Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž Ovr-131/18 Županijski sud u Zadru
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž Ovr-131/18

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja V. L. d.o.o. Z … H…, OIB: …, zastupanog po zakonskim zastupnicima direktorima društva H. K. i D. J., a ovi po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva K. & partneri j.t.d. iz Z., R. … protiv ovršenika N. G. iz S. B., V … , OIB: … radi naplate novčane tražbine prodajom nekretnina, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u S. B. poslovni broj Ovr-2503/17 od 16. studenoga 2017., dana 19. travnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba ovrhovoditelja V. L. d.o.o. Z. te preinačuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Ovr-2503/17 od 16. studenoga 2017. u dijelu pod toč. II. i III. alineja druga izreke tako da se rješava:

              "Na temelju ovršne isprave, i to zadužnice ovjerene dana 4. prosinca 2013. pod poslovnim brojem OV-5708/13 od strane javnog bilježnika M. L. iz S. B., M.., a radi naplate tražbine ovrhovoditelja, i to društva V. L. d.o.o., sa sjedištem u Z. H…, osobni identifikacijski broj (OIB): … prema ovršeniku i to N. G. s prebivalištem u S. B., V … 4, osobni identifikacijski broj (OIB): … u iznosu od 90.093,28 kuna (slovima: devedeset tisuća devedeset tri kune i dvadeset osam lipa) zajedno sa zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

              - temeljem računa broj 179770-1-1 na iznos od 170,21 kuna (slovima: sto sedamdeset kuna i dvadeset jedna lipa) zatezna kamate teče od dana 17. listopada 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 180700-1-1, na iznos od 29.115,61 kuna (slovima: dvadeset devet tisuća sto petnaest kuna i šezdeset jedna lipa) zatezna kamata teče od 16. listopada 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 181306-1-1, na iznos od 1.812,50 kuna (slovima: tisuću osamsto dvanaest kuna i pedeset lipa) zatezna kamata teče od 31. listopada 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 183772-11, na iznos od 294,24 kuna (slovima: dvjesto devedeset četiri kune i dvadeset četiri lipe) zatezna kamata teče od 3. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 181382-1-1, na iznos od 25,00 kuna (slovima: dvadeset pet kuna) zatezna kamata teče od 3. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 184750-1-1, na iznos od 625,00 kuna (slovima: šesto dvadeset pet kuna) zatezna kamata teče od 5. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 195746-1-1, na iznos od 645,98 kuna (slovima: šesto četrdeset pet kuna i devedeset osam lipa) zatezna kamata teče od 11. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 195925-1-1, na iznos od 113,75 kuna (slovima: sto trinaest kuna i sedamdeset pet lipa) zatezna kamata teče od 12. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 197897-1-1, na iznos od 466,06 kuna (slovima: četiristo šezdeset šest kuna i šest lipa) zatezna kamata teče od 17. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 198523-1-1, na iznos od 49.039,41 kuna (slovima: četrdeset devet tisuća trideset devet kuna i četrdeset jedna lipa) zatezna kamata teče od 14. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 198524-1-1, na iznos od 1.500,00 kuna (slovima: tisuću petsto kuna) zatezna kamata teče od 14. studenoga 2015. pa do isplate,

              - temeljem računa broj 198525-1-1, na iznos od 6.285,52 kuna (slovima: šest tisuća dvjesto osamdeset pet kuna i pedeset dvije lipe) zatezna kamata teče od 14. studenoga 2015. pa do isplate,

              - a sve to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećano za 3 (slovima: tri) postotna poena (članak 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima),

određuje se ovrha

              - na nekretnini upisanoj kao k.č. br. 31/2/GR, u naravi kuća br. 42 s dvorištem u selu, površine 94 m2, kao i k.č.br. 199, u naravi vrt u selu, površine 72 m2, a sve upisane u zk.ul.br. 769 k.o. Z. B., Zemljišnoknjižnog odjela Slavonski Brod, Općinskog suda u Slavonskom Brodu,

              - na nekretnini upisanoj kao k.č.br. 31/1/GR, u naravi kuća br. 42 i dvorište u selu, ukupne površine 166 m2, upisane u zk.ul.br. 768 k.o. Z. B., Zemljišnoknjižnog odjela Slavonski Brod, Općinskog suda u Slavonskom Brodu,

              zabilježbom ovrhe na navedenim nekretninama, utvrđivanjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom nekretnina.

              II. Nalaže se Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, upisati zabilježbu ovrhe na navedenim nekretninama u odgovarajuće zemljišne knjige."

