PRESTAO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 101. stavka 2. točke 8. i članka 154. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013.) te članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O PLANOVIMA OPORAVKA KREDITNIH INSTITUCIJA

Pročišćeni tekst

NN 78/14, 67/15

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Odluke

Članak 1.

(1) Ovom se Odlukom pobliže propisuju način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokovi dostave tog plana.

(2) Ova Odluka primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(3) Ova Odluka na odgovarajući način primjenjuje se na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje usluga.

Pojmovi

Članak 2. (NN 67/15)

Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) »izvanredna javna financijska potpora« jest državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU-a ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini, činila državnu potporu koja se dodjeljuje radi očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti kreditne institucije ili grupe,

2) »ključne funkcije« jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti kreditne institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti,

3) »temeljne poslovne linije« jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za kreditne instituciju ili grupu kojoj kreditna institucija pripada,

4) »jamstvo unutar grupe« jest ugovor prema kojem jedan subjekt grupe jamči trećoj strani za obveze drugog subjekta grupe,

5) »bitna promjena« svaka je promjena koja može utjecati na sposobnost kreditne institucije ili matičnog društva ili jedne ili više društava kćeri te kreditne institucije da provede plan oporavka ili primijeni opciju oporavka predviđenu planom oporavka,

6) »pokazatelji ranog upozorenja« (engl. early warning signals) određene su referentne vrijednosti (engl. benchmarks) koje su dio internog postupka upravljanja rizicima kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija te koje se primjenjuju za nadziranje njezine financijske situacije,

7) »značajna podružnica ili pravni subjekt« jest podružnica ili društvo koje znatno pridonosi dobiti kreditne institucije za koju se izrađuje plan oporavka ili njezinu financiranju ili čini važan udjel u njezinoj imovini, obvezama ili kapitalu te ispunjava neki od sljedećih uvjeta:

a) obavlja ključne funkcije,

b) unutar grupe obavlja ključne operativne funkcije, funkciju upravljanja rizicima ili administrativne funkcije,

c) nosi znatan rizik, koji u najgorem scenariju može ugroziti održivost kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija,

d) ne može prestati poslovati, a da ne pridonese nastanku značajnog rizika za kreditnu instituciju ili grupu kreditnih institucija ili

e) podružnica ili društvo važni su za financijsku stabilnost u barem jednoj državi u kojoj imaju sjedište ili u kojoj posluju,

8) »opcije oporavka« su aktivnosti, sporazumi, mjere ili strategije kreditne institucije ili grupe obuhvaćene planom oporavka i predviđene za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja,

9) »značajna prepreka« jest svaki čimbenik koji može negativno utjecati na pravodobno izvršenje opcije oporavka, a pogotovo pravni, operativni, poslovni, financijski i reputacijski rizik kao i svaki drugi rizik koji može rezultirati sniženjem kreditnog rejtinga kreditne institucije,

10) »obratno testiranje otpornosti na stres« (engl. reverse stress-testing) oblik je testiranja otpornosti na stres koje polazi od mogućeg rezultata skorašnjeg neispunjavanja obveza (engl. near-default) i identificira okolnosti u kojima bi se to moglo dogoditi,

11) »situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja« jesu situacije u kojima je ugrožena funkcija financijskog posredovanja kreditne institucije do točke njezina opstanka na tržištu, odnosno daljnjega neometanog pružanja usluga za koje ima odobrenje, a može biti uzrokovana eksternim ili internim događajem.

Obuhvat primjene Odluke

Članak 3. (NN 67/15)

(1) Plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za poboljšanje financijskog položaja za situacije ozbiljnog financijskog poremećaja dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti:

1) kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u ni dio grupe kreditnih institucija u RH, i to na pojedinačnoj osnovi

2) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. Zakona o kreditnim institucija (»Narodne novine«, br. 159/2013. i 19/2015.) i to za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi

3) kreditna institucija koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlučeno u skladu s člankom 154.c Zakona o kreditnim institucijama i naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke i

4) kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.), i to na pojedinačnoj osnovi.

(2) Plan oporavka koji kreditna institucija iz točaka 2. i 3. stavka 1. ovog članka izrađuje za svoju grupu kreditnih institucija u RH odnosi se na sve članice grupe, a sadržava mjere čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije, ali i svakog društva kćeri pojedinačno (u nastavku teksta: plan oporavka za grupu).

II. IZRADA I NADZOR PLANA OPORAVKA

Postupak izrade plana oporavka

Članak 4.

(1) Kreditna institucija dužna je izraditi i primjenjivati plan oporavka iz članka 154. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama kojim utvrđuje mjere za poboljšanje svojega financijskog položaja u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.

(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka zadovoljava sljedeće uvjete:

1) provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i

2) plan oporavka i njime predviđene mjere mogu se brzo i učinkovito provesti u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice u financijskom sustavu, uključujući i situacije istodobnog provođenja planova oporavka u drugim institucijama financijskog sustava.

