Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
Na temelju odredbi članaka 34. stavka 9., 54. stavka 7., 56. stavka 4., 73. stavka 2., 76. stavka 6., 81. stavka 5., 91. stavka 6., članka 110. stavka 6., članka 115. i članka 177. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine« broj 65/2018), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća 25. rujna 2018. godine donosi
I. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom detaljnije propisuju sljedeće obaveze i uvjeti propisani Zakonom o tržištu kapitala:
1. organizacijski zahtjevi i pravila poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga, s obzirom na:
a. oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja o radu funkcije praćenje usklađenosti s relevantnim propisima
b. način vođenja, sadržaj i oblik evidencija i poslovne dokumentacije
c. obaveze u vezi zaštite imovine klijenata i kriterije kojima se investicijsko društvo obavezno voditi prilikom odabira trećih strana za deponiranje financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata
d. kriterije za utvrđivanje dodatnih poticaja, način i rokove vođenja evidencija i izvještavanje klijenata o dodatnim poticajima, manje nenovčane koristi koje se ne smatraju dodatnim poticajima kao i obaveze postupanja investicijskog društva vezano za utvrđivanje proračuna za istraživanje i vođenje računa za istraživanje
e. kriterije za utvrđivanje ciljnog tržišta i ostale obveze vezano za upravljanje proizvodima,
f. instrumente koji se ne mogu smatrati nekompleksnim financijskim instrumentima u smislu Zakona o tržištu kapitala.
2. pravila, postupci i kriteriji koji se odnose na politike primitaka u investicijskom društvu
3. kriteriji za utvrđivanje statusa značajnog investicijskog društva te ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora te odbora za imenovanja, primitke i rizike značajnog investicijskog društva
4. kriteriji za utvrđivanje malih i srednjih investicijskih društava na koje se ne odnosi obaveza održavanja zaštitnih slojeva kapitala.
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP)(SL 87, 31. 3. 2017.)
2. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.)
(2) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Delegirane uredbe Komisije (EU 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP).
(3) Ovim se Pravilnikom osigurava primjena sljedećih smjernica europskih nadzornih tijela a koje su u trenutku donošenja ovoga Pravilnika na snazi i primjenjuju se sukladno članku 2. stavku 4. Zakona:
1. Smjernice o zahtjevima za upravljanje proizvodima u skladu s Direktivom MiFID II (ESMA 35-43-620 HR; 05/02/2018, dalje: Smjernice o upravljanju proizvodima)
2. Smjernice o složenim dužničkim instrumentima i strukturiranim depozitima (ESMA/2015/1787 04/02/2016, dalje: Smjernice o kompleksnim investicijskim proizvodima)
3. Smjernice o dobrim politikama primitaka na temelju članka 74. stavka 3. i članka 75. stavka 2. Direktive 2013/36/EU i objavama na temelju članka 450. Uredbe (EU) br. 575/2013 (EBA/GL/2015/22 27/06/2016, dalje: Smjernice o politikama primitaka).
Definicije
Članak 3.
(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Zakon je Zakon o tržištu kapitala.
2. Hanfa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
3. Primici su svi oblici plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje investicijsko društvo, matična institucija ili povezana društva isplaćuju radniku u zamjenu za poslove koje taj radnik obavlja za investicijsko društvo, a koji uključuju:
– primitke na osnovi nesamostalnog rada – plaću, uključujući diskrecijske mirovinske pogodnosti,
– primitke na osnovi nesamostalnog rada – primitke u naravi i
– druge primitke.
Iznimno, primicima se ne smatraju plaćanja i pogodnosti kod kojih su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
– koji ne ovise o donošenju diskrecijske odluke,
– na koje pravo imaju svi radnici investicijskog društva te
– koji radnike investicijskog društva ne potiču na preuzimanje rizika (npr. kolektivne police osiguranja svih radnika).
Ukupni primici mogu se sastojati od fiksnih i varijabilnih primitaka. Za ispunjavanje zahtjeva iz ovoga Pravilnika iznos primitaka uzima se na bruto osnovi. Dividenda koju radnik prima u svojstvu dioničara investicijskog društva ne smatra se primitkom tog radnika.
4. Poslovna jedinica je poslovna jedinica kako je uređeno člankom 142. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
5. Varijabilni primici su primici koji ovise o uspješnosti radnika, poslovne jedinice i investicijskog društva ili o drugim ugovorenim kriterijima. U varijabilne primitke uključuje se i iznos otpremnine radniku u iznosu koji prelazi iznos utvrđen zakonom kojim se uređuju radni odnosi, diskrecijske mirovinske pogodnosti, bonusi za zadržavanje radnika, kompenzacija ili otkup ugovorne obveze na osnovi prestanka ugovornog odnosa s prethodnim poslodavcem, dugoročni planovi poticaja i svi ostali oblici primitaka koji nisu fiksni primici.
6. Fiksni primici su plaćanja ili pogodnosti radnicima koji ispunjavaju uvjete za njihovu dodjelu u skladu s ovim Pravilnikom.
7. Ukupni primici mogu se sastojati od fiksnih i varijabilnih primitaka.
8. Radnik u smislu ovoga Pravilnika je fizička osoba koja na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s investicijskim društvom obavlja određene poslove za investicijsko društvo. Radnikom se smatra i fizička osoba koja je na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s pružateljem usluga izravno uključena u pružanje usluga investicijskom društvu kad se radi o izdvajanju poslovnih procesa u smislu Zakona. U smislu ovoga Pravilnika radnikom se smatra i prokurist i član nadzornog odbora investicijskog društva.
9. Osoba koja preuzima rizik odnosno identificirani radnik je radnik čije profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti investicijskog društva, uključujući osobe koje su ovlaštene sklapati ugovore ili zauzimati rizične pozicije, odnosno donositi odluke koje utječu na izloženost investicijskog društva riziku, u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 604/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije (SL, L 167, 6. 6. 2014., u nastavku teksta: Delegirana uredba (EU) br. 604/2014).
10. Kontrolne funkcije su funkcija upravljanja rizicima, funkcija praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i funkcija unutarnje revizije.
11. Profil rizičnosti je mjera odnosno procjena svih rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo investicijsko društvo u svom poslovanju.
12. Diskrecijske mirovinske pogodnosti su varijabilni primici, a imaju značenje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013.
13. Odgoda primitaka je ugovorna odredba prema kojoj se varijabilni primici ne isplaćuju neposredno nakon proteka razdoblja procjene. Primici su odgođeni ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
prvo, ako primatelju primici nisu isplaćeni, odnosno ako mu nisu prenesena prava iz instrumenata;
drugo, ako je ugovorena odredba o malusu.
14. Razdoblje odgode je razdoblje tijekom kojega se isplaćuju odgođeni primici i tijekom kojega su neisplaćeni odgođeni primici podložni odredbi o malusu. Razdoblje odgode počinje isplatom dijela varijabilnih primitaka koji se ne odgađa ili prijenosom prava iz instrumenata koji nisu predmet odgode. Ako se odgađa cjelokupna isplata varijabilnog primitka, razdoblje odgode počinje danom utvrđivanja varijabilnog primitka. Razdoblje odgode završava isplatom posljednjeg dijela odgođenih varijabilnih primitaka ili posljednjim prijenosom prava iz instrumenata koji su predmet odgode.
15. Malus je ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da mu investicijsko društvo nije dužno isplatiti odnosno prenijeti prava nad dijelom odgođenih neisplaćenih varijabilnih primitaka ili nad cijelim odgođenim neisplaćenim varijabilnim primicima ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata investicijskog društva.
16. Povrat primitaka je ugovorna odredba prema kojoj se radnik obvezuje investicijskom društvu vratiti određeni iznos varijabilnih primitaka, bilo isplaćeni iznos bilo prava iz instrumenata, ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušavanja uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata investicijskog društva. Ova se odredba može ugovoriti na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.
17. Zadržavanje primitaka je ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da varijabilne primitke koji su mu isplaćeni u obliku instrumenata i za koje su mu prenesena prava iz tih instrumenata, ne smije prodati tijekom unaprijed ugovorenog razdoblja.
18. Razdoblje zadržavanja je razdoblje tijekom kojega radnik zadržava varijabilne primitke isplaćene u obliku instrumenata. Razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz instrumenata. Ako su predmet odgode primitaka instrumenti, razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz tih instrumenata za svaki odgođeni dio primitaka.
19. Razred primitaka je raspon od najnižeg do najvišeg iznosa primitaka u određenoj skupini radnika.
20. Uobičajeni paketi za radnike jesu dodatni oblici primitaka koje većina radnika može dobiti na osnovi unaprijed utvrđenih kriterija uključujući, primjerice, police osiguranja radnika, putne troškove i slične pogodnosti.
21. Dodaci su dodatne ili pomoćne isplate ili pogodnosti koje su dio fiksnih ili varijabilnih primitaka.
22. Bonusi za zadržavanje radnika su varijabilni primici koji se dodjeljuju pod uvjetom da radnici ostanu u radnom odnosu s investicijskim društvom tijekom unaprijed određenog razdoblja te se ne zasnivaju na ocjeni uspješnosti. Njima se može koristiti tijekom restrukturiranja, likvidacije, stečaja, sanacije ili promjene u kontroli nad poslovanjem investicijskog društva.
23. Zajamčeni varijabilni primici su varijabilni primici koji se iznimno mogu dodijeliti pri zapošljavanju novog radnika, i to samo za prvu godinu rada tog radnika, te mogu biti u obliku zajamčenog bonusa, bonusa dobrodošlice, bonusa pri zapošljavanju i minimalnog bonusa.
24. Otpremnine su isplate povezane s prestankom ugovora o radu kako je propisano zakonom koji uređuje radne odnose, odnosno zakonom koji uređuje obvezne odnose, uključujući i isplate povezane s prestankom ugovora o radu na temelju kojeg je zasnovan radni odnos između člana uprave i investicijskog društva. Redovne isplate primitaka tijekom otkaznog roka ne smatraju se otpremninama.
25. Maksimalni iznos varijabilnih primitaka je najveći iznos varijabilnih primitaka koji se može dodijeliti u procesu dodjele koji je uspostavljen na razini investicijskog društva ili na razini poslovne jedinice investicijskog društva.
26. Razdoblje procjene jest razdoblje za koje se procjenjuje i mjeri uspješnost radnika, poslovne jedinice i investicijskog društva za potrebe utvrđivanja varijabilnih primitaka radnika.
27. Primici dodijeljeni na temelju višegodišnjeg razdoblja procjene su primici dodijeljeni na osnovi procjene uspješnosti koja se ne obavlja svake godine.
28. Utvrđivanje varijabilnih primitaka je određivanje iznosa varijabilnih primitaka za pojedine radnike.
29. Dodjela je odobrenje varijabilnih primitaka za određeno razdoblje procjene uspješnosti neovisno o stvarnom trenutku isplate dodijeljenog iznosa.
30. Neodgođene isplate su isplate koje se provode neposredno po proteku razdoblja procjene.
(2) Ostali pojmovi upotrijebljeni u ovome Pravilniku imaju isto značenje kao u Zakonu.
Opseg primjene
Članak 4.
(1) Odredbe članaka 5. do 32. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na kreditne institucije koje obavljaju investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluga i društva za upravljanje koja pružaju investicijske usluge upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. Zakona u dijelu u kojem obavljaju navedene usluge i aktivnosti.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na kreditne institucije koje obavljaju investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge, ne primjenjuju se odredbe članaka 15. do 17. ovoga Pravilnika.
