Broj: Gž Zk-354/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Denis Pancirov Parcen, kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnoj stvari upisa zabilježbe ovrhe povodom prijedloga predlagatelja Z. M. iza S., OIB:… zastupan po punomoćniku G. V., odvjetniku iz Z., protiv protivnika osiguranja S. P. C. u H., E. Z.-L., C. općina Z., Z., OIB:…, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-25534/17 od 12. svibnja 2017., dana 10. travnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja Z. M. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-25534/17 od 12. svibnja 2017.

 

Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja Z. M. te potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-1207/17 od 13. veljače 2017. u cijelosti.

 

Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija predlagatelj Z. M. zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP) te predlaže da se žalba uvaži, na način da se preinači pobijano rješenje i udovolji predloženoj zabilježbi ovrhe.

 

Žalba nije osnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe predlagatelja a ujedno i po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, koji se temeljem članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, u daljnjem tekstu: ZZK) primjenjuje i u konkretnoj pravnoj stvari, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a.

 

Predmet zemljišnoknjižnog postupka je upis zabilježbe ovrhe na nekretnini u vlasništvu protustranke i to:- 14. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-14) - 1. poslovni prostor u prizemlju zgrade I. broj 7., površine 22,86 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi koji se nalazi u kući popisni broj 1231 i dvorište u I. br. 7, M. br. 1. i na P. trgu 10, sagrađena na zčk br. 3242 ukupne površine 324, 4 čhv ili 1167 m2, sve upisano u zk. ul 26001 k.o. 999901 Grad Z., temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-659/2016 od 4. siječnja 2017. doneseno od strane javnog bilježnika A. G. iz Z., na temelju prijedloga za ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika na temelju vjerodostojne isprave.

 

Nije sporno, dakle, da je na temelju prijedloga za ovrhu podnesenim temeljem vjerodostojne isprave rješenje o ovrsi donio javni bilježnik.

Odredbom članka 285. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj, 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, dalje OZ) propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda da provede ovrhu na tom predmetu, a stavkom 2. da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.

Dakle, kada se radi o ovrsi na novčanim sredstvima ovršni zakon ne predviđa da se može staviti zabilježba ovrhe na nekretnini.

 

Dakle, za odlučivanje o predmetu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe nadležan je sud na čijem se području nekretnina nalazi (članak 79. OZ-a) pri čemu se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (članak 80. OZ-a).

 

U smislu odredbe članka 84. stavka 1. OZ-a ovršni sud će po službenoj dužnosti čim donese rješenje o ovrsi na nekretnine ovršenika, zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe kako to predviđa članka 79. OZ-a.

 

Odredbom članka 70. ZZK-a normirano je da je zabilježbu moguće odrediti kada je određivanje zabilježbe predviđeno ZZK-om ili drugim zakonom.

 

Odredbom članka 108. stavka 1. ZZK-a normirano je da će sud nakon što pregleda prijedlog za upis i priloge dopustiti upis ukoliko, iz stanja zemljišne knjige koje postoji u trenutku podnošenja prijedloga za upis (članak 107. ZZK-a) ne proizlazi da bi postojala zapreka zatraženom upisu, te ukoliko osnovanost prijedlog proizlazi iz sadržaja priloženih isprava.

 

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da zabilježbu ovrhe u zemljišnoj knjizi, kao jednu od ovršnih radnji, može odrediti samo sud, a kako prijedlogu ne prileži rješenje o ovrsi nadležnog suda kojim se određuje ovrha na nekretnini ovršenika to je pravilno u smislu odredbe članka 84. stavka 1. OZ-a nije mogao dopustiti zatraženi upis.

 

Zbog iznesenog, kako žalba predlagatelja nije osnovana kao takva odbijena, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno temeljem odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a temeljem koje odredbe je određeno i brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Splitu 10. travnja 2018.