(3) Plan oporavka ne smije sadržavati pretpostavku dostupnosti izvanredne javne financijske potpore ili primitak te potpore.

(4) Cilj plana oporavka za grupu jest postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja i poboljšanja financijskog položaja grupe ili te kreditne institucije, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih subjekata grupe.

(5) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

(6) Kreditna institucija dužna je dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

(7) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

III. SADRŽAJ PLANA OPORAVKA

Osnovne informacije i sažetak u planu oporavka

Članak 5. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je u plan oporavka uključiti sljedeće informacije:

1) sažetak ključnih elemenata plana oporavka,

2) informacije o upravljanju,

3) stratešku analizu,

4) plan komunikacije i javne objave i

5) analizu pripremnih mjera.

(2) Sažetak ključnih elemenata plana oporavka iz stavka 1. točke 1. ovog članka mora sadržavati sljedeće informacije:

1) sažetak o upravljanju uključujući odabrane pokazatelje plana oporavka i razine utvrđene za razmatranje poduzimanja opcija iz plana oporavka,

2) sažetak strateške analize, uključujući sažetak ukupne mogućnosti oporavka te identificirane ključne funkcije i temeljne poslovne linije, pri čemu mora navesti scenarije i moguće opcije prikladne za oporavak u tim scenarijima,

3) sažetak svake bitne promjene u kreditnoj instituciji, grupi kreditnih institucija ili planu oporavka koja je nastupila nakon dostave posljednjeg plana oporavka Hrvatskoj narodnoj banci,

4) sažetak plana komunikacije i javne objave i

5) sažetak pripremnih mjera.

Upravljanje

Članak 6. (NN 67/15)

Plan oporavka u dijelu koji se odnosi na upravljanje mora uključiti detaljan opis sljedećih informacija:

1) o načinu izrade plana oporavka, uključujući:

a) ulogu i funkcije osoba odgovornih za pripremu, provedbu i ažuriranje svakog dijela plana i plana u cjelini,

b) postupke u situacijama kada je plan oporavka potrebno izmijeniti zbog bitnih promjena koje utječu na kreditnu instituciju, njezinu grupu ili okružje u kojem posluju,

c) opis načina integriranosti plana oporavka u sustav korporativnog upravljanja i u cjelokupan sustav upravljanja rizicima kreditne institucije ili grupe kojoj pripada, osobito s obzirom na njezin profil rizičnosti i povezanost plana oporavka s testiranjem otpornosti na stres u postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala (u nastavku teksta: ICAAP) i ICAAP-om općenito,

d) ako se plan oporavka izrađuje za grupu kreditnih institucija, opis poduzetih mjera i sklopljenih sporazuma na razini grupe kojima se osigurava koordinacija i konzistentnost opcija oporavka grupe u cjelini i svakog društva kćeri,

2) o politikama i postupcima odobrenja plana oporavka, uključujući:

a) informaciju o tome je li plan oporavka ocijenio interni revizor, vanjski revizor odnosno odbor za rizike,

b) Brisana,

3) o postupcima i procedurama za osiguranje pravodobne provedbe opcija oporavka, uključujući:

a) detaljan opis pokazatelja iz članka 7. ove Odluke,

b) opis postupka donošenja odluke o provedbi određene opcije oporavka koja će biti odgovor na situaciju ozbiljnoga financijskog poremećaja kada pojedini pokazatelji postignu planom oporavka definiranu vrijednost za razmatranje poduzimanja mjera iz plana oporavka (uključujući ulogu i funkcije osoba koje su uključene u taj postupak, postupke koje je potrebno primijeniti te vrijeme i način obavještavanja Hrvatske narodne banke da su pokazatelji postignuli utvrđene vrijednosti),

4) o usklađenosti plana oporavka s okvirom za upravljanje rizicima kreditne institucije ili grupe, uključujući i opis pokazatelja ranog upozorenja i razina poduzimanja aktivnosti u dijelu koji se odnosi na upravljanje rizicima te obavještavanje rukovodstva o tome da bi utvrđene razine pokazatelja u planu oporavka mogle biti dosegnute i

5) o sustavu internog informiranja i izvještavanja, uključujući opis načina osiguranja pravodobne dostupnosti pouzdanih informacija koje su potrebne za donošenje odluka o primjeni opcije oporavka, u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.

Pokazatelji u planu oporavka

Članak 7. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je u planu oporavka utvrditi pokazatelje koji otkrivaju moguće ranjivosti, slabosti ili ugroženosti različitih područja poslovanja, a osobito:

a) kapitala,

b) likvidnosti,

c) profitabilnosti i

d) profila rizičnosti, a osobito kvalitete aktive.

(2) Osim područja iz stavka 1. ovog članka kreditna institucija mora u plan oporavka uključiti tržišne pokazatelje (npr. promjenu tečaja, cijena dionica, kreditnog raspona ili kamata, odnosno najave snižavanja kreditnog rejtinga) i makroekonomske pokazatelje (npr. promjene bruto društvenog proizvoda ili kreditnog raspona države).