(3) Odredbe članaka 33. do 41. ovoga Pravilnika primjenjuju se na sva investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su od Hanfe dobila odobrenje za rad, na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi. Na odgovarajući način te se odredbe primjenjuju i na podružnice investicijskih društava iz trećih država koje su od Hanfe dobile odobrenje za rad.
II. ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI I PRAVILA POSLOVNOG PONAŠANJA
Izvještaj funkcije praćenja usklađenosti
Članak 5.
(1) Funkcija praćenja usklađenosti dužna je u skladu s odredbama članka 22. stavka 2. točke c. Uredbe (EU) br. 2017/565 izraditi i dostaviti upravi investicijskog društva i nadzornom odboru, kada je to primjenjivo, najmanje jednom godišnje izvještaj o radu funkcije usklađenosti, u obliku i rokovima propisanima internim aktima investicijskog društva a u skladu s ovim člankom.
(2) Izvještaj o radu funkcije praćenja usklađenosti iz stavka 1. ovoga članka sadržava najmanje:
1. izvještaj o ostvarivanju godišnjeg plana rada
2. popis obavljenih planiranih i izvanrednih poslova
3. popis planiranih, a neizvršenih poslova i razloge neizvršenja plana
4. sažetak najvažnijih činjenica utvrđenih u obavljenim kontrolama, revizijama i/ili ostalim poslovima
5. izvještaj o izvršenju prijedloga, preporuka i mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti te nedostataka i slabosti utvrđenih tijekom kontrola i razloge njihova neizvršenja
6. izvještaj o primjerenosti funkcioniranja sustava rješavanja pritužbi te značajnijim pritužbama koje mogu ukazivati na materijalan rizik neusklađenosti
7. izvještaj o sustavu upravljanja proizvodima, kada je primjenjivo i u primjenjivom opsegu
8. izvještaj o reviziji kvalifikacija ovlaštenih osoba prema Pravilniku o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima, kada je revizija dodijeljena funkciji usklađenosti i
9. opću ocjenu usklađenosti investicijskog društva s obvezama propisanim Zakonom, Uredbom (EU) br. 569/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima koje na temelju njih donosi Hanfa.
(3) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka potpisuje osoba odgovorna za rad funkcije praćenja usklađenosti u investicijskom društvu.
(4) Investicijsko društvo dužno je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Hanfi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(5) Izvještaj funkcije praćenja usklađenosti kreditne institucije i društva za upravljanje koje ima odobrenje za pružanje usluga iz članka 5. Zakona, osim sadržaja koji je propisan posebnim propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje kreditnih institucija odnosno društava za upravljanje, obavezno uključuje i onaj sadržaj iz stavka 2. ovoga članka koji se odnosi na rad funkcije usklađenosti u opsegu zaduženja iz članka 54. stavka 1. Zakona.
1. Način vođenja, sadržaj i oblik evidencija o investicijskim uslugama i aktivnostima i pomoćnim uslugama
Općenite obaveze vezane za vođenje evidencija
Članak 6.
(1) Evidencije o investicijskim uslugama i aktivnostima i pomoćnim uslugama investicijsko društvo dužno je voditi u skladu s člancima 75. i 76. Zakona, člancima 72. do 76. Uredbe (EU) br. 2017/565 i ovim Pravilnikom.
(2) Investicijsko društvo dužno je sve evidencije i politike i postupke koje je obavezno usvojiti ili donijeti u skladu sa Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/214 i Uredbom (EU) br. 596/2014 ili provedbenim aktima za te propise čuvati u pisanom obliku, na mediju koji ispunjava uvjete iz članka 72. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(3) Prilogom I Uredbe (EU) 2017/565 propisane su minimalne evidencije koje je investicijsko društvo dužno voditi u skladu s ovim člankom.
(4) Popisom evidencija iz stavka 3. ovoga članka ne dovode se u pitanje druge obaveze o vođenju evidencija koje proizlaze iz drugih relevantnih propisa.
(5) U skladu s odredbom članka 72. Uredbe (EU) br. 2017/565 Hanfa može investicijskom društvu naložiti vođenje dodatnih evidencija, razmjerno opsegu i vrsti poslova koje investicijsko društvo obavlja.
(6) Odredbe Zakona i Pravilnika o vođenju evidencija o nalozima i transakcijama odnose se i na transakcije financiranja vrijednosnih papira u kojima sudjeluje investicijsko društvo.
(7) Za sve podatke i dokumentaciju investicijsko društvo dužno je osigurati pričuvnu pohranu kopije istih na udaljenoj lokaciji, temeljem vlastite procjene rizika, u skladu sa Smjernicama Hanfe za primjereno upravljanje rizicima informacijskim sustavima subjekata nadzora.
Telefonska i elektronička komunikacija
Članak 7.
(1) Snimke telefonskih razgovora i sadržaj elektroničke komunikacije koje je investicijsko društvo dužno čuvati u skladu s člankom 77. Zakona odnose se na izvorne zapise istih, a obuhvaćaju i snimke internih telefonskih razgovora i sadržaj elektroničke komunikacije koja se odvija unutar društva, a koja se odnosi na postupanje s nalozima i transakcijama.
(2) Iznimno, zahtjev za snimanjem interne komunikacije ne odnosi se na komunikaciju povezanu isključivo sa pozadinskim poslovima u investicijskom društvu.
(3) Vođenje evidencija telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije smatra se ključnom operativnom funkcijom u smislu članka 59. Zakona.
(4) Investicijsko društvo može predvidjeti mogućnost uporabe mobilnih telefona u svrhu aktivnosti koje se odnose na postupanje s nalogom klijenta ili trgovanje za vlastiti račun, samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. društvo je poduzelo sve razumne korake kako bi relevantne osobe spriječilo odnosno onemogućilo da se telefonska ili elektronička komunikacija koju je potrebno snimiti odnosno evidentirati u skladu s člankom 77. Zakona odvija putem uređaja putem kojih društvo ne može snimiti ili kopirati predmetnu komunikaciju,
2. ako su uporaba mobilnih telefona i zahtjevi vezani za uporabu mobilnih telefona izričito predviđeni politikom iz članka 79. Zakona, uključujući odredbe o postupanju u slučaju prekida radnog odnosa relevantne osobe ili gubitka ili krađe uređaja,
3. ako je osigurano da se podaci koji se snimaju čuvaju u Zakonom propisanom roku te ako je osigurana trenutna dostupnost zapisa.
Kontrola i praćenje telefonske i elektroničke komunikacije
Članak 8.
(1) Investicijsko društvo dužno je u skladu sa člankom 76. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 79. stavkom 1. Zakona ustrojiti mehanizme koji će osigurati praćenje snimanja odnosno evidentiranja transakcija i naloga, uključujući telefonsku i elektroničku komunikaciju.
(2) Mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka trebaju biti primjereni prirodi, veličini i kompleksnosti poslovanja investicijskog društva, što je investicijsko društvo na zahtjev Hanfe dužno dokazati.
(3) Mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka uključuju provjeru ispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom, Uredbom (EU) br. 2017/565 i ovim Pravilnikom na redovitoj i ad hoc osnovi, posebno uzimajući u obzir sljedeće rizike:
1. rizik nepoštivanja odredbi relevantnih propisa o zabrani zlouporabe tržišta,
2. rizik postupanja koje nije u najboljem interesu klijenta prilikom zaprimanja i prijenosa naloga, izvršavanja naloga za račun klijenta ili trgovanja za vlastiti račun,
3. drugi povezani rizik koji je kao takav prepoznat od strane kontrolnih funkcija društva ili vanjskog revizora.
(4) Kriteriji koje je potrebno uzeti u obzir prilikom odlučivanja o intenzitetu i učestalosti praćenja telefonske i elektroničke komunikacije obuhvaćaju, ali se ne ograničavaju na sljedeće:
1. volumen i učestalost trgovanja za vlastiti račun
2. volumen, učestalost i karakteristike naloga klijenata zadanih putem telefona ili elektroničke komunikacije
3. karakteristike klijenata
4. financijske instrumente i usluge koje se nude klijentima
5. trenutni tržišni uvjeti koji se odnose na određene financijske instrumente.
(5) Kontrola i praćenje telefonske i elektroničke komunikacije u skladu s ovim člankom obavezno obuhvaća:
1. procjenu usklađenosti s politikama i postupcima ustrojenima u skladu sa člankom 76. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 79. Zakona,
2. procjenu adekvatnosti politika i postupaka ustrojenih u skladu sa člankom 76. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 79. Zakona,
3. procjenu jesu li evidencije pohranjene na način da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 72. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/565, a posebno jesu li evidencije trenutačno dostupne i omogućavaju li iste točnu rekonstrukciju svake ključne faze obrade transakcije.
(6) Internim aktima investicijskog društva kontrola i praćenje telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije dodjeljuje se nekoj od kontrolnih funkcija koje su ustrojene sukladno zahtjevima iz Zakona i Uredbe (EU) br. 2017/565.
(7) O provedenim kontrolama iz ovoga članka kontrolna funkcija iz stavka 6. ovoga članka sastavlja najmanje godišnji izvještaj o provedenim kontrolama i procjenama iz stavka 5. ovoga članka koji se dostavlja upravljačkom tijelu najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Internim aktima investicijskog društva može se propisati i češće izvještavanje upravljačkog tijela.
(8) U sklopu nadzornih mjera Hanfa može investicijskom društvu naložiti i češću izradu izvještaja iz stavka 7. ovoga članka, ako smatra da je to potrebno s obzirom na utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti.
2. Zaštita imovine klijenata
Zajedničke odredbe o zaštiti imovine klijenata
Članak 9.
(1) U svrhu zaštite prava klijenata, s financijskim instrumentima i novčanim sredstvima koja pripadaju klijentima, investicijsko društvo je dužno postupati u skladu s odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.
(2) Investicijsko društvo dužno je sva novčana sredstva ili financijske instrumente koje primi, drži ili isplaćuje odnosno isporučuje klijentima ili za račun klijenata, a to je vezano uz investicijske ili pomoćne usluge i aktivnosti koje pruža klijentima, tretirati kao imovinu klijenata, osim ako je odredbama ovoga Pravilnika propisano drugačije.
(3) Investicijsko društvo dužno je organizacijski se ustrojiti na način kojim se rizik od zlouporabe imovine klijenata, prijevare, neadekvatnog administriranja, neprimjerenog vođenja evidencija ili nemara, a što može rezultirati gubitkom ili umanjenjem vrijednosti imovine klijenata ili gubitkom ili smanjenjem prava u svezi s imovinom klijenata, svodi na najmanju moguću mjeru.
(4) Unutarnjim kontrolama investicijskog društva mora se osigurati adekvatna kontrola prijenosa imovine, što u pravilu znači da svaku instrukciju za prijenos imovine klijenta trećoj strani u smislu ovoga Pravilnika, kada je to moguće, moraju provesti dvije osobe s odgovarajućim ovlaštenjima, od kojih jedna unosi instrukciju, a druga je odobrava, odnosno potvrđuje. U slučaju kada je unos instrukcije automatiziran, nužno je da istu potvrdi osoba s odgovarajućim ovlaštenjima odnosno da se na drugi odgovarajući način osigura uspostava kontrolnih mehanizama procesuiranja instrukcije.
