MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE
Na temelju članka 53. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/2011), ministar zaštite okoliša i prirode donio je
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, opseg i vrsta mjerenja, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih instrumenata, način provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, postupak uzorkovanja i vrednovanja rezultata mjerenja, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka o emisijama i način redovitog informiranja javnosti o praćenju emisija.
(2) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na prva, povremena i kontinuirana mjerenja emisija iz nepokretnih izvora.
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim pravnim aktom Europske unije:
– Direktiva 2010/75/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.)
Članak 3.
(1) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. automatski mjerni sustav (u daljnjem tekstu: AMS): mjerni sustav koji se sastoji od mjernih instrumenata za kontinuirano mjerenje emisijskih veličina uz neprekidnu ekstraktivnu ili neekstraktivnu analizu uzorka i automatskog sustava za očitanja izmjerenih vrijednosti u vremenskim intervalima ne dužim od 10 sekundi, bilježenje, pohranjivanje, obradu izmjerenih vrijednosti i kontinuirani prijenos u informacijski sustav o praćenju emisija kojeg vodi Agencija za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija). Tako izmjerene vrijednosti jesu trenutne vrijednosti emisijskih veličina,
2. automatsko pojedinačno mjerenje: mjerenje emisijskih veličina s mjernim uređajima koji neprekinutim uzorkovanjem otpadnih plinova osiguravaju mjerenje trenutačnih vrijednosti u vremenskim intervalima koji nisu dulji od 15 sekundi, te pohranjivanje ili zapisivanje rezultata mjerenja trenutnih vrijednosti,
3. ekstraktivna analiza otpadnih plinova: uzimanje uzorka otpadnih plinova iz odvodnog kanala i provođenje analize plinova izvan kanala,
4. emisijske veličine: masena koncentracija onečišćujuće tvari u otpadnom plinu, emitirani maseni protok onečišćujuće tvari i emisijski faktor,
5. granična vrijednost emisije: najveće dopušteno ispuštanje onečišćujuće tvari sadržane u otpadnom plinu iz ispusta nepokretnog izvora koja ne smije biti prekoračena tijekom uobičajenog rada (u daljnjem tekstu: GVE),
6. mali uređaji za loženje: uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage ložišta 0,1 do 1 MW kod korištenja krutog goriva i goriva od biomase, odnosno 0,1 do 3 MW kod korištenja tekućeg i plinskog goriva,
7. mjerni instrument: uređaj namijenjen za izvedbu mjerenja, samostalno ili u vezi s dodatnim uređajima,
8. mjerna nesigurnost (nesigurnost mjerenja): nenegativni parametar koji opisuje rasipanje vrijednosti veličine koje se na temelju upotrijebljenih podataka pridružuju mjerenoj veličini,
9. mjerni postupak: podroban opis mjerenja u skladu s jednim ili više mjernih načela i danom mjernom metodom, na temelju mjernog modela i uključujući svaki izračun kako bi se dobio mjerni rezultat,
10. mjerna preciznost: bliskost slaganja između pokazivanja ili izmjerenih vrijednosti veličine dobivenih opetovanjem mjerenja na istim ili sličnim predmetima pod utvrđenim uvjetima. Mjerna preciznost obično se izražava brojčano mjerama nepreciznosti, kao što su standardno odstupanje, varijanca ili koeficijent promjene pod utvrđenim mjernim uvjetima,
11. neekstraktivna analiza otpadnih plinova: uzimanje uzorka otpadnih plinova pri kojem se analiza plinova provodi u odvodnom kanalu,
12. normirani uvjeti: suhi otpadni plinovi pri temperaturi 273,15 K i tlaku 101,3 kPa,
13. parametri stanja otpadnih plinova: sastav otpadnih plinova, zacrnjenje i dimni broj za koje su propisom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora određene GVE, kao i druge fizikalne veličine (temperatura, tlak, vlaga, brzina strujanja i volumni protok otpadnih plinova),
14. pogonski mjerni uređaji: uređaji u postrojenju koji služe za periferno mjerenje kisika, brzine strujanja i vlage,
15. provjera ispravnosti mjernog instrumenta: skup postupaka kojima se provjerava da li mjerni instrument ima sustavnu pogrešku i provodi se sukladno mjeriteljskim zahtjevima, a provodi se jednom godišnje,
16. raspoloživost mjernog instrumenta: omjer sati rada mjernog instrumenta za vrijeme rada nepokretnog izvora i ukupnog broja sati rada nepokretnog izvora u promatranom razdoblju,
17. ručno mjerenje: mjerenje emisijskih veličina uz jednokratno ili ponavljajuće uzimanje uzoraka otpadnih plinova u određenom volumenu i vremenu uz naknadno provođenje ekstraktivnih analiza otpadnih plinova. Tako dobivene vrijednosti su jednake srednjim vrijednostima emisijskih veličina u vremenu uzimanja uzorka,
18. ugađanje: postupak dovođenja mjernog instrumenta u tehničko stanje prikladno za uporabu,
19. umjeravanje mjernog instrumenta: skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje mjerni instrument i vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar,
20. uzorak otpadnih plinova: dio toka otpadnih plinova koji se analizira na određenom mjernom mjestu, u određenom vremenskom razdoblju, na određen način te za njega vrijedi da je relevantan za otpadne plinove iz nepokretnog izvora,
21. vrijeme efektivnog rada nepokretnog izvora: vrijeme rada nepokretnog izvora isključujući vrijeme ulaska u rad i izlazaka iz rada nepokretnog izvora,
22. vrijeme usrednjavanja: vremenski interval za koji se izračunavaju srednje vrijednosti emisijskih veličina.