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, kreditna institucija nije dužna u plan oporavka uključiti tržišne pokazatelje ili makroekonomske pokazatelje ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, profil rizičnosti, veličinu i složenost poslova koje obavlja.

(4) Kreditna institucija dužna je u plan oporavka uključiti najmanje jedan pokazatelj iz svakog od područja navedenih u stavku 1. ovog članka.

(5) Pokazatelji iz stavaka 1. i 2. ovog članka odnose se na financijski položaj kreditne institucije ako je riječ o planu oporavka na pojedinačnoj osnovi ili financijski položaj grupe kreditnih institucija ako je riječ o planu oporavka za grupu.

(6) Pokazatelji moraju biti kvalitativni i kvantitativni te jednostavni za praćenje.

(7) Pokazatelji moraju biti usklađeni s pokazateljima kojima se kreditna institucija ili grupa za koju se izrađuje plan oporavka koristi u postupku upravljanja rizicima.

(8) Pokazatelji kapitala iz stavka 1. točke a) ovog članka moraju uključivati barem stopu redovnog kapitala, stopu ukupnog kapitala i omjer financijske poluge. Iznimno, kreditna institucija može izostaviti neki od pokazatelja navedenih u ovom stavku, ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, profil rizičnosti, veličinu i složenost poslova koje obavlja.

(9) Pokazatelji kapitala trebaju biti odabrani na način da ukažu na značajno postojeće ili vjerojatno snižavanje iznosa i kvalitete kapitala, te na povećanje financijske poluge.

(10) Pokazatelji likvidnosti iz stavka 1. točke b) ovog članka moraju uključivati barem:

a) minimalni koeficijent likvidnosti – (MKL) do mjesec dana u kunama i u svim ostalim konvertibilnim valutama ukupno,

b) minimalni koeficijent likvidnosti (MKL) do tjedan dana u kunama i u svim ostalim konvertibilnim valutama ukupno,

c) koeficijent likvidnosne pokrivenosti – (LCR) u svim valutama ukupno,

d) koeficijent neto stabilnih izvora financiranja – (NSFR),

e) ako je naložen, poseban zahtjev za likvidnost iz članka 225. Zakona o kreditnim institucijama i

f) trošak financiranja na međubankovnom tržištu.

(11) Pokazatelji likvidnosti moraju odražavati kratkoročnu i dugoročnu likvidnost kao i potrebe za financiranjem institucije, te ukazati na ovisnost institucije o tržištu novca i depozitima stanovništva i razlučiti likvidnost u različitim valutama ako je relevantno.

(12) Iznimno od stavka 10. ovog članka kreditna institucija može izostaviti neki od pokazatelja likvidnosti navedenih u stavku 10. ovog članka, ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, profil rizičnosti, veličinu i složenost poslova koje obavlja.

(13) Pokazatelji profitabilnosti iz stavka 1. točke c) ovog članka moraju uključivati barem profitabilnost imovine (ROA), profitabilnost kapitala (ROE) i značajne gubitke s osnove operativnog rizika. Iznimno, kreditna institucija može izostaviti neki od pokazatelja navedenih u ovom stavku, ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, profil rizičnosti, veličinu i složenost poslova koje obavlja.

(14) Pokazatelji kvalitete aktive iz stavka 1. točke d) ovog članka moraju uključivati barem stopu porasta loših plasmana u ukupnim plasmanima i pokrivenost loših plasmana ispravcima vrijednosti. Iznimno, kreditna institucija može izostaviti neki od pokazatelja navedenih u ovom stavku, ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, profil rizičnosti, veličinu i složenost poslova koje obavlja.

(15) Pokazatelji kvalitete aktive moraju odraziti i kvalitetu izvanbilančnih izloženosti.

(16) Plan oporavka mora sadržavati preciznu definiciju odabranog pokazatelja. Ako je izračun pojedinog pokazatelja propisan, kreditna institucija dužna je u planu oporavka obrazložiti svako odstupanje od propisanog načina izračuna odabranog pokazatelja.

(17) Plan oporavka mora sadržavati obrazloženje odabira pojedinog pokazatelja i odabrane razine tog pokazatelja na kojima se razmatra poduzimanje opcija iz plana oporavka.

(18) Razine pojedinog pokazatelja na kojima se razmatra poduzimanje opcija iz plana oporavka moraju biti postavljene tako da osiguravaju pravodobno poduzimanje opcija iz plana oporavka, pri čemu se u analizi mora voditi računa o snazi i brzini dosezanja postavljenih razina.

(19) Pokazatelji u planu oporavka i njihove razine utvrđene za poduzimanje opcija oporavka moraju biti:

− prikladni za poslovni model, strategiju i rizični profil kreditne institucije,

− primjereni veličini i složenosti poslova koje kreditna institucija obavlja,

− u mogućnosti upozoriti na situacije ozbiljnog financijskog poremećaja,

− konzistentni s postojećim okvirom upravljanja rizicima, te pokazateljima u planu kapitala, odnosno likvidnosti i planovima kontinuiteta poslovanja,

− uključeni u sustave upravljanja institucijom i

− trebaju uključivati i anticipativne pokazatelje (engl. forward looking indicators).