(5) Investicijsko društvo koje drži imovinu klijenata dužno je imenovati jednu osobu koja ima dovoljno znanja i stručnosti u vezi s pitanjima zaštite imovine klijenata, te joj dodijeliti sljedeće ovlasti i nadležnosti za pitanja u vezi s poštivanjem obaveza društva u pogledu zaštite imovine klijenta:
1. obavljanje nadzora nad operativnom usklađenošću investicijskog društva s odredbama članaka 80. i 81. Zakona i ovoga Pravilnika u dijelu zaštite imovine klijenata (članci 9. do 21. ovoga Pravilnika),
2. izvještavanje uprave investicijskog društva i Hanfe u svezi s nadzorom iz točke 1. ovoga stavka, u roku iz članka 5. stavka 6. ovoga Pravilnika.
(6) Osoba kojoj su dodijeljene ovlasti i nadležnosti iz stavka 5. ovoga članka može biti posvećena samo toj zadaći ili izvršavati navedena zaduženja uz druga zaduženja koja ima u investicijskom društvu, ako investicijsko društvo može osigurati učinkovito izvršavanje zaduženja iz stavka 5. ovoga članka te potpunu usklađenost sa Zakonom i ovim Pravilnikom. Investicijsko društvo dužno je bez odgode Hanfi dostaviti podatke o osobi iz stavka 5. ovoga članka, kao i o svim naknadnim promjenama.
(7) Izvještaj iz stavka 5. točke 2. ovoga članka obavezno sadrži kratak opis primijenjenih mjera za zaštitu imovine klijenata u odnosu na svaki pojedini primjenjivi zahtjev iz članaka 9. do 21. ovoga Pravilnika, opću ocjenu primjerenosti primijenjenih mjera, eventualne uočene nedostatke i preporuke za uklanjanje uočenih nedostataka.
Članak 10.
(1) Kada investicijsko društvo u svezi pružanja investicijskih ili pomoćnih usluga i aktivnosti drži imovinu klijenata, dužno je posebice:
1. u internim evidencijama voditi analitiku imovine klijenata po svakom klijentu posebno na način koji omogućava u svakom trenutku, bez odgode, razlučivanje imovine jednog klijenta od imovine ostalih klijenata i imovine samog investicijskog društva te redovito i točno ažurirati te evidencije;
2. ako se imovina klijenata namjerava držati, odnosno pohraniti zbirno:
a. ako se radi o držanju novčanih sredstava klijenata, o tome prethodno izvijestiti klijenta, a malog ulagatelja dodatno izričito upozoriti na rizike i značenje zbirnog držanja imovine.
b. ako se radi o držanju financijskih instrumenata klijenta, potrebno je ishoditi izričitu suglasnost klijenta, a malog ulagatelja prethodno izričito upozoriti na rizike i značenje zbirnog držanja imovine.
Upozorenja i suglasnosti iz podtočaka a. i b. ove točke mogu biti sastavni dio ugovora i/ili općih uvjeta ugovora;
3. voditi računa o tome da se imovina klijenta može prenijeti trećoj strani kojoj se prema odredbama ovoga Pravilnika može prenijeti, isključivo temeljem instrukcije klijenta dane na prethodno ugovoren način. Postupanje investicijskog društva u skladu s ugovorom o pružanju investicijskih i/ili pomoćnih usluga smatrat će se postupanjem u skladu s instrukcijom klijenta da imovinu pohrani na račune kod treće strane;
4. u svrhu procjene je li treća strana adekvatna za pohranu imovine klijenata, poduzimati odgovarajuće i kontinuirane procjene rizika koji iz tog proizlaze. Kada su treća strana i investicijsko društvo dio iste grupe, klijentu se treba navesti naziv te treće strane, kao i u svakom slučaju kad klijent to zatraži. Činjenica da je treća strana dio iste grupe kao i investicijsko društvo nema utjecaja na obvezu investicijskog društva da procijeni adekvatnost iste za pohranu imovine klijenata;
5. poduzimati potrebne mjere kojima će se osigurati da je imovina klijenata pohranjena kod treće strane odvojena od imovine investicijskog društva i trećih osoba, na način da se isti vode na odvojenim računima kod treće strane ili da se na drugi način osigura ista razina zaštite, u skladu s odredbama članaka 13. do 16. ovoga Pravilnika;
6. redovno usklađivati interne evidencije iz točke 1. ovoga stavka s računima i evidencijama trećih strana koje drže predmetnu imovinu klijenata. Predmetna usklađenja za svu imovinu klijenata investicijsko društvo mora provoditi po svakoj promjeni na računu, a najmanje jednom mjesečno, o čemu je dužno voditi evidencije svaki puta kada provede predmetno usklađivanje.
(2) Svaku nemogućnost usklađenja evidencija u rokovima i na način propisan stavkom 1. točkom 6. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je riješiti u najkraćem roku. O razlozima nemogućnosti usklađenja, načinu i rokovima rješavanja investicijsko društvo dužno je voditi evidencije.
(3) Investicijsko društvo koje drži imovinu klijenta dužno je u skladu s člankom 88. Zakona klijentu ili potencijalnim klijentu pravodobno, prije pružanja investicijske ili pomoćne usluge dostaviti sve primjenjive podatke iz članka 49. Uredbe (EU) 2017/565, uključujući podatak o tome isplaćuju li se, kome i pod kojim uvjetima kamate na iznos novčanih sredstava klijenata uplaćenih na račune kod institucija iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(4) Evidencije iz stavka 1. točke 6. ovoga članka sadržavaju minimalno sljedeće informacije: informaciju o tome tko je proveo usklađivanje, naznake računa koji su predmet usklađivanja u internoj evidenciji i u evidenciji koju vodi treća stana.
Članak 11.
(1) Investicijsko društvo imovinu klijenta može držati odnosno pohraniti kod treće strane u trećoj zemlji ako mjerodavni propisi treće zemlje u kojoj se imovina klijenta drži onemogućuju investicijsko društvo da ispunjava svoje obaveze iz članka 80. stavka 4. točaka 4. i 5. Zakona, jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. držanje odnosno pohrana imovine klijenta kod takvog subjekta nužno je za obavljanje investicijske ili pomoćne usluge
2. u internim evidencijama investicijskog društva jasno je razlučena imovina klijenta od imovine drugih klijenata i imovine investicijskog društva, kako je propisano člankom 10. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika,
3. klijent je o okolnostima držanja odnosno pohrane imovine kod takvih trećih strana prethodno obaviješten i na to je pristao, što potvrđuje svojim potpisom.
4. ako se radi o malom ulagatelju, prethodna obavijest iz točke 3. ovoga stavka sadrži izričito upozorenje na rizike i značenje držanja imovine kod takve treće strane.
(2) Investicijsko društvo koje imovinu klijenta drži u skladu sa stavkom 1. ovoga članka dužno je klijenta izričito upozoriti na okolnost da imovina klijenta nije zaštićena na način i u opsegu propisanom Zakonom i ovim Pravilnikom.
(3) Kada investicijsko društvo prema zahtjevima prava treće zemlje u smislu članka 80. stavka 6. Zakona ugovori zalog, teret ili pravo prijeboja nad financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kojima se omogućuje da treća osoba raspolaže financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kako bi se naplatili dugovi koji se ne odnose na klijenta ili pružanje usluga klijentu, dužno je o tome obavijestiti klijente navodeći im rizike povezane s tim aranžmanima.
(4) Ako je društvo ugovori zalog, teret ili pravo prijeboja nad financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta, ili ako je društvo obaviješteno da su isti ugovoreni, oni se evidentiraju u ugovorima klijenta i vlastitim računima društva kako bi status vlasništva imovine klijenta bio jasan, npr. u slučaju nesolventnosti.
(5) Odredbe stavka 5. posebno se odnose na terete ili prava prijeboja nad financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta.
Zaštita financijskih instrumenata klijenata
Članak 12.
(1) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, financijski instrumenti klijenata su svi oni financijski instrumenti koje u sklopu pružanja investicijskih ili pomoćnih usluga investicijsko društvo primi, drži ili njima upravlja za račun klijenata.
(2) Pri odabiru treće strane na čijim će računima pohraniti financijske instrumente koje drži za klijente kao i pri odabiru aranžmana za držanje i pohranu financijskih instrumenata klijenata, investicijsko društvo je dužno stručno i s dužnom pažnjom:
1. voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu treće strane,
2. voditi računa o zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama koji se odnose na držanje financijskih instrumenata, a koji mogu negativno utjecati na prava klijenata, te
3. periodički, a najmanje jednom godišnje, preispitivati odabir treće strane i navedenih aranžmana i rizika koji iz toga proizlaze, o čemu treba postojati evidencija.
(3) Treća strana u smislu odredbi ovoga Pravilnika može, ovisno o okolnostima, biti:
1. burza, uređeno tržište, klirinško društvo, drugo investicijsko društvo, druga ugovorna strana u OTC transakciji, društvo za upravljanje koje vodi registar udjela;
2. skrbnik (banka sa sjedištem u trećoj državi čije aktivnosti podliježu posebnim propisima i nadzoru, kreditna institucija ili investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima dozvolu za obavljanje pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. Zakona ili kreditna institucija ili investicijsko društvo iz države članice koja ima dozvolu za obavljanje poslova skrbništva).
(4) Kada investicijsko društvo namjerava pohraniti financijske instrumente klijenata kod treće strane, dužno je financijske instrumente klijenata deponirati samo kod treće osobe u nadležnosti države u kojoj deponiranje financijskih instrumenata za račun druge osobe podliježe posebnom propisu i nadzoru, isključivo kod treće osobe koja podliježe tom posebnom propisu i nadzoru, uključujući i situacije u kojima ta treća osoba delegira bilo koju od svojih funkcija u vezi držanja i pohrane financijskih instrumenata drugoj trećoj osobi.
(5) Investicijsko društvo može pohraniti financijske instrumente koje drži za klijente kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata za račun druge osobe nisu regulirani samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta, uključujući i situacije u kojima treća osoba delegira bilo koju od svojih funkcija u vezi držanja i pohrane financijskih instrumenata drugoj trećoj osobi:
1. vrsta financijskog instrumenta ili investicijske usluge povezane s navedenim instrumentom zahtijevaju da ih se pohrani kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata ne podliježu posebnim propisima i nadzoru, ili
2. kada se financijski instrumenti drže za račun profesionalnog ulagatelja, a on pisanim putem zahtijeva od investicijskog društva pohranu svojih financijskih instrumenata kod treće strane u trećoj državi u kojoj držanje i pohrana financijskih instrumenata ne podliježu posebnim propisima i nadzoru.
(6) Kad se financijski instrumenti klijenata pohranjuju kod treće strane, u općim uvjetima ugovora ili ugovoru investicijskog društva s klijentom mora biti jasno istaknut opseg odgovornosti investicijskog društva u slučaju insolventnosti treće strane, uključujući i odgovornost investicijskog društva za odabir treće strane.
(7) Investicijsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti Hanfu o svakom saznanju o nastupanju okolnosti iz stavka 6. ovoga članka, uz obavijest o tome namjerava li nadoknaditi klijentima sve, dio gubitka ili uopće ne namjerava nadoknaditi gubitak do kojeg je došlo uslijed nastupanja okolnosti iz stavka 6. ovoga članka, te o kojim se iznosima odnosno vrijednosti imovine klijenata u navedenom slučaju radi.
(8) Kada je u smislu ovoga Pravilnika treća strana društvo za upravljanje koje vodi registar udjela, na vođenje registra udjela primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje UCITS fondova odnosno alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje.
Evidencije o financijskim instrumentima klijenata
Članak 13.
(1) Financijski instrumenti klijenata pohranjeni kod investicijskog društva ili kod treće strane vode se u pravilu u ime društva, a za račun klijenta ili klijenata.
