MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE
Na temelju članka 90. stavka 4. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11), ministrica zaštite okoliša i prirode donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovim se Pravilnikom uređuje način besplatne dodjele emisijskih jedinica, način i rokovi dostave podataka o djelatnostima, način verifikacije podataka o djelatnostima i popis sektora ili podsektora koji su izloženi značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje.
Članak 2.
Područje primjene
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Odluka Komisije 2011/278/EU o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Zajednice o usklađenoj besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica sukladno članku 10.a Direktive 2003/87/EZ (SL L 130, 17. 5. 2011.),
– Odluka Komisije 2010/2/EU o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, popisa sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika (SL L 1, 5. 1. 2010.),
– Odluka Komisije 2011/745/EU o izmjenama i dopunama Odluka 2010/2/EU i 2011/278/EU glede sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika (SL L 299, 17. 11. 2011.).
Članak 3.
Definicije pojmova
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
1. podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod: ulazi, izlazi i pripadajuće emisije koje se odnose na proizvodnju proizvoda za koji je određena referentna vrijednost u Prilogu I. ovoga Pravilnika;
2. podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu: ulazi, izlazi i pripadajuće emisije koje ne potpadaju pod podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod koji se odnose na proizvodnju i/ili preuzimanje mjerljive topline iz postrojenja ili druge jedinice obuhvaćene sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, koja se:
– troši unutar granica postrojenja za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije, ili
– isporučuje postrojenju ili drugoj jedinici koja nije obuhvaćena sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, uz izuzetak isporuke za proizvodnju električne energije;
3. podpostrojenje s referentnom vrijednosti za gorivo: ulazi, izlazi i pripadajuće emisije koje ne potpadaju pod podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod koji se odnose na proizvodnju nemjerljive topline uslijed izgaranja goriva za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije, uključujući sigurnosno spaljivanje na baklji;
4. mjerljiva toplina: neto protok topline koja se prenosi odredivim cjevovodima ili kanalima pomoću medija kao što su para, vrući zrak, voda, ulje, tekući metali i soli, za koju je postavljen ili bi mogao biti postavljen mjerač topline;
5. mjerač topline: uređaj za mjerenje i bilježenje količine proizvedene topline na temelju volumnih protoka i temperatura;
6. nemjerljiva toplina: toplina koja nije mjerljiva;
7. podpostrojenje s procesnim emisijama: emisije stakleničkih plinova koje nastaju izvan granica podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod iz Priloga I. ovoga Pravilnika, različite od emisija ugljikovog dioksida; ili emisije ugljikovog dioksida koje nastaju izvan granica podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod iz Priloga I. ovoga Pravilnika, uslijed niže navedenih postupaka i emisije od izgaranja nepotpuno oksidiranog ugljika nastalog uslijed niže navedenih postupaka u svrhu proizvodnje mjerljive topline, nemjerljive topline ili električne energije, s time da se emisije koje bi nastale izgaranjem količine prirodnog plina koja odgovara sadržaju tehnički iskoristive energije izgorjelog nepotpuno oksidiranog ugljika oduzimaju:
(i) kemijska ili elektrolitička redukcija metalnih spojeva u rudačama, koncentratima i sekundarnim materijalima;
(ii) uklanjanje nečistoća iz metala i metalnih spojeva;
(iii) razgradnja karbonata, osim karbonata za pročišćavanje dimnih plinova;
(iv) kemijska sinteza gdje u reakciji sudjeluje ugljični materijal i čija je primarna svrha različita od proizvodnje topline;
(v) korištenje aditiva ili sirovina koje sadrže ugljik, gdje je primarna svrha različita od proizvodnje topline;
(vi) kemijska ili elektrolitička redukcija oksida nemetala, kao što su oksidi silicija i fosfati;
8. značajno povećanje kapaciteta: značajno proširenje početnog instaliranog kapaciteta podpostrojenja pri kojemu se ostvarilo sve od navedenoga:
(i) nastupila je jedna ili više vidljivih fizičkih promjena koje se odnose na tehničku konfiguraciju i rad podpostrojenja, ali se pritom ne radi samo o zamjeni postojeće proizvodne linije; i
(ii) podpostrojenje može raditi kapacitetom koji je najmanje 10% viši od početnog instaliranog kapaciteta podpostrojenja prije promjene; ili
(iii) podpostrojenje na koje se fizičke promjene odnose ima značajno višu razinu djelatnosti, koja rezultira dodatnom dodjelom emisijskih jedinica iznad 50 000 emisijskih jedinica godišnje koje predstavljaju najmanje 5% preliminarnoga godišnjeg broja emisijskih jedinica koje su tom podpostrojenju besplatno dodijeljene prije promjene;
9. značajno smanjenje kapaciteta: jedna ili više vidljivih fizičkih promjena koje dovode do značajnog smanjenja početnog instaliranog kapaciteta podpostrojenja i njegove razine djelatnosti istog reda veličine kao u slučaju značajnoga povećanja kapaciteta;
10. značajna promjena kapaciteta: značajno povećanje kapaciteta ili značajno smanjenje kapaciteta;
11. dodani kapacitet: razlika između početnog instaliranog kapaciteta podpostrojenja i instaliranog kapaciteta istog podpostrojenja nakon značajnog povećanja određenog na temelju prosjeka 2 najviša mjesečna opsega proizvodnje u prvih 6 mjeseci nakon početka izmijenjenog rada;
12. umanjeni kapacitet: razlika između početnog instaliranog kapaciteta podpostrojenja i instaliranog kapaciteta istog podpostrojenja nakon značajnog smanjenja određenog na temelju prosjeka 2 najviša mjesečna opsega proizvodnje u prvih 6 mjeseci nakon početka izmijenjenog rada;
13. početak redovnog rada: verificirani i odobreni prvi dan neprekidnog 90-dnevnog razdoblja odnosno, ako uobičajeni proizvodni ciklus u sektoru ne pretpostavlja neprekidnu proizvodnju, prvi dan 90-dnevnog razdoblja podijeljenog u specifične proizvodne cikluse tog sektora tijekom kojega postrojenje radi s najmanje 40% projektiranog kapaciteta opreme, uzimajući u obzir, gdje je potrebno, specifične radne uvjete postrojenja;
14. početak izmijenjenog rada: verificirani i odobreni prvi dan neprekidnog 90-dnevnog razdoblja odnosno, ako uobičajeni proizvodni ciklus u sektoru ne pretpostavlja neprekidnu proizvodnju, prvi dan 90-dnevnog razdoblja podijeljenog u specifične proizvodne cikluse tog sektora tijekom kojega promijenjeno podpostrojenje radi s najmanje 40% projektiranog kapaciteta opreme, uzimajući u obzir, gdje je potrebno, specifične radne uvjete podpostrojenja;
15. sigurnosno spaljivanje na baklji: izgaranje pilot goriva i vrlo promjenjivih količina procesnih ili zaostalih plinova u jedinici koja je otvorena atmosferskim utjecajima, a koje se izričito zahtijeva iz sigurnosnih razloga u relevantnim dozvolama postrojenja;
16. privatno kućanstvo: stambena jedinica u kojoj osobe pojedinačno ili skupno dogovaraju rješenja za opskrbu mjerljivom toplinom;
17. prihvatljiva razina sigurnosti: visoka razina sigurnosti pozitivno izražena u mišljenju verifikatora, ali ne i apsolutna sigurnost, da u podacima koji su predmet verifikacije nisu prisutne materijalno značajne greške;
18. razina sigurnosti: mjera u kojoj je verifikator u svojim zaključcima verifikacije siguran da je dokazano ili opovrgnuto da u podacima koji su dostavljeni za postrojenje nema materijalno značajnih grešaka;
19. materijalno značajna greška: značajna greška (propusti, pogrešni prikazi i greške, osim dopuštene nesigurnosti) u dostavljenim podacima koja bi, prema stručnom mišljenju verifikatora, mogla imati utjecaja prilikom korištenja tih podataka za izračunavanje dodjele emisijskih jedinica;
20. postrojenje za proizvodnju električne energije: postrojenje koje je na dan 1. siječnja 2005. ili nakon tog dana proizvodilo električnu energiju za prodaju trećim osobama i u kojem se ne odvijaju druge djelatnosti iz Priloga I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova osim »izgaranja goriva«
21. postrojenje za proizvodnju električne energije koje proizvodi toplinu: postrojenje za centralno grijanje (toplane) i postrojenje visokoučinkovite kogeneracije.
Članak 4.
Zaokruživanje
Svi izračuni u vezi s brojem emisijskih jedinica u skladu s ovim Pravilnikom zaokružuju se na sljedeći viši broj emisijskih jedinica.
II. POSTOJEĆA POSTROJENJA
Članak 5.
Utvrđivanje postrojenja
(1) Operater postojećeg postrojenja koje ispunjava uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, uključujući operatera postrojenja za proizvodnju električne energije koje proizvodi toplinu i malog postrojenja koje može biti isključeno iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama, podnosi zahtjev za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica ministarstvu nadležnom za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(2) Uz zahtjev za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica (u daljnjem tekstu: Zahtjev) operater postojećeg postrojenja prilaže podatke o djelatnostima, metodološko izvješće i izvješće o verifikaciji u pisanom i elektroničkom obliku.
(3) Podaci o djelatnostima i metodološko izvješće dostavljaju se na obrascu o podacima o djelatnostima i obrascu o metodološkom izvješću koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama. Obrazac o podacima o djelatnostima i obrazac o metodološkom izvješću potpisuje i ovjerava osoba ovlaštena za zastupanje.
(4) Obrazac o podacima o djelatnostima sadrži parametre za prikupljanje podataka o djelatnostima iz Priloga IV. ovoga Pravilnika.
(5) Podaci o djelatnostima i metodološko izvješće iskazuju se u odgovarajućem obrascu sukladno odredbama ovog Pravilnika i uputama Europske komisije o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica, koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka operater postojećeg postrojenja koje obavlja novu djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi, odnosno obavlja djelatnost kojom se ispuštaju novi staklenički plinovi prema uredbi kojom se uređuje način trgovanja emisijskim jedinicama, podnosi Zahtjev u roku od osam dana od dana stupanja na snagu te uredbe.
Članak 6.
Podjela postrojenja na podpostrojenja
(1) Operater postojećeg postrojenja, u svrhu dostave podataka o djelatnostima, dijeli svako postrojenje koje ispunjava uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na jedno ili više podpostrojenja koje u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju fizičkim dijelovima postrojenja, i to:
(a) podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod;
(b) podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu;
(c) podpostrojenje s referentnom vrijednosti za gorivo;
(d) podpostrojenje s procesnim emisijama.
(2) Za podpostrojenja iz stavka 1. točke (b), (c) i (d) ovoga članka, određuje se pripada li proces sektoru ili podsektoru koji je izložen značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje na temelju NACE i PRODCOM šifri određenih u Prilogu VII. ovoga Pravilnika.
(3) Za postrojenje koje je uključeno u sustav trgovanja emisijskim jedinicama, koje je proizvelo i isporučilo mjerljivu toplinu postrojenju ili drugoj jedinici koja nije uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama, smatra se da odgovarajući proces podpostrojenja s referentnom vrijednosti za toplinu s obzirom na tu toplinu ne pripada sektoru ili podsektoru koji je izložen značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, osim ako Ministarstvo, na temelju dokaza koje je operater tog postrojenja dostavio uz Zahtjev, utvrdi da potrošač mjerljive topline pripada sektoru ili podsektoru koji je izložen značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje.
(4) Zbroj proizvodnih ulaza, izlaza i emisija pojedinih podpostrojenja ne smije biti viši od proizvodnih ulaza, izlaza i ukupnih emisija postrojenja.
Članak 7.
Prikupljanje podataka o djelatnostima
(1) Operater postojećeg postrojenja dostavlja podatke o djelatnostima za svako postojeće postrojenje koje ispunjava uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, uključujući postrojenje koje radi samo povremeno, postrojenje koje se drži u pričuvi ili u pripravnosti te postrojenje koje radi prema sezonskom rasporedu, za svaku godinu referentnog razdoblja tijekom kojih je postrojenje radilo i to:
(a) za referentno razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008. ili
(b) za referentno razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010.
(2) Podaci o djelatnostima se prikupljaju za svako podpostrojenje iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika zasebno. Ministarstvo može prema potrebi od operatera zahtijevati i dodatne podatke. Ako 95 % proizvodnih ulaza, izlaza i pripadajućih emisija podpostrojenja iz članka 6. stavka 1. točke (b), (c) i (d) ovoga Pravilnika pripada, odnosno ne pripada sektoru ili podsektoru koji je izložen značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, operater nije dužan dostaviti podatke za potrebe određivanja pripada li proces sektoru ili podsektoru koji je izložen značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje.
(3) Podaci o početnom instaliranom kapacitetu svakog podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod, određuju se na sljedeći način:
(a) početni instalirani kapacitet načelno odgovara prosjeku 2 najviša mjesečna opsega proizvodnje u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008., pod pretpostavkom da je to podpostrojenje pri tom opterećenju radilo 720 sati mjesečno 12 mjeseci u godini;
(b) ako nije moguće odrediti početni instalirani kapacitet u skladu s točkom (a) ovoga stavka, provodi se eksperimentalna verifikacija kapaciteta podpostrojenja pod nadzorom verifikatora kako bi se zajamčilo da su parametri koji se koriste tipični za sektor i da su rezultati eksperimentalne verifikacije reprezentativni.
(4) Za podpostrojenje koje je imalo značajnu promjenu kapaciteta između 1. siječnja 2005. i 30. lipnja 2011. operater je dužan u obrascu o podacima o djelatnostima navesti podatak o početnom instaliranom kapacitetu tog podpostrojenja određen u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, do početka izmijenjenoga rada, podatak o dodanom odnosno umanjenom kapacitetu te podatak o instaliranom kapacitetu podpostrojenja nakon značajne promjene kapaciteta, određen na temelju prosjeka 2 najviša mjesečna opsega proizvodnje u prvih 6 mjeseci nakon početka izmijenjenog rada. Instalirani kapacitet nakon značajne promjene kapaciteta uzima se kao početni instalirani kapacitet toga podpostrojenja prilikom procjene budućih značajnih promjena kapaciteta.
(5) Ako su podaci o proizvodnim ulazima, izlazima i pripadajućim emisijama raspoloživi samo za postrojenje u cjelini, ti će se ulazi, izlazi i emisije proporcionalno rasporediti po podpostrojenjima na sljedeći način:
(a) ako se na istoj proizvodnoj liniji proizvode različiti proizvodi jedan za drugim, proizvodni ulazi, izlazi i pripadajuće emisije raspoređuju se sekvencijalno po podpostrojenjima na temelju godišnjeg vremena korištenja;
(b) ako proizvodne ulaze, izlaze i pripadajuće emisije nije moguće rasporediti u skladu s točkom (a), oni se raspoređuju na temelju mase ili volumena pojedinačnih proizvoda ili procjena na temelju omjera slobodnih entalpija kemijskih reakcija ili na temelju drugog prikladnog ključa dodjele koji počiva na znanstveno utemeljenoj metodologiji.
(6) Operater je dužan Ministarstvu dostaviti potpune i dosljedne podatke o djelatnostima. Podaci o djelatnostima u obrascu ne smiju se preklapati između podpostrojenja niti se dvostruko obračunati.
(7) Metodološko izvješće koje se prilaže uz Zahtjev sadrži opis postrojenja, primijenjenu metodologiju sastavljanja, različite izvore podataka, korake računskog postupka te, prema potrebi, polazne pretpostavke i primijenjenu metodologiju za raspoređivanje emisija po podpostrojenjima u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
(8) Na zahtjev Ministarstva operater postojećeg postrojenja dužan je dostaviti dokaz o točnosti i potpunosti dostavljenih podataka (fakture, izvješća iz materijalno-knjigovodstvenih kartica, izvješća revizora i slično) te druge podatke sukladno odgovorima danim u metodološkom izvješću.
