NN 74/2018 (17.8.2018.)
HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.
Na temelju članka 44. stavka 3. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine« broj 22/13 i 102/15), HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, uz prethodnu suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije, klasa: 003-07/18-02/01, urbroj: 371-01-18-15 od 27. srpnja 2018. godine, donio je 6. kolovoza 2018. godine
MREŽNA PRAVILA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Mrežnim pravilima distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: Mrežna pravila) uređuju se tehnički uvjeti priključenja korisnika distribucijske mreže (u daljnjem tekstu: korisnik mreže) na elektroenergetsku distribucijsku mrežu (u daljnjem tekstu: mreža), planiranje razvoja mreže, pogon i način vođenja mreže te korištenje mreže.
(2) Ovim Mrežnim pravilima posebno se propisuju:
1. tehnički i drugi uvjeti za priključenje korisnika mreže na distribucijsku mrežu i povezivanje s drugim sustavima,
2. tehnički i drugi uvjeti za sigurno preuzimanje električne energije od proizvođača priključenih na distribucijsku mrežu i iz drugih sustava te pouzdanu isporuku kupcima električne energije propisane kvalitete,
3. tehnički uvjeti za pristup mreži i korištenje mreže,
4. tehnički uvjeti za održavanje mreže,
5. obveze korisnika mreže u tehničkom pogledu,
6. planiranje pogona i upravljanje distribucijskim sustavom,
7. postupci pri pogonu distribucijskog sustava u normalnom pogonu mreže i u slučaju više sile, poremećenog pogona mreže, izvanrednog pogona mreže i drugih izvanrednih okolnosti,
8. zaštićeni pojas i posebni uvjeti unutar zaštićenog pojasa elektroenergetskih objekata,
9. način provedbe ograničenja i/ili obustave isporuke/preuzimanja električne energije u uvjetima manjka/viška električne energije u elektroenergetskom sustavu,
10. vrste, kriteriji i način osiguranja usluga u distribucijskoj mreži,
11. tehnički i drugi uvjeti za međusobno povezivanje i rad mreža,
12. metodologija i kriteriji za planiranje razvoja mreže,
13. značajke mjerne opreme na obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže,
14. svojstva mjerne opreme ili norme koje treba zadovoljiti mjerna oprema radi omogućavanja upravljanja potrošnjom te vremenskog prepoznavanja strukture potrošnje električne energije,
15. svojstva mjerne opreme ili norme koje mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže mora zadovoljavati, funkcionalni zahtjevi, klasa točnosti mjernih uređaja i način mjerenja električne energije u distribucijskom sustavu, osobito s obzirom na:
– način ugradnje, prijema, ispitivanja i održavanja mjerne opreme,
– način prikupljanja mjernih i ostalih podataka na mjernom mjestu i
– način obrade, dostupnosti i prijenosa mjernih i drugih podataka o mjernim mjestima korisnicima podataka, kao i način grupiranja i arhiviranja podataka,
16. obveza HEP – Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: operator distribucijskog sustava) za utvrđivanje standardnih tehničkih rješenja za mrežu i priključke, uključujući obračunska mjerna mjesta.
(3) Sastavni dio ovih Mrežnih pravila su:
Prilog 1.: Shematski prikazi priključka i prekidača u elektrani i
Prilog 2.: Metodologija i kriteriji planiranja razvoja mreže.
Članak 2.