(2) Iznimno, financijski instrumenti klijenata pohranjenih kod treće strane, mogu se voditi i na ime:
1. treće strane, ali samo ako se radi o financijskim instrumentima koji su predmet nacionalnog zakonodavstva treće države, a investicijsko društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način registracije financijskih instrumenata u najboljem interesu klijenata ili ako se registracija ne može provesti na drugi način radi nacionalnog zakonodavstva ili priznatih tržišnih praksa, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 11. ovoga Pravilnika,
2. investicijskog društva, ali samo ako se radi o financijskim instrumentima koji su predmet nacionalnog zakonodavstva treće države, a investicijsko društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način registracije financijskih instrumenata u najboljem interesu klijenata ili ako se registracija ne može provesti na drugi način radi nacionalnog zakonodavstva ili priznatih tržišnih praksa, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 11. ovoga Pravilnika.
Ugovor o pohrani financijskih instrumenata
Članak 14.
(1) Prije nego što investicijsko društvo kod treće strane u svoje ime, a za račun klijenta/klijenata pohrani financijske instrumente klijenata, mora s trećom stranom ugovoriti sljedeće, odnosno osigurati:
1. da sve financijske instrumente na tim računima drži investicijsko društvo kao povjerenik, i da treća strana ne smije taj račun spajati s drugim otvorenim računima koje vodi, te da neće koristiti pravo prijeboja i/ili zaloga u odnosu na financijske instrumente na tom računu u odnosu na potraživanja bilo koje osobe, osim:
a. do iznosa troškova vođenja, administriranja i pohrane financijskih instrumenata na računu,
b. kada klijent investicijskog društva ne osigura financijske instrumente potrebne za namiru,
c. kada se financijski instrumenti klijenata drže izvan Republike Hrvatske, pod uvjetom da:
i. je postojanje takvog prava nužno sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili je nužan uvjet za sudjelovanje na lokalnom tržištu,
ii. investicijsko društvo je poduzelo sve korake iz članka 11. ovoga Pravilnika.
2. da će treća strana označiti taj račun u svojim evidencijama na način da je jasno vidljivo da navedeni financijski instrumenti nisu vlasništvo investicijskog društva,
3. da treća strana ne smije povući financijske instrumente klijenata s računa, osim u svrhu isporuke investicijskom društvu ili na temelju instrukcije investicijskog društva,
4. da će treća strana financijske instrumente klijenata držati odvojeno od svojih vlastitih financijskih instrumenata,
5. doseg odgovornosti treće strane u slučaju da treća strana nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze,
6. način vođenja evidencija o financijskim instrumentima klijenata,
7. uvjete i način primanja/isplate dividende, kamata i drugih prava koja po osnovi financijskog instrumenta pripadaju klijentima,
8. postupanje s korporativnim akcijama,
9. detaljno opisane procedure i autorizacije za davanje instrukcija trećoj strani i primanje instrukcija od treće strane.
(2) Investicijsko društvo je kao dio poslovne dokumentacije dužno sačuvati i na zahtjev Hanfe dostaviti primjerak ugovora iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O uvjetima ugovora iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je na trajnom mediju izvijestiti klijenta čije financijske instrumente drži, ako to klijent zatraži.
Zaštita novčanih sredstava klijenta
Članak 15.
(1) Investicijsko društvo dužno je primati uplate ili po primitku novčanih sredstava klijenata proslijediti ih bez odgode na račun ili račune otvorene u tu svrhu kod bilo kojeg od sljedećih subjekata:
1. središnje banke,
2. kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici,
3. banke sa sjedištem u trećoj državi s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela,
4. kvalificiranog novčanog fonda.
(2) Kad investicijsko društvo ne polaže novac na račun otvoren u tu svrhu kod središnje banke, dužno je, pri odabiru, imenovanju i redovitoj provjeri subjekta iz stavka 1. ovoga članka, kao i pri odabiru aranžmana za držanje navedenih sredstava stručno i s dužnom pažnjom:
1. voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu navedenih institucija, imajući u vidu kako bi u tom slučaju bila zaštićena prava klijenata,
2. voditi računa o svim zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama u svezi s držanjem novčanih sredstava klijenata, a koji mogu negativno utjecati na prava klijenata, te
3. potrebu za diverzifikacijom tih sredstava smatrati dijelom svoje pažnje dobrog stručnjaka kod odabira treće strane.
(3) Investicijsko društvo dužno je periodički, a najmanje jednom godišnje, preispitivati odabir institucija iz stavka 1. ovoga članka i ugovorenih aranžmana koji se odnose na držanje novčanih sredstava klijenata, a koji mogu naštetiti interesima klijenata.
(4) Investicijsko društvo dužno je u sklopu općih informacija koje se daju klijentima sukladno navesti naziv institucije/institucija i broj/brojeve računa na koje se novčana sredstva klijenata polažu.
(5) Ako je investicijsko društvo klijentu dužno isplatiti novac (uključujući eventualne kamate), mora, ako nije drugačije s klijentom ugovoreno, bez nepotrebnog odlaganja, u pravilu unutar jednog radnog dana od kad je klijent dao nalog za isplatu, pun iznos doznačiti na račun klijenta ili na drugi račun, temeljem instrukcije klijenta dane na prethodno ugovoren način.
(6) Prije nego se novčana sredstva polože kod institucije iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je od iste ishoditi u pisanom obliku:
1. potvrdu o tome da se sva novčana sredstva klijenata drže na računu investicijskog društva koji se vodi u ime investicijskog društva a za račun klijenata i da institucija kod koje su novčana sredstva klijenata položena nema pravo spajanja tog računa s drugim računima ili pravo prijeboja u odnosu na novčana sredstva položena na tom računu u odnosu na bilo koji iznos koji toj instituciji duguje bilo koja osoba (uključujući investicijsko društvo i klijente), osim:
a. do iznosa troškova vođenja, administriranja i pohrane novčanih sredstava na tom računu, kada klijent investicijskog društva ne osigura sredstva potrebna za namiru,
b. kada se novčana sredstva klijenata drže izvan Republike Hrvatske, pod uvjetom da:
i. je postojanje takvog prava nužno sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili je nužan uvjet za sudjelovanje na lokalnom tržištu,
ii. investicijsko društvo je poduzelo sve razumne korake da utvrdi da je takav način držanja novčanih sredstava u najboljem interesu klijenata.
2. potvrdu o tome da je iz oznake računa ili na drugi način jasno vidljivo da se radi o novčanim sredstvima klijenata i da ista ne pripadaju investicijskom društvu;
3. propisane procedure i ovlaštenja za davanje i primanje instrukcija za prijenos novčanih sredstava.
(7) U smislu definicije kvalificiranog novčanog fonda iz članka 3. točke 50. Zakona, instrument tržišta novca smatrat će se instrumentom visoke kvalitete ako investicijsko društvo ili društvo za upravljanje provodi vlastitu dokumentiranu procjenu kreditne kvalitete instrumenta tržišta novca koja mu omogućuje da taj instrument smatra instrumentom visoke kvalitete. Ako je jedna ili više agencija za kreditni rejting registriranih pri ESMA-i i pod nadzorom ESMA-e ocijenila rejting tog instrumenta, u internoj procjeni investicijskog društva ili društva za upravljanje trebalo bi se, među ostalim, uzeti u obzir i te kreditne rejtinge.
(8) Investicijsko društvo novčana sredstva klijenta može ulagati u kvalificirani novčani fond jedino uz izričitu pisanu suglasnost klijenta.
(9) Prije pribavljanja suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je klijenta upozoriti na činjenicu da se novčana sredstva položena u kvalificirani novčani fond ne drže u skladu sa zahtjevima za zaštitu novčanih sredstava klijenata koja su propisana Zakonom i ovim Pravilnikom.
Diverzifikacija novčanih sredstava klijenata
Članak 16.
(1) Iznos novčanih sredstava klijenata deponiranih kod jednog ili više subjekata iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika koji je dio iste grupe kao i investicijsko društvo ne smije prelaziti 20% ukupnih novčanih sredstava klijenata koje drži investicijsko društvo.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo nije dužno pridržavati se ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ako može dokazati da s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja investicijskog društva, sigurnost subjekta kod kojih se novčana sredstva drže i veličinu salda novčanih sredstava klijenata koje investicijsko društvo drži, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije proporcionalan.
(3) Investicijsko društvo dužno je redovito preispitivati procjenu izvršenu u skladu sa stavkom 2. ovoga članka te prvobitne i revidirane procjene dostavljati Hanfi u sklopu izvještaja o operativnoj usklađenosti iz članka 9. stavka 5. točke 2. ovoga Pravilnika.
Dnevni obračuni
Članak 17.
(1) Investicijsko društvo dužno je na dnevnoj razini osigurati da iznos novčanih sredstava klijenata koji je pohranjen kod institucija iz članka 15. stavka 1. ovoga članka bude minimalno jednak iznosu novčanih sredstava klijenata koji je evidentiran u internim evidencijama investicijskog društva. Navedeni iznosi se usklađuju kroz dnevne obračune koji se moraju provesti do kraja sljedećeg radnog dana u odnosu na dan za koji se obračun radi.
(2) U slučaju da se dnevnim obračunom utvrdi da je iznos novčanih sredstava klijenata koji je pohranjen kod institucija iz članka 15. stavka 1. manji od iznosa novčanih sredstava klijenata koji je evidentiran u internim evidencijama društva, a izgledno je da je utvrđena razlika posljedica pogrešnih ili nepotpunih evidencija investicijskog društva, investicijsko društvo mora u roku iz stavka 1. ovoga članka osigurati dodatna novčana sredstva i položiti ih kod institucija iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Investicijsko društvo dužno je Hanfu izvijestiti o nemogućnosti izvršenja dnevne usklade evidencija iz stavka 1. ovoga članka ili o nemogućnosti osiguranja sredstava iz stavka 2. ovoga članka najkasnije sljedeći radni dan od dana nastanka okolnosti iz ovoga stavka.
(4) Investicijsko društvo može držati dodatna (vlastita) sredstva na računima na kojima su pohranjena novčana sredstva klijenata kada procijeni da je isto potrebno radi zaštite imovine klijenata, pri čemu takva procjena mora biti sastavljena u pisanom obliku, a o čemu je dužno na dnevnoj razini voditi evidencije.
Korištenje financijskih instrumenata klijenta
Članak 18.
(1) Investicijsko društvo ne smije sklapati ugovore o transakcijama financiranja vrijednosnih papira za financijske instrumente koje drže za račun klijenta ili se na drugi način koristiti takvim financijskim instrumentima za vlastiti račun ili za račun bilo koje druge osobe ili drugog klijenta investicijskog društva, osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. klijent je dao izričitu prethodnu suglasnost za korištenje financijskih instrumenata pod točno određenim uvjetima, što potvrđuje potpisom ili drugim istovjetnim mehanizmom,
2. uporaba financijskih instrumenata ograničena je na točno određene uvjete, s kojima se klijent usuglasio.
(2) Investicijsko društvo ne smije koristiti financijske instrumente klijenata koje drži na zbirnom računu kod treće strane za sklapanje transakcija kojima se financiraju vrijednosni papiri ili na drugi način koristiti takvim financijskim instrumentima za vlastiti račun ili za račun bilo koje druge osobe ili drugog klijenta investicijskog društva, osim ako je uz uvjete propisane stavkom 1. ovoga članka ispunjen i najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. svaki od klijenata čiji se financijski instrumenti drže na zbirnom računu mora dati izričitu prethodnu suglasnost, na način propisan stavkom 1. ovoga članka, ili
2. investicijsko društvo mora ustrojiti sustav kontrole koji osigurava da se koriste isključivo financijski instrumenti klijenata koji su dali izričitu prethodnu suglasnost, na način propisan stavkom 1. ovoga članka.