(9) Ako podaci o djelatnostima nisu raspoloživi ili su djelomično raspoloživi, operater postojećeg postrojenja je dužan u Zahtjevu obrazložiti koji podaci nedostaju, godinu za koju podaci nedostaju, razlog zbog kojeg podaci nedostaju te način na koji su nadomješteni.
(10) Ako podaci nisu raspoloživi, operater postrojenja dužan ih je najkasnije tijekom postupka verifikacije nadomjesti konzervativnim procjenama koje se temelje na najboljim industrijskim praksama, najnovijim znanstvenim i tehničkim spoznajama. Ako su podaci djelomično raspoloživi, konzervativna procjena znači da ekstrapolirana vrijednost ne smije prelaziti 90% vrijednosti dobivene primjenom raspoloživih podataka. Ako za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu nisu raspoloživi podaci o protocima mjerljive topline, može se izvesti zamjenska vrijednost množenjem odgovarajućeg ulaza energije s izmjerenom učinkovitošću proizvodnje topline koju je potvrdio verifikator. Ako podaci o učinkovitosti nisu raspoloživi, na odgovarajući ulaz energije za proizvodnju mjerljive topline primjenjuje se referentna učinkovitost od 70%.
(11) Operater odgovara za istinitost i točnost podataka iskazanih u obrascu o podacima o djelatnostima i obrascu o metodološkom izvješću.
(12) Na zahtjev Europske komisije, Ministarstvo dostavlja podatke prikupljene na temelju stavka 1. do 10. ovoga članka.
Članak 8.
Verifikacija
(1) Ministarstvo prihvaća podatke o djelatnostima dostavljene prema članku 7. ovoga Pravilnika koje je verifikator ocijenio kao zadovoljavajuće.
(2) Postupak verifikacije odnosi se na metodološko izvješće i podatke o djelatnostima iz obrazaca dostavljenih prema članku 7. ovoga Pravilnika. Kod verifikacije se verificira pouzdanost, vjerodostojnost i točnost podataka koje je dostavio operater postrojenja. Postupak verifikacije rezultira mišljenjem verifikatora u kojemu se s prihvatljivom razinom sigurnosti navodi da podneseni podaci sadrže odnosno ne sadrže materijalno značajne greške.
(3) Verifikator mora biti neovisan o operateru, obavljati svoj posao pošteno, objektivno i stručno te mora biti upoznat:
(a) s odredbama ovoga Pravilnika, uputama iz članka 5. stavka 5. ovoga Pravilnika i relevantnim normama, a posebno s pravilima o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji emisija iz postrojenja;
(b) sa zakonodavnim, regulatornim i upravnim zahtjevima koji su bitni za djelatnosti koje se verificiraju;
(c) s načinom dobivanja svih informacija u vezi sa svakim parametrom odnosno izvorom emisija u postrojenju, posebno u vezi s prikupljanjem, mjerenjem, izračunavanjem i dostavom podataka.
(4) Verifikator je dužan provesti postupak verifikacije iz stavka 2. ovoga članka prema sljedećim zahtjevima:
(a) verifikator je kod planiranja i provođenja verifikacije zauzeo stav profesionalnog skepticizma imajući u vidu činjenicu da mogu postojati okolnosti zbog kojih dostavljene informacije i podaci mogu sadržavati materijalno značajne greške;
(b) verifikator je potvrdio samo one prijavljene parametre koji su određeni s visokim stupnjem sigurnosti. Da bi se postigao visok stupanj sigurnosti, operater mora dokazati da:
(i) u prijavljenim parametrima nema nedosljednosti;
(ii) je prikupljanje parametara obavljeno u skladu s primjenjivim normama odnosno uputama iz članka 5. stavka 5. ovoga Pravilnika;
(iii) su relevantne evidencije postrojenja potpune i dosljedne;
(c) verifikator je započeo postupak verifikacije strateškom analizom relevantnih djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju i ima pregled nad svim djelatnostima i njihovim značajem za dodjelu
(d) verifikator vodi računa o informacijama sadržanim u dozvoli za emisije stakleničkih plinova i drugim relevantnim okolišnim dozvolama;
(e) verifikator je analizirao inherentne rizike i kontrolne rizike vezane uz opseg i složenost djelatnosti operatera i uz parametre za dodjelu koji bi mogli dovesti do materijalno značajnih grešaka i sastavio je plan verifikacije u skladu s tom analizom rizika;
(f) verifikator je izašao na teren kako bi verificirao rad mjernih uređaja i nadzornih sustava, obavio razgovore i prikupio dostatne informacije i dokaze,
(g) verifikator je proveo plan verifikacije prikupljanjem podataka u skladu s definiranim metodama uzorkovanja, pregledom dokumentacije, analitičkim postupcima i provjerom podataka, uključujući sve relevantne dodatne dokaze na kojima će se temeljiti mišljenje verifikatora;
(h) verifikator je zatražio od operatera da dostavi odnosno dopuni sve podatke koji nedostaju, objasni odstupanja parametara i podataka o emisijama, revidira izračune ili prilagodi dostavljene podatke;
(i) verifikator je sastavio interno izvješće o verifikaciji. Izvješće o verifikaciji sadrži dokaze da su strateška analiza, analiza rizika i plan verifikacije provedeni u cijelosti i pruža dostatne informacije koje podupiru mišljenje verifikatora. Osim toga, interno izvješće o verifikaciji treba pomoći nadležnom tijelu i akreditacijskom tijelu u slučaju ocjenjivanja postupka verifikacije;
(j) verifikator je iznio mišljenje o eventualnoj prisutnosti materijalno značajnih grešaka u prijavljenim parametrima i postojanju bilo kakvih drugih problema koji bi bili značajni za mišljenje verifikatora, na temelju nalaza internog izvješća o verifikaciji;
(k) verifikator je izložio metodologiju verifikacije, svoje nalaze i mišljenje u izvješću o verifikaciji upućenom operateru, koje operater podnosi Ministarstvu zajedno s metodološkim izvješćem i podacima o djelatnostima. Uz izvješće o verifikaciji dostavlja se i interno izvješće o verifikaciji.
(5) Ministarstvo neće dodijeliti besplatne emisijske jedinice postrojenju čiji podaci nisu verificirani i ocjenjeni kao zadovoljavajući.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Ministarstvo će dodijeliti besplatne emisijske jedinice operateru postojećeg postrojenja čiji podaci nisu ocijenjeni kao zadovoljavajući ako taj operater dokaže da su praznine u podacima na kojima se temelji mišljenje verifikatora posljedica iznimnih i nepredvidivih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći niti uz svu dužnu pažnju i koje su izvan kontrole operatera postrojenja, posebno zbog okolnosti kao što su prirodne nepogode, rat, ratne prijetnje, terorizam, neredi, sabotaža i vandalizam.
(7) Ako utvrdi da verifikator nije verificirao podatke o djelatnostima i metodološko izvješće sukladno pravilima iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo može obaviti naknadnu verifikaciju putem drugog verifikatora.
(8) Operater postrojenja i verifikator dužni su osigurati da nema preklapanja između podpostrojenja i dvostrukog obračunavanja.
Članak 9.
Povijesna razina djelatnosti
(1) U obrascu o podacima o djelatnostima operater postojećeg postrojenja određuje podatke o povijesnoj razini djelatnosti za referentno razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008. ili za referentno razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010. prema odredbama ovoga članka.
(2) Povijesna razina djelatnosti vezana uz proizvod se, kod svakog proizvoda za koji je određena referentna vrijednost iz Priloga I. ovoga Pravilnika, odnosi na medijan povijesne godišnje vrijednosti proizvodnje toga proizvoda u postrojenju tijekom referentnog razdoblja.
(3) Povijesna razina djelatnosti vezana uz toplinu odnosi se na medijan povijesne godišnje vrijednosti preuzete mjerljive topline iz postrojenja obuhvaćenog sustavom trgovanja emisijskim jedinicama i/ili proizvodnju mjerljive topline tijekom referentnog razdoblja koja se troši unutar granica postrojenja za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije, ili se isporučuje postrojenjima ili drugoj jedinici koja nije obuhvaćena sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, uz izuzetak isporuke za proizvodnju električne energije, izraženo u TJ godišnje.
(4) Povijesna razina djelatnosti vezana uz gorivo odnosi se na medijan povijesne godišnje potrošnje goriva koja se koriste za proizvodnju nemjerljive topline koja se troši za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje, tijekom referentnog razdoblja, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije te uključujući sigurnosno spaljivanje na baklji, izraženo u TJ godišnje.
(5) Povijesna razina djelatnosti vezana uz procesne emisije nastale u vezi s proizvodnjom proizvoda u postrojenju tijekom referentnog razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se na medijan povijesne godišnje vrijednosti procesnih emisija, izraženo u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida.
(6) Za potrebe određivanja medijana iz stavka 1. do 5. ovoga članka uzimaju se u obzir samo kalendarske godine tijekom kojih je postrojenje radilo najmanje 1 dan. Ako je tijekom relevantnog referentnog razdoblja postrojenje radilo manje od 2 kalendarske godine, povijesna razina djelatnosti izračunava se množenjem početnog instaliranog kapaciteta, određenog u skladu s metodologijom iz članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika za svako podpostrojenje, s relevantnim faktorom iskorištenja kapaciteta određenim u skladu s člankom 18. stavkom 3. ovoga Pravilnika.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, operater određuje povijesnu razinu djelatnosti vezanu za proizvod na koje se primjenjuju referentne vrijednosti za proizvod iz Priloga III. ovoga Pravilnika na temelju medijana povijesne godišnje vrijednosti proizvodnje u skladu s formulama utvrđenim u tom Prilogu.
(8) Postojeća postrojenja koja rade samo povremeno, uključujući postrojenja koja se drže u pričuvi ili u pripravnosti te postrojenja koja rade prema sezonskom rasporedu i koja nisu radila najmanje 1 dan u danoj kalendarskoj godini referentnog razdoblja, uzimaju se u obzir kod određivanja medijana iz stavka 1. ako su ispunjeni svi ovi uvjeti:
(a) nedvojbeno je dokazano da se postrojenje koristi povremeno, posebno da se redovito koristi kao pomoćni ili pričuvni kapacitet ili da redovito radi prema sezonskom rasporedu;
(b) postrojenje ima dozvolu za emisije stakleničkih plinova i sve druge relevantne dozvole koje se zahtijevaju za upravljanje postrojenjem prema propisu kojim se uređuje gradnja i zaštita okoliša;
(c) tehnički je moguće započeti s radom u kratkom roku i postrojenje se redovito održava.
(9) Ako je postojeće postrojenje između 1. siječnja 2005. i 30. lipnja 2011. imalo značajno povećanje kapaciteta ili značajno smanjenje kapaciteta, povijesne razine djelatnosti postrojenja predstavljaju zbroj medijana određenih u skladu sa stavkom 1. bez značajne promjene kapaciteta i povijesnih razina djelatnosti dodanog odnosno umanjenog kapaciteta. Povijesne razine djelatnosti dodanog odnosno umanjenog kapaciteta predstavljaju razliku između početnog instaliranog kapaciteta svih podpostrojenja koji su imali značajnu promjenu kapaciteta u skladu s člankom 7. stavkom 3. ovoga Pravilnika do početka izmijenjenog rada i instaliranog kapaciteta nakon značajne promjene kapaciteta određenog u skladu s člankom 7. stavkom 4. ovoga Pravilnika, pomnoženog s prosječnim povijesnim iskorištenjem kapaciteta postrojenja u godinama prije početka izmijenjenoga rada.
Članak 10.
Dodjela na razini postrojenja
(1) Ministarstvo, uz stručnu pomoć Agencije za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija), na temelju dostavljenih podataka o djelatnostima u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika i verificiranih u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika izračunava broj emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno (u daljnjem tekstu: besplatne emisijske jedinice) svakom postojećem postrojenju za svaku godinu razdoblja trgovanja od 2013. do 2020. prema odredbama ovoga članka.
(2) Kod izračuna broja emisijskih jedinica iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo, uz stručnu pomoć Agencije, utvrđuje ispravnost primjene odredbi ovoga Pravilnika i uputa iz članka 5. stavka 5. ovoga Pravilnika prilikom unosa podataka u obrazac o podacima o djelatnostima i obrazac o metodološkom izvješću, a osobito u odnosu na podjelu postrojenja na podpostrojenja i pripisivanje proizvodnih ulaza i izlaza, pripadajućih emisija odgovarajućim podpostrojenjima, te uspoređuje podatke o djelatnostima s podacima o emisijama iz verificiranih izvješća o emisijama iz postrojenja za odgovarajuće referentno razdoblje, uključujući i planove praćenja emisija stakleničkih plinova iz postrojenja.
(3) Za poslove iz stavka 2. ovoga članka ministar nadležan za poslove zaštite okoliša odlukom imenuje stručno povjerenstvo koje se sastoji od predstavnika Ministarstva i Agencije te osoba iz redova stručnih djelatnika. O radu stručnog povjerenstva vodi se zapisnik.
(4) Sastav i broj članova stručnog povjerenstva i način rada stručnog povjerenstva određuje se odlukom iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ministarstvo određuje preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za svako podpostrojenje kako slijedi:
(a) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod za pojedinu godinu dobiva se množenjem vrijednosti te referentne vrijednosti za proizvod, određene u Dijelu I. i II. Priloga I. ovoga Pravilnika, s relevantnom povijesnom razinom djelatnosti vezanom uz proizvod;
(b) za:
(i) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za toplinu za mjerljivu toplinu određene u Dijelu III. Priloga I. ovoga Pravilnika, s povijesnom razinom djelatnosti vezanom uz toplinu za potrošnju mjerljive topline;
(ii) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za gorivo za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za gorivo određene u Dijelu III. Priloga I. ovoga Pravilnika, s povijesnom razinom djelatnosti vezanom uz gorivo za potrošeno gorivo;
(iii) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s procesnim emisijama za pojedinu godinu dobiva se množenjem razine povijesnih djelatnosti vezane uz procese sa 0,97.
(6) Ako se mjerljiva toplina isporučuje privatnim kućanstvima i ako je preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za 2013. godinu određen u skladu sa stavkom 5. podstavkom (b) točkom (i) ovoga članka niži od medijana povijesne godišnje vrijednosti emisija u vezi s proizvodnjom mjerljive topline koja je isporučena privatnim kućanstvima iz tog podpostrojenja u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008., preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za 2013. prilagođava se za tu razliku. Preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za svaku godinu od 2014. do 2020., određen u skladu sa stavkom 5. podstavkom (b) točkom (i) ovoga članka, prilagođava se u mjeri u kojoj je preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za tu godinu niži od postotka gore navedenih medijana povijesnih godišnjih vrijednosti emisija. Taj postotak u 2014. iznosi 90% i smanjuje se za 10 postotnih bodova u svakoj sljedećoj godini.
(7) Na preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za svako podpostrojenje određen na temelju stavka 5. ovoga članka primjenjuju se faktori za smanjivanje besplatne dodjele emisijskih jedinica za razdoblje trgovanja od 2013. do 2020. ako procesi u tim podpostrojenjima pripadaju sektoru ili podsektoru koji se ne smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Faktori za smanjivanje besplatne dodjele emisijskih jedinica za svaku godinu razdoblja trgovanja od 2013. do 2020. određeni su u Dijelu I. Priloga VI. ovoga Pravilnika. Ako procesi koji se odvijaju u tim podpostrojenjima pripadaju sektoru ili podsektoru koji se smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, za godine 2013. i 2014. primjenjuje se faktor 1. Sektori odnosno podsektori na koje će se primjenjivati faktor 1 za godine 2015. do 2020. određuje Europska komisija.