(20) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češće, preispitati učinkovitost odabranih pokazatelja i odabranih razina njihovih vrijednosti.

Praćenje pokazatelja u planu oporavka

Članak 7.a (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajući sustav redovitog praćenja odabranih pokazatelja te internim aktima urediti barem dinamiku i način praćenja te postupak izvješćivanja.

(2) Ako redovitim praćenjem odabranih pokazatelja kreditna institucija utvrdi da su oni dosegnuli razinu utvrđenu za poduzimanje opcija iz plana oporavka, uprava kreditne institucije dužna je u roku od najviše pet radnih dana donijeti odluku o poduzimanju ili suzdržavanju od poduzimanja opcija iz plana oporavka i o njoj bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Ako je kreditna institucija donijela odluku o suzdržavanju od poduzimanja opcija iz plana oporavka, dužna je takvu odluku detaljno obrazložiti.

(3) Uprava kreditne institucije može donijeti odluku o poduzimanju opcija predviđenih planom oporavka, iako utvrđeni pokazatelji nisu dosegnuli razinu predviđenu za poduzimanje mjera, te je o njoj bez odgađanja dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Strateška analiza

Članak 8. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je u strateškoj analizi utvrditi temeljne poslovne linije i ključne funkcije te odrediti postupke koji su potrebni za održavanje njihova funkcioniranja u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.

(2) Ključne funkcije i temeljne poslovne linije moraju biti utvrđene na dostatnoj razini granularnosti (npr. depozitno poslovanje sa stanovništvom, kreditno poslovanje sa stanovništvom, depozitno poslovanje s trgovačkim društvima i slično).

(3) Pri utvrđivanju činjenice je li pojedina funkcija ključna, kreditna institucija dužna je analizirati barem sljedeće:

– utjecaj prekida pružanja te usluge na treće strane i financijski sustav u cjelini,

– tržište predmetne usluge barem s aspekta koncentracije tog tržišta i

– mogućnost da pružanje predmetne usluge u usporedivom obujmu i kvaliteti, uz prihvatljivi trošak za klijenta, u razumnom roku preuzme drugi pružatelj usluga.

(4) Strateška analiza u planu oporavka mora uključivati sljedeće:

a) informacije o kreditnoj instituciji i članicama grupe na koje se plan oporavka odnosi i

b) opcije oporavka.

Informacije o kreditnim institucijama i članicama grupe iz plana oporavka

Članak 9.

Informacije iz članka 8. stavka 2. točke a) ove Odluke moraju uključivati sljedeće:

1) opće informacije o kreditnoj instituciji i članicama grupe obuhvaćenima planom oporavka uključujući:

a) opis njihove opće poslovne strategije i strategije rizika,

b) poslovni model i poslovni plan, uključujući popis država u kojima posluju, preko značajnih podružnica ili drugih pravnih subjekata,

c) temeljne poslovne linije i ključne funkcije,

d) opis postupaka i metoda za utvrđivanje temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija,

2) raspoređivanje temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija na značajne podružnice i pravne subjekte u grupi,

3) opis unutargrupnih povezanosti svih povezanih pravnih subjekata te detaljan opis pravne i financijske strukture kreditne institucije ili članica grupe na koje se plan oporavka odnosi, a posebno opis sljedećeg:

a) svih postojećih značajnih unutargrupnih izloženosti, financiranja i tokova kapitala unutar kreditne institucije ili grupe, postojećih jamstava unutar grupe ili jamstava čije je sklapanje, prema potrebi, predviđeno planom oporavka,

b) pravnih povezanosti, uključujući sve pravno obvezujuće unutargrupne sporazume koji su važni poput ugovora o prevladavajućem utjecaju ili ugovora o prijenosu dobiti i gubitka,

c) operativne povezanosti odnosno postojanja centralizacije funkcija koje su važne za poslovanje ostalih pravnih subjekata, podružnica ili grupe u cjelini, u jednom pravnom subjektu ili podružnici, a osobito funkcije informacijske tehnologije, riznice, funkcije kontrole rizika ili administrativnih funkcija,

d) svih postojećih sporazuma o unutargrupnoj financijskoj potpori, pri čemu valja navesti pojedinosti takvih sporazuma poput naziva članica grupe potpisnica sporazuma te oblika i uvjeta u kojima se financijska potpora pruža,

4) opis vanjskih povezanosti uključujući:

a) opis značajnih izloženosti i obveza prema značajnim drugim ugovornim stranama,

b) opis važnih financijskih proizvoda i usluga koje kreditna institucija ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka pružaju ostalim sudionicima na financijskim tržištima i

c) opis važnih usluga koje druge ugovorne strane pružaju kreditnoj instituciji ili članici grupe obuhvaćenih planom oporavka.