(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku sukladni su pojmovima utvrđenim u Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (u daljnjem tekstu: Uredba o GVE).
Članak 4.
(1) Prvo, povremeno i/ili kontinuirano mjerenje emisije onečišćujućih tvari u zrak provodi se na ispustu nepokretnog izvora (u daljnjem tekstu: mjerno mjesto) sukladno Uredbi o GVE ili rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se određuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša).
(2) Prvo mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora obavlja se tijekom pokusnog rada nepokretnog izvora, a prije ishođenja akta za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja za taj nepokretni izvor, ali najkasnije dvanaest mjeseci od dana puštanja u pokusni rad.
(3) Povremeno mjerenje emisije kod nepokretnog izvora s pretežno nepromjenjivim uvjetima rada provodi se pri uobičajenim radnim uvjetima i za vrijeme efektivnog rada nepokretnog izvora.
II. METODOLOGIJA UZORKOVANJA, IZRAČUNAVANJA PROSJEKA I MJERENJA EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI
Mjerno mjesto
Članak 5.
(1) Operater nepokretnog izvora (u daljnjem tekstu: operater) dužan je na svakom ispustu iz postrojenja osigurati stalno mjerno mjesto (u daljnjem tekstu: mjerno mjesto) koje je dovoljno veliko, pristupačno i opremljeno na način da se mjerenja mogu provoditi tehnički odgovarajuće i bez opasnosti po izvođača servisa, kalibracije, povremenog mjerenja i drugo.
(2) Prva, povremena ili kontinuirana mjerenja emisije provode se na mjernim mjestima, ako Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije propisano drukčije.
(3) Mjerno mjesto mora odgovarati zahtjevima iz norme HRN EN 15259.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, za postojeći nepokretni izvor, ako to nije tehnički izvedivo, mjerno mjesto ne mora odgovarati zahtjevima iz norme HRN EN 15259 i ako se mjerenjima može osigurati da rezultati tog mjerenja nemaju veću mjernu nesigurnost od mjerenja koja su izvedena na mjernom mjestu koje je u skladu s normom HRN EN 15259.
(5) Ako mjerno mjesto, za praćenje emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora za koji je operater dužan ishoditi rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, nije moguće uskladiti sa zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odobrava mjerenja na mjernom mjestu utvrđenim u tom rješenju.
(6) Za provođenje mjerenja ispravnosti rada sustava za kontinuirano mjerenje emisija operater je dužan osigurati dodatna mjerna mjesta sukladno normi HRN EN 15259.
Smjesa otpadnih plinova
Članak 6.
(1) Kod mjerenja emisijskih veličina za pojedini nepokretni izvor, operater je dužan osigurati da se na mjernom mjestu na odsisnom kanalu ne miješaju otpadni plinovi tog izvora s otpadnim plinovima iz drugih nepokretnih izvora, ako Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije propisano drukčije.
(2) Ako se mjerno mjesto ne može urediti na način iz stavka 1. ovoga članka, te se na mjernom mjestu nalaze smjese otpadnih plinova iz više nepokretnih izvora, među kojima se na jedan nepokretni izvor primjenjuje Uredba o GVE i/ili za koje je rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđene GVE onečišćujućih tvari u zrak, za određivanje onečišćenja koriste se granične vrijednosti koncentracije tvari, maseni granični protoci i računski sadržaj kisika za smjesu otpadnih plinova u skladu s Uredbom o GVE i/ili tim rješenjem.
Metode mjerenja
Članak 7.
(1) Za mjerenje parametara stanja otpadnih plinova i koncentracija tvari u otpadnim plinovima koriste se metode mjerenja prema zahtjevima normi iz Priloga I. ovoga Pravilnika sljedećim redom prednosti:
– referentna metoda,
– CEN norme,
– ISO norme,
– nacionalne norme (npr. DIN, BS, EPA) ili preporuke i drugi tehnički dokumenti (npr. VDI).
(2) Ako je za metode mjerenja iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka propisana referentna metoda mjerenja iz Priloga I. točke 1. ovoga Pravilnika obvezan je postupak dokazivanja ekvivalentnosti prema zahtjevima tehničke specifikacije HRS CEN/TS 14793. Dokaz ekvivalentnosti pojedinih metoda mjerenja prilaže se uz zahtjev za akreditacijom nacionalnom akreditacijskom tijelu.
(3) Primjena ostalih metoda mjerenja koje nisu definirane stavkom 1. podstavkom 2., 3. i 4. ovoga članka za koje postoje prihvaćene norme iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka zahtijeva dokazivanje ekvivalentnosti metode prema zahtjevima tehničke specifikacije HRS CEN/TS 14793 sukladno redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka. Dokaz ekvivalentnosti pojedinih metoda mjerenja prilaže se uz zahtjev za akreditacijom nacionalnom akreditacijskom tijelu.