(8) Ako najmanje 95% povijesne razine djelatnosti podpostrojenja iz članka 6. stavka 1. točke (b), (c) i (d) ovoga Pravilnika pripada sektoru ili podsektoru koji se smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, smatra se da je čitavo to podpostrojenje izloženo značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Ako najmanje 95% povijesne razine djelatnosti podpostrojenja iz članka 6. stavka 1. točke (b), (c) i (d) ovoga Pravilnika pripada sektoru ili podsektoru koji se ne smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, smatra se da čitavo to podpostrojenje nije izloženo značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje.
(9) Preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenja koja su primila mjerljivu toplinu od podpostrojenja koje proizvodi proizvode obuhvaćene referentnom vrijednosti za dušičnu kiselinu iz Priloga I. ovoga Pravilnika umanjuje se za povijesnu godišnju potrošnju te topline tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika pomnoženu s referentnom vrijednosti za toplinu za tu mjerljivu toplinu, kako je navedeno u Prilogu I. ovoga Pravilnika.
(10) Preliminarna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje predstavlja zbroj preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja toga postrojenja, koje se izračunavaju u skladu sa stavkom 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka. Ako se u sklopu postrojenja nalaze podpostrojenja u kojima se proizvodi celuloza (kratkovlaknata celuloza, dugovlaknata celuloza, termomehanička celuloza i mehanička celuloza, sulfitna celuloza i ostala celuloza koja nije obuhvaćena referentnom vrijednosti za proizvod) i koja isporučuju mjerljivu toplinu u druga tehnički povezana podpostrojenja, prilikom određivanja preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica uzima se u obzir samo u mjeri u kojoj se proizvodi celuloze proizvedeni u tom podpostrojenju stavljaju u promet i ne prerađuju u papir u istom postrojenju ili drugim tehnički povezanim postrojenjima, ne dovodeći u pitanje preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za druga podpostrojenja.
(11) Ministarstvo će kod određivanja preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za pojedino postrojenje voditi računa da nema dvostrukog obračunavanja emisija i da dodjela ne bude negativna. Ako se međuproizvod obuhvaćen referentnom vrijednosti za proizvod prema definiciji odgovarajućih granica sustava iz Priloga I. ovoga Pravilnika preuzima iz drugog postrojenja, tada se, emisije ne smiju dvostruko obračunavati kod određivanja preliminarnih ukupnih godišnjih količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenja.
(12) Konačna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za svako postojeće postrojenje predstavlja umnožak preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica u skladu sa stavkom 8. ovoga članka i međusektorskog faktora korekcije koji određuje Europska komisija.
(13) Iznimno od stavka 12. ovoga članka konačna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje za proizvodnju električne energije koje proizvodi toplinu odgovara preliminarnoj ukupnoj godišnjoj količini besplatnih emisijskih jedinica za to postrojenje u skladu sa stavkom 7. ovoga članka, umanjenoj za linearni faktor smanjenja 1,74 % za svaku godinu razdoblja trgovanja od 2013. do 2020., počevši od 2014. godine. Linearni faktori smanjenja za svaku godinu razdoblja trgovanja od 2013. do 2020. određeni su u Dijelu II. Priloga VI. ovoga Pravilnika.
Članak 11.
Dodjela za parno krekiranje
Iznimno od članka 10. stavka 5. točke (a) ovoga Pravilnika, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod u vezi s proizvodnjom visokovrijednih kemikalija (u daljnjem tekstu: VVK) dobiva se množenjem referentne vrijednosti za proizvod za parno krekiranje iz Priloga I. ovoga Pravilnika s povijesnom razinom djelatnosti određenom u skladu s Prilogom III. ovoga Pravilnika i kvocijentom ukupnih izravnih emisija, uključujući emisije od preuzete neto topline tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, izraženo u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida, i zbroja tih ukupnih izravnih emisija i relevantnih neizravnih emisija tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika izračunatih u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Pravilnika. Rezultatu toga izračuna dodaje se umnožak 1,78 tona ugljikovog dioksida po toni vodika i medijana povijesnih vrijednosti proizvodnje vodika od dopunske sirovine izražen u tonama vodika, umnožak 0,24 tona ugljikovog dioksida po toni etilena i medijana povijesnih vrijednosti proizvodnje etilena od dopunske sirovine izražen u tonama etilena i umnožak 0,16 tona ugljikovog dioksida po toni VVK i medijana povijesnih vrijednosti proizvodnje visokovrijednih kemikalija različitih od vodika i etilena od dopunske sirovine izražen u tonama VVK.
Članak 12.
Dodjela za vinilklorid monomer
Iznimno od članka 10. stavka 5. točke (a) ovoga Pravilnika, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje u vezi s proizvodnjom vinilklorid monomera (u daljnjem tekstu: VKM) dobiva se množenjem referentne vrijednosti za VKM s povijesnom razinom djelatnosti za proizvodnju VKM izraženom u tonama i kvocijentom izravnih emisija za proizvodnju VKM, uključujući emisije od preuzete neto topline tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, koje se izračunavaju u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Pravilnika i izražavaju u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida, i zbroja tih izravnih emisija i emisija za proizvodnju VKM vezanih uz vodik tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, izraženih u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida i izračunatih na temelju povijesne potrošnje topline od izgaranja vodika izražene u TJ pomnožene sa 56,1 tonom ugljikovog dioksida po TJ.
Članak 13.
Protoci topline između postrojenja
Ako se u podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod preuzima mjerljiva toplina iz drugog postrojenja ili druge jedinice koja nije uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod određen na temelju članka 10. stavka 5. točke (a) ovoga Pravilnika umanjuje se za količinu topline koja je povijesno preuzeta iz postrojenja odnosno druge jedinice koja nije uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama u godini, pomnoženu s referentnom vrijednosti za toplinu za mjerljivu toplinu iz Priloga I. ovoga Pravilnika.
Članak 14.
Zamjenjivost između goriva i električne energije
(1) Preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod iz Priloga I. ovoga Pravilnika kod kojeg se uzima u obzir zamjenjivost između goriva i električne energije dobiva se množenjem relevantne referentne vrijednosti za proizvod iz Priloga I. ovoga Pravilnika s povijesnom razinom djelatnosti vezanom uz proizvod i kvocijentom ukupnih izravnih emisija, uključujući emisije od preuzete neto topline tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, izraženo u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida, i zbroja tih ukupnih izravnih emisija i relevantnih neizravnih emisija tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Relevantne neizravne emisije za potrebe izračuna iz stavka 1. ovoga članka dobivaju se množenjem relevantne potrošnje električne energije u smislu definicije procesa i emisija iz Priloga I. ovoga Pravilnika tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika za proizvodnju proizvoda, izražene u MWh, s 0,465 tona ugljikovog dioksida po MWh, izraženo u tonama ugljikovog dioksida. Emisije od preuzete neto topline za potrebe izračuna iz stavka 1. ovoga članka dobivaju se množenjem količine mjerljive topline za proizvodnju proizvoda preuzete iz postrojenja obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijskim jedinicama tijekom referentnog razdoblja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika s referentnom vrijednosti za toplinu iz Priloga I. ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Nacionalne provedbene mjere
(1) Ministarstvo izrađuje i dostavlja Europskoj komisiji popis operatera postojećih postrojenja.
(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke za svako postojeće postrojenje za koje je operater podnio Zahtjev:
(a) identifikacija postrojenja i granica postrojenja u obliku identifikacijske oznake postrojenja u Dnevniku transakcija Europske Unije (EUTL) i oznake dozvole za emisije stakleničkih plinova;
(b) popis podpostrojenja u postrojenju;
(c) za svako podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod, početni instalirani kapacitet zajedno s godišnjim opsegom proizvodnje proizvoda u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008.;
(d) za svako postrojenje i podpostrojenje, podatak o tomu pripada li sektoru ili podsektoru koji se smatra izloženim značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje;
(e) za svako podpostrojenje, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica u razdoblju od 2013. do 2020. određen prema članku 10. stavku 5. ovoga Pravilnika;
(f) dodatno uz točku (d), za svako podpostrojenje koje ne pripada sektoru odnosno podsektoru koji se smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica u razdoblju od 2013. do 2020. koji se ravnomjerno smanjuje od 80% količine u 2013. do 30% u 2020. sukladno članku 10. stavku 7. ovoga Pravilnika;
(g) za svako postrojenje, preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica u razdoblju od 2013. do 2020. određen prema članku 10. stavku 10. ovoga Pravilnika.
(3) Popis iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatke o operaterima postrojenja koji su podnijeli zahtjev za isključenje iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama i drugim operaterima malih postrojenja koji se mogu isključiti iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama, te podatke o operaterima postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije koja proizvode toplinu.
(4) Ako Europska komisija odbije upis postrojenja, uključujući i pripadajuće preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za to postrojenje u popis, Ministarstvo će od operatera postojećeg postrojenja zatražiti dodatne podatke o djelatnostima i dorađeni popis iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Europskoj komisiji.
(5) Nakon što sve države članice prijave preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za razdoblje od 2013. do 2020., Komisija će odrediti jedinstveni međusektorski faktor korekcije.
(6) Na temelju konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica izračunate prema članku 10. stavku 12. odnosno stavku 13. ovoga Pravilnika, Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica koja se operateru postojećeg postrojenja dodjeljuje za razdoblje trgovanja od 2013. do 2020. godine u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.
(7) Na temelju rješenja iz stavka 6. ovoga članka Ministarstvo izrađuje popis konačnih godišnjih količina besplatnih emisijskih jedinica za razdoblje od 2013. do 2020. za svako postojeće postrojenje i dostavlja ga Europskoj komisiji.
(8) Oznaka dozvole za emisije stakleničkih plinova iz stavka 2. točke (a) ovoga članka sastoji se od riječi »HR«, godine izdavanja dozvole i rednog broja predmeta koji su povezani povlakom.
Članak 16.
Promjene s obzirom na izloženost riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje
(1) U roku od 3 mjeseca od donošenja propisa Europske unije o izmjenama i dopunama popisa sektora odnosno podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje određenih u Prilogu VII. ovoga Pravilnika, Ministarstvo će ažurirati popis iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika i jasno naznačiti promjene s obzirom na pretpostavku izloženosti postrojenja i podpostrojenja riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje i eventualne promjene s obzirom na odgovarajuću preliminarnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica te popis dostaviti Europskoj komisiji.
(2) Ako Europska komisija ne odbije ažurirani popis iz stavka 1. ovoga članka kojim je, s obzirom na promjene popisa sektora odnosno podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje, operateru postrojenja određena veća ili manja preliminarna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica, Ministarstvo po službenoj dužnosti donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica koja se tom operateru postrojenja dodjeljuje za preostale godine razdoblja trgovanja od 2013. do 2020. godine u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu.
III. NOVA POSTROJENJA I POSTROJENJA KOJA SU PRESTALA S OBAVLJANJEM DJELATNOSTI
Članak 17.
Zahtjev za besplatnu dodjelu
(1) Operater novog postrojenja koje ispunjava uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica može Ministarstvu podnijeti Zahtjev u roku od 1 godine od početka redovnog rada postrojenja odnosno podpostrojenja.
(2) Emisijske jedinice za nova postrojenja dodjeljuju se iz posebne rezerve za nova postrojenja koju je uspostavila Europska komisija sukladno propisu Europske unije kojim se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama.
(3) Uz Zahtjev operater novog postrojenja prilaže podatke o djelatnostima, metodološko izvješće i izvješće o verifikaciji u pisanom i elektroničkom obliku.
(4) Podaci o djelatnostima i metodološko izvješće dostavljaju se na obrascu o podacima o djelatnostima za novo postrojenje i obrascu o metodološkom izvješću za novo postrojenje koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(5) Podaci o djelatnostima dostavljaju se za sve parametre za prikupljanje podataka o djelatnostima za nova postrojenja određenim u Prilogu V. ovoga Pravilnika za svako podpostrojenje zasebno.
(6) Ministarstvo može prema potrebi zahtijevati da operater podatke o djelatnostima dodatno raščlani.
(7) Operater novog postrojenja, u svrhu dostave podataka o djelatnostima, dijeli novo postrojenje na jedno ili više podpostrojenja u skladu s člankom 6. ovoga Pravilnika.
(8) Podaci o početnom instaliranom kapacitetu svakog podpostrojenja novog postrojenja, osim novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., određuju se u skladu s metodologijom iz članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika, koristeći kao referentnu veličinu neprekidno 90-dnevno razdoblje na temelju kojeg se određuje početak redovnog rada. Ministarstvo odobrava početni instalirani kapacitet za svako podpostrojenje prije izračunavanja dodjele za postrojenje.
(9) Ministarstvo prihvaća podatke o djelatnostima iz stavka 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga članka koje je verifikator ocijenio kao zadovoljavajuće u skladu sa zahtjevima iz članka 8. ovoga Pravilnika.
Članak 18.
Razine djelatnosti
(1) Podaci o razini djelatnosti novog postrojenja, osim novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., određuju se na sljedeći način:
(a) razina djelatnosti vezana uz proizvod za svaki proizvod za koji je određena referentna vrijednost za proizvod iz Priloga I. ovoga Pravilnika dobiva se množenjem početnog instaliranog kapaciteta postrojenja za proizvodnju toga proizvoda sa standardnim faktorom iskorištenja kapaciteta;
(b) razina djelatnosti vezana uz toplinu dobiva se množenjem početnog instaliranog kapaciteta za preuzetu mjerljivu toplinu iz postrojenja obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijskim jedinicama i/ili za proizvodnju mjerljive topline koja se troši unutar granica postrojenja za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije, ili se isporučuje postrojenju ili drugoj jedinici koja nije obuhvaćena sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, uz izuzetak isporuke za proizvodnju električne energije, s relevantnim faktorom iskorištenja kapaciteta;
(c) razina djelatnosti vezana uz gorivo dobiva se množenjem početnog instaliranog kapaciteta za potrošnju goriva koja se koriste za proizvodnju nemjerljive topline koja se troši za proizvodnju proizvoda, za proizvodnju mehaničke energije koja se ne koristi za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje postrojenja, uz izuzetak potrošnje za proizvodnju električne energije, uključujući sigurnosno spaljivanje na baklji, s relevantnim faktorom iskorištenja kapaciteta;
(d) razina djelatnosti vezana uz procesne emisije dobiva se množenjem početnog instaliranog kapaciteta za proizvodnju procesnih emisija procesne jedinice s relevantnim faktorom iskorištenja kapaciteta.
(2) Standardni faktor iskorištenja kapaciteta iz stavka 1. točke (a) ovoga članka određuje Europska komisija. Za referentne vrijednosti za proizvode iz Priloga I. ovoga Pravilnika standardni faktor iskorištenja kapaciteta iz stavka 1. točke (a) ovoga članka odgovara 80. percentilu faktora prosječnog godišnjeg iskorištenja kapaciteta svih postrojenja koja proizvode relevantni proizvod. Faktor prosječnoga godišnjeg iskorištenja kapaciteta svakog postrojenja koje proizvodi proizvod dobiva se dijeljenjem prosječne godišnje proizvodnje za razdoblje od 2005. do 2008. s početnim instaliranim kapacitetom.
(3) Relevantni faktor iskorištenja kapaciteta iz stavka 1. točke (b) do (d) ovoga članka određuje Ministarstvo na temelju uredno potkrijepljenih i verificiranih podataka o planiranom redovnom radu postrojenja, održavanju, uobičajenom proizvodnom ciklusu, energetski učinkovitim tehnikama i tipičnom iskorištenju kapaciteta u sektoru u usporedbi sa sektorskim informacijama.