Opcije oporavka

Članak 10. (NN 67/15)

(1) Plan oporavka mora sadržavati širok izbor opcija oporavka koje će biti odgovor na situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja. Opcije oporavka trebaju biti takve da se može očekivati da će njihova primjena pomoći kreditnoj instituciji ili grupi za koju se plan izrađuje u očuvanju ili ponovnoj uspostavi održivosti njihova poslovanja i financijskog položaja.

(2) Opcije oporavka trebaju biti opisane tako da je moguće procijeniti učinak i provedivost svake opcije oporavka.

(3) Opcije oporavka trebaju uključivati redovne mjere, uobičajene u poslovanju kreditne institucije ili članice grupe obuhvaćene planom oporavka, te izvanredne mjere. Određena mjera iz opcija oporavka može predvidjeti promjene u poslovanju kreditne institucije ili članice grupe, i u tom slučaju takva činjenica ne može biti razlog za njezino isključenje iz opcija oporavka.

(4) Plan oporavka također uključuje opcije koje bi kreditna institucija mogla poduzeti ako je Hrvatska narodna banka rješenjem utvrdila da su ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju iz Zakona o kreditnim institucijama. Kreditna institucija dužna je u planu oporavka jasno navesti koje opcije će razmatrati u fazi rane intervencije.

Sadržaj opcija oporavka

Članak 11. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je u dijelu koji se odnosi na opcije oporavka navesti popis svih opcija oporavka s njihovim detaljnim opisom i analizom svake opcije te odrediti na kojoj je razini odabranog pokazatelja predviđeno razmatranje poduzimanja svake opcije.

(2) Opcije oporavka moraju sadržavati prikaz predviđenih aktivnosti, mjera, sporazuma ili strategija iz svakog od sljedećih područja:

a) aktivnosti iz područja kapitala potrebnih za očuvanje ili ponovnu uspostavu održivosti poslovanja i financijske situacije kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, a čiji je glavni cilj osigurati održivost ključnih funkcija i temeljnih poslovnih linija; uključujući i sporazume i mjere čiji je glavni cilj očuvati ili ponovno osigurati potreban regulatorni kapital kreditne institucije ili regulatorni kapital na konsolidiranoj razini grupe putem vanjske dokapitalizacije i drugih internih mjera povećanja regulatornoga kapitala, a kako bi se poboljšala situacija s kapitalom kreditne institucije ili grupe za koju se izrađuje plan,

b) aktivnosti iz područja likvidnosti, uključujući sporazume i mjere za osiguravanje pristupa izvorima financiranja u kriznim situacijama radi nastavka pružanja usluga i ispunjavanja obveza po dospijeću; navedene mjere moraju sadržavati vanjske mjere i, ako je prikladno, mjere reorganizacije dostupne likvidnosti unutar grupe; izvori financiranja u kriznim situacijama moraju uključivati potencijalne izvore likvidnosti, procjenu raspoloživih instrumenata osiguranja i procjenu mogućnosti prijenosa likvidnosti unutar grupe i između pojedinih poslovnih linija, uključujući, ako je primjenjivo, analizu mogućnosti kako i kada kreditna institucija može, pod uvjetima predviđenima planom, zatražiti uporabu instrumenata središnje banke uz određivanje one imovine koja se može koristiti kao instrument osiguranja,

c) sporazuma i mjera za smanjivanje razine financijske poluge,

d) sporazuma i mjera za smanjivanje izloženosti rizicima odnosno restrukturiranje poslovnih linija, uključujući, prema potrebi, analizu moguće značajne prodaje imovine, pravnih subjekata ili poslovnih linija,

e) sporazuma i mjera s ciljem postizanja dobrovoljnog restrukturiranja obveza, pod uvjetom da to ne dovede do događaja poput neispunjenja ugovornih obveza, raskida ugovora, smanjenja vrijednosti imovine kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka ili slično i

f) drugih mjera i strategija kojima se osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, kreditna institucija koja nije značajna može pri izradi plana oporavka izostaviti neku od navedenih aktivnosti, sporazuma ili mjera, te je dužna detaljno obrazložiti njihovo izostavljanje.

(4) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu učinka svake pojedinačne opcije oporavka, što uključuje sljedeće:

a) procjenu financijskog i operativnog učinka s navođenjem očekivanog učinka na solventnost, likvidnost, izvore financiranja, profitabilnost i poslovanje kreditne institucije ili članice grupe za koju se izrađuje plan oporavka, a na koju pojedina opcija ima učinak,

b) procjenu vanjskog učinka i procjenu sistemskih posljedica s navođenjem očekivanog učinka na ključne funkcije kreditne institucije i članica grupe obuhvaćenih planom oporavka te njihov učinak na dioničare, klijente i druge ugovorne strane,

c) pretpostavke za vrednovanje i sve ostale pretpostavke potrebne za procjenu točaka a) i b) ovog stavka, uključujući pretpostavku utrživosti imovine i ponašanje ostalih subjekata na financijskom tržištu.

(5) Procjena učinka iz stavka 4. ovog članka mora uključivati detaljan opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti temeljnih poslovnih linija, dijela poslovanja i imovine kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka.