(1) Izrazi koji se koriste u ovim Mrežnim pravilima imaju značenje utvrđeno zakonima kojim se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
(2) U ovim Mrežnim pravilima koriste se i izrazi koji u smislu ovih Mrežnih pravila imaju sljedeće značenje:
1. automatski ponovni uklop srednjonaponskog voda (APU) – automatski uklop srednjonaponskog voda nakon isključenja djelovanjem zaštite voda, s beznaponskom pauzom koja traje od trenutka isključenja prekidača djelovanjem zaštite do trenutka ponovnog uključenje prekidača,
2. baza mjernih podataka – baza podataka koja sadrži obračunske mjerne podatke,
3. baza podataka obračunskih mjernih mjesta – baza podataka koja sadrži mjerne podatke, podatke o opremi obračunskih mjernih mjesta i podatke o komunikacijskim parametrima,
4. baza podataka korisnika mreže – baza podataka koja sadrži matične podatke o korisnicima mreže,
5. brzi automatski ponovni uklop srednjonaponskog voda (brzi APU) – automatski ponovni uklop srednjonaponskog voda s beznaponskom pauzom do 1,5 sekunde, u slučaju prolaznog kvara,
6. crni start – pokretanje proizvodne jedinice iz izvanpogonskog stanja, bez prisustva mrežnog napona, u stanje spremnosti za sinkronizaciju, odnosno preuzimanje opterećenja,
7. distribucijski sustav – funkcionalna cjelina koju čini distribucijska mreža, elektrane, postrojenja i instalacije krajnjih kupaca (u daljnjem tekstu: kupaca), uključujući trošila, priključeni na distribucijsku mrežu, telekomunikacijski sustav, informacijski sustav i druga infrastruktura koja je potrebna za funkcioniranje distribucijskog sustava, koji zajedno s prijenosnim sustavom čini elektroenergetski sustav,
8. elektrana postrojenje za proizvodnju električne energije, a sastoji se od jedne ili više proizvodnih jedinica,
9. elektroenergetska mreža – prijenosna i/ili distribucijska mreža,
10. elektroenergetski objekt – građevina ili dio građevine koja služi za proizvodnju, skladištenje ili distribuciju električne energije (vodovi, transformatorske stanice, rasklopna postrojenja, elektrane, spremnici za pohranu električne energije i drugi), a koja je sastavnica distribucijskog sustava,
11. elektroenergetski sustav – funkcionalna cjelina koju čine elektrane, prijenosna i distribucijska mreža, elektroenergetska postrojenja i instalacije s trošilima kupaca, telekomunikacijski sustav, informacijski sustav i druga infrastruktura potrebna za funkcioniranje elektroenergetskog sustava,
12. faktor snage – omjer iznosa radne i prividne snage, a označava se oznakom cosφ,
13. faktor ukupnog harmoničkog izobličenja (THD) – omjer efektivne vrijednosti harmonika višeg reda i efektivne vrijednosti osnovnog harmonika izražen u postocima,
14. generatorski prekidač – prekidač ugrađen električki u blizini stezaljki pojedine proizvodne jedinice elektrane, za zaštitu i isključenje proizvodne jedinice,
15. glavni prekidač – prekidač ugrađen što bliže mjestu priključenja postrojenja korisnika mreže, za zaštitu od unutarnjih kvarova i odvajanje postrojenja od mreže,
16. gubici električne energije – razlika između izmjerene električne energije predane u mrežu i izmjerene električne energije preuzete iz mreže, a dijele se na tehničke i netehničke gubitke električne energije,
17. identifikacijska oznaka obračunskog mjernog mjesta – jednoznačna, nepromjenjiva, numerička oznaka obračunskog mjernog mjesta koju određuje operator distribucijskog sustava,
18. izolirani pogon elektrane – pogon elektrane koja nije u paralelnom pogonu s mrežom, odnosno pogon elektrane na vlastitu proizvodnju, bez prisutnosti napona iz mreže,
19. jalova energija – električna energija koja se ne troši nego titra između jedinica mreže s uspostavljenim električnim poljima i jedinica mreže s uspostavljenim magnetskim poljima, a njezin protok povećava opterećenje i gubitke u mreži,
20. jalova snaga – električna snaga potrebna za uspostavu električnih i magnetskih polja u jedinicama mreže, ako prevladavaju električna polja, jalova snaga je kapacitivne, a ako prevladavaju magnetska polja, jalova snaga je induktivne prirode,
21. jedinice mreže – vodovi, transformatori, polja i sabirnice te jedinice za kompenzaciju jalove snage,
22. kriterij (n-1) – kriterij tehničke sigurnosti koji se odnosi na utjecaj neraspoloživosti jedne jedinice mreže (voda ili transformatora) na narušavanje graničnih vrijednosti pogonskih veličina u mreži,