(4) Kod određivanja relevantnog faktora iskorištenja kapaciteta iz stavka 1. točke (d) ovoga članka u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, Ministarstvo uzima u obzir i uredno potkrijepljene i verificirane podatke o emisijskom intenzitetu proizvodnog ulaza i učinkovitim tehnikama u pogledu emisija stakleničkih plinova.
(5) Podaci o razini djelatnosti novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., određuju se u skladu sa stavkom 1. ovoga članka samo za dodani kapacitet podpostrojenja na koje se odnosi značajno povećanje kapaciteta.
(6) Podaci o razini djelatnosti novog postrojenja čiji kapacitet je značajno smanjen nakon 30. lipnja 2011., određuju se u skladu sa stavkom 1. ovoga članka samo za umanjeni kapacitet podpostrojenja na koje se odnosi značajno smanjenje kapaciteta.
Članak 19.
Dodjela novim postrojenjima
(1) Ministarstvo izračunava, za novo postrojenje, osim novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., a za koje je operater podnio Zahtjev, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica od početka redovnog rada postrojenja za svako podpostrojenje zasebno, i to na sljedeći način:
(a) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za proizvod, određene u Dijelu I. i II. Priloga I. ovoga Pravilnika, s razinom djelatnosti vezanom za proizvod;
(b) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za toplinu za tu mjerljivu toplinu, određene u Dijelu III. Priloga I. ovoga Pravilnika, s razinom djelatnosti vezanom za toplinu;
(c) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za gorivo za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za gorivo, određene u Dijelu III. Priloga I. ovoga Pravilnika, s razinom djelatnosti vezanom za gorivo;
(d) preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s procesnim emisijama za pojedinu godinu dobiva se množenjem razine djelatnosti vezane uz procese s 0,97.
Odredbe članka 10. stavka 2., 3., 4., 7., 8., 9. i 11. te članka 11., 12., 13. i 14. ovoga Pravilnika primjenjuju se na odgovarajući način na izračun preliminarnog godišnjeg broja besplatnih emisijskih jedinica.
(2) Za verificirane emisije novih postrojenja nastale prije početka redovnog rada dodjeljuju se dodatne besplatne emisijske jedinice na temelju povijesnih emisija izraženih u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida.
(3) Preliminarna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za novo postrojenje iz stavka 1. ovoga članka predstavlja zbroj preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja tog postrojenja, koje se izračunavaju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i dodatnih emisijskih jedinica iz stavka 2. ovoga članka uz odgovarajuću primjenu odredbe druge rečenice članka 10. stavka 10. ovoga Pravilnika.
(4) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za novo postrojenje iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Emisijske jedinice iz posebne rezerve za nova postrojenja dodjeljuju se prema redu podnošenja Zahtjeva.
(6) Ako Europska komisija ne odbije preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za pojedino postrojenje, Ministarstvo određuje konačnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica.
(7) Konačna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica iz stavka 6. ovoga članka odgovara preliminarnoj ukupnoj godišnjoj količini besplatnih emisijskih jedinica za svako postrojenje, određenoj u skladu sa stavkom 3. ovoga članka koja se umanjuje svake godine za linearni faktor smanjenja odgovarajuće godine kako je određeno u Dijelu II. Priloga VI. ovoga Pravilnika.
(8) Na temelju konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica izračunate prema stavku 7. ovoga članka, Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera novog postrojenja iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje na koje se Zahtjev odnosi u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.
(9) Kako bi se zajamčilo pravedno upravljanje pristupom posebne rezerve, nakon dodjele polovine emisijskih jedinica iz posebne rezerve, procijenit će se potreba uvođenja sustava liste čekanja.
Članak 20.
Dodjela novim postrojenjima nakon značajnog povećanja kapaciteta
(1) Operater novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011. može podnijeti Zahtjev s obzirom na to povećanje.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka operater novog postrojenja dostavlja podatke o djelatnostima sukladno članku 17. stavku 4. ovoga Pravilnika, uključujući podatke o dodanom kapacitetu i instaliranom kapacitetu podpostrojenja nakon značajnog povećanja kapaciteta koje je verifikator ocijenio kao zadovoljavajuće u skladu sa zahtjevima iz članka 8. ovoga Pravilnika, te dokaz o ispunjenju kriterija za značajno povećanje kapaciteta iz članka 3. točke 8. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju procjene naknadne značajne promjene kapaciteta Ministarstvo uzima instalirani kapacitet podpostrojenja nakon značajnog povećanja kao početni instalirani kapacitet tog podpostrojenja.
(4) Ministarstvo izračunava količinu emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno s obzirom na to povećanje primjenom odredbi članka 19. ovoga Pravilnika, ne dovodeći u pitanje dodjelu tom postrojenju na temelju članka 10. ovoga Pravilnika.
Članak 21.
Značajno smanjenje kapaciteta
(1) Na temelju obavijesti operatera o planiranoj promjeni tehničko-tehnoloških karakteristika postrojenja, ili ako Ministarstvo na temelju verificiranih izvješća o emisijama, obavijesti inspekcije zaštite okoliša ili na drugi način utvrdi da je kapacitet postrojenja značajno smanjen nakon 30. lipnja 2011., Ministarstvo po službenoj dužnosti poziva operatera postrojenja da u određenom roku dostavi podatke o umanjenom kapacitetu i instaliranom kapacitetu podpostrojenja nakon značajnog smanjenja kapaciteta te izvješće o verifikaciji za te podatke.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ocjenjeni kao zadovoljavajući u skladu sa zahtjevima iz članka 8. ovoga Pravilnika.
(3) Ministarstvo kod procjene naknadne značajne promjene kapaciteta uzima instalirani kapacitet podpostrojenja nakon značajnog smanjenja kao početni instalirani kapacitet postrojenja.
(4) Ministarstvo umanjuje preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje za preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za to podpostrojenje u odnosu na značajno smanjenje kapaciteta, izračunato na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka u skladu s člankom 19. stavkom 1. ovoga Pravilnika.
(5) Ministarstvo određuje umanjenu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj umanjenih preliminarnih godišnjih količina besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu umanjene preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako Europska komisija ne odbije umanjenu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje, Ministarstvo određuje umanjenu konačnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za to postrojenje u skladu s člankom 10. stavkom 12., odnosno stavkom 13. ovoga Pravilnika.
(8) Na temelju umanjene konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica izračunate prema stavku 7. ovoga članka, Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na značajno smanjenje kapaciteta za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine u kojoj je došlo do značajnog smanjenja kapaciteta ili za razdoblje od 2013. do 2020., ako je do značajnog smanjenja kapaciteta došlo prije 1. siječnja 2013. u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.
Članak 22.
Prestanak rada postrojenja
(1) Smatra se da je postrojenje prestalo obavljati djelatnost:
(a) ako je isteklo rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša ili bilo koja druga relevantna okolišna dozvola;
(b) ako su dozvole iz točke (a) ili dozvola za emisije stakleničkih plinova ukinute;
(c) ako rad postrojenja nije moguć iz tehničkih razloga;
(d) ako postrojenje koje je ranije radilo više ne radi, a nastavak rada nije moguć iz tehničkih razloga;
(e) ako postrojenje koje je ranije radilo više ne radi, a operater ne može jamčiti da će postrojenje nastaviti s radom najkasnije u roku od 6 mjeseci od prestanka rada. Ministarstvo može produžiti taj rok na najviše 18 mjeseci ako operater dokaže da postrojenje ne može nastaviti s radom u roku od 6 mjeseci zbog iznimnih i nepredvidivih okolnosti koje se ne bi mogle izbjeći niti uz svu dužnu pažnju i koje su izvan kontrole operatera postrojenja, posebno zbog okolnosti kao što su prirodne nepogode, rat, ratne prijetnje, terorizam, neredi, sabotaža i vandalizam.
(2) Odredba stavka 1. točke (e) ovoga članka ne primjenjuje se na postrojenje koje se drži u pričuvi ili u pripravnosti i postrojenje koje radi prema sezonskom rasporedu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) operater posjeduje dozvolu za emisije stakleničkih plinova i sve druge relevantne dozvole,
(b) tehnički je moguće započeti s radom bez fizičkih promjena postrojenja i
(c) postrojenje se redovito održava.
(3) Za operatera postrojenja koje je prestalo obavljati djelatnost Ministarstvo izdaje nalog Agenciji za obustavu izdavanja besplatnih emisijskih jedinica od godine koja slijedi godinu u kojoj je postrojenje prestalo obavljati djelatnost.
(4) Za operatera postrojenja iz stavka 1. točke (e) ovoga članka Ministarstvo izdaje nalog Agenciji za privremenu obustavu izdavanja besplatnih emisijskih jedinica dok ne utvrdi da će postrojenje nastaviti s radom.
Članak 23.
Djelomični prestanak rada postrojenja
(1) Smatra se da je postrojenje djelomično prestalo s radom ako podpostrojenje čiji udio u konačnoj godišnjoj količini besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje iznosi najmanje 30% ili kojem je dodijeljeno više od 50 000 emisijskih jedinica smanji razinu djelatnosti u pojedinoj kalendarskoj godini za najmanje 50% u odnosu na razinu djelatnosti koja je korištena kod izračunavanja dodjele za to podpostrojenje u skladu s člankom 9., odnosno člankom 18. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: početna razina djelatnosti).
(2) Ministarstvo utvrđuje da je postrojenje djelomično prestalo s radom na temelju obavijesti operatera postrojenja o planiranom smanjenju razine djelatnosti, na temelju izvješća o emisijama, obavijesti inspekcije ili ako na drugi način sazna da je postrojenje djelomično prestalo s radom.
(3) Količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje koje je djelomično prestalo s radom prilagođava se od sljedeće godine nakon godine djelomičnog prestanka rada ili od 2013., ako je do djelomičnog prestanka došlo prije 1. siječnja 2013., na sljedeći način:
(a) ako se razina djelatnosti podpostrojenja iz stavka 1. ovoga članka smanji za 50% do 75% u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenje prima samo 50% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica;
(b) ako se razina djelatnosti podpostrojenja iz stavka 1. ovoga članka smanji za 75% do 90% u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenje prima samo 25% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica;
(c) ako se razina djelatnosti podpostrojenja iz stavka 1. ovoga članka smanji za 90% ili više u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenju se neće dodijeliti besplatne emisijske jedinice.
(4) Ministarstvo određuje umanjenu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj umanjenih preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja prema stavku 3. ovoga članka prilagođenih za međusektorski faktor korekcije, odnosno linearni faktor smanjenja sukladno odredbama članka 10. stavka 12., odnosno stavka 13. ovoga Pravilnika.
(5) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu umanjene preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Ako Europska komisija ne odbije podatke iz obavijesti iz stavka 5. ovoga članka, umanjena preliminarna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje predstavlja umanjenu konačnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za to postrojenje.
(7) Na temelju umanjene konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica iz stavka 6. ovoga članka Ministarstvo po službenoj dužnosti donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na djelomični prestanak rada postrojenja za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine za koju je utvrđen djelomični prestanak rada postrojenja ili za razdoblje trgovanja od 2013. do 2020., ako je do djelomičnog prestanka rada došlo prije 1. siječnja 2013., u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.
Članak 24.
Naknadno povećanje razine djelatnosti
(1) Operater postrojenja koje je djelomično prestalo s radom može Ministarstvu podnijeti zahtjev za ponovnu dodjelu emisijskih jedinica ako je razina djelatnosti podpostrojenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika prešla najmanje 25% početne razine djelatnosti. Uz zahtjev prilaže dokaze o povećanju razine djelatnosti.
(2) Količina besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje koje je naknadno povećalo razinu djelatnosti prilagođava se od sljedeće godine nakon godine povećanja razine djelatnosti, na sljedeći način:
(a) ako je razina djelatnosti podpostrojenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika prešla 25% početne razine djelatnosti dodjeljuje se 50% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica
(b) ako je razina djelatnosti podpostrojenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika prešla 50% početne razine djelatnosti dodjeljuju se sve prvobitno dodijeljene besplatne emisijske jedinice.
(3) Ministarstvo određuje povećanu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj povećanih preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja prema stavku 2. ovoga članka prilagođenih za međusektorski faktor korekcije, odnosno linearni faktor smanjenja sukladno odredbama članka 10. stavka 12., odnosno stavka 13. ovoga Pravilnika.
(4) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu povećane preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje prema stavku 3. ovoga članka.
(5) Ako Europska komisija ne odbije podatke iz obavijesti iz 4. ovoga članka, povećana preliminarna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje predstavlja povećanu konačnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za to postrojenje.
(6) Na temelju povećane konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na povećanje razine djelatnosti za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine za koju je utvrđeno povećanje razine djelatnosti postrojenja, u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.
Članak 25.
Promjene u radu postrojenja
Operater postrojenja je dužan Ministarstvu dostaviti sve podatke o planiranim ili stvarnim promjenama kapaciteta, razinama djelatnosti i rada postrojenja svake godine do 31. prosinca.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Prilozi I., II., III., IV., V., VI. i VII. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Članak 27.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 351-01/12-04/12
Urbroj: 517-12-7
Zagreb, 30. ožujka 2012.
Ministrica dr. sc. Mirela Holy, v. r.
PRILOG I.
REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA PROIZVOD
DIO 1. Definicija referentne vrijednosti za proizvod i granica sustava ne uzimajući u obzir zamjenjivost između goriva i električne energije
Referentna vrijednost za proizvod |
Definicija proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Definicija procesa i emisija obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Izloženost riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje |
Vrijednost referentne vrijednosti (jedinice/t) |
Koks |
Koks iz koksne peći (dobiven karbonizacijom koksnog ugljena na visokoj temperaturi) ili plinski koks (nusproizvod plinara) izražen u tonama suhog koksa. Lignitni koks nije obuhvaćen ovom referentnom vrijednosti. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno vezani uz sljedeće procesne jedinice: koksne peći, spaljivanje H2S/NH3, predgrijavanje ugljena (odmrzavanje), ekstraktor koksnog plina, jedinica za odsumporavanje, jedinica za destilaciju, postrojenje za proizvodnju pare, nadzor tlaka u akumulatorima, biološko pročišćavanje vode, različito zagrijavanje nusproizvoda i separator vodika. Uključeno je čišćenje koksnog plina. |
da |
0,286 |
Sinterirana rudača |
Aglomerirani željezni proizvod koji sadrži fine čestice željezne rudače, taliva i reciklažno željezo koji posjeduju odgovarajuća fizikalna i kemijska svojstva, npr. stupanj bazičnosti, mehanička čvrstoća i propusnost, koja su nužna da se osigura željezo i potrebna taliva za procese redukcije željezne rudače. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani sa sljedećim procesnim jedinicama: sinter traka, paljenje, jedinice za pripremu sirovine, jedinica za vruće prosijavanje, jedinica za hlađenje sintera, jedinica za hladno prosijavanje i jedinica za proizvodnju pare. |
da |
0,171 |
Vrući metal |
Tekuće željezo zasićeno ugljikom za daljnju preradu |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani sa sljedećim procesnim jedinicama: visoka peć, jedinice za obradu vrućeg metala, puhaljke visoke peći, zagrijači zraka visoke peći, konvertor s kisikom, jedinice sekundarne metalurgije, vakuumska postrojenja, jedinice za lijevanje (uključujući rezanje), jedinica za obradu troske, priprema zasipa, jedinica za obradu plina iz visoke peći, jedinice za uklanjanje prašine, predgrijavanje otpadnog materijala, sušenje ugljena za ubrizgavanje ugljene prašine, uređaji za predgrijavanje posuda, uređaji za predgrijavanje lijevanih ingota, proizvodnja komprimiranog zraka, jedinica za obradu prašine (briketiranje), jedinica za obradu mulja (briketiranje), ubrizgavanje pare u visoku peć, generator pare, hlađenje konvertorskog plina i ostalo. |
da |
1,328 |
Predpečena anoda |
Anode za elektrolizu aluminija koje se sastoje od petrol-koksa, smole i obično recikliranih anoda i koje se posebno oblikuju prema zahtjevima konkretne talionice i peku u anodnim pećima na temperaturi oko 1 150 ºC |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom predpečenih anoda. |
da |
0,324 |
Aluminij |
Sirovi nelegirani tekući aluminij iz elektrolize |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnom fazom elektrolize. |
da |
1,514 |
Sivi cementni klinker |
Sivi cementni klinker kao ukupna proizvodnja klinkera |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom sivog cementnog klinkera. |
da |
0,766 |
Bijeli cementni klinker |
Bijeli cementni klinker koji se koristi kao glavna vezivna komponenta u formuliranju materijala kao što su smjese za fugiranje, ljepila za keramičke pločice, sredstva za izolaciju i mortovi za sidrenje, industrijski podni mortovi, unaprijed pripremljena žbuka, reparaturni mortovi i vodootporni premazi s maksimalnim prosječnim sadržajem F2O3 od 0,4 masena %, Cr2O3 od 0,003 masena % i Mn2O3 od 0,03 masena %. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom bijelog cementnog klinkera. |
da |
0,987 |
Vapno |
Živo vapno: kalcijev oksid (CaO) proizveden prženjem vapnenca (CaCO3) kao vapno »standardne čistoće« sa sadržajem slobodnog CaO od 94,5 %. Ovom referentnom vrijednosti za proizvod nije obuhvaćeno vapno za postupke pročišćavanja koje se proizvodi i troši u istom postrojenju. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom vapna. |
da |
0,954 |
Dolomitno vapno |
Dolomitno vapno odnosno kalcinirani dolomit kao smjesa kalcijevog i magnezijevog oksida dobivena prženjem dolomita (CaCO3.MgCO3), gdje je preostali CO2 viši od 0,25 %, sadržaj slobodnog MgO između 25 % i 40 % i nasipna gustoća trgovačkog proizvoda manja od 3,05 g/cm3. Dolomitno vapno se izražava kao »dolomitno vapno standardne čistoće« sa sadržajem slobodnog CaO od 57,4 % i sadržajem slobodnog MgO od 38,0 %. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom dolomitnog vapna. |
da |
1,072 |
Sinterirano dolomitno vapno |
Smjesa kalcijevog i magnezijevog oksida koja se isključivo koristi za proizvodnju vatrostalne opeke i drugih vatrostalnih proizvoda s nasipnom gustoćom od najmanje 3,05 g/cm3. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom Sinterirano dolomitnog vapna. |
da |
1,449 |
Float-staklo |
Float/brušeno/polirano staklo (u tonama stakla iz peći za hlađenje stakla) |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama taljenja, razbistravanja, prerade, kositrene kupelji i peći za hlađenje stakla. |
da |
0,453 |
Boce i staklenke od neobojanog stakla |
Boce od neobojanog stakla nazivne zapremine < 2,5 l za napitke i prehrambene proizvode (bez boca obavijenih kožom ili umjetnom kožom i bočica za bebe), osim proizvoda od sedefastog kremenog stakla sa sadržajem željeznog oksida ispod 0,03 %, izraženo u masenom % Fe2O3, i koordinatama boje L u području od 100 do 87, a u području od 0 do -5 i b u području od 0 do 3 (primjenom sustava CIELAB koji preporučuje Commission internationale d’éclairage (CEI)), izraženo u tonama zapakiranog proizvoda |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama rukovanja materijalima, taljenja, oblikovanja, daljnje prerade, pakiranja i pomoćnih postupaka. |
da |
0,382 |
Boce i staklenke od obojanog stakla |
Boce od obojanog stakla nazivne zapremine < 2,5 l za napitke i prehrambene proizvode (bez boca obavijenih kožom ili umjetnom kožom i bočica za bebe), izraženo u tonama zapakiranog proizvoda |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama rukovanja materijalima, taljenja, oblikovanja, daljnje prerade, pakiranja i pomoćnih postupaka. |
da |
0,306 |
Proizvodi od beskonačnog staklenog vlakna |
Taljeno staklo za proizvode od beskonačnog staklenog vlakna: rezani strukovi, predpređa, pređe i sortirano vlakno i mat (izraženo u tonama taljenog stakla koje izlazi iz jame za prihvat staklene mase). Nisu uključeni proizvodi od mineralne vune za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim procesima taljenja stakla u pećima i kondicioniranja stakla u jamama. Ovom referentnom vrijednosti za proizvod nisu obuhvaćeni postupci daljnje prerade vlakana u proizvode prikladne za prodaju. |
da |
0,406 |
Fasadna opeka |
Fasadna opeka gustoće > 1000 kg/m3 koja se koristi za zidanje na temelju EN 771-1, bez opločnjaka, klinker opeke i plavljene fasadne opeke. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim postupcima pripreme i miješanja sirovine, oblikovanja i sušenja proizvoda, pečenja, završne obrade proizvoda i čišćenja dimnih plinova. |
da |
0,139 |
Opločnjaci |
Glinena opeka koja se koristi za popločavanje prema EN 1344 |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim postupcima pripreme i miješanja sirovine, oblikovanja i sušenja proizvoda, pečenja, završne obrade proizvoda i čišćenja dimnih plinova. |
da |
0,192 |
Crijep |
Crijep prema definiciji u EN 1304:2005, bez plavljenog crijepa i pribora. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim postupcima pripreme i miješanja sirovine, oblikovanja i sušenja proizvoda, pečenja, završne obrade proizvoda i čišćenja dimnih plinova. |
da |
0,144 |
Prah osušen raspršivanjem |
Prah osušen raspršivanjem za proizvodnju suho prešanih zidnih i podnih pločica u tonama proizvedenog praha. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom praha osušenog raspršivanjem. |
da |
0,076 |
Gips |
Gips koji se sastoji od pržene sadre ili kalcijevog sulfata (uključujući onaj koji se koristi u građevinarstvu, u doradi tkanina i papira, u stomatologiji, sanaciji tla), u tonama morta. Alfa gips nije obuhvaćen ovom referentnom vrijednosti za proizvod. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama mljevenja, sušenja i prženja. |
ne |
0,048 |
Sušeni sekundarni gips |
Sušeni sekundarni gips (sintetički gips proizveden kao reciklirani nusproizvod elektroindustrije ili reciklirani materijal od građevinskog otpada i krša), izražen u tonama proizvoda. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani sa sušenjem sekundarnog gipsa. |
ne |
0,017 |
Kratkovlaknata sulfatna celuloza |
Kratkovlaknata sulfatna celuloza je drvena celuloza proizvedena sulfatnim postupkom pomoću lužine za kuhanje, za koju su značajne dužine vlakana od 1 – 1,5 mm, koja se uglavnom koristi za proizvode koji zahtijevaju posebnu glatkoću i gramaturu, kao što je upijajući papir i tiskarski papir, i izražava se kao neto utrživa proizvodnja u zrakom sušena tona (ADT). |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje celuloze (mlin za pulpu, kotao za regeneraciju, sekcija za sušenje pulpe i peć za vapno te pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije)). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,12 |
Dugovlaknata sulfatna celuloza |
Dugovlaknata sulfatna celuloza je drvena celuloza proizvedena sulfatnim postupkom pomoću lužine za kuhanje, za koju su značajne dužine vlakana od 3 – 3,5 mm, koja se uglavnom koristi za proizvode kod kojih je važna čvrstoća, kao što je omotni papir, i izražava se kao neto utrživa proizvodnja u ADT. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje celuloze (mlin za pulpu, kotao za regeneraciju, sekcija za sušenje pulpe i peć za vapno te pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije)). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,06 |
Sulfitna celuloza, termomehanička i mehanička celuloza |
Sulfitna celuloza proizvedena posebnim postupkom proizvodnje celuloze npr. celuloza proizvedena kuhanjem drvne sječke u tlačnoj posudi u prisutnosti bisulfitne lužine, izražena kao neto utrživa proizvodnja u ADT. Sulfitna celuloza može biti bijeljena ili nebijeljena. Razredi mehaničke celuloze: TMP (termomehanička celuloza) i drvenjača kao neto utrživa proizvodnja u ADT. Mehanička celuloza može biti bijeljena ili nebijeljena. Ova skupina ne uključuje manje podskupine polukemijske celuloze: CTMP – kemijsko-termomehanička celuloza i topljiva celuloza. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje celuloze (mlin za pulpu, kotao za regeneraciju, sekcija za sušenje pulpe i peć za vapno te pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije)). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,02 |
Celuloza od oporabljenog papira |
Celuloza od vlakana dobivenih od oporabljenog papira i kartona (stari papir i otpaci) i drugih vlaknastih celuloznih materijala, izražena kao neto utrživa proizvodnja u ADT. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje celuloze od oporabljenog papira i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,039 |
Novinski papir |
Papir specifične kakvoće (u rolama ili listovima), izražen kao neto utrživa proizvodnja u ADT, koji se koristi za tiskanje novina i dobiva se od drvenjače i/ili mehaničke celuloze ili recikliranih vlakana ili bilo koje kombinacije ta dva materijala bez obzira na omjer. Gramatura se obično kreće između 40 i 52 g/m2, ali može iznositi i do 65 g/m2. Novinski papir je strojno dorađen ili blago kalandriran, bijeli ili blago obojen, i koristi se u rolama za knjigotisak, ofset tisak ili flekso tisak. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,298 |
Nepremazani fini papir |
Nepremazani fini papir, uključujući nepremazani mehanički papir i nepremazani bezdrvni papir, izražen kao neto utrživa proizvodnja u ADT: 1. Bezdrvni nepremazan papir prikladan za tiskanje i druge grafičke namjene, izrađen od različitih smjesa uglavnom svježih vlakana s različitim količinama mineralnog punila, koji se podvrgava različitim postupcima dorade. Ovaj razred obuhvaća većinu uredskog papira, npr. poslovni obrasci, papir za kopiranje, računalni papir, papir za pisma i papir za knjige. 2. Nepremazani mehanički papir obuhvaća posebne razrede papira od mehaničke celuloze, koji se koristi za omatanje i za grafičke namjene/časopise. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,318 |
Premazani fini papir |
Premazani fini papir, uključujući premazani mehanički papir i premazani bezdrvni papir, izražen kao neto utrživa proizvodnja u ADT: 1. Bezdrvni premazan papir od vlakana dobivenih uglavnom kemijskim postupkom koji se u tijeku procesa premazuje za različite primjene. Glavninu ove skupine čini papir za tisak. 2. Premazani mehanički papir od mehaničke celuloze, koji se koristi u grafičke svrhe i za časopise. Ova je skupina poznata i kao premazana drvenjača. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,318 |
Upijajući papir |
Upijajući papir, izražen kao neto utrživa proizvodnja u matičnim rolama, obuhvaća široku paletu upijajućeg i drugog higijenskog papira za kućanstva, poslovne i industrijske objekte, npr. toaletni papir i kozmetičke maramice, kuhinjski papir, ručnici i industrijske role, proizvodnja pelena, higijenskih uložaka itd. Upijajući papir kod kojeg se primjenjuje tehnologija sušenja u struji zraka (TAD – Through Air Dried tehnologija) ne pripada ovoj skupini. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. Pretvaranje matičnih rola u gotove proizvode nije dio ove referentne vrijednosti za proizvod. |
da |
0,334 |
Testliner i fluting |
Testliner i fluting, izražen kao neto utrživa proizvodnja u ADT: 1. Testliner obuhvaća vrste kartona koje ispunjavaju specifične zahtjeve ispitivanja koji su u industriji ambalaže predviđeni za vanjski sloj valovitog kartona za izradu transportne ambalaže. Testliner se prvenstveno izrađuje od recikliranih vlakana. 2. Fluting se odnosi na srednji sloj valovitog kartona za transportnu ambalažu koji se obostrano oblaže vanjskim slojem (testliner/kraftliner). Fluting se uglavnom sastoji od papira izrađenog od recikliranih vlakana, ali ova skupina uključuje i karton od kemijske i polukemijske celuloze. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,248 |
Nepremazani karton |
Ova referentna vrijednost obuhvaća široku paletu proizvoda od nepremazanog kartona (izraženo kao neto utrživa proizvodnja u ADT) koji mogu biti jednoslojni ili višeslojni. Nepremazani se karton uglavnom koristi za ambalažu kod koje su glavne tražene značajke čvrstoća i žilavost i kod kojih je aspekt prenošenja trgovačkih informacija od sekundarnog značaja. Karton se izrađuje od svježih i/ili oporabljenih vlakana, ima dobru savitljivost, žilavost i sposobnost žlijebljenja. Uglavnom se koristi za izradu ambalaže za potrošačke proizvode, kao što je zamrznuta hrana, kozmetika i tekućine; poznat i pod nazivom puni karton, karton za složive kutije, kartonska ljepenka ambalažni karton ili omotni karton. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,237 |
Premazani karton |
Ova referentna vrijednost obuhvaća široku paletu proizvoda od premazanog kartona (izraženo kao neto utrživa proizvodnja u ADT) koji mogu biti jednoslojni ili višeslojni. Premazani se karton uglavnom koristi za trgovačke primjene kada je potrebno da trgovačke informacije otisnute na ambalaži budu vidljive kad proizvod stigne na police trgovačkih objekata, npr. kod prehrambenih, farmaceutskih, kozmetičkih i drugih proizvoda. Karton se izrađuje od svježih i/ili oporabljenih vlakana, ima dobru savitljivost, žilavost i sposobnost žlijebljenja. Uglavnom se koristi za izradu ambalaže za potrošačke proizvode, kao što je zamrznuta hrana, kozmetika i tekućine; poznat i pod nazivom puni karton, karton za složive kutije, kartonska ljepenka ambalažni karton ili omotni karton. |
Uključeni su svi procesi u okviru postupka proizvodnje papira (stroj za papir ili karton i pripadajuće jedinice za pretvorbu energije (kotao/suproizvodnja toplinske i električne energije) te izravno korištenje procesnog goriva). Nisu uključene ostale djelatnosti u krugu postrojenja koje nisu dio ovog postupka, kao što je piljenje i obrada drveta, proizvodnja kemikalija za prodaju, obrada otpada (obrada otpada na mjestu nastanka umjesto vanjske obrade (sušenje, peletiziranje, spaljivanje, odlaganje), proizvodnja TKK (taložni kalcijev karbonat), obrada plinova koji imaju miris i daljinsko grijanje. |
da |
0,273 |
Dušična kiselina |
Dušična kiselina (HNO3), koja se bilježi u tonama HNO3 (100 %) |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom proizvoda obuhvaćenog referentnom vrijednosti, uključujući procese redukcije N2O, osim proizvodnje amonijaka. |
da |
0,302 |
Adipinska kiselina |
Adipinska kiselina, koja se bilježi u tonama suhe pročišćene adipinske kiseline uskladištene u silosu ili pakirane u (velike) vreće. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom proizvoda obuhvaćenog referentnom vrijednosti, uključujući procese redukcije N2O. |
da |
2,79 |
Vinilklorid monomer (VKM) |
Vinilklorid (kloretilen) |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama izravno kloriranje, oksikloriranje i krekiranje etilendiklorida u VKM. |
da |
0,204 |
Fenol/aceton |
Ukupna proizvodnja fenola, acetona i nusproizvoda alfametilstirena (AMS). |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom fenola i acetona, posebno komprimiranje zraka, hidroperoksidacija, regeneracija kumena iz otpadnog zraka, koncentriranje i cijepanje, proizvodno frakcioniranje i pročišćavanje, krekiranje katrana, regeneracija i pročišćavanje acetofenona, regeneracija AMS za izvoz, hidrogeniranje AMS za recikliranje unutar granica sustava, početno pročišćavanje otpadne vode, proizvodnja rashladne vode (npr. rashladni tornjevi), korištenje rashladne vode (optočne crpke), baklja i spalionice (i ako su fizički smješteni izvan granica sustava) te sva potrošnja goriva za pomoćne djelatnosti. |
da |
0,266 |
S-PVC |
Polivinilklorid; koji se ne miješa s drugim tvarima i koji se sastoji od čestica PVC srednje veličine između 50 i 200 µm |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom S-PVC, osim proizvodnje VKM. |
da |
0,085 |
E-PVC |
Polivinilklorid; koji se ne miješa s drugim tvarima i koji se sastoji od čestica PVC srednje veličine između 0,1 i 3 µm |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom E-PVC, osim proizvodnje VKM. |
da |
0,238 |
Kalcinirana soda |
Dinatrijev karbonat kao ukupna bruto proizvodnja, osim teške kalcinirane sode koja se dobiva kao nusproizvod proizvodnje kaprolaktama. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s procesnim jedinicama za pročišćavanje slane otopine, kalciniranje vapnenca i proizvodnju vapnenog mlijeka, apsorpciju amonijaka, taloženje NaHCO3, filtriranje ili odvajanje kristalića NaHCO3 iz matičnog luga, razgradnju NaHCO3 u Na2CO3, regeneraciju amonijaka i zgušnjavanje ili proizvodnju teške kalcinirane sode. |
da |
0,843 |
Ako nije navedeno drukčije, sve se referentne vrijednosti za proizvod odnose na 1 tonu proizvoda izraženu kao (neto) utrživa proizvodnja i 100 % čistu tvar.
