Broj: Gž Ovr-1571/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Marku Pribisaliću, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Stečajne mase stečajnog dužnika M. d.o.o. u stečaju, OIB: …zastupan po stečajnom upravitelju K. P., a potonji po punomoćniku Z. N., odvjetniku u O., protiv ovršenika A. M. iz O., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik I. J., odvjetnik u O., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Ovr-2994/2017-5 od 26. listopada 2017., dana 10. svibnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Ovr-2994/2017-5 od 26. listopada 2017. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

 

              Pobijanim prvostupanjskim rješenjem nalaže se Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja Stečajne mase stečajnog dužnika M. d.o.o. u stečaju, OIB: … protiv ovršenika A. M. iz O., J. OIB:…, temeljem ovršne odluke - presude na temelju sporazuma Županijskog suda u Osijeku broj K-17/2015-25 od 27. lipnja 2016. do pravomoćnog završetka parničnog postupka na koji je ovršenik upućen zaključkom.

 

Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj pozivajući se na žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13, 89/14; dalje: ZPP-a) u vezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ , broj 112/12, 23/15, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ-a).

 

Žalba je osnovana.

 

Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi da je ovršenik dana 25. rujna 2017. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa, sve u smislu odredbe članka 210. OZ-a u svezi s odredbom članka 50. stavka 1. točka 9. OZ-a te s odredbom članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a.

Odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisno je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

 

Ovrhovoditelj u žalbi prvenstveno ističe prigovor stvarne nadležnosti, odnosno isti smatra kako je u konkretnom slučaju nadležan trgovački sud, a sve u smislu odredbe članka 34. b. stavka 5. ZPP-a.

 

Odredbom članka 17. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. ZPP-a propisano je da se sud može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, dok je stavkom 2. propisano kako se u povodu prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor podnio najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.

 

Obzirom da se ovršenik samim podnošenjem prijedloga od 25. rujna 2017. upustio u raspravljanje o glavnoj stvari pri čemu nije istakao prigovor stvarne nadležnosti, to je u konkretnom slučaju došlo do ustaljenja stvarne nadležnosti. Dakle, u ovom stadiju postupka nema mjesta donošenju odluke o stvarnoj nenadležnosti prvostupanjskog suda.

 

Nadalje, ovršenik je u prijedlogu od 25. rujna 2017. naveo kako je podmirio potraživanje ovrhovoditelja radi kojeg je zatražena izravna naplata, te je prvostupanjski sud zaključkom od 26. listopada 2017. uputio ovršenika A. M. iz O., OIB: …, da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz odredbe članka 50. stavka 1. točka 9. OZ-a u roku od 15 dana od dostave zaključka.

 

No, u konkretnom slučaju, predmet žalbe je rješenje kojim se nalaže se Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja, protiv ovršenika, temeljem ovršne odluke - presude na temelju sporazuma Županijskog suda u Osijeku broj K-17/2015-25 od 27. lipnja 2016., do pravomoćnog završetka parničnog postupka na koji je ovršenik upućen zaključkom.

 

Valja naglasiti, kako među strankama nije bilo sporno da je ovrhovoditelj Stečajna masa stečajnog dužnika M. d.o.o. u stečaju, OIB….

 

Ipak, sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a pazi na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14., ZPP-a.

 

U konkretnom slučaju, nije nedvojbeno utvrđeno može li ovrhovoditelj biti stranka u postupku (354. stavka 2. točke 8., ZPP-a).

 

Naime, kao ovrhovoditelj u ovom postupku označena je Stečajna masa stečajnog dužnika M. d.o.o. u stečaju, OIB: …, dok se u odluci Županijskog suda u Osijeku od 27. lipnja 2016. pod poslovnim brojem K-17/2015-25 navodi Stečajna masa iz društva M. d.o.o. (list 12 spisa).

 

Ovrhovoditelj je u žalbi naveo da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj St-2816/206 od 31. listopada 2016., dakle nakon donošenja naprijed navedene odluke Županijskog suda u Splitu, određen nastavak stečajnog postupka iza stečajnog dužnika, no navedeno rješenje nije priloženo u spis.

 

Pregledom e-izvatka iz Sudskog registra - podaci o poslovnom subjektu, proizlazi da je Trgovački sud u Osijeku brisao subjekt pod nazivom M. d.o.o. za graditeljstvo i usluge u stečaju, OIB: … i to dana 15. ožujka 2013., rješenjem Tt-12/3138-2.

 

Odredbom članka 438. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15, 104/17, dalje: SZ-a) propisano je, da se u sudski registar za stečajnu masu upisuju slijedeći podaci: 1. matični broj subjekta, 2. osobni identifikacijski broj, 3. naziv, koji se određuje tako da sadržava riječi »stečajna masa iza« i tvrtku odnosno naziv stečajnoga dužnika, 4. sjedište, koje se određuje prema adresi stečajnoga upravitelja, 5. ime i prezime stečajnoga upravitelja, njegov osobni identifikacijski broj i adresa prebivališta i 6. ime i prezime stečajnoga upravitelja, njegov osobni identifikacijski broj i adresa prebivališta.

 

Po OIB-u ovrhovoditelja naznačenom u ovom postupku, u sudskom registru (e-izvadak iz Sudskog registra - podaci o poslovnom subjektu) nisu razvidni podaci u smislu potonje navedene odredbe SZ-a.

 

Ipak, ukoliko se u konkretnom slučaju ne bi primjenjivale odredbe SZ-a, sve u smislu odredbi članka 441. stavaka 1. i 2. SZ-a, već odredbe Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 44/1996, 161/1998, 29/1999, 129/2000, 123/2003, 197/2003, 187/2004, 82/2006, 116/2010, 25/2012, 133/2012 i 45/2013), baš radi utvrđenja navedenih činjenica spisu bi svakako moralo biti priloženo rješenje Trgovačkog suda u Osijeku broj St-2816/206 od 31. listopada 2016. kojim je određen nastavak stečajnog postupka iza stečajnog dužnika na koje se poziva ovrhovoditelj.

 

Ukoliko prvostupanjski sud utvrdi kako ovrhovoditelj može biti stranka u ovom postupku, u vidu valja imati činjenicu da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su za to kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.

 

Prva pretpostavka je da ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, a koja pretpostavka proizlazi iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a. Nadalje, druga pretpostavka je postojanje koje od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu (arg. članak 65. stavak 1. točke 1-10. OZ-a).

 

Pri procjeni postojanja navedenih pretpostavki, sud odlučuje u smislu odredbe članka 2. stavka 1. OZ-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

 

Sukladno navedenom, valjalo je, na temelju odredbe članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.

 

U nastavku postupka, sud će uvažavajući naprijed navedeno, donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

 

U Splitu 10. svibnja 2018.