 

Obrazloženje

 

Rješenjem o ovrsi suda prvog odlučeno je:

              "I. Sud određuje predloženu ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenika N. G., OIB: 60373783466, iz Slavonskog Broda, V … , upisanoj u zk. uložak broj: 11449, k.o. S. B., suvlasnički dio 1/12 Etažno vlasništvo (E-5) nekretnine upisane kao kč.br. 2884/26, koji čini Stan na 3. katu, koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i balkona ukupne površine 56,95 m2. Prijedlog za ovrhu sastavni je dio ovog rješenja.

              II. Odbija se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja V. L. d.o.o., OIB: …, Z…, H… 82, na nekretninama ovršenika N. G., OIB: … iz S. B., V … , upisanima u:

              - zk. uložak broj: 769 k.o. Z. B., kč.br. 31/2/GR K. br. 42 sa dvorištem u selu površine 94 čhv i kč. br. 199 vrt u selu površine 72 čhv, ukupne površine 166 čhv,

              - zk. uložak broj: 768 k.o. Z. B., kč.br. 31/1/GR K. br. 42 i dvorište u selu površine 166 čhv.

              III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da izvrši zabilježbu ovrhe u zemljišnoj knjizi na nekretnini ovršenika iz točke I. rješenja upisanoj u

              - zk. uložak broj: 11449, k.o. S. B., suvlasnički dio 1/12 Etažno vlasništvo (E-5) nekretnine upisane kao kč.br. 2884/26, koji čini Stan na 3. katu, koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i balkona ukupne površine 56,95 m2,

              te zabilježbu odbijenoga prijedloga na nekretninama u vlasništvu ovršenika, upisanima u:

              - zk. uložak broj: 769 k.o. Z. B., kč.br. 31/2/GR … sa dvorištem u selu površine 94 čhv i kč. br. 199 vrt u selu površine 72 čhv, ukupne površine 166 čhv,

              - zk. uložak broj: 768 k.o. Z. B., kč.br. 31/1/GR Kuća br. 42 i dvorište u selu površine 166 čhv.

              IV. Ovrhovoditelju se određuje trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.501,00 kuna (dvijetisućepetstotinajednukunu)."

              Protiv navedenog rješenja o ovrsi u dijelu pod toč. II. i III. izreke u dijelu kojim je odbijen prijedlog za ovrhu žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

              U žalbi ističe da je iz obrazloženja prvostupanjske odluke razvidno da se sud poziva na odredbu čl. 80.b st. 2. Ovršnog zakona po kojoj sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocjeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža sud uzima u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu i druge okolnosti. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je odredio ovrhu na nekretnini koja je opterećena teretima u visini od 88.247,18 kuna jer je na toj nekretnini upisano pravo zaloga u korist R. H., M. obrane iz 1998. u iznosu od 73.098,48 kuna, kao i pravo zaloga u korist P. uprave iz 2017. u iznosu od 15.148,70 kuna. Učinak zabilježbe naprijed navedenih tereta je da će prilikom prodaje predmetnih nekretnina ti vjerovnici imati prednost pred namirenjem tražbine ovrhovoditelja. Tražbina ovrhovoditelja prema ovršeniku iznosi 90.093,28 kuna uvećano za zakonske zatezne kamate, troškove ovrhe i pripadajuće zakonske zatezne kamate te troškove ovog postupka. Cijena stambenog metra kvadratnog u S. B. kreće se oko 600,00 EUR što je razvidno iz oglasa objavljenih na web stranicama za prodaju nekretnina, kao i članku u kojem je prezentiran pregled cijena u nekoliko hrvatskih gradova, pa tako i u S. B.. Površina nekretnine na kojoj je određena ovrha iznosi 56,95 m2. Stoga, uzevši u obzir prosječnu cijenu kvadratnog metra u S. B., tržišna vrijednost iste nekretnine mogla bi iznositi 257.641,80 kuna. Nadalje, po čl. 92. st. 2. Ovršnog zakona pri utvrđivanju vrijednosti nekretnine vodit će se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zato što na njoj postoje određena prava i tereti i nakon prodaje pa je razumno očekivati kako će vrijednost navedene nekretnine biti procijenjena na nižoj razini od prosječne. S obzirom da je nekretnina na kojoj je određena ovrha opterećena teretima ovrhovoditelj ističe kako vrijedi manje od prosječne tržišne vrijednosti, kao i da treba imati u vidu odredbu čl. 102. Ovršnog zakona budući da postoji realna opasnost, a nakon što se namire vjerovnici koji imaju prednost pred namirenjem tražbine ovrhovoditelja, kako se isti neće moći namiriti iz prodajne cijene stana. Predlaganjem ovrhe na dodatnim nekretninama nije narušena ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a osobito zato što vrijednost tražbine koja se namiruje nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu. Pritom da treba imati u vidu činjenicu kako se u brojnim slučajevima na prvoj javnoj dražbi rijetko pojavljuju kupci, a time i da postoji opasnost da će se nekretnina na kojoj je određena ovrha prodati za iznos koji se kreće oko 150.000,00 kuna.