(3) Investicijsko društvo dužno je voditi evidencije o korištenju financijskih instrumenata klijenata, a koje uključuju najmanje:
1. pojedinosti o klijentu po čijoj uputi je korištenje financijskih instrumenata bilo provedeno i
2. količinu korištenih financijskih instrumenata, razvrstano po klijentima koji su dali prethodnu suglasnost za korištenje njihovih financijskih instrumenata.
(4) Evidencije iz stavka 3. ovoga članka moraju se voditi na način koji će omogućavati ispravnu alokaciju mogućih gubitaka.
Mjere za sprečavanje neovlaštenog korištenja financijskih instrumenata klijenta
Članak 19.
(1) Investicijska društva dužna su poduzimati mjere za sprečavanje neovlaštenog korištenja financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun ili za račun bilo koje druge osobe.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati ali ne ograničavaju se na sljedeće:
1. ugovor sklopljen s klijentom sadržava mjere koje investicijsko društvo poduzima ako klijent nema dovoljno sredstava na računu na datum namire (primjerice, pozajmljivanje odgovarajućih vrijednosnih papira za račun klijenta ili zatvaranje pozicije)
2. pažljivo praćenje predvidive mogućnosti izvršenja na datum namire te uspostava korektivnih mjera ako se izvršenje ne može ostvariti,
3. pomno praćenje i žurni zahtjevi za neisporučenim vrijednosnim papirima koji nisu namireni na dan namire i nakon toga.
(3) Investicijsko društvo dužno je:
1. ustrojiti mjere za sve klijente koje osiguravaju da osoba koja pozajmljuje financijske instrumente daje prikladni kolateral
2. pratiti stalnu prikladnost kolaterala iz točke 1. ovoga stavka
3. poduzimati potrebne mjere za održavanje ravnoteže s vrijednošću instrumenata klijenta.
Neprikladno korištenje ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva
Članak 20.
(1) Investicijsko društvo dužno je procijeniti prikladnost ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva u kontekstu odnosa između obveze klijenta prema društvu i imovine klijenta koja podliježe ugovorima o kolateralu s prijenosom vlasništva društva.
(2) Investicijsko društvo dužno je procjenu iz stavka 1. dokumentirati i potkrijepiti dokazima, pri čemu u obzir mora uzeti sljedeće okolnosti:
1. postoji li samo slaba veza između obveze klijenta prema društvu i korištenja ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva, uključujući je li vjerojatnost odgovornosti klijenta prema društvu mala ili neznatna;
2. prelazi li iznos novčanih sredstava ili financijskih instrumenata klijenta koji podliježe ugovorima o kolateralu s prijenosom prava vlasništva znatno obveze klijenta ili je čak neograničen ako klijent ima ikakvu obvezu prema društvu; i
3. podliježu li svi financijski instrumenti ili novčana sredstva klijenta ugovorima o kolateralu s prijenosom prava vlasništva, ne uzimajući u obzir kakvu obvezu svaki klijent ima prema društvu.
(3) Pri korištenju ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva investicijsko društvo je dužno profesionalnom ulagatelju i kvalificiranom nalogodavatelju naglasiti uključene rizike i učinak svakog ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva na financijske instrumente i novčana sredstva klijenta.
(4) Investicijsko društvo ne smije s malim ulagateljem sklopiti ugovor o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, u svrhu osiguranja ili pokrića sadašnjih ili budućih, stvarnih, uvjetnih ili mogućih obveza klijenata.
Izvješće vanjskog revizora
Članak 21.
(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da njegov neovisni vanjski ovlašteni revizor najmanje jednom godišnje ili, prema odluci Hanfe i češće, dostavi Hanfi izvješće o prikladnosti mjera iz članka 80. i 81. Zakona i članaka 9. – 20. ovoga Pravilnika.
(2) U svrhu izrade izvješća iz stavka 1. ovoga članka, neovisni vanjski ovlašteni revizor će:
1. pregledati knjige i evidencije investicijskog društva koje se odnose na imovinu klijenata,
2. revidirati procedure koje je investicijsko društvo usvojilo u svrhu zaštite i obračunavanja stanja imovine klijenata u skladu s odredbama članaka 9. – 20. ovoga Pravilnika;
3. pregledati je li investicijsko društvo usklađeno s odredbama ovoga Pravilnika u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članak vanjski ovlašteni revizor dužan je Hanfi dostaviti u roku propisanom Zakonom za dostavu revidiranih financijskih izvještaja.
Dostupnost podataka i evidencija
Članak 22.
Investicijsko društvo dužno je podatke o imovini klijenata staviti na raspolaganje Hanfi, stečajnom upravitelju i sanacijskim tijelima u smislu odredbi zakona koji uređuje sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava Podaci koji moraju biti dostupni obuhvaćaju sljedeće:
1. interne račune i povezane evidencije iz članka 10. ovoga Pravilnika iz kojih je moguće jednostavno utvrditi stanje imovine koju investicijsko društvo drži za klijenta
2. ako investicijsko društvo novčana sredstva drži u skladu s člankom 15. ovoga Pravilnika, pojedinosti o računima na kojima se drže novčana sredstva klijenta i potvrde iz članka 15. stavka 6. ovoga Pravilnika
3. ako investicijsko društvo financijske instrumente drži u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika, pojedinosti o računima otvorenima kod trećih strana i o relevantnim ugovorima iz članka 14. ovoga Pravilnika
4. pojedinosti o trećim osobama na koje su izdvojeni svi poslovni procesi vezani uz zaštitu imovine klijenata i pojedinosti uz izdvojene poslovne procese
5. popis ključnih osoba u investicijskom društvu koje sudjeluju u postupcima vezanima za zaštitu imovine klijenata, uključujući osobe odgovorne za nadzor zahtjeva društva u pogledu zaštite imovine klijenata iz članka 9. stavka 5. ovoga Pravilnika
6. dokumentaciju iz koje je moguće utvrditi vlasništvo klijenta nad imovinom koja je predmet zaštite imovine prema odredbama ovoga Pravilnika.
4. Dodatni poticaji
Kriteriji opravdanosti dodatnih poticaja
Članak 23.
(1) Smatrat će se da je dodatni poticaj u smislu članka 92. stavka 1. točke 1. Zakona odnosno naknada distributeru opravdana kada se relevantnom klijentu ponudi ili pruži dodatna usluga ili usluga više razine a to je proporcionalno razini dodatnog poticaja, što je investicijsko društvo dužno dokazati.
(2) Uz uvjet proporcionalnosti primljenog dodatnog poticaja, isti će se smatrati opravdanim u smislu stavka 1. ovoga članka u primjerice sljedećim slučajevima:
1. usluga investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi koja se pruža klijentu uključuje širok raspon financijskih instrumenata primjerenih za klijenta i pristup tim instrumentima, od čega je primjereni broj instrumenata trećih proizvođača koji nisu usko povezani s investicijskim društvom;
2. usluga investicijskog savjeta na nesamostalnoj osnovi pruža se klijentu uz neku od sljedećih dodatnih usluga ili ponuda:
a. ponuda daljnje procjene primjerenosti financijskog instrumenta u koji je klijent uložio, najmanje jednom godišnje
b. neka druga kontinuirana usluga koja bi vjerojatno predstavljala dodatnu vrijednost za klijenta, kao što je na primjer savjet koji sadrži prijedlog optimalne alokacije imovine klijenta,
c. dostupnost usluge investicijskog savjetovanja na nesamostalnoj osnovi osigurana je na širem teritoriju.
3. klijentu se po konkurentnoj cijeni omogućuje pristup širokom rasponu financijskih instrumenata za koje postoji vjerojatnost da ispunjavaju potrebe klijenta, uključujući primjereni broj financijskih instrumenata trećih proizvođača koji nisu usko povezani s investicijskim društvom, zajedno s alatima koji usluzi daju dodanu vrijednost, kao što su, primjerice:
a. alati za objektivni prikaz podataka koji klijentu omogućuju da donese odluku o ulaganju ili da prati, modelira ili prilagodi raspon financijskih instrumenata u koje je uložio,
b. dodatna redovita izvješća o rezultatima, troškovima i naknadama povezanima s financijskim instrumentima.
(3) Investicijsko društvo dužno je dokazati da su dodatni poticaji osmišljeni radi poboljšanja kvalitete relevantne usluge klijentu odnosno da su ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 92. Zakona.
(4) U svrhu dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz članka 92. Zakona, investicijsko društvo dužno je:
1. voditi interne evidencije svih naknada, provizija i nenovčanih koristi koje je investicijsko društvo zaprimilo od treće osobe u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga;
2. uz interne evidencije iz točke 1. ovoga stavka bilježiti obrazloženje kako plaćene i naplaćene naknade i provizije te pružene i stečene nenovčane koristi investicijskog društva poboljšavaju ili imaju za cilj poboljšati kvalitetu usluge za klijenta u smislu ovoga članka,
3. koje se mjere poduzimaju kako se ne bi narušila obveza društva da postupa pošteno, pravedno, u skladu s pravilima struke te u skladu s najboljim interesima klijenta.
Izvještavanje klijenta o dodatnim poticajima
Članak 24.
(1) U vezi sa svakim pruženim ili primljenim dodatnim poticajem investicijsko društvo dužno je prije nego što pruži relevantnu investicijsku ili pomoćnu uslugu, klijentu pružiti podatak o predmetnom dodatnom poticaju, u skladu sa člankom 88. Zakona i člankom 50. Uredbe (EU) 2017/565.
(2) Investicijsko društvo dužno je za nenovčane koristi koje je dalo ili primilo u vezi s investicijskom uslugom pruženom klijentu zasebno pružiti taj podatak i iskazati cijenu odnosno vrijednost takve nenovčane koristi. Manje nenovčane koristi iz članka 25. ovoga Pravilnika mogu se kod pružanja podataka prikazati generički/uopćeno.
(3) U slučaju da investicijsko društvo nije u mogućnosti unaprijed (ex ante) utvrditi iznos dodatnog poticaja koji će biti plaćen ili zaprimljen pa u skladu sa člankom 50. Uredbe (EU) 2017/565 klijentu umjesto te informacije pruži podatke o metodi za izračun iznosa dodatnih poticaja, dužno je nakon pružene usluge (ex post) klijentu pružiti podatke o točnom iznosu koji je plaćen ili zaprimljen odnosno cijeni ili vrijednosti koristi koja je pružena ili stečena.
(4) Ako investicijsko društvo prima ili daje tekuće dodatne poticaje u vezi s investicijskim uslugama koje pruža klijentima, klijentu na kojeg se odnosi usluga u odnosu na koju se tekući poticaj prima ili daje dužno je tog klijenta najmanje jednom godišnje izvijestiti o stvarnom iznosu pruženih ili primljenih dodatnih poticaja. Manje nenovčane koristi iz članka 25. mogu se u izvještaju prikazati generički/uopćeno.
(5) Ako je u skladu s odredbama Zakona investicijsko društvo prenijelo klijentu zaprimljene dodatne poticaje, o tome ga je dužno izvijestiti.
(6) Izvještaj o dodatnim poticajima u skladu s ovim člankom može se dostaviti klijentu zasebno ili u sklopu drugih redovnih izvještaja koje je investicijsko društvo dužno dostaviti klijentu.