(4) Iznimno od stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, za mjerenje parametara stanja otpadnih plinova i koncentracija tvari u otpadnim plinovima, kod provjere ispravnosti mjernih sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora primjenjuju se samo referentne metode mjerenja sukladno normi HRN EN 14181.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ukoliko ne postoje norme iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka za mjerenje pojedinim parametara stanja otpadnih plinova i koncentracija tvari u otpadnim plinovima, kod provjere ispravnosti mjernih sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora mogu se primijeniti i druge metode mjerenja sukladno normama iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka.
III. VRSTE I OPSEG MJERENJA
Pojedinačna mjerenja
Članak 8.
(1) Pojedinačna mjerenja se provode automatskim i/ili ručnim mjerenjem. Mjerni instrumenti koji se koriste za pojedinačna mjerenja emisija onečišćujućih tvari moraju udovoljavati zahtjevima propisanim u normama iz Priloga I. ovoga Pravilnika.
(2) Pojedinačno mjerenje je mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora koje se obavlja najmanje 3 puta tijekom prvog ili povremenog mjerenja.
(3) Podaci o provjeri i umjeravanju mjernog instrumenta za obavljanje pojedinačnih mjerenja čuvaju se pet godina.
Prva i povremena mjerenja
Članak 9.
(1) Izvođenje prvih i povremenih mjerenja obuhvaća:
– izradu plana mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak, uključujući određivanje ciljeva mjerenja emisija tvari i zahtjeve mjernog mjesta sukladno normi HRN EN 15259,
– mjerenje koncentracije tvari u otpadnim plinovima za koje su Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša propisane GVE za nepokretni izvor,
– preračunavanje rezultata mjerenja koncentracija tvari u otpadnim plinovima na jedinicu volumena suhih ili mokrih otpadnih plinova kod normiranih uvjeta i na propisani udio kisika u otpadnim plinovima ako je udio kisika propisan Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,
– procjenu difuzne i fugitivne emisije tvari u zrak,
– izradu izvješća o izvršenim mjerenjima emisije onečišćujućih tvari koji mora uključivati plan mjerenja iz podstavka 1. ovoga stavka, sukladno normi HRN EN 15259, te procjenu o godišnjoj emisiji onečišćujućih tvari u zrak.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod prvih i povremenih mjerenja, ako Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije propisano drukčije, ne moraju se mjeriti parametri stanja otpadnih plinova ako se njihove vrijednosti ne mijenjaju ili se mogu odrediti na drugi način.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz malih uređaja za loženje primjenjuje se tehnička specifikacija HRS CEN/TS 15675 u smanjenom opsegu sukladno pravilima Hrvatske akreditacijske agencije za akreditaciju laboratorija za mjerenje emisija iz malih uređaja za loženje.
(4) Ispitnim laboratorijima koji su akreditirani u punom opsegu primjene tehničke specifikacije HRS CEN/TS 15675 dopušta se primjena stavka 3. ovoga članka prilikom određivanja emisija iz malih uređaja za loženje sukladno pravilima Hrvatske akreditacijske agencije za akreditaciju laboratorija za mjerenje emisija iz malih uređaja za loženje.
Članak 10.
Povremena mjerenja emisije za pojedinu onečišćujuću tvar provode se, ako rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije drukčije utvrđeno, s razmacima koji ne smiju biti kraći od:
– pet mjeseci, ako se povremena mjerenja provode dva puta na godinu,
– šest mjeseci, ako se povremena mjerenja provode svake godine,
– dvanaest mjeseci ako se povremena mjerenja provode svake dvije godine,
– osamnaest mjeseci, ako se povremena mjerenja provode svake tri godine,
– trideset mjeseci, ako se povremena mjerenja provode svakih pet godina.
Kontinuirana mjerenja
Članak 11.
(1) Kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora provodi se AMS-om kojim se osiguravaju podaci o koncentraciji i emitiranom masenom protoku onečišćujuće tvari u otpadnom plinu tijekom neprekidnog rada nepokretnog izvora.
(2) Uz podatke iz stavka 1. ovoga članka AMS-om se osiguravaju podaci o sadržaju kisika i parametrima stanja otpadnog plina (temperatura, tlak, vlaga i drugi) ako su isti propisani Uredbom o GVE, odnosno rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
(3) Ako AMS-om nisu obuhvaćeni svi parametri stanja otpadnog plina koje je potrebno utvrditi, mora se osigurati odgovarajuća dodatna mjerna oprema za njihovo utvrđivanje ili te veličine utvrditi na drugi način (na primjer proračunom).
Članak 12.
(1) AMS mora udovoljiti sljedećim svojstvima:
– usklađenost s procedurom QAL 1 iz norme HRN EN 14181,
– područje rada mjernog instrumenta mora omogućiti bilježenje svih iznosa izmjerene veličine tako da najmanja vrijednost gornje granice mjerenja bude najmanje 2,5 puta veća od GVE za mjerenu onečišćujuću tvar,
– sustav za uzorkovanje mora osigurati dovođenje reprezentativnog uzorka u mjerni instrument (dovoljan protok, pravilno pročišćavanje, sprječavanje kondenzacije i drugo),
– opremljenost sustavom za samoprovjeru ispravnosti rada,
– mogućnost ručne provjere rada, ispravnosti i točnosti,
– opremljenost sustavom za obavješćivanje o prekoračenju GVE.