              Na žalbu nije odgovoreno.

              Žalba je osnovana.

              Ispitujući prvostupanjsko rješenje o ovrsi u pobijanom dijelu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), a sve u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje OZ) ovaj drugostupanjski sud nalazi da prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP, a niti su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ te okolnost iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ radi čega žalba ovrhovoditelja zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka nije osnovana.

              Iz spisa predmeta proizlazi da je ovršna isprava (čl. 23. toč. 7. OZ) zadužnica koja je dana 4. prosinca 2013. pod poslovnim brojem OV-5708/13 ovjerena od strane javnog bilježnika iz S. B. M. L., kao i da je tražbina čije se ostvarenje traži u iznosu od 90.093,28 kuna. Nadalje, iz spisu predmeta priloženog zemljišnoknjižnog izvatka (l.s. 22) proizlazi da etažno vlasništvo (E-5) koje je neodvojivo povezano sa suvlasničkim dijelom 1/12 dijela čest. 2884/26 k.o. S. B. u naravi predstavlja stan na trećem katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i balkona ukupne površine 56,95 m2, kao i da je vlasnik te etažne jedinice N. G. te da je u C listu upisano založno pravo u korist R. H., M. obrane u iznosu od 73.098,48 kuna pod poslovnim brojem Zs-444/98, kao i založno pravo u korist R. H., M. financija u visini od 15.148,70 kuna upisano pod poslovnim brojem Z-2322/17.

              Nadalje, iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za zk.ul. 768 k.o. Z. B. (l.s. 25) slijedi da je i na nekretnini upisanoj u tom ulošku uknjiženo založno pravo u korist K. banke S. B. u iznosu od 30.000,00 DIN.

              Kraj takvog stanja stvari tj. činjenice da tražbina ovrhovoditelja iznosi 90.093,28 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, da je na nekretnini upisanoj u k.o. S. B. tj. stanu u vlasništvu ovršenika N. G. upisano založno pravo kako u korist R. H., M. obrane, tako i u korist M. financija i to u iznosima od 73.098,48 kuna i 15.148,70 kuna te kada se uzme u obzir notorna činjenica da je tržišna cijena nekretnina u S. B. daleko niža od onih primjerice u D., I. ili Z., ovaj drugostupanjski sud nalazi da s pravom žalba ovrhovoditelja ističe kako je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 80.b st. 2. OZ.

              Naime, uzimajući u obzir sve prethodno navedene činjenice ovaj sud drugog stupnja smatra da u konkretnom slučaju nije narušena pravična ravnoteža s obzirom na sve okolnosti ovog slučaja te da vrijednost tražbine koja se namiruje nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha i to stoga što je nekretnina na kojoj je određena ovrha opterećena založnim pravima, a založno pravo upisano je i na nekretnini iz zk.ul. 768.

              Pritom, a kao što to s pravom ističe ovrhovoditelj u žalbi, prvostupanjski sud gubi iz vida činjenicu i da je odredbom čl. 102. st. 1. OZ propisano da se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod 4/5 utvrđene vrijednosti nekretnine, dok je stavkom 2. propisano da se ne može prodati ispod 3/5 utvrđene vrijednosti nekretnine.

              Kraj općepoznate činjenice da je vrlo mali broj nekretnina koji se proda na prvoj dražbi te cijeneći visinu tražbine čije ostvarenje ovrhovoditelj traži u ovom postupku i sve prethodno navedene okolnosti, to ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 80.b st. 2. OZ i to stoga što nije na relevantan način cijenio okolnosti propisane stavkom 3. navedene zakonske odredbe radi čega je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ valjalo odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

              U nepobijanom dijelu pod toč. I., III. alineja prva te pod toč. IV. izreke prvostupanjskog rješenje o ovrsi ostaje neizmijenjeno.

 

Zadar, 19. travnja 2018.

Copyright © Ante Borić