(7) Izvještavanje klijenta prema ovom članku investicijsko društvo može izdvojiti na treću osobu u skladu s odredbama o izdvajanju ključnih procesa prema članku 59. Zakona.
Prihvatljive manje nenovčane koristi
Članak 25.
(1) Manjim nenovčanim koristima iz članka 93. stavka 4. Zakona koje mogu poboljšati kvalitetu usluge pružene klijentu smatrat će se samo one iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da su po opsegu i prirodi razumne, proporcionalne te po opsegu takve da nije izgledno da bi utjecale na investicijsko društvo na način da ono, zbog primljenih manjih nenovčanih koristi, postupa na način koji bi mogao negativno utjecati na interese relevantnog klijenta te da je informacija o njima objavljena klijentu prije pružanja relevantnih investicijskih ili pomoćnih usluga klijentu.
(2) Manjim nenovčanim koristima smatrat će se samo:
1. informacije odnosno dokumenti koji se odnose na financijske instrumente ili investicijske usluge koji su generičke/općenite naravi ili prilagođeni kako bi odrazili okolnosti pojedinačnog klijenta
2. pisani materijali treće osobe koje je naručio ili platio korporativni izdavatelj ili potencijalni izdavatelj radi promidžbe novog izdanja društva ili izdavatelj koji je ugovorno angažirao treću osobu radi kontinuiranog sastavljanja takvog materijala, ako je taj odnos između izdavatelja odnosno potencijalnog izdavatelja i treće osobe jasno naveden u materijalu i da je materijal istodobno dostupan općoj javnosti ili svim investicijskim društvima koji ga žele primati
3. sudjelovanje na konferencijama, seminarima i drugim vrstama obuke vezano za koristi i obilježja određenog financijskog instrumenta ili investicijske usluge
4. izrazi gostoljubivosti minimalne vrijednosti, primjerice hrana i piće tijekom poslovnog sastanka, konferencije, seminara ili druge vrste obuke iz točke 3. ovoga stavka i
5. makroekonomske analize i druge publikacije koje izrađuje treća strana, i koje, uzimajući u obzir ukupnu razinu koristi koje pruža treća strana ili grupa kojoj treća strana pripada, razmjerom i naravi vjerojatno neće narušiti usklađenost s obvezom investicijskog društva da djeluje u najboljem interesu klijenta, o čemu mora postojati pisano obrazloženje ili procjena investicijskog društva.
(3) U skladu s člankom 24. stavkom 2. ovoga Pravilnika manje nenovčane koristi mogu se u izvještaju za klijenta opisati generički/uopćeno.
Poticaji povezani s istraživanjem
Vođenje računa za istraživanja
Članak 26.
(1) U smislu odredbe članka 94. stavka 1. točke 2. Zakona, račun za istraživanja koji je pod kontrolom investicijskog društva a preko kojega se obavljaju plaćanja za istraživanje, mora se voditi na način da ispunjava uvjete iz ovoga članka.
(2) Kada uspostavlja račun za istraživanje u smislu članka 94. stavka 1. točke 2. Zakona investicijsko društvo dužno je u obliku pisane interne procedure odrediti i redovito procjenjivati proračun za istraživanja.
(3) Investicijsko društvo bezuvjetno je odgovorno za račun za istraživanja i njime upravlja samostalno.
(4) Račun za istraživanja mora se financirati posebnom naknadom za istraživanja koja se posebno zaračunava klijentu, pri čemu ukupni iznos primljenih naknada ne smije premašivati proračun za istraživanje utvrđen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Istraživanja koja kupuje iz sredstava koja se nalaze na računu za istraživanja investicijsko društvo dužno je odabirati na temelju strogih kvalitativnih kriterija i mogućnosti tih istraživanja da iste doprinose boljim investicijskim odlukama koje se na njima temelje.
(6) Investicijsko društvo dužno je na redovitoj bazi ocjenjivati kvalitetu istraživanja koja se u skladu s ovim člankom plaćaju iz sredstava koja se nalaze na računu za istraživanja.
Članak 27.
(1) Ako investicijsko društvo ima račun za istraživanja, dužno je na zahtjev Hanfe ili klijenta dostaviti sljedeće podatke:
1. sažete informacije o dobavljačima kojima se s tog računa obavljaju isplate,
2. ukupan iznos isplaćen tijekom razdoblja za koje se podaci traže,
3. podatke o koristima i uslugama koje je investicijsko društvo primilo,
4. usporedbu iznosa potrošenog na računu za istraživanja i proračuna koji je društvo predvidjelo za to razdoblje u skladu sa člankom 26. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
5. podatke o eventualnim popustima ili prijenosima sredstava u slučaju viška na računu.
(2) Posebna naknada za istraživanje u smislu članka 26. stavka 3. ovoga Pravilnika mora se temeljiti na proračunu za istraživanje koje je investicijsko društvo odredilo u skladu s člankom 26. stavkom 2. ovoga Pravilnika i ne smije biti povezana s volumenom ili vrijednošću transakcija izvršenih u ime klijenta.
(3) U svim operativnim aranžmanima za naplaćivanje posebne naknade za istraživanje od klijenata – ako se ona ne naplaćuje posebno, nego uz transakcijsku proviziju – naknada za istraživanje iskazuje se posebno i u cijelosti je u skladu s uvjetima iz članka 94. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona.
(4) Investicijsko društvo dužno je u ugovoru s klijentom ili općim uvjetima poslovanja, ugovoriti naknadu za istraživanje u skladu s proračunom za istraživanje te učestalost naplaćivanja iznosa te naknade iz sredstava tog klijenta tijekom godine. Povećanje proračuna za istraživanje moguće je tek nakon pružanja jasnih informacija klijentu o toj namjeri.
(5) Ako se na kraju razdoblja na računu za istraživanja zabilježi višak, društvo mora usvojiti postupak za povrat tih sredstava klijentu ili za prijeboj proračuna za istraživanje i naknade koja se obračunava za naredno razdoblje.
Utvrđivanje proračuna za istraživanje
Članak 28.
(1) Proračun za istraživanje mora se temeljiti na razumnoj procjeni potrebe za istraživanjem koje mora provesti treća osoba.
(2) Kako bi se osiguralo da su upravljanje proračunom i korištenje sredstava u skladu s najboljim interesima klijenata investicijskog društva, za kontrolu i nadzor raspodjele sredstava iz proračuna zbog kupnje istraživanja koje provodi treća osoba, investicijsko društvo dužno je zadužiti barem jednu osobu iz višeg rukovodstva.
(3) Nadzor i kontrola iz stavka 2. ovoga članka obavezno uključuje jasan trag revizije o plaćanjima pružateljima usluge istraživanja i načinu na koji su plaćeni iznosi utvrđeni s obzirom na kvalitativne kriterije iz članka 27. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika.
(4) Investicijsko društvo ne smije koristiti proračun i račun za istraživanje u svrhu financiranja internih istraživanja.
(5) Za potrebe članka 26. stavka 3. ovoga Pravilnika investicijsko društvo može delegirati administrativno upravljanje računom za istraživanja trećoj osobi samo ako taj aranžman olakšava kupnju istraživanja koje provodi treća osoba i plaćanje pružateljima usluge za račun investicijskog društva bez neopravdanog kašnjenja i u skladu s uputama investicijskog društva.
(6) Za potrebe članka 26. stavka 5. ovoga Pravilnika, sve potrebne elemente investicijsko društvo dužno je utvrditi u pisanom obliku u politici koju dostavlja svojim klijentima.
(7) U pisanoj politici iz stavka 6. ovoga članka investicijsko društvo dužno je opisati i razmjer u kojem istraživanje kupljeno preko računa za istraživanja doprinosi portfelju klijenta, među ostalim i uzimanjem u obzir, ako je to potrebno, investicijskih strategija koje se primjenjuju na različite vrste portfelja i pristupa koji društvo zauzima u cilju pravedne raspodjele troškova na portfelje različitih klijenata.
(8) Investicijsko društvo koje je uspostavilo račun za istraživanja u smislu ovoga Pravilnika, a pruža i druge usluge, dužno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
1. ako pruža investicijske usluge zaprimanja i prijenosa naloga i izvršavanja za račun klijenta, naknade za te usluge utvrđuje posebno, a iste odražavaju isključivo troškove izvršenja transakcije
2. ako pruža druge koristi i usluge drugim investicijskim društvima sa poslovnim nastanom u Europskoj uniji, naknade za te koristi i usluge se posebno utvrđuju
3. pružanje koristi i usluga iz točke 2. ovoga stavka te naplaćivanje naknada za te koristi i usluge ne smiju utjecati na visinu naknada za usluge iz točke 1. ovoga stavka niti ih uvjetovati.
5. Upravljanje proizvodima
Primjena zahtjeva za upravljanje proizvodima
Članak 29.
(1) Uvjeti propisani člancima 60. do 72. Zakona i ovim dijelom Pravilnika primjenjuju se na odgovarajući i proporcionalan način, uzimajući u obzir prirodu investicijskog proizvoda, investicijske i pomoćne usluge i ciljano tržište proizvoda.
(2) Kada je investicijsko društvo istovremeno i proizvođač i distributer u smislu Zakona, zahtjevi iz članaka 60. do 72. Zakona primjenjuju se na odgovarajući način, pod uvjetom da investicijsko društvo ispunjava sve obaveze koje se primjenjuju na proizvođače i distributere.
Proizvođač i utvrđivanje ciljnog tržišta
Članak 30.
(1) Proizvođač je, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje na koje se prema članku 7. Zakona primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika koje proizvodi investicijski proizvod.
(2) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika proizvodnja investicijskog proizvoda uključuje stvaranje, razvoj, izdavanje ili oblikovanje toga proizvoda, uključujući savjetovanje korporativnih izdavatelja o izdavanju ili plasiranju novih proizvoda, neovisno o tome pružaju li se pritom investicijske usluge ili pomoćne usluge i u okviru kojih investicijskih odnosno pomoćnih usluga se to obavlja.
(3) Proizvođač je dužan za svaki proizvod utvrditi potencijalno ciljno tržište u skladu s poglavljem V.2. Smjernica o zahtjevima za upravljanje proizvodima.
Distributer i utvrđivanje ciljnog tržišta
Članak 31.
(1) Distributer je, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje na koje se prema članku 7. Zakona primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika, a koje na tržište stavlja, prodaje ili savjetuje u odnosu na investicijski proizvod, neovisno o tome kroz koju investicijsku uslugu ili aktivnost ili putem kojih osoba, poslovne linije ili organizacijske jedinice, u skladu sa Zakonom i Smjernicama o zahtjevima za upravljanje proizvoda.
(2) Distributer je dužan za svaki proizvod utvrditi potencijalno ciljno tržište u skladu sa Zakonom i poglavljem V.3. Smjernica o zahtjevima za upravljanje proizvodima.
Dužnički vrijednosni papiri i strukturirani depoziti koji se ne mogu smatrati nekompleksnima
Članak 32.
(1) U smislu članka 110. Zakona nekompleksnim dužničkim vrijednosnim papirima ne mogu se smatrati dužnički vrijednosni papiri koji sadrže ugrađenu izvedenicu odnosno oni prema čijoj je strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika.
(2) Ugrađena izvedenica u smislu članka 110. stavka 1. točke 4. podtočke a. Zakona i stavka 1. ovoga članka postoji kada izvedenica kao dio dužničkog instrumenta uzrokuje da se dio novčanog toka ili ukupni novčani tok koji bi inače rezultirao iz instrumenta mijenja u skladu s jednom ili više utvrđenih varijabli.