(2) Osim svojstava iz stavka 1. ovoga članka AMS mora omogućiti:
– bilježenje i pohranjivanje svih rezultata mjerenja, te relevantnih vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova i parametara režima rada nepokretnog izvora,
– vrednovanje rezultata mjerenja, odnosno vrijednosti utvrđenih emisijskih veličina i vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova,
– dnevno, mjesečno i godišnje izvješćivanje.
Članak 13.
(1) Operater koji je u skladu s Uredbom o GVE, odnosno rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, obveznik kontinuiranog mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora dužan je osigurati ugradnju AMS koja udovoljava odredbama članka 12. ovog Pravilnika u skladu s normom HRN EN 14181 i HRN CEN/TR 15983.
(2) Operater je dužan osigurati ispravnost i neometani rad AMS i zaštitu od neovlaštene uporabe.
(3) U slučaju prekida rada AMS operater je bez odlaganja dužan prijaviti prekid izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave koje o tome obavještava nadležno upravno tijelo i Ministarstvo.
Članak 14.
(1) Operater je dužan osigurati redovito održavanje i provođenje kontrole stabilnosti AMS sukladno QAL-3 iz norme HRN EN 14181 i voditi evidenciju o bitnim značajkama (nepravilnostima tijekom rada, prekidima u radu, uzrocima kvarova, umjeravanju i drugo).
(2) Operater je dužan osigurati redovnu godišnju provjeru ispravnosti AMS za vrijeme rada nepokretnog izvora u skladu s procedurom AST iz norme HRN EN 14181 i HRI CEN/TR 15983.
(3) Operater je dužan osigurati umjeravanje AMS za vrijeme rada nepokretnog izvora u skladu s procedurom QAL-2 iz norme HRN EN 14181 i HRI CEN/TR 15983.
Članak 15.
(1) Redovnu godišnju provjeru ispravnosti AMS obavlja osoba ovlaštena za obavljanje djelatnosti provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora sukladno Zakonu o zaštiti zraka (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).
(2) Umjeravanje i redovna godišnja provjera ispravnosti AMS obavlja se propisanim metodama mjerenja u skladu s člankom 7. i Prilogom I. ovoga Pravilnika.
(3) Umjeravanje AMS se provodi najmanje jedanput u dvije godine, a redovna godišnja provjera ispravnosti AMS provodi se godišnje između umjeravanja AMS, ako rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije utvrđeno drukčije.
(4) Operater je dužan dostaviti izvješće o rezultatima umjeravanja i redovne godišnje provjere ispravnosti AMS inspekciji zaštite okoliša, u pisanom i u elektroničkom obliku, u roku od 3 mjeseca od datuma provedenog umjeravanja/redovne godišnje provjere ispravnosti.
(5) Podaci o umjeravanju i godišnjoj provjeri ispravnosti AMS čuvaju se pet godina.
Izračun prosječne vrijednosti emisijskih veličina
Članak 16.
(1) Srednje vrijednosti emisijskih veličina izračunavaju se u skladu s propisanim metodama mjerenja iz članka 8. ovoga Pravilnika.
(2) Ako se polusatna srednja vrijednost emisijskih veličina izračunava iz izmjerenih vrijednosti kod neprekinutog uzorkovanja otpadnih plinova, vrijeme između dvaju očitanja dviju uzastopnih trenutačnih izmjerenih vrijednosti može iznositi najviše 15 sekundi.
(3) Ako se polusatna prosječna vrijednost emisijskih veličina izračunava iz izmjerenih vrijednosti kod ponavljajućeg uzorkovanja otpadnih plinova, polusatna srednja vrijednost jednaka je prosječnoj vrijednosti svih izmjerenih vrijednosti pojedinih uzoraka kojima ukupno vrijeme uzorkovanja iznosi pola sata.
(4) Ako se polusatna srednja vrijednost emisijskih veličina izračunava iz izmjerene vrijednosti kod jednokratno uzetog uzorka, vrijeme uzorkovanja može biti duže od pola sata, a izmjerena se vrijednost preračunava na vrijednost koja odgovara polusatnom uzorkovanju.
(5) Iznimno od stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, za pojedinu onečišćujuću tvar rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša može se utvrditi drukčije vrijeme uzorkovanja i izračun srednjih vrijednosti emisijskih veličina.
Članak 17.
(1) Rezultati prvog i povremenog mjerenja iskazuju se kao srednje vrijednosti u skladu s člankom 16. ovoga Pravilnika.
(2) Razdoblje usrednjavanja ovisno je o primijenjenoj metodi mjerenja i iznosi najmanje pola sata.
(3) Razdoblje usrednjavanja za kontinuirano mjerenje propisano je Uredbom o GVE i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ukoliko nije moguće ostvariti polusatni neprekidni rad nepokretnog izvora, vrijeme usrednjavanja može biti i kraće.
(5) Srednje vrijednosti utvrđene mjerenjem preračunavaju se na referentno stanje otpadnog plina propisano Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, sukladno normi HRN EN 15259, prilog C.
IV. VREDNOVANJE REZULTATA MJERENJA
Članak 18.