(6) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu provedivosti svake pojedinačne opcije oporavka, što uključuje sljedeće:

a) procjenu rizika povezanog s određenom opcijom oporavka, polazeći od iskustva u provedbi takve opcije oporavka ili sličnih mjera,

b) detaljnu analizu i opis značajnih prepreka djelotvornoj i pravodobnoj provedbi plana te opis načina na koji se navedene prepreke mogu otkloniti,

c) analizu mogućih prepreka učinkovitoj provedbi svake pojedinačne opcije oporavka koja proizlazi iz strukture grupe ili unutargrupnih sporazuma, uključujući postojanje značajnih praktičnih ili pravnih prepreka brzom prijenosu regulatornoga kapitala ili isplati obveza ili unovčenju imovine unutar grupe (ako je riječ o planu oporavka za grupu) i opis načina na koji se navedene prepreke mogu otkloniti i

d) procjenu načina osiguranja kontinuiteta poslovanja pri primjeni svake pojedinačne opcije oporavka.

(7) Procjena kontinuiteta poslovanja iz stavka 6. točke d) ovog članka uključuje analizu:

– internih aktivnosti (npr. informacijskih sustava, odnosa s dobavljačima i upravljanja ljudskim resursima),

– pristupa kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka tržišnoj infrastrukturi, poput pristupa sustavu kliringa i namire i pristupa platnim sustavima,

– svih sporazuma i mjera koji su potrebni za održavanje stalnog pristupa potrebnoj infrastrukturi financijskih tržišta i

– svih sporazuma i mjera koji su potrebni za održavanje stalnog funkcioniranja operativnih procesa kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, uključujući infrastrukturu i informatičku podršku.

(8) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu očekivanoga vremenskog okvira potrebnog za provedbu i učinkovitost svake pojedinačne opcije oporavka.

(9) Opcije oporavka moraju sadržavati i procjenu učinkovitosti opcija oporavka i adekvatnosti pokazatelja u odabranim situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja. U navedenoj procjeni mora se utvrditi koja je od opcija oporavka prikladna za određeni scenarij, mogući učinak pojedine opcije oporavka, njihova provedivost te značajne prepreke njihovoj provedbi i vremenski okvir za njihovu provedbu.

(10) Procjenom se mora utvrditi ukupna mogućnost oporavka kreditne institucije i članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, uključujući i njihovu mogućnost oporavka u uvjetima ozbiljnoga financijskog poremećaja.

(11) Plan oporavka grupe uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljedna primjena opcija oporavka na razini matičnog društva u EU-u, na razini društva kćeri i, prema potrebi, na razini značajnih podružnica.

Plan komunikacije i javne objave

Članak 12.

(1) Plan komunikacije i javne objave iz članka 5. stavka 1. točke 4. ove Odluke, kao sastavni dio plana oporavka, mora sadržavati:

a) plan interne komunikacije, a osobito komunikacije sa zaposlenicima, sindikatima, radničkim vijećima ili ostalim predstavnicima zaposlenika,

b) plan vanjske komunikacije, a osobito komunikacije s dioničarima i ostalim ulagačima, nadležnim i sanacijskim tijelima, drugim ugovornim stranama, financijskim tržištima, infrastrukturom financijskih tržišta, štedišama i ako je to potrebno s javnosti i

c) prijedloge za učinkovito upravljanje mogućim negativnim reakcijama tržišta.

(2) Plan oporavka mora uključiti i analizu načina primjene plana komunikacije i javne objave u slučaju provedbe jedne ili više mjera ili sporazuma iz plana oporavka.

(3) Planom komunikacije i javne objave moraju se predvidjeti i posebne komunikacijske potrebe vezane uz pojedinu opciju oporavka.

Pripremne mjere

Članak 13. (NN 67/15)

(1) Plan oporavka mora uključivati analizu pripremnih mjera koje je kreditna institucija ili grupa za koju se plan izrađuje provela, planira provesti ili je njihova provedba nužna radi olakšanja provedbe ili poboljšanja učinkovitosti plana oporavka, osobito kod opcija koje zahtijevaju duži vremenski okvir ili veći broj radnja za primjenu ili kod kojih je važna pravodobna primjena da bi opcija bila učinkovita, primjerice kod različitih opcija povećanja regulatornoga kapitala ili prodaje različitih oblika imovine.

(2) Planom oporavka mora biti definiran vremenski okvir za provedbu pripremnih mjera iz stavka 1. ovog članka.

(3) Osim pripremnih mjera iz stavka 1. ovog članka, plan oporavka mora u sebi sadržavati i mjere za uklanjanje prepreka utvrđenih u planu oporavka, a koje su neophodne za djelotvornu provedbu opcija oporavka.

IV. STRESNI SCENARIJI ZA PLAN OPORAVKA

Stresni scenariji

Članak 14. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja, izraditi niz stresnih scenarija ozbiljnoga financijskog poremećaja kako bi odredila razne hipotetične događaje na kojima će testirati učinkovitost opcija i prikladnost pokazatelja i njihovih razina utvrđenih planom oporavka.