(3) U smislu članka 110. stavka 1. točke 4. podtočke a. Zakona sljedeći dužnički instrumenti imaju takvu strukturu prema kojoj je klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika:
1. dužnički instrumenti čiji povrat ovisi o rezultatima utvrđenog skupa imovine – ova kategorija uključuje dužničke instrumente čiji povrat ili rezultati ovise o potraživanjima na fiksnom ili revolving principu nastalih od imovine u osnovnom skupu.
2. dužnički instrumenti čiji je povrat podređen povratu duga prema drugim osobama – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da u slučaju neispunjenja ugovornih obveza izdavatelja prioritet u pogledu pristupa njegovoj imovini imaju imatelji nadređenog duga u odnosu na imatelje podređenog duga.
3. dužnički instrumenti u slučaju kojih izdavatelj ima diskrecijsko pravo izmijeniti novčani tok instrumenta – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da očekivani tok prihoda ili otplata glavnice ovisi o varijablama koje utvrđuje izdavatelj po vlastitoj diskreciji.
4. dužnički instrumenti koji nemaju točan datum otkupa ili dospijeća – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da ne postoji točan datum dospijeća i stoga najčešće ni otplata uložene glavnice.
5. dužnički instrumenti s neobičnom ili nepoznatom osnovom – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da očekivani tok prihoda ili otplata glavnice ovisi o varijablama koje su prosječnom malom ulagaču neobične ili nepoznate.
6. dužnički instrumenti sa složenim mehanizmima za utvrđivanje ili izračun povrata – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da očekivani tok prihoda može često i/ili značajno varirati u različitim razdobljima trajanja instrumenta zbog ispunjenja određenih unaprijed utvrđenih graničnih uvjeta ili zbog isteka određenih vremenskih rokova.
7. dužnički instrumenti koji su strukturirani na način da ne osiguravaju otplatu glavnice u cijelosti – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način ili koji podliježu mehanizmu koji, u određenim okolnostima, služi kao okidač djelomične otplate (ili izostanka otplate) glavnice.
8. dužnički instrumenti koje izdaje subjekt posebne namjene (SPN) u okolnostima u kojima naziv dužničkog instrumenta ili pravni naziv SPN-a mogu navesti ulagatalje na pogrešan zaključak u pogledu identiteta izdavatelja ili jamca.
9. dužnički instrumenti sa složenim sustavima jamstva – ova kategorija uključuje dužničke instrumente za koje jamstvo daje treća strana i koji su strukturirani na takav način da je ulagatelju teško točno procijeniti kako sustav jamstva utječe na izloženost ulaganja rizicima.
10. dužnički instrumenti s obilježjima financijske poluge – ova kategorija uključuje dužničke instrumente koji su strukturirani na takav način da povrat ili gubici za ulagatelja mogu višestruko premašivati početno ulaganje.
(4) U smislu članka 110. Zakona nekompleksnim strukturiranim depozitima ne mogu se smatrati oni prema čijoj je strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika ili ako struktura strukturiranog depozita klijentu otežava razumijevanje troška raskida depozita prije dospijeća.
(5) Smatrat će se da kod strukturiranih depozita struktura koja klijentu otežava razumijevanje rizika postoji ako:
1. na primljeni povrat utječe više varijabli ili
2. postoji složen odnos između povrata i relevantne varijable ili mehanizma za utvrđivanje ili izračun povrata ili
3. varijabla uključena u izračun povrata neobična je ili nepoznata prosječnom malom ulagatelju ili
4. se ugovorom kreditnoj instituciji daje jednostrano pravo na raskid ugovora prije dospijeća.
(6) Smatrat će se da strukturirani depozit klijentu otežava razumijevanje troška raskida depozita prije dospijeća ako trošak raskida depozita nije:
1. fiksni iznos;
2. fiksni iznos za svaki mjesec (ili dio mjeseca) koji preostaje do dogovorenog dospijeća;
3. fiksni postotak deponiranog iznosa.
(7) Primjeri financijskih instrumenata i strukturiranih depozita iz ovoga članka navedeni su u poglavlju VI. Smjernica o kompleksnim investicijskim proizvodima.
III. PRIMICI RADNIKA
Politike primitaka
Članak 33.
(1) Primici u smislu Zakona, članka 27. Uredbe (EU) 2017/565 i ovoga Pravilnika obuhvaćaju plaće i diskrecijske mirovinske pogodnosti za više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, radnike koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija te sve radnike čiji ih ukupni primici svrstavaju u isti razred primitaka kao i više rukovodstvo i osobe koje preuzimaju rizik te čije profesionalne djelatnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti investicijskog društva.
(2) Prilikom utvrđivanja i primjene politike primitaka investicijsko društvo dužno je, na način i u opsegu koji je primjeren veličini, internoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslovanja voditi računa o sljedećem:
1. da je politika primitaka usklađena i usmjerena na dobro i učinkovito upravljanje rizicima te da ne potiče preuzimanje rizika koji prelaze razinu prihvatljivosti za investicijsko društvo;
2. da je politika primitaka usklađena s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva te da ista uključuje mjere za sprečavanje sukoba interesa;
3. da upravljačko tijelo investicijskog društva, u okviru svoje nadzorne funkcije, donosi i periodično provjerava opća načela politike primitaka te je odgovorno za nadzor njezine provedbe;
4. da provođenje politike primitaka barem jednom godišnje podliježe središnjoj i neovisnoj internoj provjeri usklađenosti s politikama i postupcima vezanim uz primitke, koje donosi upravljačko tijelo u okviru svoje nadzorne funkcije;
5. da su zaposlenici koji obavljaju poslove u kontrolnim funkcijama neovisni o poslovnim jedinicama koje nadziru, imaju odgovarajuće ovlasti te imaju primitke koji uzimaju u obzir postignute ciljeve povezane s njihovim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju;
6. da primitke viših službenika u funkciji upravljanja rizicima i funkciji praćenja usklađenosti izravno nadzire odbor za primitke iz članka 34. stavka 7. Zakona ili, ako takav odbor nije osnovan, upravljačko tijelo u okviru svoje nadzorne funkcije;
7. da politika primitaka, uzimajući u obzir kriterije za određivanje plaća temeljem drugih propisa, jasno razlikuje kriterije za određivanje:
a. osnovnih fiksnih primitaka koji bi trebali prvenstveno odražavati relevantno profesionalno iskustvo i organizacijsku odgovornost navedene u opisu radnog mjesta radnika kao dio uvjeta zapošljavanja i
b. varijabilnih primitaka koji bi trebali odražavati održivu i riziku prilagođenu uspješnost kao i uspješnost koja prelazi okvire uspješnosti potrebne za ispunjavanje opisa radnog mjesta radnika kao dijela uvjeta zapošljavanja.
Primici u slučaju izvanredne pomoći države
Članak 34.
(1) Izvanrednom pomoći države smatra se financijska pomoć koju je investicijsko društvo primilo od davatelja državne potpore na osnovi propisa kojima se uređuje predmet državnih potpora, radi osiguravanja financijske stabilnosti u izvanrednim okolnostima na financijskom tržištu.
(2) Ako je primilo izvanrednu pomoć države, investicijsko društvo dužno je procijeniti utjecaj varijabilnih primitaka na održavanje adekvatne razine kapitala i na pravodobni povrat sredstava primljenih na osnovi financijske pomoći države. Ako se procjenom utvrdi da varijabilni primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine kapitala i pravodobnim povratom sredstava primljenih na osnovi financijske pomoći države, investicijsko društvo dužno je varijabilne primitke strogo ograničiti kao udio neto dobiti investicijskog društva.
(3) Članovima uprave i nadzornog odbora investicijskog društva koje je primilo izvanrednu pomoć države ne smiju se isplaćivati varijabilni primici, osim ako se dokaže da su takvi primici opravdani.
(4) Hanfa može investicijskom društvu koje je primilo izvanrednu pomoć države naložiti restrukturiranje varijabilnih primitaka na način koji je u skladu s odgovarajućim upravljanjem rizicima i dugoročnim rastom investicijskog društva.
(5) Pod restrukturiranjem varijabilnih primitaka iz stavka 4. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeće mjere:
1. određivanje ograničenja za primitke članova uprave i nadzornog odbora, ako je primjenjivo,
2. zabranjivanje isplaćivanja varijabilnih primitaka za financijsku godinu u kojoj je zatražena financijska pomoć države,
3. smanjenje varijabilnih primitaka koji su odgođeni i koji nisu isplaćeni odnosno za koje nisu prenesena prava iz instrumenata,
4. zabranjivanje utvrđivanja bilo kakvoga varijabilnog primitka dok financijska pomoć države nije u potpunosti otplaćena ili dok se ne primijeni ili ostvari plan financijskog oporavka ili druge slične mjere.
Varijabilni primici
Članak 35.
(1) Ako su politikom primitaka propisani i varijabilni primici, na njih se uz načela navedena u članku 33. stavku 2. ovoga Pravilnika i pod istim uvjetima primjenjuju i sljedeća načela:
1. ako primici ovise o uspješnosti, ukupan iznos primitaka trebao bi se temeljiti na kombinaciji ocjene uspješnosti pojedinca i poslovne jedinice i ukupnih rezultata investicijskog društva, a kada se ocjenjuje uspješnost pojedinca, uzimaju se u obzir financijski i nefinancijski kriteriji,
2. ocjena uspješnosti treba biti postavljena u višegodišnji okvir, kako bi se osiguralo da se postupak ocjenjivanja temelji na dugoročnoj uspješnosti te da se stvarno plaćanje primitaka zasnovanih na uspješnosti raspodjeljuje tijekom razdoblja koje uzima u obzir osnovni poslovni ciklus i poslovne rizike,
3. ukupni varijabilni primici ne ograničavaju sposobnost investicijskog društva da ojača svoju kapitalnu osnovu,
4. zajamčeni varijabilni primici ne smiju biti dio mogućih planova primitaka, iznimni su te se mogu isplaćivati samo novim zaposlenicima kada investicijsko društvo ima dobru i čvrstu kapitalnu osnovu, ali moraju biti ograničeni samo na prvu godinu rada,
5. fiksni i varijabilni dio ukupnih primitaka moraju biti uravnoteženi na način da fiksni dio predstavlja dovoljno visok udio u ukupnim primicima da omogućuje provođenje fleksibilne politike varijabilnih primitaka, uključujući mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka,
6. institucije određuju odgovarajuće omjere između fiksnog i varijabilnog dijela ukupnih primitaka, pri čemu varijabilni dio ne smije prelaziti 100% fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinca,
7. plaćanja koja se odnose na prijevremeni raskid ugovora trebaju odražavati uspješnost postignutu u određenom razdoblju,
8. paketi primitaka povezani s kompenzacijom ili odštetom iz ugovora iz prethodnih zaposlenja moraju biti usklađeni s dugoročnim interesima investicijskog društva, uključujući mjere zadržavanja, odgode, ocjene uspješnosti i povrata primitaka;
9. mjerenje uspješnosti, kao osnove za izračun i raspoređivanje varijabilnih primitaka moraju uzeti u obzir sve vrste trenutnih i budućih rizika, kao i troškove kapitala i likvidnosti samog investicijskog društva;
10. značajan dio, a svakom slučaju barem 50% svakog varijabilnog primitka, trebao bi se sastojati od:
a. dionica ili istovjetnih vlasničkih udjela, ovisno o pravnoj strukturi investicijskog društva, ili od instrumenata povezanih s dionicama ili istovjetnih negotovinskih instrumenata, ako investicijsko društvo nije uvršteno na uređeno tržište;
b. ako je moguće, drugih instrumenata u smislu članka 52. ili članka 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih instrumenata koji se mogu u potpunosti konvertirati u instrumente redovnoga osnovnoga kapitala ili čija se vrijednost može smanjiti, koji u svakom slučaju adekvatno odražavaju kreditnu kvalitetu institucije kao društva koje trajno posluje i primjereni su za primjenu za potrebe varijabilnih primitaka.