(1) Vrednovanje rezultata mjerenja emisija obavlja se usporedbom rezultata mjerenja s propisanim graničnim vrijednostima prema Uredbi o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
(2) Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja onečišćujuće tvari (Emj) jednaka ili manja od propisane GVE (Egr), bez obzira na iskazanu mjernu nesigurnost,
Emj ≤ Egr
– nepokretni izvor udovoljava propisanim GVE iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja onečišćujuće tvari veća od propisane GVE, ali unutar područja mjerne nesigurnosti odnosno ako vrijedi:
Emj – µEmj ≤ Egr
gdje je:
µEmj – vrijednost mjerne nesigurnosti mjerenjem utvrđenog iznosa emisijske veličine onečišćujuće tvari
– prihvaća se da nepokretni izvor udovoljava propisanim GVE iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja onečišćujuće tvari umanjena za mjernu nesigurnost veća od propisane GVE, odnosno ako vrijedi:
Emj – µEmj > Egr
gdje je:
µEmj – vrijednost mjerne nesigurnosti mjerenjem utvrđenog iznosa emisijske veličine onečišćujuće tvari
– nepokretni izvor ne udovoljava propisanim GVE iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Iznos mjerne nesigurnosti ovisi o primijenjenim metodama mjerenja i karakteristikama upotrijebljenih mjernih instrumenata, a utvrđuje se na osnovi metoda mjerenja u normama iz Priloga I. ovoga Pravilnika.
(6) Dodatni kriteriji vrednovanja rezultata mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora ovisno o karakteristikama procesa propisani su Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Članak 19.
(1) Kod automatskog pojedinačnog mjerenja polusatna srednja vrijednost vrijedi ako je za njezin izračun pravilno izmjereno najmanje 50% trenutnih vrijednosti unutar polusatnog vremenskog intervala.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod malih uređaja za loženje i ostalih nepokretnih izvora, kada nije moguće ostvariti polusatni kontinuirani rad izvora, vrijeme usrednjavanja može biti kraće od pola sata.
(3) Kod ručnog pojedinačnog mjerenja polusatna srednja vrijednost je jednaka izmjerenoj srednjoj vrijednosti u vremenu uzorkovanja otpadnih plinova koje može biti različito od pola sata. Vrijeme uzorkovanja mora odgovarati propisanoj metodi mjerenja.
(4) Ako je za nepokretni izvor na koji se primjenjuje Uredba o GVE, za pojedinu onečišćujuću tvar propisano vrijeme određivanja srednje vrijednosti, umjesto polusatne srednje vrijednosti izračunava se i iskazuje srednja vrijednost za propisano vrijeme određivanja.
Članak 20.
(1) Kod malih uređaja za loženje koja koriste kruto gorivo i gdje se loženje obavlja ručno, mjerenje emisija započinje pet minuta nakon što je u ložište unesena količina goriva koja osigurava potrebno toplinsko opterećenje.
(2) Pojedinačno mjerenje iz stavka 1. ovoga članka temelji se na izračunu 15 minutne srednje vrijednosti. Utvrđene emisijske veličine predstavljaju polusatne vrijednosti.
Članak 21.
Kod malih uređaja za loženje koja koriste tekuće gorivo, s mjerenjem emisija može se započeti već nakon dvije minute pošto je postignuto potrebno toplinsko opterećenje.
Članak 22.
(1) Rezultati kontinuiranog mjerenja iskazuju se kao polusatne i dnevne srednje vrijednosti ako Uredbom o GVE ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša nije propisano drukčije.
(2) Za svaku onečišćujuću tvar, koja je obuhvaćena mjerenjem, trenutne vrijednosti masenih koncentracija preračunavaju se na jedinicu volumena suhih ili mokrih otpadnih plinova pri standardnim uvjetima.
(3) Na temelju preračunatih trenutnih vrijednosti masenih koncentracija izračunavaju se polusatne srednje vrijednosti. Polusatne srednje vrijednosti preračunavaju se na referentni volumni udio kisika u otpadnim plinovima.
(4) Polusatna srednja vrijednost vrijedi ako je za njen izračun pravilno izmjereno najmanje 50% trenutnih vrijednosti unutar polusatnog vremenskog intervala i ako su sve izmjerene trenutne vrijednosti unutar efektivnog vremena rada nepokretnog izvora.
(5) Iz svih važećih polusatnih srednjih vrijednosti za svaki dan se izračunava dnevna srednja vrijednost. Dnevna srednja vrijednost vrijedi ako su za njen izračun na raspolaganju najmanje 24 važeće polusatne srednje vrijednosti.
V. IZVJEŠĆIVANJE
Članak 23.
(1) O svakom obavljenom prvom i povremenom mjerenju ovlaštenik izrađuje izvješće u skladu s člankom 9. stavak 1. ovog Pravilnika.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži i:
– podatke o primijenjenim propisima,
– usporedbu izmjerenih emisijskih veličina s GVE.
Članak 24.
O rezultatima kontinuiranih mjerenja operater vodi dnevno, mjesečno i godišnje izvješće čiji je sadržaj propisan u Prilogu II. ovoga Pravilnika.
Članak 25.
Operater je dužan dnevno i mjesečno izvješće čuvati dvije godine, a izvješće o provedenom prvom i povremenom mjerenju te godišnje izvješće o kontinuiranom mjerenju pet godina.
Članak 26.
Izvješće o obavljenim prvim i povremenim mjerenjima te godišnje izvješće o kontinuiranom mjerenju operater je dužan dostaviti Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu u pisanom i elektroničkom obliku.
Članak 27.
(1) Informacijski sustav o praćenju emisija vodi Agencija, a nadzire ga Ministarstvo.
