustavnog suda i voditelj Slube za evidenciju i dokumentaciju, ako Ustavni sud ne odluči drukčije.
(3) Predstavnici tiska i drugih sredstava priopćavanja mogu biti nazočni sjednici i javnoj raspravi, te drugim skupovima u Ustavnom sudu.
(4) Za televizijski i radio-prijenos iz Ustavnog suda potrebna je dozvola predsjednika Ustavnog suda.
Članak 46.
(1) Na sjednici sudac izvjestitelj usmeno obrazlae izvjeće i prema potrebi daje dopunska obrazloenja.
(2) Sudac moe ovlastiti savjetnika da na sjednici izloi predmet.
(3) Nakon toga predsjednik Ustavnog suda otvara raspravu.
(4) Nakon zavrene rasprave o predmetu, predsjednik iznosi na odlučivanje prijedlog suca izvjestitelja, a zatim i druge prijedloge iznesene u raspravi o predmetu.
(5) Ako Ustavni sud ne prihvati prijedlog suca izvjestitelja izvjeće moe, radi dopune, vratiti sucu izvjestitelju ili zaduiti drugoga suca da obradi drugo stajalite.
Članak 47.
(1) Ustavni sud odrava savjetodavnu raspravu ako ocijeni da je prije odlučivanja o biti stvari potrebna rasprava sa sudionicima u postupku, dravnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, udrugama, znanstvenicima i drugim stručnjacima.
(2) Savjetodavnu raspravu moe sazvati i sudac izvjestitelj o čemu je duan izvijestiti predsjednika Ustavnog suda.
Članak 48.
(1) Ustavni sud na sjednici moe zaključiti da će o biti stvari odlučiti na temelju javne rasprave.
(2) Javnu raspravu zakazuje predsjednik Ustavnog suda.
(3) Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku i predstavnici dravnih tijela, tijela lokalne samouprave i uprave i udruga, kao i osobe sudjelovanje kojih je na javnoj raspravi potrebno.
(4) Izostanak pozvanih sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba ne sprječava Ustavni sud da nastavi postupak i donese odluku, ako ocijeni da za to postoje uvjeti.
(5) U opravdanim slučajevima Ustavni sud moe odgoditi javnu raspravu i zakazati novu.
Članak 49.
(1) Javnu raspravu vodi predsjednik Ustavnog suda, a o činjeničnom i pravnom stanju u predmetu izvjećuje sudac izvjestitelj.
(2) O tijeku javne rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik vodi savjetnik Ustavnog suda koji je sa sucem surađivao u obradi predmeta. Javna rasprava se stenografira ili snima ako predsjednik Ustavnog suda ne odluči drukčije. Snimka javne rasprave prilae se zapisniku.
(3) Zapisnik javne rasprave potpisuju predsjednik Ustavnog suda i savjetnik koji je vodio zapisnik.
Članak 50.
Kada Ustavni sud smatra da je predmet raspravljen u mjeri da se moe donijeti odluka, predsjednik Ustavnog suda priopćit će da je rasprava zaključena.
Članak 51.
(1) Ustavni sud donosi odluku na posebnoj sjednici.
(2) Sjednica Ustavnog suda moe se odrati ako je na sjednici nazočna većina ukupnoga broja sudaca.
(3) U zapisnik te sjednice unose se podaci o predmetu, o tome kako je predmet rijeen, te o glasovanju (tko je glasovao »za« a tko »protiv«).
Članak 52.
Ustavni sud moe ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom, odnosno suglasnost drugih propisa s Ustavom i zakonom i u slučaju kada je određeni zakon ili drugi propis već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene.
Članak 53.
(1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom.
(2) Ukinuti zakon odnosno ukinute zakonske odredbe prestaju vaiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.
Članak 54.
(1) Ustavni sud će ukinuti ili ponititi drugi propis, ili pojedine njegove odredbe, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom.
(2) U odlučivanju hoće li se neki propis ponititi ili ukinuti, Ustavni sud će uzeti u obzir sve okolnosti od vanosti za zatitu ustavnosti i zakonitosti, imajući pri tome u vidu osobito teinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti.
(3) Ustavni sud ponitit će propis
- ako se njime vrijeđaju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina,
- ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj.
Članak 55.
(1) U slučaju da je postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom pokrenut pred Ustavnim sudom, a taj zakon, odnosno drugi propis nadleno tijelo ukine ili izmijeni prije okončanja postupka pred Ustavnim sudom. Ustavni sud dovrit će pokrenuti postupak.
