Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž Ovr-1772/2017 Županijski sud u Splitu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž Ovr-1772/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja O. G., OIB: zastupan po punomoćniku D. M., protiv tuženika B. B., OIB:… zastupan po punomoćniku M. Z., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Pazinu broj Ovr-5791/16-4 od 9. rujna 2016., 22. svibnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba ovršenika i ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Pazinu broj Ovr-5791/16-4 od 9. rujna 2016. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem sud je odredio predloženu ovrhu radi naplate ovrhovoditeljeve tražbine na nekretnini ovršenika.

 

Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog svih razloga koje predviđa odredba iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11 dalje: ZPP ) s prijedlogom da se isto preinači, a ovršni prijedlog odbaci.

 

Žalba je osnovana.

 

Rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave sukladno odredbi članka 21. točka 1. i članka 23. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) te je određena ovrha na nekretnini ovršenika.

 

Ovršenik u žalbi ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu jer je, na temelju naknadno nastale činjenice, tražbina prestala. Nadalje navodi da je ta činjenica isticanje prijeboja tražbina. Predlaže ukidanje rješenja o ovrsi ili da se nakon očitovanja ovrhovoditelja ovršenika uputi u parnicu. Prigovara i odmjerenom trošku.

 

Prema odredbi iz članka 80. OZ-a ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, a odredbom iz članka 82. stavak 1. OZ-a određeno je da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.

 

Odredbom članka 102. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/02, dalje ZZK) propisano je da se isprave koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa predočuju zemljišnoknjižnom sudu u izvorniku, a prijedlogu se može priložiti njihov prijepis.

 

Uvidom u spis predmeta razvidno je da ovrhovoditelj nije uz prijedlog za ovrhu priložio zk izvadak u izvorniku ili ovjerenom prijepisu već je priložio „Izvadak iz knjige položenih ugovora – neslužbena kopija“ (list 8 spisa), dakle, izvadak s internetske stranice.

 

Dokaz o vlasništvu na nekretnini jedna je od pretpostavki za ocjenu osnovanosti prijedloga za ovrhu na nekretnini, a kako taj dokaz nije dostavljen uz prijedlog u izvorniku ili prijepisu, to je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dopustio predloženu ovrhu.

 

Budući je prvostupanjski sud propustio pozvati ovrhovoditelja na ispravak prijedloga (uz primjenu odredbe članka 21. OZ-a i 109. ZPP-a), valjalo je pobijano rješenje ukinuti temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

 

U nastavku postupka, prvostupanjski sud će prije eventualnog donošenja rješenja o ovrsi pozvati ovrhovoditelja na ispravak prijedloga te donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.

 

U Splitu 22. svibnja 2018.

Copyright © Ante Borić