(2) Operater koji posjeduje AMS je dužan osigurati kontinuirani prijenos podataka računalnom mrežom u informacijski sustav o praćenju emisija.
Članak 28.
(1) Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka iz godišnjih izvješća o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora te drugih raspoloživih podataka o emisijama, Agencija izrađuje godišnje izvješće o praćenju emisija na teritoriju Republike Hrvatske i dostavlja ga Ministarstvu do 31. srpnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
(2) Agencija objavljuje godišnje izvješće o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak na teritoriju Republike Hrvatske na svojim internetskim stranicama.
Članak 29.
Prilozi I. i II. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
(1) Uvjeti iz članka 7. stavka 5. i članka 15. stavka 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se do usvajanja normi iz članka 7. stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Iznimno od članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika, operateri koji su ugradili AMS do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a koji ne udovoljava odredbama članka 12. ovoga Pravilnika, dužni su uskladiti AMS s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika do 31. prosinca 2017. godine.
Članak 31.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine«, broj 1/06).
Članak 32.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 351-01/12-04/20
Urbroj: 517-01-12-26
Zagreb, 9. studenoga 2012.
Ministar Mihael Zmajlović, v. r.
PRILOG I.
POPIS NORMI ZA MJERENJE EMISIJSKIH VELIČINA I PARAMETARA STANJA OTPADNIH PLINOVA
1. Referentne norme koje se primjenjuju:
|
Područje primjene |
Kvaliteta zraka |
|
|
Oznaka norme |
Naziv norme |
|
|
1. |
HRN EN 12619:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika pri niskim koncentracijama u otpadnim plinovima: – Kontinuirana plameno ionizacijska metoda (EN 12619:1999) |
|
2. |
HRN EN 13211:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Ručna metoda određivanja koncentracije ukupne žive (EN 13211:2001) |
|
3. |
HRN EN 13284-1:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje niskih razina masenih koncentracija prašine – 1. dio: Ručna gravimetrijska metoda (EN 13284-1:2001) |
|
4. |
HRN EN 13526:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije ukupnoga plinovitog organskog ugljika u otpadnim plinovima iz procesa koji upotrebljavaju otapalo: – Kontinuirana plameno ionizacijska metoda (EN 13526:2001) |
|
5. |
HRN EN 13649:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije pojedinačnih plinovitih organskih komponenata – Metoda na bazi aktivnog ugljika i desorpcije otapala (EN 13649:2001) |
|
6. |
HRN EN 14385:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje ukupne emisije As, Cd, Cr, Co, Mn, Ni, Pb, Sb, Tl i V (EN 14385:2004) |
|
7. |
HRN EN 14789:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje volumne koncentracije kisika (O2) – Paramagnetizam (EN 14789:2005) |
|
8. |
HRN EN 14790:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje vodene pare u odvodnome kanalu (EN 14790:2005) |
|
9. |
HRN EN 14791:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije sumporova dioksida (EN 14791:2005) |
|
10. |
HRN EN 14792:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida (NOx) – Kemiluminescencija (EN 14792:2005) |
|
11. |
HRN EN 15058:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije ugljik monoksida (CO) – Nedisperzivna infracrvena spektrometrija (EN 15058:2006) |
|
12. |
HRN EN 1911:2010 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije plinovitih klorida izraženih kao HCl (EN 1911:2010) |
|
13. |
HRN ISO 9096:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Ručna metoda određivanja masene koncentracije čestica (ISO 9096:2003) |
2. Ostale norme koje se primjenjuju:
|
Područje primjene |
Kvaliteta zraka |
|
|
Oznaka norme |
Naziv norme |
|
|
1. |
HRN EN 1948-1:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masenih koncentracija PCDD/PCDF-a i PCB-a sličnih dioksinu – 1. dio: Uzorkovanje PCDD/PCDF-a (EN 1948-1:2006) |
|
2. |
HRN EN 1948-2:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masenih koncentracija PCDD/PCDF-a i PCB-a sličnih dioksinu – 2. dio: Ekstrakcija i pročišćavanje PCDD/PCDF-a (EN 1948-2:2006) |
|
3. |
HRN EN 1948-3:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masenih koncentracija PCDD/PCDF-a i PCB-a sličnih dioksinu – 3. dio: Identifikacija i kvantitativno određivanje PCDD/PCDF-a (EN 1948-3:2006) |
|
4. |
HRN EN 1948-4:2010 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masenih koncentracija PCDD/PCDF i PCB-a sličnih dioksinu – 4. dio: Uzorkovanje i analiza PCB-a sličnih dioksinu (EN 1948-4:2010) |
|
5. |
HRN ISO 7934:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije sumporova dioksida – Vodikov peroksid/Barijev perklorat/Thorin metoda (uključuje amandman Amd 1:1998) (ISO 7934:1989 + Amd 1:1998) |
|
6. |
HRN ISO 7935:1997 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije sumporovog dioksida – Značajke rada automatskih mjernih metoda (ISO 7935:1992) |
|
7. |
HRN ISO 9096/Cor 1:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Ručna metoda određivanja masene koncentracije čestica (ISO 9096:2003/Cor 1:2006) |
|
8. |
HRN ISO 10155:1997 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Automatizirano praćenje masenih koncentracija čestica – Značajke izvedbe, metode ispitivanja i specifikacije (ISO 10155:1995) |
|
9. |
HRN ISO 10155/Cor 1:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Automatizirano praćenje masenih koncentracija čestica – Značajke izvedbe, metode ispitivanja i specifikacije (ISO 10155:1995/Cor 1:2002) |