(2) U slučaju da utvrdi neustavnost ukinutog ili izmijenjenog zakona odnosno neustavnost ili nezakonitost drugog propisa iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud donijet će odluku o njegovoj neustavnosti ili nezakonitosti na temelju koje svatko kome je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na temelju ukinutog ili izmijenjenog zakona ili drugog propisa ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredbi članka 56. ovoga Ustavnog zakona.
Članak 56.
(1) Pravomoćna osuda za kazneno djelo utemeljena na zakonskoj odredbi koja je ukinuta zbog nesuglasnosti s Ustavom ne proizvodi pravne učinke i moe se izmijeniti odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju kaznenog postupka.
(2) Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovi ukinutog zakona ili drugoga ukinutog ili ponitenog propisa ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu toga pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka.
(3) Prijedlog za izmjenu pojedinačnog akta iz stavka 2. ovoga članka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«. Taj se prijedlog moe podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnoenja zahtjeva, odnosno prijedloga u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis, nije proteklo vie od godine dana. Ako je odlukom Ustavnog suda propis poniten, prijedlog se moe podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnoenja zahtjeva, odnosno prijedloga Ustavnom sudu, nije proteklo vie od dvije godine.
(4) Izvrenje konačnih, odnosno pravomoćnih pojedinačnih akata donijetih na osnovi ukinutog zakona ili ukinutog, odnosno ponitenoga drugoga propisa ne moe se ni odrediti ni provesti, a ako je izvrenje započeto obustavit će se.
(5) Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom propisa koji je neustavan, odnosno nezakonit, Ustavni sud moe odrediti da se te posljedice otklone povratom u prijanje stanje, naknadom tete ili na drugi način.
(6) Ustavni sud će odluku iz prethodnog stavka donijeti na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Prijedlog se podnosi u roku od 30 dana po pravomoćnom okončanju postupka za izmjenu pojedinačnog akta.
Članak 57.
Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo moe zahtijevati izmjenu pravomoćne odluke suda u roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda.
Članak 58.
Ustavni sud moe obustaviti postupak ako podnositelj zahtjeva, odnosno prijedloga odustane, a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje postupka.
V. ZATITA USTAVNIH SLOBODA I PRAVA ČOVJEKA I GRAÐANINA
Članak 59.
(1) Svaka fizička i pravna osoba moe podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tubu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti, ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (u nastavku: ustavno pravo).
(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava doputen drugi pravni put, ustavna tuba moe se podnijeti tek nakon to je taj pravni put iscrpljen.
(3) U stvarima u kojima je doputen upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon to je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.
(4) Ustavni sud iznimno moe pokrenuti postupak po ustavnoj tubi i prije negoli je iscrpljen pravni put ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom, odnosno nedonoenjem akta u razumnom roku grubo vrijeđaju ustavna prava ili slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tube mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice.
Članak 60.
Ustavna se tuba moe podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana primitka odluke.
Članak 61.
(1) Ustavna tuba mora sadravati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivalite ili boravite, odnosno tvrtku i sjedite podnositelja ustavne tube, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda, naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno, razloge tube, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tuba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tube.
(2) Uz tubu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.
Članak 62.
(1) Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube, Ustavni sud će dopustiti povrat u prijanje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio proputanje podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tubu.
(2) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
(3) Neće se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje.
Članak 63.
(1) Ustavna tuba, u pravilu, ne sprječava primjenu osporavanoga akta.
(2) Na prijedlog podnositelja ustavne tube Ustavni sud moe odgoditi ovrhu do donoenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća teta.
Članak 64.
(1) O ustavnoj tubi odlučuje vijeće sastavljeno od pet sudaca.
(2) Vijeće sastavljeno od tri suca odlučuje o ustavnim tubama kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari (nepravodobnost, nedoputenost i dr.)
(3) Vijeće moe odlučiti samo jednoglasno i u punom sastavu.
(4) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu, o ustavnoj tubi odlučit će Ustavni sud na sjednici.
Članak 65.
Sudac izvjestitelj:
- poziva podnositelja ustavne tube da je u određenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tube ne moe utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tuba nije potpisana (nepotpuna ustavna tuba),
- dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tube zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne,
- prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tube, odnosno izvjeće o povredama ustavnih prava i sloboda učinjenih osporenim aktom.
Članak 66.
U ostavljenome roku tijelo koje je donijelo osporeni akt duno je dostaviti Ustavnom sudu sve spise koji se odnose na predmet ustavne tube.