Sve definicije procesa i emisija prema potrebi obuhvaćaju spaljivanje na baklji.
Rizik od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje povezan s proizvodima koji su obuhvaćeni referentnom vrijednosti vrijedi za godinu 2013. i 2014. Ovom se popisu odlukom Komisije mogu dodati i drugi sektori za te dvije godine.
DIO 2. Definicija referentne vrijednosti za proizvod i granica sustava uzimajući u obzir zamjenjivost između goriva i električne energije
Referentna vrijednost za proizvod |
Definicija proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Definicija procesa i emisija obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Izloženost riziku od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje |
Vrijednost referentne vrijednosti (jedinice/t) |
Rafinerijski proizvodi |
Smjesa rafinerijskih proizvoda s udjelom lakih proizvoda iznad 40 % (motorni benzin, uključujući zrakoplovni benzin, lako mlazno gorivo, ostala laka naftna ulja/laki pripravci, kerozin, uključujući mlazno gorivo kerozinskog tipa, plinska ulja), izraženo kao ponderirane tone CO2 |
Uključeni su svi rafinerijski procesi koji odgovaraju definiciji procesne jedinice CWT te pomoćna postrojenja unutar kruga rafinerije koja nisu vezana uz procese, kao što je punjenje spremnika, namješavanje, pročišćavanje otpadnih voda itd. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,0295 |
Ugljični čelik iz elektrolučne peći |
Čelik koji sadrži manje od 8 % metalnih legiranih elemenata i ima sadržaj pratećih elemenata na razini koja ga ograničava na primjene gdje se ne zahtijeva visoka površinska kakvoća i preradivost. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani sa sljedećim procesnim jedinicama: elektrolučna peć, sekundarna metalurgija, lijevanje i rezanje, jedinica za naknadno izgaranje, jedinica za otprašivanje, uređaji za zagrijavanje posuda, uređaji za predgrijavanje lijevanih ingota, sušenje i predgrijavanje otpadaka. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,283 |
Visokolegirani čelik iz elektrolučne peći |
Čelik koji sadrži 8 % ili više metalnih legiranih elemenata odnosno koji je predviđen za primjene gdje se zahtijeva visoka površinska kakvoća i preradivost. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani sa sljedećim procesnim jedinicama: elektrolučna peć, sekundarna metalurgija, lijevanje i rezanje, jedinica za naknadno izgaranje, jedinica za otprašivanje, uređaji za zagrijavanje posuda, uređaji za predgrijavanje lijevanih ingota, jama za sporo hlađenje, sušenje i predgrijavanje otpadaka. Nisu uključene procesne jedinice FeCr konvertor i kriogeno skladištenje industrijskih plinova. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,352 |
Lijevanje željeza |
Lijevano željezo izraženo u tonama tekućeg željeza koje je legirano, uklonjena mu je kora i spremno za lijevanje. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s procesnim fazama taljenja, lijevanja, jezgranja i oplemenjivanja. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir samo potrošnja električne energije ljevarskih procesa unutar granica sustava. |
da |
0,325 |
Mineralna vuna |
Proizvodi od mineralne vune za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju, proizvedeni od stakla, kamena ili troske. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s procesnim fazama taljenja, razvlaknjivanja i ubrizgavanja veziva, stvrdnjavanja, sušenja i oblikovanja. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
ne |
0,682 |
Gipsane ploče |
Referentnom vrijednosti su obuhvaćene ploče, listovi, paneli, pločice i slični proizvodi od gipsa/smjesa na bazi gipsa, koji (ni)su obloženi/ojačani papirom/kartonom, isključujući proizvode aglomerirane gipsom i ukrašene (u tonama morta). Ovom referentnom vrijednosti za proizvod nisu obuhvaćene gips-vlaknatice visoke gustoće. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnim fazama mljevenje, sušenje, prženje i sušenje ploča. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir samo potrošnja električne energije toplinskih crpki u fazi sušenja. |
ne |
0,131 |
Čađa |
Pećna čađa. Ovom referentnom vrijednosti nisu obuhvaćene plinska čađa i čađa svjetiljke. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom pećne čađe te završna obrada, pakiranje i spaljivanje na baklji. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
1,954 |
Amonijak |
Amonijak (NH3), koji se bilježi u proizvedenim tonama |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom amonijaka i nusproizvodom vodikom. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
1,619 |
Parno krekiranje |
Smjesa visokovrijednih kemikalija (VVK) izražena kao ukupna masa acetilena, etilena, propilena, butadiena, benzena i vodika, bez VVK iz dopunske sirovine (vodik, etilen, ostale VVK) sa sadržajem etilena u ukupnoj smjesi proizvoda od najmanje 30 masenih % i ukupnim sadržajem VVK, loživog plina, butena i tekućih ugljikovodika zajedno od najmanje 50 masenih % ukupne smjese proizvoda. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom visokovrijednih kemikalija kao pročišćenog proizvoda ili međuproizvoda s koncentriranim sadržajem odgovarajuće VVK u najnižem trgovačkom obliku (sirovi C4, nehidrogenirani pirolitički benzin), osim ekstrakcije C4 (butadiensko postrojenje), hidrogeniranje C4, hidroobrade pirolitičkog benzina i ekstrakcije aromata te logistike/skladištenja za tekući pogon. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,702 |
Aromati |
Smjesa aromata izražena kao ponderirane tone CO2 |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s podpostrojenjima za proizvodnju aromata: hidroobrada pirolitičkog benzina, ekstrakcija benzena/toluena/ksilena (BTX), disproporcioniranje toluena (TDP), hidrodealkilacija (HDA), izomerizacija ksilena, jedinice za p-ksilen, proizvodnja kumena i proizvodnja cikloheksana. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,0295 |
Stiren |
Stiren monomer (vinil benzen, CAS broj: 100-42-5) |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom stirena i nusproizvodom etilbenzenom (u količini koja se koristi kao sirovina u proizvodnji stirena). Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,527 |
Vodik |
Čisti vodik i smjese vodika i ugljikovog monoksida sa sadržajem vodika ≥ 60 % molarne frakcije ukupnog sadržaja vodika i ugljikovog monoksida zajedno, na temelju ukupnog zbroja svih struja proizvoda koje sadrže vodik i ugljikov monoksid koje se izvoze iz podpostrojenja, izražen kao 100 %tni vodik |
Uključeni su svi relevantni elementi procesa koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom vodika i odjeljivanjem vodika i ugljikovog monoksida. Ti se elementi nalaze između: (a) točke/točaka ulaza ugljikovodične/ih sirovine/a te ako je ono odvojeno, goriva; (b) točaka izlaza svih proizvodnih struja koje sadrže vodik i/ili ugljikov monoksid; (c) točke/točaka ulaza ili izlaza preuzete odnosno isporučene topline. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
8,85 |
Sintezni plin |
Smjese vodika i ugljikovog monoksida sa sadržajem vodika < 60 % molarne frakcije ukupnog sadržaja vodika i ugljikovog monoksida zajedno, na temelju ukupnog zbroja svih proizvodnih struja koje sadrže vodik i ugljikov monoksid koje se izvoze iz podpostrojenja, u odnosu na vodik 47 vol.%. |
Uključeni su svi relevantni elementi procesa koji su izravno ili neizravno povezani s proizvodnjom sinteznog plina i odjeljivanjem vodika i ugljikovog monoksida. Ti se elementi nalaze između: (a) točke/točaka ulaza ugljikovodične/ih sirovine/a te ako je ono odvojeno, goriva; (b) točaka izlaza svih proizvodnih struja koje sadrže vodik1 i/ili ugljikov monoksid1; (c) točke/točaka ulaza ili izlaza preuzete odnosno isporučene topline. Kod određivanja neizravnih emisija uzima se u obzir ukupna potrošnja električne energije unutar granica sustava. |
da |
0,242 |
Etilen oksid/etilen glikol |
Referentna vrijednost za etilen oksid/etilen glikol obuhvaća proizvode etilen oksid (EO visokog stupnja čistoće), monoetilen glikol (MEG, standardne kakvoće + za proizvodnju vlakana (visoki stupanj čistoće), dietilen glikol (DEG), trietilen glikol (TEG). Ukupna količina proizvoda izražava se u ekvivalentima EO (EOE), koji su definirani kao količina EO (kao masa) sadržana u jednoj masenoj jedinici odgovarajućeg glikola. |
Uključeni su svi procesi koji su izravno ili neizravno povezani s procesnim jedinicama za proizvodnju EO, pročišćavanje EO i sekciju glikola. Ovom je referentnom vrijednosti proizvoda obuhvaćena ukupna potrošnja električne energije (i pripadajuće neizravne emisije) unutar granica sustava. |
da |
0,512 |
Ako nije navedeno drukčije, sve se referentne vrijednosti za proizvod odnose na 1 tonu proizvoda izraženu kao (neto) utrživa proizvodnja i 100 % čistu tvar.
Sve definicije procesa i emisija prema potrebi obuhvaćaju spaljivanje na baklji.
Rizik od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje povezan s proizvodima koji su obuhvaćeni referentnom vrijednosti vrijedi za godinu 2013. i 2014. Ovom se popisu odlukom Komisije mogu dodati i drugi sektori za te dvije godine.
DIO 3. Referentne vrijednosti za toplinu i gorivo
Referentna vrijednost |
Vrijednost referentne vrijednosti (jedinice/TJ) |
Referentna vrijednost za toplinu |
62,3 |
Referentna vrijednost za gorivo |
56,1 |
PRILOG II.