Na instrumente navedene u ovoj točki primjenjuje se odgovarajuća politika zadržavanja, čija je svrha uskladiti poticaje s dugoročnim interesima društva.
11. značajni dio, u svakom slučaju najmanje 40% varijabilnog dijela primitaka odgađa se za razdoblje koje nije kraće od 3 do 5 godina, te se na odgovarajući način usklađuje s vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotičnog radnika.
Dinamika stjecanja primitaka koji se odgađaju ne smije biti brža od stjecanja na proporcionalnoj osnovi. Ako je iznos varijabilnog dijela primitaka izrazito visok, odgađa se plaćanje barem 60% iznosa. Trajanje odgode određuje se u skladu s poslovnim ciklusom, vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotičnog radnika;
12. varijabilni primici, uključujući odgođeni dio, isplaćuju se ili se stječu samo ako su održivi s obzirom na financijsko stanje investicijskog društva u cjelini, te ako su opravdani s obzirom na uspješnost društva, poslovne jedinice i pojedinca na kojeg se to odnosi. Ukupni varijabilni primici općenito trebaju biti znatno smanjeni ako dođe do slabije ili negativne financijske uspješnosti investicijskog društva, pri čemu se uzimaju u obzir i tekući primici i smanjenje isplata iznosa koji su prethodno zarađeni, uključujući one na osnovi dogovora o malusu ili povratu primitaka.
Do 100% ukupnih varijabilnih primitaka podliježe dogovorima o malusu ili povratu primitaka. Društva određuju posebne kriterije za primjenu malusa i povrata primitaka. Ti kriteriji posebno se primjenjuju ako je radnik sudjelovao u ponašanju ili bio odgovoran za ponašanje koje je dovelo do značajnih gubitaka za instituciju ili nije ispunio standarde prikladnosti i primjerenosti;
13. politika mirovinskih pogodnosti mora biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskih društava.
Ako radnik napusti instituciju prije mirovine, institucija zadržava diskrecijske mirovinske pogodnosti u razdoblju od pet godina u obliku instrumenata iz točke 10. ovoga članka, a ako radnik ostvari uvjete za mirovinu, diskrecijske mirovinske pogodnosti isplaćuju se radniku u obliku instrumenata iz točke 10. ovoga članka, uz uvjet petogodišnjeg razdoblja zadržavanja;
14. radnici se obvezuju da neće upotrebljavati strategije osobne zaštite od rizika ili osiguranje vezano uz primitke i odgovornost, koji narušavaju učinke usklađenosti s rizikom, ugrađene u njihove primitke;
15. varijabilni primici ne isplaćuju se pomoću načina ili metoda koje pogoduju neusklađenosti s Direktivom 2013/36/EU ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga Pravilnika, investicijsko društvo nije dužno primijeniti zahtjeve politike primitaka u odnosu na proces isplate na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze:
1. iznos od 200.000 kuna i
2. 45% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi.
(3) Investicijsko društvo može politikom primitaka propisati i apsolutni i relativni prag niži onog iz stavka 2. ovoga članka.
Vođenje dokumentacije u svezi s politikom primitaka
Članak 36.
Investicijsko društvo, kada je to primjereno, dužno je osigurati cjelovitost dokumentacije vezane uz primitke radnika, što uključuje najmanje politiku primitaka i moguće procedure za njezino provođenje, odluke nadzornog odbora i uprave u svezi s primicima radnika te metodologiju i rezultate mjerenja uspješnosti pri utvrđivanju varijabilnih primitaka radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti investicijskog društva.
Sadržaj izvještaja i rokovi izvještavanja
Članak 37.
(1) Investicijsko društvo je dužno izvještavati Hanfu u vezi s radnicima čiji ukupni godišnji primici u financijskoj godini prelaze iznos u protuvrijednosti od jedan milijun eura. Takvi izvještaji moraju sadržavati podatke o:
1. broju tih radnika,
2. opisu radnih mjesta i odgovornosti tih radnika,
3. poslovnim područjima u kojima su ti radnici zaposleni i
4. iznosu ukupnih primitaka tih radnika raščlanjenih na fiksne primitke, gotovinske varijabilne primitke, instrumente, diskrecijske mirovinske pogodnosti i ostale primitke.
(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je dostaviti Hanfi pisanim putem jednom godišnje, najkasnije četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
IV. ZNAČAJNO INVESTICIJSKO DRUŠTVO I ODBORI ZNAČAJNOG INVESTICIJSKOG DRUŠTVA
Značajno investicijsko društvo
Članak 38.
(1) U smislu ovoga Pravilnika i članka 34. Zakona, značajno investicijsko društvo je uvijek ono koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
1. prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazan u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od dvjesto milijuna kuna i
2. prosječni ukupni prihodi za prethodne tri poslovne godine iskazani u revidiranim financijskim izvještajima prelaze iznos od pedeset milijuna kuna.
(2) U smislu ovoga Pravilnika, značajno je investicijsko društvo i ono koje Hanfa svojim rješenjem temeljem nalaza nadzora proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja u skladu sa člankom 34. Zakona.
(3) U svrhu korištenja izuzeća iz članka 177. Zakona, investicijska društva iz članka 10. stavka 1. Zakona koja nisu značajna u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, smatraju se srednjim investicijskim društvima.
(4) Investicijska društva koja ne ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. do 3. ovoga članka u svrhu korištenja izuzeća iz članka 177. Zakona smatraju se malim investicijskim društvima.
Ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora
Članak 39.
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz članka 37. Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava, članovi nadzornog odbora značajnog investicijskog društva dužni su:
1. zauzimati stavove o nalazima Hanfe i drugih nadzornih tijela,
2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije,
3. zauzimati stavove o izvješćima unutarnje revizije
4. odmah obavijestiti Hanfu o:
a. imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i/ili nadzornim tijelima drugih pravnih osoba i
b. pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno sa članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su se njihovi udjeli smanjili ispod granice kvalificiranog udjela,
5. nadzirati provedbu i učinkovitost sustava upravljanja,
6. nadzirati provedbu poslovne politike, strateških ciljeva i strategije investicijskog društva i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima i
7. nadzirati postupak objave i priopćavanja informacija.
(2) Članovi nadzornog odbora investicijskog društva solidarno odgovaraju za štetu koja investicijskom društvu nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem investicijskim društvom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Odbor za primitke
Članak 40.
(1) Investicijsko društvo koje je prema članku 38. ovoga Pravilnika značajno, dužno je, sukladno odredbama članka 34. Zakona osnovati odbor za primitke, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. radi se o investicijskom društvu koja je društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i
2. matično investicijsko društvo ili kreditna institucija u Republici Hrvatskoj osnovala je odbor za primitke koji obavlja poslove za cijelu grupu u Republici Hrvatskoj.
(2) Odbor za primitke iz članka 34. stavka 1. točke 2. Zakona obavlja sljedeće zadaće:
1. pružanje podrške nadzornom odboru pri donošenju i redovitom preispitivanju temeljnih načela politike primitaka,
2. pružanje podrške i savjetovanje uprave pri izradi politike primitaka,
3. davanje prijedloga nadzornom odboru vezanih uz traženje konzultantskih usluga na području politike primitaka i provođenja te politike,
4. preispitivanje i provjeru provođenja politike primitaka ili pružanje podrške nadzornom odboru pri preispitivanju i provjeri provođenja politike primitaka i
5. najmanje jednom godišnje formalno provođenje nekoliko različitih scenarija za potrebe testiranja utjecaja budućih vanjskih i unutarnjih događaja na politiku primitaka i provođenje te politike, kao i provođenje retroaktivnog testiranja.
Odbor za imenovanja
Članak 41.
(1) Odbor za imenovanja iz članka 34. stavka 1. točke 1. Zakona obavlja sljedeće zadaće:
1. određuje i preporučuje kandidate za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u upravljačkom tijelu, koje odobrava upravljačko tijelo ili glavna skupština, ocjenjuje ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela i priprema opis uloga i kvalifikacija za određeno imenovanje te predlaže trajanje mandata članova upravljačkog tijela. Nadalje, odbor za imenovanja odlučuje o ciljanoj zastupljenosti spola koji je premalo zastupljen u upravljačkom tijelu i priprema politiku o načinu povećavanja broja premalo zastupljenog spola u upravljačkom tijelu kako bi se postigla ciljana zastupljenost. Ciljana zastupljenost, politika i njezina provedba javno se objavljuju u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;
2. periodično, a barem jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i uspješnost upravljačkog tijela te daje preporuke upravljačkom tijelu vezane uz bilo kakve promjene;
3. periodično, a barem jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova upravljačkog tijela i upravljačkog tijela kao cjeline te o tome izvješćuje upravljačko tijelo;
4. periodično provjerava politike upravljačkog tijela za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravljačkom tijelu.
(2) U izvršavanju svojih dužnosti odbor za imenovanja, u mjeri u kojoj je to moguće i na kontinuiranoj osnovi, vodi računa o potrebi osiguravanja izbjegavanja dominacije pojedinca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju upravljačkog tijela na način koji je štetan za interese društva kao cjeline.
(3) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim oblicima resursa koje smatra prikladnim, uključujući vanjsko savjetovanje te za to prima odgovarajuća financijska sredstva.
Odbor za rizike
Članak 42.
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.
(2) Odbor za rizike iz članka 34. stavka 1. točke 3. Zakona obavlja sljedeće zadaće:
1. savjetuje nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju investicijskog društva,
2. preispituje jesu li pri određivanju vrijednosti potraživanja i obveza prema klijentima uzeti u obzir model poslovanja i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi plan za otklanjanje nedostataka,
3. neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispituje uzimaju li poticaji predviđeni sustavom primitaka u obzir rizik, kapital, likvidnost kao i vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja dobiti i
4. druge poslove određene propisima.
(3) Značajno investicijsko društvo iz članka 38. stavka 2. ovoga Pravilnika može osnovati kombinirani odbor za rizike i reviziju. Članovi odbora za rizike i reviziju moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koja se zahtjeva za članove odbora za rizike.
(4) Investicijsko društvo dužno je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti te ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za rizike, ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar investicijskog društva.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
(1) Osobe iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika dužne su se uskladiti s odredbama članaka 6. do 32. ovoga Pravilnika u roku iz članka 727. stavka 1. Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o organizacijskim zahtjevima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga, politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva (NN 31/2014), Pravilnik o pravilima poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga (NN 42/2013) i Pravilnik o obvezama investicijskog društva u svezi izvršavanja naloga klijenata (NN 05/09).
(3) Izvještaje iz članka 5. stavka 1. i članka 8. stavka 7. ovoga Pravilnika investicijsko društvo dužno je dostaviti prvi put za 2019. godinu 31. ožujka 2020. godine.
(4) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/18-01/07
Urbroj: 326-01-330-332-18-5
Zagreb, 25. rujna 2018.
Predsjednik Upravnog vijeća dr. sc. Ante Žigman, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_10_89_1754.html