(2) Kreditna institucija koja je značajna, dužna je pri testiranju plana oporavka koristiti se najmanje jednim scenarijem za sljedeće vrste događaja:

1) sistemske događaje na razini cijelog sustava, a koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav ili realno gospodarstvo,

2) događaje specifične za kreditnu instituciju ili grupu, koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za jednu kreditnu instituciju, jednu grupu ili kreditnu instituciju unutar grupe i

3) kombinaciju događaja iz točaka 1. i 2. ovog stavka, a koji se događaju usporedno i interaktivno.

(3) Kreditna institucija koja nije značajna, može provesti testiranje otpornosti na stres primjenom jednog scenarija koji obuhvaća nekoliko sistemskih događaja iz članka 17. ove Odluke i nekoliko događaja iz članka 18. ove Odluke, a koji su specifični za tu kreditnu instituciju ili grupu za koju se izrađuje plan oporavka.

(4) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje provesti testiranje otpornosti na stres svojeg plana oporavka.

Zahtjevi za stresne scenarije

Članak 15. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je pri izradi svakog stresnog scenarija iz članka 14. ove Odluke voditi računa da oni odgovaraju sljedećim zahtjevima:

1) scenarij se temelji na događajima koji su najrelevantniji za kreditnu instituciju ili grupu, pri čemu valja paziti na poslovni model i model financiranja, aktivnosti i strukturu, veličinu ili povezanost s drugim subjektima financijskog sustava ili financijskim sustavom u cjelini, te posebno na identificirane slabosti kreditne institucije ili grupe,

2) događaji predviđeni u scenariju doveli bi do propasti kreditne institucije ili grupe, ako mjere oporavka ne bi pravodobno bile primijenjene i

3) scenarij se temelji na izvanrednim, ali mogućim događajima.

(2) Kreditna institucija dužna je pri izradi svakog stresnog scenarija iz članka 14. ove Odluke upotrijebiti događaje dovoljnog intenziteta u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. točke 2. ovog članka.

(3) Kreditna institucija dužna je u svaki stresni scenarij, tamo gdje je to moguće, uključiti procjenu utjecaja tih događaja na svaki od sljedećih aspekata poslovanja kreditne institucije ili grupe:

1) raspoloživi kapital,

2) raspoloživu likvidnost,

3) profil rizičnosti,

4) profitabilnost,

5) poslovanje, uključujući platni promet i sustav namire i

6) reputaciju.

(4) Kreditna institucija dužna je, pri razvijanju stresnih scenarija koji bi doveli do situacije da poslovni model kreditne institucije ili grupe nije održiv bez uspješne primjene mjera iz plana oporavka, razmotriti mogućnost primjene obratnog testiranja otpornosti na stres.

Broj stresnih scenarija

Članak 16.

(1) Kreditna institucija dužna je broj stresnih scenarija prilagoditi vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja ta kreditna institucija ili grupa za koju se izrađuje plan oporavka, povezanosti s drugim institucijama i financijskim sustavom općenito i njezinim modelima financiranja.

(2) Sistemski važne kreditne institucije definirane u člancima 135. i 137. Zakona o kreditnim institucijama dužne su primijeniti više od tri scenarija.

(3) Raspon stresnih scenarija, kod kreditnih institucija koje su značajne, treba uključivati i sporo razvijajuće i brzo razvijajuće događaje.

Scenarij koji obuhvaća sistemske događaje na razini cijelog sustava

Članak 17.

(1) Pri izradi stresnog scenarija za sistemske događaje na razini cijelog sustava kreditna institucija koja je značajna, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:

1) propasti značajnih ugovornih stranaka koje utječu na financijsku stabilnost cijelog sustava,

2) smanjenja raspoložive likvidnosti na međubankovnom tržištu,

3) povećanog rizika države i odljeva kapitala iz značajnih država u kojima kreditna institucija ili grupa posluje,

4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine na jednom ili nekoliko relevantnih tržišta i

5) makroekonomske krize.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može nakon što provede detaljnu analizu odlučiti da pojedini događaj iz stavka 1. ovog članka nije za nju bitan, ali u tom slučaju takvu odluku mora detaljno obrazložiti u planu oporavka.

Scenarij specifičan za kreditnu instituciju

Članak 18.

(1) Pri izradi stresnog scenarija za događaje specifične za kreditnu instituciju ili grupu, kreditna institucija koja je značajna, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:

1) propasti značajnih ugovornih stranaka,

2) narušenog ugleda kreditne institucije ili grupe,

3) značajnih odljeva likvidnosti,

4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine kojoj je kreditna institucija ili grupa pretežno izložena na jednom ili više relevantnih tržišta,

5) značajnih gubitaka po kreditima i

6) značajnih gubitaka po operativnom riziku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može nakon što provede detaljnu analizu odlučiti da pojedini događaj iz stavka 1. ovog članka nije za nju bitan, ali u tom slučaju takvu odluku mora detaljno obrazložiti u planu oporavka.