POSEBNE REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA PROIZVOD
DIO 1. Referenta vrijednost za rafinerije: CWT funkcije
CWT funkcija |
Opis |
Osnova (kt/a) |
Faktor CWT |
Atmosferska destilacija sirove nafte |
Jedinica za blagu destilaciju sirove nafte, jedinica za standardnu destilaciju sirove nafte |
F |
1,00 |
Vakuumska destilacija |
Blago frakcioniranje u vakuumu (MVU), standardna vakuumska kolona, kolona za vakuumsko frakcioniranje Faktor za vakuumsku destilaciju također uključuje prosječnu energiju i emisije jedinice HFV (»Heavy Feed Vacuum«). Budući da je ona uvijek povezana s jedinicom MVU, kapacitet HFV se ne računa zasebno. |
F |
0,85 |
Deasfaltacija |
Konvencionalno otapalo, superkritičko otapalo |
F |
2,45 |
Visbreaking |
Atmosferski ostatak (bez reaktora), atmosferski ostatak (s reaktorom), sirovina s dna vakuumske kolone (bez reaktora), sirovina s dna vakuumske kolone (s reaktorom) Faktor za visbreaking također uključuje prosječnu energiju i emisije vakuumske flash kolone (VAC VFL), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
F |
1,40 |
Termičko krekiranje |
Faktor za termičko krekiranje također uključuje prosječnu energiju i emisije vakuumske flash kolone (VAC VFL), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
F |
2,70 |
Komorno koksiranje |
Komorno koksiranje |
F |
2,20 |
Tekuće koksiranje |
Tekuće koksiranje |
F |
7,60 |
Fleksikoking |
Fleksikoking |
F |
16,60 |
Kalciniranje koksa |
Peć s vertikalnom osi, rotacijska peć s horizontalnom osi |
P |
12,75 |
Fluid katalitičko krekiranje |
Fluid katalitičko krekiranje, katalitičko krekiranje »blagog« ostatka (»Mild Residuum Catalytic Cracking«), katalitičko krekiranje ostatka |
F |
5,50 |
Ostalo katalitičko krekiranje |
Katalitičko krekiranje u Houdry jedinici, termofor katalitičko krekiranje |
F |
4,10 |
Hidrokrekiranje destilata/plinskog ulja |
Blago hidrokrekiranje, oštro hidrokrekiranje, hidrokrekiranje primarnog benzina |
F |
2,85 |
Hidrokrekiranje ostatka |
H-ulje, LC-FiningTM i Hycon |
F |
3,75 |
Hidroobrada primarnog benzina/ ostalih benzina |
Zasićivanje benzena, odsumporavanje sirovina C4-C6, konvencionalna hidroobrada primarnog benzina, zasićivanje diolefina u olefine, zasićivanje diolefina u olefine sirovine za alkilaciju, hidroobrada FCC benzina uz minimalni gubitak oktana, olefinska alkilacija tio S, postupak S-ZorbTM, selektivna hidroobrada pirolitičkog benzina/primarnog benzina, odsumporavanje pirolitičkog benzina/primarnog benzina, selektivna hidroobrada pirolitičkog benzina/primarnog benzina Faktor za hidroobradu primarnog benzina uključuje energiju i emisije reaktora za selektivna hidroobradu (NHYT/RXST), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
F |
1,10 |
Hidroobrada petroleja/dizelskoga goriva |
Zasićivanje aromata, konvencionalna hidroobrada, hidrogeniranje aromata otapalom, konvencionalna hidroobrada destilata, oštra hidroobrada destilata, vrlo oštra hidroobrada destilata, odvoštavanje srednjeg destilata, postupak S-ZorbTM, selektivna hidroobrada destilata |
F |
0,90 |
Hidroobrada ostatka |
Odsumporavanje atmosferskog ostatka, odsumporavanje vakuumskog ostatka |
F |
1,55 |
Hidroobrada VPU |
Hidrodesulfurizacija/denitrifikacija, hidrodesulfurizacija vakuum plinskih ulja |
F |
0,90 |
Proizvodnja vodika |
Parni reforming metana, parni reforming primarnog benzina, jedinice za djelomičnu oksidaciju lakih sirovina Faktor za proizvodnju vodika uključuje energiju i emisije za pročišćavanje (H2PURE), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
P |
300,00 |
Katalitički reforming |
Kontinuirana regeneracija, ciklička, semiregenerativna, AROMAX |
F |
4,95 |
Alkilacija |
Alkilacija HF kiselinom, alkilacija sumpornom kiselinom, polimerizacija olefinske sirovine C3, polimerizacija sirovine C3/C4, dimersol Faktor za alkilaciju/polimerizaciju uključuje energiju i emisije za kiselu regeneraciju (ACID), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
P |
7,25 |
Izomerizacija C4 |
Izomerizacija C4 Faktor također uključuje energiju i emisije za posebno frakcioniranje (DIB) u vezi s izomerizacijom C4 na temelju prosjeka EU-27. |
R |
3,25 |
Izomerizacija C5/C6 |
Izomerizacija C5/C6 Faktor također uključuje energiju i emisije za posebno frakcioniranje (DIH) u vezi s izomerizacijom C5 na temelju prosjeka EU-27. |
R |
2,85 |
Proizvodnja oksigenata |
Jedinice za destilaciju MBTE, jedinice za ekstrakciju MTBE, ETBE, TAME, proizvodnja izooktena |
P |
5,60 |
Proizvodnja propilena |
Kemijski čisti propilen, propilen za proizvodnju polimera |
F |
3,45 |
Proizvodnja asfalta |
Proizvodnja asfalta i bitumena U iznos proizvodnje treba uključiti polimerom modificirani asfalt. CWT faktor uključuje upuhivanje zraka. |
P |
2,10 |
Namješavanje polimerom modificiranog asfalta |
Namješavanje polimerom modificiranog asfalta |
P |
0,55 |
Proizvodnja sumpora |
Proizvodnja sumpora Claus postupkom. Faktor za dobivanja sumpora uključuje energiju i emisije za regeneraciju otpadnog plina (TRU) i jedinice Springer za H2S (U32), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
P |
18,60 |
Ekstrakcija aromata otapalom |
ASE: ekstrakcijska destilacija; ASE: ekstrakcija tekuće-tekuće, ASE: ekstrakcija tekuće-tekuće s ekstr. destilacijom CWT faktor obuhvaća sve sirovine, uključujući pirolitički benzin nakon hidroobrade. Hidroobradu pirolitičkog benzina treba obračunati pod hidroobradom nafte. |
F |
5,25 |
Hidrodealkilacija |
Hidrodealkilacija |
F |
2,45 |
TDP/TDA |
Disproporcioniranje/dealkilacija toluena |
F |
1,85 |
Proizvodnja cikloheksana |
Proizvodnja cikloheksana |
P |
3,00 |
Izomerizacija ksilena |
Izomerizacija ksilena |
F |
1,85 |
Proizvodnja paraksilena |
Adsorpcija paraksilena, kristalizacija paraksilena Faktor također uključuje energiju i emisije ksilenskog splitera i kolone povratnog toka ortoksilena. |
P |
6,40 |
Proizvodnja metaksilena |
Proizvodnja metaksilena |
P |
11,10 |
Proizvodnja anhidrida ftalne kiseline |
Proizvodnja anhidrida ftalne kiseline |
P |
14,40 |
Proizvodnja anhidrida maleinske kiseline |
Proizvodnja anhidrida maleinske kiseline |
P |
20,80 |
Proizvodnja etilbenzena |
Proizvodnja etilbenzena Faktor također uključuje energiju i emisije za destilaciju etilbenzena. |
P |
1,55 |
Proizvodnja kumena |
Proizvodnja kumena |
P |
5,00 |
Proizvodnja fenola |
Proizvodnja fenola |
P |
1,15 |
Ekstrakcija maziva otapalom |
Ekstrakcija maziva otapalom: otapalo je furfural, otapalo je NMP, otapalo je fenol, otapalo je SO2 |
F |
2,10 |
Deparafinacija maziva otapalom |
Deparafinacija maziva otapalom: otapalo je klorougljik, otapalo je MEK/toluen, otapalo je MEK/MIBK, otapalo je propan |
F |
4,55 |
Katalitička izomerizacija parafinskog voska |
Katalitička izomerizacija parafinskog voska i deparafinacija, selektivno krekiranje parafinskog voska |
F |
1,60 |
Hidrokrekiranje maziva |
Hidrokrekiranje maziva s višefrakcijskom destilacijom, hidrokrekiranje maziva s vakuumskim striperom |
F |
2,50 |
Deoiling parafinskog voska |
Deoiling parafinskog voska: otapalo je klorougljik, otapalo je MEK/toluen, otapalo je MEK/MIBK, otapalo je propan |
P |
12,00 |
Hidroobrada maziva/parafinskog voska |
Hidrorafiniranje maziva s vakuumskim striperom, hidroobrada maziva s višefrakcijskom destilacijom, hidroobrada maziva s vakuumskim striperom, hidrorafiniranje parafinskog voska s vakuumskim striperom, hidroobrada parafinskog voska s višefrakcijskom destilacijom, hidroobrada parafinskog voska s vakuumskim striperom |
F |
1,15 |
Hidroobrada otapalom |
Hidroobrada otapalom |
F |
1,25 |
Frakcioniranje otapalom |
Frakcioniranje otapalom |
F |
0,90 |
Molekulsko sito za parafine C10 + |
Molekulsko sito za parafine C10 + |
P |
1,85 |
Djelomična oksidacija ostataka (POX) za gorivo |
POX sintezni plin za gorivo |
SG |
8,20 |
Djelomična oksidacija ostataka (POX) za vodik ili metanol |
POX sintezni plin za vodik ili metanol, POX sintezni plin za metanol Faktor uključuje energiju i emisije za konverziju CO (»CO shift«) i pročišćavanje H2 (U71), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
SG |
44,00 |
Metanol iz sinteznog plina |
Metanol |
P |
-36,20 |
Odvajanje zraka |
Odvajanje zraka |
P (MNm3 O2) |
8,80 |
Frakcioniranje kupljenog NGL |
Frakcioniranje kupljenog NGL (natural gas liquid-tekući ugljikovodici u prirodnom plinu) |
F |
1,0 |
Obrada dimnih plinova |
DeSOx i deNOx |
F (MNm3) |
0,10 |
Obrada i komprimiranje dimnog plina za prodaju |
Obrada i komprimiranje dimnog plina za prodaju |
kW |
0,15 |
Odsoljavanje morske vode |
Odsoljavanje morske vode |
P |
1,15 |
Osnova za faktore CWT: Neto svježa sirovina (F), sirovina reaktora (R, uključujući reciklirani materijal), proizvodna sirovina (P), proizvodnja sinteznog plina za jedinice POX (SG).
DIO 2. Referenta vrijednost za aromate: CWT funkcije
CWT funkcija |
Opis |
Osnova (kt/a) |
Faktor CWT |
Hidroobrada primarnog benzina/ ostalih benzina |
Zasićivanje benzena, odsumporavanje sirovina C4-C6, konvencionalna hidroobrada primarnog benzina, zasićivanje diolefina u olefine, zasićivanje diolefina u olefine sirovine za alkilaciju, hidroobrada FCC benzina uz minimalni gubitak oktana, olefinska alkilacija tio S, postupak S-ZorbTM, selektivna hidroobrada pirolitičkog benzina/primarnog benzina, odsumporavanje pirolitičkog benzina/ primarnog benzina, selektivna hidroobrada pirolitičkog benzina/ primarnog benzina Faktor za hidroobradu primarnog benzina uključuje energiju i emisije reaktora za selektivna hidroobradu (NHYT/RXST), ali se kapacitet ne računa zasebno. |
F |
1,10 |
Ekstrakcija aromata otapalom |
ASE: ekstrakcijska destilacija; ASE: ekstrakcija tekuće-tekuće, ASE: ekstrakcija tekuće-tekuće s ekstr. destilacijom CWT faktor obuhvaća sve sirovine, uključujući pirolitički benzin nakon hidroobrade. Hidroobradu pirolitičkog benzina treba obračunati pod hidroobradom primarnog benzina. |
F |
5,25 |
TDP/TDA |
Disproporcioniranje/dealkilacija toluena |
F |
1,85 |
Hidrodealkilacija |
Hidrodealkilacija |
F |
2,45 |
Izomerizacija ksilena |
Izomerizacija ksilena |
F |
1,85 |
Proizvodnja paraksilena |
Adsorpcija paraksilena, kristalizacija paraksilena Faktor također uključuje energiju i emisije ksilenskog splitera i kolone povratnog toka ortoksilena. |
P |
6,40 |
Proizvodnja cikloheksana |
Proizvodnja cikloheksana |
P |
3,00 |
Proizvodnja kumena |
Proizvodnja kumena |
P |
5,00 |
Osnova za faktore CWT: Neto svježa sirovina (F), proizvodna sirovina (P).
PRILOG III.
POVIJESNA RAZINA DJELATNOSTI ZA ODREĐENE REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA PROIZVOD U SKLADU S ČLANKOM 9. STAVKOM 7.
1. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za rafinerije iz Priloga I. ovoga Pravilnika na temelju različitih CWT funkcija i njihovih definicija, propusnosti i CWT faktora navedenih u Prilogu II. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALCWT: povijesna razina djelatnosti izražena u CWT
TPi,k: propusnost CWT funkcije i u godini k referentnog razdoblja
CWTi: CWT faktor CWT funkcije i
TPAD,k: propusnost CWT funkcije »atmosferska destilacija sirove nafte« u godini k referentnog razdoblja
2. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za vapno iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALvapno,standard: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju vapna izražena u tonama vapna standardne čistoće
mCaO,k: sadržaj slobodnog CaO u proizvedenom vapnu u godini k referentnog razdoblja izražen u masenom %
Ako nisu raspoloživi podaci o sadržaju slobodnog CaO, primjenjuje se konzervativna procjena, koja ne smije biti niža od 85 %.
mMgO,k: sadržaj slobodnog MgO u proizvedenom vapnu u godini k referentnog razdoblja izražen u masenom %
Ako nisu raspoloživi podaci o sadržaju slobodnog MgO, primjenjuje se konzervativna procjena, koja ne smije biti niža od 0,5 %.
HALvapno,neispravljeno,k: neispravljena povijesna razina djelatnosti za proizvodnju vapna u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama vapna
3. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za dolomitno vapno iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALdolomitno vapno,standard: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju dolomitnog vapna izražena u tonama dolomitnog vapna standardne čistoće
mCaO,k: sadržaj slobodnog CaO u proizvedenom dolomitnom vapnu u godini k referentnog razdoblja izražen u masenom %
Ako nisu raspoloživi podaci o sadržaju slobodnog CaO, primjenjuje se konzervativna procjena, koja ne smije biti niža od 52 %.
mMgO,k: sadržaj slobodnog MgO u proizvedenom dolomitnom vapnu u godini k referentnog razdoblja izražen u masenom %
Ako nisu raspoloživi podaci o sadržaju slobodnog MgO, primjenjuje se konzervativna procjena, koja ne smije biti niža od 33 %
HALdolomitno vapno,neispravljeno,k: neispravljena povijesna razina djelatnosti za proizvodnju dolomitnog vapna u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama vapna
4. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za parno krekiranje iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALVVK,neto: povijesna razina djelatnosti za visokovrijedne kemikalije, bez visokovrijednih kemikalija proizvedenih od dopunske sirovine, izražena u tonama VVK
HALVVK,ukupno,k: povijesna razina djelatnosti za ukupnu proizvodnju visokovrijednih kemikalija u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama VVK
HSFH,k: povijesna količina dopunske sirovine vodika u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama vodika
HSFE,k: povijesna količina dopunske sirovine etilena u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama etilena
HSFO,k: povijesna količina dopunske sirovine visokovrijednih kemikalija različitih od vodika i etilena u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama VVK
5. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za aromate iz Priloga I. ovoga Pravilnika na temelju različitih CWT funkcija i njihovih definicija, propusnosti i CWT faktora navedenih u Prilogu II. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALCWT: povijesna razina djelatnosti izražena u CWT
TPi,k: propusnost CWT funkcije i u godini k referentnog razdoblja
CWTi: CWT faktor CWT funkcije i
6. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za vodik iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALH2: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju vodika u odnosu na 100 %tni vodik
VFH2,k: povijesni opseg proizvodnje frakcije čistog vodika u godini k referentnog razdoblja
HALH2+CO,k: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju vodika u odnosu na povijesni sadržaj vodika, izražena u normiranim kubičnim metrima godišnje pri 0ºC i 101,325 kPa u godini k referentnog razdoblja
7. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za sintezni plin iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALsintezni plin: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju sinteznog plina u odnosu na 47 %tni vodik
VFH2,k: povijesni opseg proizvodnje frakcije čistog vodika u godini k referentnog razdoblja
HALH2+CO,k: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju sinteznog plina u odnosu na povijesni sadržaj vodika, izražena u normiranim kubičnim metrima godišnje pri 0ºC i 101,325 kPa u godini k referentnog razdoblja
8. Povijesna razina djelatnosti referentnog razdoblja za proizvode na koje se odnosi referentna vrijednost za etilen oksid/etilen glikol iz Priloga I. ovoga Pravilnika određuje se prema sljedećoj formuli:
gdje je:
HALEO/EG: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju etilen oksida/etilen glikola izražena u tonama ekvivalenta etilen oksida
HALi,k: povijesna razina djelatnosti za proizvodnju etilen oksida ili etilen glikola i u godini k referentnog razdoblja izražena u tonama
CFEOE,i: faktor za pretvorbu etilen oksida ili etilen glikola i u odnosu prema etilen oksidu
Primjenjuju se sljedeći faktori pretvorbe:
Etilen oksid: 1,000
Monoetilen glikol: 0,710
Dietilen glikol: 0,830
Trietilen glikol: 0,880
PRILOG IV.
PARAMETRI ZA PRIKUPLJANJE REFERENTNIH PODATAKA ZA POSTOJEĆA POSTROJENJA
Operateri postrojenja dužni su Ministarstvu dostaviti sljedeće podatke na razini postrojenja i podpostrojenja za sve kalendarske godine odabranog referentnog razdoblja (2005. – 2008. ili 2009. – 2010.).
Parametar |
Napomene |
Početni instalirani kapacitet |
Samo za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod, izraženo u jedinici definiranoj za proizvod prema Prilogu I. ovoga Pravilnika |
Dodani ili umanjeni kapacitet i instalirani kapacitet podpostrojenja nakon značajne promjene kapaciteta, u slučaju značajne promjene kapaciteta između 1. siječnja 2009. i 30. lipnja 2011. |
Kapaciteti se izražavaju: 1. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod u jedinici definiranoj za proizvod prema Prilogu I. ovoga Pravilnika; 2. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za toplinu u TJ mjerljive topline koja se troši za proizvodnju proizvoda ili proizvodnju mehaničke energije, osim za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje unutar granica postrojenja godišnje; 3. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za gorivo u TJ ulaza goriva godišnje; 4. za proizvodnju procesnih emisija u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida koji se ispušta godišnje |
Naziv(i) proizvoda |
|
Šifra djelatnosti NACE |
|
Šifra/e proizvoda PRODCOM |
|
Status proizvođača električne energije |
|
Povijesne razine djelatnosti |
Prema vrsti podpostrojenja; uključujući podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod sve godišnje proizvodnje na temelju kojih je određen medijan |
Propusnost svih relevantnih funkcija CWT |
Samo za referentnu vrijednost za proizvod za rafinerije i aromate |
Podaci korišteni za izračun razina povijesnih djelatnosti |
Barem za referentnu vrijednost za proizvod za vapno, dolomitno vapno, parno krekiranje, vodik i sintezni plin |
Ukupne emisije stakleničkih plinova |
Samo izravne emisije; samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Emisije stakleničkih plinova iz goriva |
Samo izravne emisije; samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Emisije stakleničkih plinova iz procesa |
Samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Ukupni ulaz energije iz goriva unutar postrojenja |
Samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Ulaz energije iz goriva unutar postrojenja koja se ne koristi za proizvodnju mjerljive topline |
Samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Ulaz energije iz goriva unutar postrojenja koja se koristi za proizvodnju mjerljive topline |
Samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Potrošena mjerljiva toplina |
Samo ako u postrojenju postoje emisije koje ne potječu od proizvoda obuhvaćenih referentnom vrijednosti |
Preuzeta mjerljiva toplina |
|
Emisije stakleničkih plinova u vezi s proizvodnjom topline koja se izvozi privatnima kućanstvima |
|
Isporučena mjerljiva toplina |
Samo potrošačima koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, pri čemu treba jasno navesti je li potrošač privatno kućanstvo ili nije |
Električna energija potrošena u skladu s odgovarajućom definicijom granica sustava (Prilog I.) |
Samo za podpostrojenja koja pripadaju referentnoj vrijednosti kod koje je značajna zamjenjivost između topline i električne energije |
Vodik koji se koristi kao gorivo u proizvodnji vinilklorid monomera |
Samo za podpostrojenja koja pripadaju referentnoj vrijednosti za vinilklorid monomer |
PRILOG V.
