Broj: Gž Ovr-645/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja M. C., R., OIB: …, zastupana po punomoćniku I. P., odvjetniku u S. G., protiv ovršenika E. Z., H., zastupanog po punomoćniku Ž. Š., odvjetniku u H., odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Ovr-4476/2016 od dana 04. siječnja 2018. dana 13. srpnja 2018,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Ovr-4476/2016 od dana 04. siječnja 2018.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.

 

Na citirano rješenje žalbu pravovremeno izjavljuje ovršenik, pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14; dalje: ZPP), koji je primijeniti sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona  ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14; dalje OZ), predlažući ovom sudu žalbu usvojiti i pobijano rješenje preinačiti.

 

Ovrhovoditelj je odgovorio na žalbu.

 

Žalba ovršenika nije osnovana.

 

Iz stanja spisa proizlazi kako je  rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda, poslovni broj Ovr-4476/2016 od 28. prosinca 2016. određena je ovrha radi ostvarenja obveze na radnju temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Starom Gradu poslovni broj P-459/11 od dana 12. lipnja 2014.

 

Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika s obrazloženjem da ne bi bile kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.

 

U svojoj žalbi ovršenik u bitnom navodi kako je nedvojbeno ukazao da bi provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu. 

 

Prema odredbi iz članka 65. stavak 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

 

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 52. ili 53. ovog Zakona ili podnio tužbu iz članka 52. ili 55. ovoga Zakona

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

 

Valjano prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za odgodu, to jer nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz citirane odredbe budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

 

Naime, suprotno žalbenim navodima, prema mišljenju ovog žalbenog suda, ovršenik nije učinio vjerojatnim koju bi to nenadoknadivu štetu pretrpio provedbom predmetne ovrhe. Kritički komentar ovršenika kako, bi provedbom ovrhe, za njega nastala nenadoknadiva šteta, nije doveo u sumnju valjanost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

Kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da se u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

 

Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, ovršenik nije pružio niti jedan dokaz na okolnost da bi, u slučaju da se ovrha proglasi nedopuštenom, bio u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja. Zaista, provedbom ovrhe bila bi uklonjena zgrada koju je izgradio ovršenik, međutim iz stanja spisa je vidljivo kako se ne radi se o objektu većih dimenzija. 

 

Zbog svega navedenoga, a kako, žalba ovršenika nije dovela u sumnju valjanost i zakonitost pobijanog rješenja, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, trebalo je istu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

U Splitu, 13. srpnja 2018.