|
10. |
HRN ISO 10396:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Uzorkovanje za automatizirano određivanje emisijskih koncentracija plinova za trajno instalirane mjerne sustave (ISO 10396:2007) |
|
11. |
HRN ISO 10780:1997 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Mjerenje brzine i obujamskog protoka plinova u odvodnom kanalu (ISO 10780:1994) |
|
12. |
HRN ISO 10849:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida – Značajke automatskih mjernih sustava (ISO 10849:1996) |
|
13. |
HRN EN 13284-2:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje niskih razina masenih koncentracija prašine – 2. dio: Automatski mjerni sustavi (EN 13284-2:2004) |
|
14. |
HRN EN 13526:2006 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje masene koncentracije ukupnoga plinovitog organskog ugljika u otpadnim plinovima iz procesa koji upotrebljavaju otapalo – Kontinuirana plameno ionizacijska metoda (EN 13526:2001) |
|
15. |
HRN EN 14181:2007 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Osiguranje kvalitete rada automatskih mjernih sustava (EN 14181:2004) |
|
16. |
HRN EN 14884:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje ukupne žive: automatski mjerni sustavi (EN 14884:2005) |
|
17. |
HRN EN 15259:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Mjerenje emisija iz stacionarnih izvora – Zahtjevi za mjerne presjeke i mjesta te za mjerni cilj, plan i izvještaj (EN 15259:2007) |
|
18. |
HRN EN 15446:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Fugitivne i difuzne emisije od općeg značenja za industriju – Mjerenje kratkotrajne emisije para koje nastaju curenjem iz procesne opreme i cjevovoda (EN 15446:2008) |
|
19. |
HRS CEN/TS 15674:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Smjernice za razradu standardnih metoda (CEN/TS 15674:2007) |
|
20. |
HRS CEN/TS 15675:2008 |
Mjerenje emisija iz nepokretnih izvora – Primjena norme EN ISO/IEC 17025:2005 na povremena mjerenja (CEN/TS 15675:2007) |
|
21. |
HRN ISO 15713:2010 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Uzorkovanje i određivanje sadržaja plinovitih fluorida (ISO 15713:2006) |
|
22. |
HRN DIN 51402-1:2010 |
Ispitivanje otpadnih plinova iz uljnih kotlovnica – Vizualno i fotometrijsko određivanje dimnog broja (DIN 51402-1:1986) |
|
23. |
HRS CEN/TS 14793:2008 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Postupak laboratorijske validacije alternativne metode usporedbom s referentnom metodom (CEN/TS 14793:2005) |
|
24. |
HRN ISO 12039:2012 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Određivanje ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i kisika – značajke rada automatskih mjernih sustava i njihova kalibracija (ISO 12039:2001) |
|
25. |
HRI CEN/TR 15983:2011 |
Emisije iz nepokretnih izvora – Upute za primjenu norme EN 14181:2004 (CEN/TR 15983:2010) |
PRILOG II.
SADRŽAJ IZVJEŠĆA O PROVEDENOM KONTINUIRANOM MJERENJU
(1) Dnevno izvješće o provedenom kontinuiranom mjerenju
Izrađuje se u obliku tablice i sadrži opće podatke o operateru:
– podatke o operateru,
– datum, oznaku ispusta nepokretnog izvora i naziv postrojenja,
– polusatno/satno vrijeme (od 0 do 24 h),
– pogonske parametre obuhvaćenih izvora onečišćenja (stanje postrojenja, opterećenje, vrsta i količina goriva, broj sati rada pogona, broj sati efektivnog rada),
Procesni podatci zavisno o djelatnosti:
A) Postrojenja za spaljivanje otpada:
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE propisano za tu vrstu
– mjerna nesigurnost
– polusatna GVE 100% A
– polusatna GVE 97% B
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– broj sati prekida mjerenja
– količina i temperatura dimnih plinova
– količina spaljenog otpada
– volumni udio vlage
– volumni udio kisika
– potrošnja goriva
B) Postrojenja za suspaljivanje otpada
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– srednja polusatna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE propisano za tu vrstu
– mjerna nesigurnost
– broj sati prekida mjerenja
– količina i temperatura dimnih plinova
– količina spaljenog otpada: – kruti
– tekući
– volumni udio vlage
– volumni udio kisika
– potrošnja goriva: – plin
– kruto
– tekuće
C) Suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE propisano za tu vrstu
– mjerna nesigurnost
– broj sati prekida mjerenja
– količina i temperatura dimnih plinova
– količina spaljenog otpada: – kruti
– tekući
– volumni udio vlage
– volumni udio kisika
– potrošnja goriva: – plin
– kruto
– tekuće
D) Veliki uređaji za loženje i plinske turbine
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– srednja satna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE propisano za tu vrstu
– mjerna nesigurnost
– broj sati prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– dnevni prosjek > GVE + mjerna nesigurnost
– broj satnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak satnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– broj satnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak satnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– toplinska snaga goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– dodatno:
za velike uređaje koji imaju uređaj za odsumporavanje
– stupanj odsumporavanja
– ukupno vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
– najduže vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
E) Tehnološki procesi
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE za pojedinu onečišćujuću tvar
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– broj sati prekida mjerenja
– dnevni prosjek > GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– dodatno za HOS broj satnih vrijednosti > 1,5 GVE + mjerna nesigurnost