Članak 67.
Vijeće, odnosno sjednica Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnih prava i sloboda koje su istaknute u ustavnoj tubi.
Članak 68.
Ustavni sud će rjeenjem odbaciti ustavnu tubu: ako nije nadlean; ako je ustavna tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedoputena. Tuba je nedoputena: ako nije iscrpljen doputeni pravni put, odnosno ako podnositelj tube u prethodnom postupku nije koristio doputeno pravno sredstvo, osim iznimke predviđene u članku 59. ovoga Ustavnog zakona, ako je tubu podnijela osoba koja nije ovlatena za njezino podnoenje, te ako je tubu podnijela pravna osoba koja ne moe biti nositelj ustavnih prava i sloboda.
Članak 69.
(1) Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tubi odlukom.
(2) Odlukom se tuba usvaja ili odbija kao neosnovana.
Članak 70.
Ako utvrdi da je ustavno pravo, ili sloboda, podnositelja ustavne tube povrijeđeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud će odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt.
Članak 71.
Odlukom se ustavna tuba odbija kao neosnovana kada Ustavni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava.
Članak 72.
Odlukom kojom se ustavna tuba usvaja, ukida se osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo, te se vraća nadlenom tijelu na ponovni postupak.
Članak 73.
(1) Kada ustavnu tubu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud u obrazloenju navodi koje je ustavno pravo, odnosno sloboda povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji.
(2) Tijelo čiji je akt ukinut duno je umjesto ukinutog akta donijeti drugi, pri čemu je vezano odlukom Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih sloboda i prava podnositelja tube.
Članak 74.
(1) Izvornik odluke, odnosno rjeenja potpisuju predsjednik vijeća (ako je o ustavnoj tubi odlučilo vijeće), odnosno predsjednik Ustavnog suda (ako je o ustavnoj tubi odlučila sjednica Ustavnog suda), kao i sudac izvjestitelj i savjetnik.
(2) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rjeenja podnositelju ustavne tube, tijelu koje je donijelo osporeni akt, te osobi koju je Ustavni sud pozvao da se izjasni.
Članak 75.
Postupak pokrenut ustavnom tubom obustavlja se:
- kada podnositelj ustavne tube umre,
- kada podnositelj ustavne tube, koji je pravna osoba, prestane postojati,
- u slučaju povlačenja ustavne tube.
Članak 76.
Ustavni sud moe narediti da podnositelj tube koji nije uspio s tubom, naknadi trokove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom.
VI. RJEAVANJE SUKOBA O NADLENOSTI IZMEÐU TIJELA ZAKONODAVNE, IZVRNE I SUDBENE VLASTI
Članak 77.
(1) Ako dođe do sukoba nadlenosti između tijela zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti, zato to određeno tijelo zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti prihvaća nadlenost u istom predmetu, svako od tih tijela moe zahtijevati od Ustavnog suda da rijei nastali sukob nadlenosti.
(2) Zahtjev za rjeenje sukoba nadlenosti moe podnijeti i stranka čiji je interes zbog nastalog sukoba povrijeđen ili bi mogao biti povrijeđen.
(3) Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja da je i drugo tijelo prihvatilo nadlenost.
(4) Ustavni sud moe odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima među kojima je dolo do sukoba nadlenosti.
Članak 78.
(1) Ako dođe do sukoba nadlenosti između tijela zakonodavne i izvrne ili sudbene vlasti, zato to određeno tijelo zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti odbija nadlenost u istom predmetu, zahtjev za rjeenje sukoba nadlenosti moe se podnijeti po pravomoćnosti odluke suda, odnosno konačnosti odluke tijela izvrne vlasti ili odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela, koje je prvo odlučilo o svojoj nadlenosti.
(2) Zahtjev iz prethodnog stavka moe podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadlenosti nije mogla ostvariti svoje pravo, kao i svako od tijela zakonodavne, izvrne, odnosno sudbene vlasti između kojih je dolo do sukoba nadlenosti.
(3) Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja za odbijanje nadlenosti.
VII. POSTUPAK ZA UTVRÐIVANJE ODGOVORNOSTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 79.
(1) Zahtjev Zastupničkog doma Hrvatskoga dravnog sabora za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike sadri činjenični opis i pravnu naznaku te dokaze o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike Hrvatske stavlja na teret.
(2) Ustavni sud će pribaviti stajalite predsjednika Republike o zahtjevu Zastupničkog doma i omogućiti mu sudjelovanje u postupku.