V. OPSEG PRIMJENE

Opseg plana oporavka

Članak 19. (NN 67/15)

(1) Značajna kreditna institucija dužna je primjenjivati sve odredbe ove Odluke u njihovu punom obuhvatu.

(2) Za potrebe ove Odluke značajnom kreditnom institucijom smatra se svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.

(3) Kreditna institucija koja nije značajna može smanjiti broj opcija oporavka u skladu s člankom 11. stavkom 3. ove Odluke, smanjiti broj stresnih scenarija u skladu s člankom 14. stavkom 3. ove Odluke i smanjiti zahtjeve vezano uz osiguravanje da osobe zadužene za izradu plana oporavka nisu ujedno i osobe zadužene za postupak provođenja testiranja otpornosti na stres planova oporavka u skladu s člankom 20. stavkom 2. ove Odluke.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, Hrvatska narodna banka može rješenjem naložiti kreditnoj instituciji koja nije značajna primjenu odredbi ove Odluke u proširenom ili u punom obuhvatu.

VI. IZRADA PLANA OPORAVKA

Izrada, donošenje i revizija plana oporavka

Članak 20.

(1) Funkcija kontrole rizika kreditne institucije dužna je:

– koordinirati izradu plana oporavka,

– pratiti pokazatelje i izvješćivati upravu o vrijednostima odabranih pokazatelja,

– izraditi scenarije i provoditi testiranje otpornosti planova oporavka na stres i

– izvješćivati upravu o postupku izrade, potrebi ažuriranja i provedbi plana oporavka te o rezultatima testiranja otpornosti planova oporavka na stres.

(2) Značajna kreditna institucija dužna je osigurati da osobe zadužene za izradu plana oporavka nisu ujedno i osobe zadužene za postupak provođenja testiranja otpornosti planova oporavka na stres.

(3) Kreditna institucija ne može u cijelosti eksternalizirati provođenje izrade plana oporavka.

(4) Uprava kreditne institucije procjenjuje i donosi plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora.

(5) Unutarnja revizija kreditne institucije dužna je provesti ocjenjivanje plana oporavka te primjene i djelotvornosti postupaka izrade, donošenja i praćenja izvršenja plana oporavka.

VII. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Članak 21. (NN 67/15)

(1) Kreditna institucija dužna je jednom godišnje ažurirati postojeći plan oporavka ili, po potrebi, izraditi novi plan oporavka i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(2) Kreditna institucija dužna je ažurirati plan oporavka i nakon svake bitne promjene te ga bez odgode dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

(3) Planu oporavka koji se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci potrebno je priložiti odluku uprave o donošenju odnosno ažuriranje plana oporavka, odluku nadzornog odbora o suglasnosti za donošenje odnosno ažuriranje plana oporavka i priloge 1, 2, 3, 4 i 5 koji su sastavni dio ove Odluke.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 22.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi iz članka 3. stavka 4. i članka 10. stavka 4. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

(2) Prvi plan oporavka u skladu s ovom Odlukom kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca 2014.

O. br: 213-020/06-14/BV

Zagreb, 17. lipnja 2014.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 67/15

Članak 15.

(1) Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmog dana od dana objave.

(2) Do donošenja odluke o izradi plana oporavka iz članka 154.c Zakona o kreditnim institucijama, kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u dužna je ažurirati postojeći plan oporavka odnosno po potrebi izraditi novi i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci:

1) na pojedinačnoj osnovi ako nije dio grupe kreditnih institucija u RH ili

2) na potkonsolidiranoj osnovi ako je matična kreditna institucija u RH.

(3) Odredba članka 7. ove Odluke u dijelu u kojem je dodan stavak 3. članka 8. Odluke o planovima oporavka kreditnih institucija primjenjuje se do dana stupanja na snagu delegirajuće uredbe koju Europska komisija donosi temeljem članka 115. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava(SL L EU 173, 12. 6. 2014.), a kojom će biti propisani kriteriji utvrđivanja ključnih funkcija.

O. br: 158-020/06-15/BV

Zagreb, 9. lipnja 2015.

 

 

PRILOG 1.   Pokazatelji plana oporavka**** (NN 67/15)

* Ako je kreditna institucija odredila više razina za različite opcije, upisuje se razina na kojoj se pokreće prva opcija.

** Ako je kreditna institucija obrazložila zašto ne primjenjuje ovaj pokazatelj, u razine pokretanja opcija plana oporavka upisuje »nije primjenjivo«.

*** Upisuju samo kreditne institucije kojima je na temelju članka 225. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013. i 19/2015.) naložen poseban zahtjev za likvidnost.

**** Kreditna institucija dodaje retke za dodatne pokazatelje plana oporavka koje je utvrdila, a nisu navedeni u tablici.

 

žPRILOG 2.   Ključne funkcije (NN 67/15)

 

PRILOG 3.   Temeljne poslovne linije (NN 67/15)

 

PRILOG 4.   Opcije oporavka (NN 67/15)

 

PRILOG 5.   Scenariji (NN 67/15)