PARAMETRI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O DJELATNOSTIMA ZA NOVA POSTROJENJA
Parametar |
Napomene |
Naziv(i) proizvoda |
|
Šifra djelatnosti NACE |
|
Šifra/e proizvoda PRODCOM |
|
Početni instalirani kapacitet prije značajnog povećanja |
Samo za podpostrojenja koja su prijavila značajno povećanje kapaciteta |
Dodani kapacitet (u slučaju značajnog povećanja) |
Samo za podpostrojenja koja su prijavila značajno povećanje kapaciteta |
Instalirani kapacitet nakon značajnog povećanja |
Samo za podpostrojenja koja su prijavila značajno povećanje kapaciteta |
Početni instalirani kapacitet |
Samo za nove sudionike koji obavljaju jednu ili više djelatnosti iz Priloga I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama i kojima je prvi puta izdana dozvola za emisije stakleničkih plinova nakon 30. lipnja 2011. ili koji obavljaju djelatnost koja je prvi puta uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama; izražen: 1. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod u jedinici definiranoj za proizvod prema Prilogu I. ovoga Pravilnika; 2. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za toplinu u TJ mjerljive topline koja se troši za proizvodnju proizvoda ili proizvodnju mehaničke energije, osim za proizvodnju električne energije, za grijanje ili hlađenje unutar granica postrojenja godišnje; 3. za podpostrojenja s referentnom vrijednosti za gorivo u TJ ulaza goriva godišnje; 4. za proizvodnju procesnih emisija u tonama ekvivalenta ugljikovog dioksida koji se ispušta godišnje |
Relevantni faktor iskorištenja kapaciteta (RCUF) |
Za podpostrojenja različita od podpostrojenja s referentnom vrijednosti za proizvod |
Projicirana preuzeta mjerljiva toplina |
|
Projicirana potrošnje električne energije u skladu s relevantnom definicijom granica sustava (Prilog I.) |
Samo za podpostrojenja koji pripadaju referentnoj vrijednosti kod koje je relevantna zamjenjivost između topline i električne energije |
Projicirano korištenje vodika kao goriva za proizvodnju vinilklorid monomera |
Samo za podpostrojenja koja pripadaju referentnoj vrijednosti za vinilklorid monomer |
Početak redovnog rada |
Datum |
Datum početka rada |
|
Emisije stakleničkih plinova |
Prije početka redovnog rada izražene u tonama ekvivalenta CO2 |
PRILOG VI.
DIO 1. FAKTORI ZA SMANJIVANJE BESPLATNE DODJELE EMISIJSKIH JEDINICA ZA RAZDOBLJE TRGOVANJA 2013. – 2020.
Godina |
Vrijednost faktora |
2013. |
0,8000 |
2014. |
0,7286 |
2015. |
0,6571 |
2016. |
0,5857 |
2017. |
0,5143 |
2018. |
0,4429 |
2019. |
0,3714 |
2020. |
0,3000 |
DIO 2. LINEARNI FAKTORI SMANJENJA ZA RAZDOBLJE TRGOVANJA 2013. – 2020.
Godina |
Vrijednost faktora |
2013. |
1,000 |
2014. |
0,9826 |
2015. |
0,9652 |
2016. |
0,9478 |
2017. |
0,9304 |
2018. |
0,9130 |
2019. |
0,8956 |
2020. |
0,8782 |
PRILOG VII.
POPIS SEKTORA I PODSEKTORA KOJI SU IZLOŽENI ZNAČAJNOM RIZIKU OD IZMJEŠTANJA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U TREĆE ZEMLJE
Opis |
|
1010 |
Rudarstvo i aglomeracija crnog ugljena |
1110 |
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina |
1310 |
Vađenje željeznih ruda |
1320 |
Vađenje ruda obojenih metala, osim ruda urana i torija |
1411 |
Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, d.n. |
1422 |
Vađenje gline i kaolina |
1430 |
Vađenje minerala za kemikalije i gnojiva |
1440 |
Proizvodnja soli |
1450 |
Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n. |
1520 |
Prerada i konzerviranje ribe i ribljih proizvoda |
1541 |
Proizvodnja sirovih ulja i masti |
1562 |
Proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda |
1583 |
Proizvodnja šećera |
1591 |
Proizvodnja destiliranih alkoholnih pića |
1592 |
Proizvodnja etilnog alkohola iz fermentiranih pića |
1593 |
Proizvodnja vina |
1595 |
Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića |
1597 |
Proizvodnja slada |
1711 |
Priprema i predenje vlakana pamučnog tipa |
1712 |
Priprema i predenje vlakana vunenoga tipa |
1713 |
Priprema i predenje češljanih vlakana vunenoga tipa |
1714 |
Priprema i predenje češljanih vlakana lanenoga tipa |
1715 |
Nabacivanje i priprema svile, uključujući otpadnu svilu i teksturiranje sintetičkih ili umjetnih filamenata |
1716 |
Proizvodnja konca za šivanje |
1717 |
Priprema i predenje ostalih tekstilnih vlakana |
1721 |
Proizvodnja tkanina od pređe pamučnog tipa |
1722 |
Proizvodnja tkanina od pređe vunenog tipa |
1723 |
Proizvodnja tkanina od češljane pređe |
1724 |
Proizvodnja tkanina od pređe svilenoga tipa |
1725 |
Proizvodnja tkanina od ostale tekstilne pređe |
1730 |
Dorada tekstila |
1740 |
Proizvodnja gotovih tekstilnih artikala, osim odjeće |
1751 |
Proizvodnja tepiha i sagova |
1752 |
Proizvodnja užadi, konopa, upletnog konca i mreža |
1753 |
Proizvodnja netkanog tekstila i artikala izrađenih od netkanog tekstila, osim odjeće |
1754 |
Proizvodnja ostalog tekstila d.n. |
1760 |
Proizvodnja pletenih i kukičanih tkanina |
1771 |
Proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa |
1772 |
Proizvodnja pletenih i kukičanih pulovera, vesta i sličnih artikala |
1810 |
Proizvodnja kožne odjeće |
1821 |
Proizvodnja odjeće za rad |
1822 |
Proizvodnja ostale vanjske odjeće |
1823 |
Proizvodnja donjeg rublja |
1824 |
Proizvodnja ostale odjeće i pribora d. n. |
1830 |
Dorada i bojenje krzna; proizvodnja proizvoda od krzna |
1910 |
Štavljenje i obrada kože |
1920 |
Proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica i sličnih proizvoda, sedlarskih i remenarskih proizvoda |
1930 |
Proizvodnja obuće |
2010 |
Proizvodnja piljene građe; impregnacija drva |
2020 |
Proizvodnja furnira; proizvodnja šperploča, panel-ploča, ploča iverica i drugih panela i ploča |
2052 |
Proizvodnja artikala od pluta, slame i pletarskih materijala |
2111 |
Proizvodnja celuloze |
2112 |
Proizvodnja papira i kartona |
2124 |
Proizvodnja tapeta |
2215 |
Ostalo izdavaštvo |
2310 |
Proizvodnja koksa |
2320 |
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda |
2330 |
Prerada nuklearnog goriva |
2412 |
Proizvodnja boja i pigmenata |
2413 |
Proizvodnja drugih anorganskih osnovnih kemikalija |
2414 |
Proizvodnja drugih organskih osnovnih kemikalija |
2415 |
Proizvodnja umjetnih gnojiva i dušičnih spojeva |
2416 |
Proizvodnja plastičnih masa u primarnom obliku |
2417 |
Proizvodnja sintetske gume u primarnim oblicima |
2420 |
Proizvodnja pesticida i ostalih agrokemijskih proizvoda |
2441 |
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda |
2442 |
Proizvodnja farmaceutskih pripravaka |
2452 |
Proizvodnja parfema i toaletnih pripravaka |
2463 |
Proizvodnja eteričnih ulja |
2464 |
Proizvodnja fotografskog kemijskog materijala |
2465 |
Proizvodnja gotovih nesnimljenih medija |
2466 |
Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda d.n. |
2470 |
Proizvodnja sintetskih vlakana |
2511 |
Proizvodnja guma i zračnica za vozila |
2611 |
Proizvodnja ravnog stakla |
2613 |
Proizvodnja šupljeg stakla |
2615 |
Proizvodnja i obrada ostalog stakla uključujući tehničke proizvode od stakla |
2621 |
Proizvodnja keramičkih kućanskih i ukrasnih predmeta |
2622 |
Proizvodnja keramičke sanitarne opreme |
2623 |
Proizvodnja keramičkih izolatora i izolacijskih elemenata |
2624 |
Proizvodnja ostalih tehničkih keramičkih proizvoda |
2625 |
Proizvodnja ostalih keramičkih proizvoda |
2626 |
Proizvodnja vatrostalnih keramičkih proizvoda |
2630 |
Proizvodnja keramičkih pločica i obloga |
2640 |
Proizvodnja opeke, crijepa i proizvoda za konstrukcije, od pečene gline |
2651 |
Proizvodnja cementa |
2652 |
Proizvodnja vapna |
2681 |
Proizvodnja abrazivnih proizvoda |
2710 |
Proizvodnja sirovog željeza i čelika i željeznih legura |
2721 |
Proizvodnja cijevi od lijevanog željeza |
2722 |
Proizvodnja čeličnih cijevi |
2731 |
Hladno vučenje |
2741 |
Proizvodnja plemenitih metala |
2742 |
Proizvodnja aluminija |
2743 |
Proizvodnja olova, cinka i kositra |
2744 |
Proizvodnja bakra |
2745 |
Proizvodnja ostalih obojenih metala |
2751 |
Lijevanje željeza |
2753 |
Lijevanje lakih metala |
2861 |
Proizvodnja pribora za jelo |
2862 |
Proizvodnja alata |
2874 |
Proizvodnja zakovica, vijaka, lanaca i opruga |
2875 |
Proizvodnja ostalih metalnih proizvoda d.n. |
2911 |
Proizvodnja motora i turbina, osim motora za avione, vozila i motocikle |
2912 |
Proizvodnja pumpi i kompresora |
2913 |
Proizvodnja slavina i ventila |
2914 |
Proizvodnja ležajeva, zupčanika, prijenosnih i pogonskih elemenata |
2921 |
Proizvodnja industrijskih peći i plamenika za industrijske peći |
2923 |
Proizvodnja opreme za hlađenje i ventilaciju, osim za domaćinstva |
2924 |
Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene d.n. |
2931 |
Proizvodnja traktora za poljoprivredu |
2932 |
Proizvodnja ostalih poljoprivrednih i šumarskih strojeva |
2941 |
Proizvodnja prenosivih ručnih električnih alata |
2942 |
Proizvodnja ostalih alatnih strojeva za obradu metala |
2943 |
Proizvodnja ostalih alatnih strojeva d.n. |
2951 |
Proizvodnja strojeva za metalurgiju |
2952 |
Proizvodnja strojeva za rudarstvo, kamenolomstvo i graditeljstvo |
2953 |
Proizvodnja strojeva za preradu hrane, pića i duhana |
2954 |
Proizvodnja strojeva za proizvodnju tekstila, odjeće i kože |
2955 |
Proizvodnja strojeva za proizvodnju papira i kartona |
2956 |
Proizvodnja strojeva za ostale posebne namjene d.n. |
2960 |
Proizvodnja oružja i streljiva |
2971 |
Proizvodnja električnih uređaja za domaćinstvo |
3001 |
Proizvodnja uredskih strojeva |
3002 |
Proizvodnja računala i ostale opreme za obradu podataka |
3110 |
Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora |
3120 |
Proizvodnja uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije |
3130 |
Proizvodnja izolirane žice i kabela |
3140 |
Proizvodnja akumulatora, primarnih stanica i primarnih baterija |
3150 |
Proizvodnja rasvjetne opreme i električnih svjetiljki |
3162 |
Proizvodnja ostale električne opreme d.n. |
3210 |
Proizvodnja elektronskih ventila i cijevi i ostalih elektronskih komponenti |
3220 |
Proizvodnja televizijskih i radio odašiljača i uređaja za linijsku telefoniju i linijsku telegrafiju |
3230 |
Proizvodnja televizijskih i radio prijamnika, uređaja za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike i prateće opreme |
3310 |
Proizvodnja medicinske i kirurške opreme i ortopedskih naprava |
3320 |
Proizvodnja instrumenata i naprava za mjerenje, provjeru, ispitivanje, navigaciju i druge namjene, osim opreme za kontrolu industrijskih procesa |
3340 |
Proizvodnja optičkih instrumenata i fotografske opreme |
3350 |
Proizvodnja ručnih i zidnih satova |
3511 |
Izgradnja i popravak brodova |
3512 |
Izgradnja i popravak čamaca za razonodu i sportskih čamaca |
3530 |
Proizvodnja zrakoplova i svemirskih brodova |
3541 |
Proizvodnja motocikala |
3542 |
Proizvodnja bicikala |
3543 |
Proizvodnja invalidskih kolica |
3550 |
Proizvodnja ostale transportne opreme d.n. |
3621 |
Izrada kovanica |
3622 |
Proizvodnja nakita i srodnih predmeta d.n. |
3630 |
Proizvodnja glazbenih instrumenata |
3640 |
Proizvodnja sportske opreme |
3650 |
Proizvodnja igara i igračaka |
3661 |
Proizvodnja bižuterije |
3662 |
Proizvodnja metli i četaka |
3663 |
Ostala proizvodnja d.n. |
PRODCOM šifra |
Opis |
15331427 |
Koncentrirani pire i pasta od rajčice |
155120 |
Mlijeko i vrhnje u tvrdim oblicima |
155153 |
Kazein |
155154 |
Laktoza i laktozni sirup |
15841100 |
Kakao pasta (isklj. koji sadrži dodani šećer ili druga sladila) |
15841200 |
Kakao maslac, mast i ulje |
15841300 |
Kakao prah, bez dodanog šećera ili drugih sladila |
15891333 |
Suhi pekarski kvasac |
24111150 |
Vodik (uključujući proizvodnju vodika u kombinaciji sa sinteznim plinom) |
24111160 |
Dušik |
24111170 |
Kisik |
243021 |
Pripremljeni pigmenti, sredstva za zamućivanje i boje, staklasti emajli i glazure, presvlake, tekući keramički lakovi i slično; staklena frita |
24621030 |
Želatina i njezini derivati; želatina iz ribljih mjehura (isključujući kazeinska ljepila i koštana ljepila) |
261411 |
Snopovi, pretpredivo, predivo i rezane niti, od staklenih vlakana |
26821400 |
Umjetni grafit, koloidni i polukoloidni grafit i pripravci |
26821620 |
Ekspandirani ili listasti vermikulit, ekspandirane gline, pjenasta troska i slični ekspandirani mineralni materijali i njihove mješavine |
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_43_1093.html