Članak 80.
Ustavni sud će odlukom odbiti neosnovani zahtjev ili utvrditi odgovornost predsjednika Republike Hrvatske.
VIII. NADZOR NAD USTAVNOĆU PROGRAMA I DJELOVANJA POLITIČKIH STRANAKA
Članak 81.
Ustavni sud nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, te zabranjuje njihov rad ako utvrdi da su se za to stekli Ustavom i zakonom utvrđeni uvjeti.
Članak 82.
Ustavni sud zabranit će rad političke stranke ili njezina dijela kad utvrdi da njezin program, odnosno djelovanje nasilno ugroavaju demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.
Članak 83.
Zahtjev za zabranu rada političke stranke, odnosno njezina dijela mogu podnijeti predsjednik Republike Hrvatske, svaki dom Hrvatskoga dravnog sabora, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i Dravni odvjetnik Republike Hrvatske.
IX. NADZOR NAD USTAVNOĆU I ZAKONITOĆU IZBORA I DRAVNOG REFERENDUMA I IZBORNI SPOROVI
Članak 84.
Ustavni sud:
- nadzire ustavnost i zakonitost izbora,
- nadzire ustavnost i zakonitost dravnog referenduma,
- rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu albe na rjeenje nadlenog izbornog povjerenstva.
Članak 85.
Političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori, ovlateni su tijekom izbora, odnosno najkasnije do isteka roka od 30 dana od dana objavljivanja rezultata izbora, zatraiti od Ustavnog suda da u izvravanju nadzora nad ustavnoću i zakonitoću izbora poduzima odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu.
Članak 86.
Kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadlena tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, ponitit će sve ili pojedine izborne radnje i odluke, koje su prethodile takvoj povredi.
Članak 87.
(1) Postupak nadzora nad ustavnoću i zakonitoću izbora moe se pokrenuti u roku iz članka 85. ovoga Ustavnog zakona, računajući od dana objavljivanja rezultata izbora u »Narodnim novinama«.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći danom izlaska »Narodnih novina« iz tiska, s tim da je Ustavni sud ovlaten utvrditi i stvarni dan izlaska »Narodnih novina« iz tiska.
Članak 88.
(1) Političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo protiv rjeenja nadlenoga izbornog povjerenstva u zatiti izbornog prava podnijeti albu Ustavnom sudu (izborni spor).
(2) alba se podnosi Ustavnom sudu putem nadlenoga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rjeenje.
(3) Ustavni sud duan je donijeti odluku o albi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
(4) alba ne odgađa obavljanje izbornih radnji koje su propisane izbornim zakonom.
(5) Odluka Ustavnog suda u povodu albe isključuje pravo podnoenja ustavne tube.
Članak 89.
(1) U nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora i dravnog referenduma Ustavni sud odlučuje na sjednici.
(2) Rjeavanje izbornih sporova Ustavni sud provodi u vijeću sastavljenom od tri suca koje na prijedlog predsjednika Ustavnog suda imenuje Ustavni sud na sjednici.
Članak 90.
(1) Vijeće ispituje osporeni akt u onom dijelu koji se osporava time da se u pravilu ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj.
(2) Vijeće odlučuje na nejavnoj sjednici.
Članak 91.
(1) Vijeće moe donijeti odluku samo jednoglasno.
(2) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Ustavnog suda, predmet se dostavlja predsjedniku Ustavnog suda radi iznoenja na sjednicu Ustavnog suda i donoenja odluke.
Članak 92.
Ustavni sud će nadzirati ustavnost i zakonitost provođenja dravnog referenduma i poduzimati mjere odgovarajućom primjenom odredaba članka 84. do 92. ovoga Ustavnog zakona.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Članak 93.
Na dan stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona prestaju vaiti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91.) i odredbe Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94.) koje nisu usklađene s ovim Ustavnim zakonom ili su u suprotnosti s njime.
Članak 94.
Poslovnik Ustavnog suda uskladit će se s ovim Ustavnim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona.
Članak 95.
(1) Postupci u predmetima koji su započeti do stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona dovrit će se po odredbama ovoga Ustavnog zakona.
(2) Rokovi utvrđeni ovim Ustavnim zakonom počinju teći njegovim stupanjem na snagu.
Članak 96.
Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom proglaenja.
Klasa: 711-01/99-01/02 Zagreb, 24. rujna 1999.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRAVNOG SABORA
Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga dravnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.