– toplinska snaga goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– količina dimnih plinova
– temperatura dimnih plinova
– volumni udio kisika
F) Krematorij
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE za pojedinu onečišćujuću tvar
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– broj sati prekida mjerenja
– dnevni prosjek > GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– temperatura dimnih plinova
– volumni udio kisika
(2) Mjesečno izvješće o provedenom kontinuiranom mjerenju
Izrađuje se u obliku tablice i sadrži opće podatke o operateru:
– podatke o operateru,
– kalendarski mjesec, oznaku ispusta nepokretnog izvora i naziv postrojenja,
– ukupno mjesečno vrijeme rada pogona
– vrijeme efektivnog rada
– pogonske parametre obuhvaćenih izvora onečišćenja (stanje postrojenja, opterećenje, vrsta i količina goriva, broj sati rada pogona, broj sati efektivnog rada),
Procesni podatci zavisno o djelatnosti:
A) Postrojenja za spaljivanje otpada
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina spaljenog otpada
– potrošnja goriva
B) Postrojenja za suspaljivanje otpada
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina otpada koji se suspaljuje: – kruto
– tekuće
– potrošnja goriva: – kruto
– tekuće
– plin
C) Suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina otpada koji se suspaljuje: – kruto
– tekuće
– potrošnja goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– količina proizvedenog klinkera
– broj sati rada uređaja za pročišćavanje dimnih plinova
D) Veliki uređaji za loženje i plinske turbine
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– mjesečna masena emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj važećih srednjih dnevnih/dvodnevnih[1] emisija > 1,1 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak važećih srednjih dnevnih/dvodnevnih1 emisija > 1,1 GVE + mjerna nesigurnost
– utrošena toplina goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– dodatno:
za velike uređaje koji imaju uređaj za odsumporavanje:
– stopa odsumporavanja
– ukupno vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
– najduže vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
E) Tehnološki procesi
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– toplinska snaga goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– količina dimnih plinova
F) Krematorij
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– temperatura dimnih plinova
– volumni udio kisika
(3) Godišnje izvješće o provedenom kontinuiranom mjerenju
Izrađuje se u obliku tablice i sadrži opće podatke o operateru:
– podatke o operateru,
– kalendarska godina, oznaku ispusta nepokretnog izvora i naziv postrojenja,
– ukupno vrijeme rada pogona
– vrijeme efektivnog rada
– pogonske parametre obuhvaćenih izvora onečišćenja (stanje postrojenja, opterećenje, vrsta i količina goriva, broj sati rada pogona, broj sati efektivnog rada),
A) Postrojenja za spaljivanje otpada
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_100%_A + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE_97%_B + mjerna nesigurnost
– dodatno za čestice: broj polusatnih vrijednosti > 150 mg/m3 + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina spaljenog otpada
– potrošnja goriva
B) Postrojenja za suspaljivanje otpada
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina otpada koji se suspaljuje: – kruto
– tekuće
– potrošnja goriva: – kruto
– tekuće
– plin
C) Suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja godišnja vrijednost emisija
– srednja mjesečna emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– količina otpada koji se suspaljuje: – kruto
– tekuće
– potrošnja goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– količina proizvedenog klinkera
– broj sati rada uređaja za pročišćavanje dimnih plinova
D) Veliki uređaji za loženje i plinske turbine
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– godišnja masena emisija
– mjerna nesigurnost masene emisije
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj važećih srednjih mjesečnih emisija > GVE + mjerna nesigurnost
– broj važećih srednjih dnevnih/dvodnevnih1 emisija > 1,1 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak važećih srednjih dnevnih/dvodnevnih1[2] emisija > 2 GVE/1,1 GVE1 + mjerna nesigurnost
– utrošena toplina goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– dodatno:
za velike uređaje za loženje koji imaju uređaj za odsumporavanje:
– stopa odsumporavanja
– ukupno vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
– najduže vrijeme prekida rada uređaja za odsumporavanje
E) Tehnološki procesi
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– godišnja srednja vrijednost emisija
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 1,2 GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > 2 GVE + mjerna nesigurnost
– toplinska snaga goriva: – kruto
– tekuće
– plin
– količina dimnih plinova
F) Krematorij
– za pojedinu onečišćujuću tvar:
– maseni protok
– srednja godišnja vrijednosti emisija
– srednja mjesečna vrijednost emisija
– srednja dnevna vrijednost emisija
– GVE
– evidencija dana s prekoračenjem GVE
– mjerna nesigurnost
– raspoloživost mjerenja
– ukupno vrijeme prekida mjerenja
– najduže vrijeme prekida mjerenja
– broj dnevnih prosjeka > dnevna GVE + mjerna nesigurnost
– broj polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– postotak polusatnih vrijednosti > GVE + mjerna nesigurnost
– količina dimnih plinova
– temperatura dimnih plinova
– volumni udio kisika
[1]sukladno članku 118. i 119. Uredbe o GVE
[2]1 sukladno članku 118. i 119. Uredbe o GVE
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_11_129_2760.html