23. krivulja opterećenja – niz izmjerenih podataka koji se odnose na obračunsko mjerno mjesto, a sastoji se od mjernih veličina svih 15-minutnih srednjih snaga ili svih 15-minutnih kumulativnih očitanja potrošnje energije unutar obračunskog razdoblja, poredanih po datumu i vremenu nastanka,
24. kupac s vlastitom proizvodnjom bez predaje u mrežu – kupac koji unutar svog postrojenja i instalacije ima postrojenje za proizvodnju električne energije isključivo za vlastite potrebe i koji unutar svog postrojenja i instalacije ima blokadu predaje električne energije u mrežu,
25. kvar stanje jedinice mreže zbog kojeg ne može obavljati funkciju za koju je namijenjena,
26. matični podaci – podaci o mjernoj opremi, obračunskom mjernom mjestu, korisniku mreže i korisnicima mjernih podataka,
27. mikroelektrana elektrana nazivne struje do uključivo 16 A po fazi, priključena na niskonaponsku mrežu (jednofazno ili trofazno),
28. mjerilo ovjereni uređaj namijenjen za mjerenje parametara električne energije,
29. mjerna oprema – mjerila i ostala mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu,
30. mjerni podaci – podaci o parametrima električne energije očitani iz brojila električne energije, (u slučaju neizmjerenih i neispravnih podataka, nadomještaju se s procijenjenim podacima),
31. mjerni transformator – transformator ili slični uređaj koji služi transformaciji visokih napona ili velikih struja na veličine prikladne za napajanje mjerila, mjernih instrumenata, zaštitnih i regulacijskih uređaja, uz galvansko odvajanje od električne mreže,
32. mjesto priključenja na mrežu – mjesto u mreži na kojem se priključak građevine korisnika mreže priključuje na mrežu,
33. napajanje električnom energijom – stanje pri kojem je postrojenje i instalacija kupca priključena na mrežu, a priključak je pod naponom,
34. nazivni napon mreže – napon kojim se mreža označava i naziva,
35. neispravnost stanje u kojem jedinica mreže ne može obavljati sve svoje funkcije,
36. obračunski mjerni podatak – potvrđeni podatak o parametrima električne energije izmjeren mjerilima na obračunskom mjernom mjestu, izračunat ili procijenjen i primarno služi za obračun električne energije,
37. održavanje postupak kojim se, tijekom korištenja jedinice mreže, osigurava očuvanje nazivnih tehničkih svojstava i ispunjavaju zahtjevi određeni projektnom dokumentacijom i mjerodavnim propisima,
38. ostala mjerna oprema – oprema mjernog mjesta koja ne podliježe obvezi ovjeravanja,
39. otočni pogon elektrane – pogonsko stanje elektrane u kojem elektrana, s ili bez drugih elektrana, nastavlja napajati električnom energijom dio mreže, nakon što je došlo do njegovog odvajanja od ostalog dijela mreže,
40. ovjeravanje mjerila – postupak koji obuhvaća ispitivanje i označavanje mjerila, a kojim se potvrđuje da je mjerilo usklađeno s propisanim mjeriteljskim zahtjevima,
41. ovlašteni servis – pravna ili fizička osoba koja pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave (u daljnjem tekstu: mjerila) radi pripreme za ovjeravanje,
42. parametriranje brojila – inicijalni unos i izmjena postavki ili parametara programskog ne-mjeriteljskog dijela brojila,
43. podfrekvencijsko rasterećenje – rasterećenje elektroenergetskog sustava zaštitom, u više stupnjeva, kod pada vrijednosti frekvencije napona, kao mjera za održanje pogona sustava u slučaju gubitka ravnoteže između proizvodnje i potrošnje,
44. pokusni rad – planirana ispitivanja, ograničenog trajanja, kojima se utvrđuje spremnost postrojenja/instalacije korisnika mreže za dopušteni paralelni pogon s mrežom,
45. pomoćne usluge u distribucijskoj mreži (u daljnjem tekstu: pomoćne usluge) – dobavljive pojedinačne usluge koje operator sustava dobavlja od korisnika distribucijske mreže radi ostvarenja usluga elektroenergetskog sustava, prema ugovoru o pružanju pomoćnih usluga,
46. poremećaj skup događaja i stanja u elektroenergetskom sustavu koji može dovesti do ugroženog normalnog pogona ili poremećenog pogona elektroenergetskog sustava,
47. prekidač za odvajanje – sklopni aparat za odvajanje postrojenja i instalacije korisnika mreže od mreže,
48. preopterećenje pojava pri kojoj se narušava dopušteno strujno opterećenje jedinice mreže,
49. proizvodna jedinica – dio proizvodnog postrojenja koji se sastoji od jednog izvora električne energije i opreme/uređaja koji omogućavaju njegov rad,
50. prolazak kroz stanje kvara u mreži – sposobnost proizvodne jedinice da ostane u pogonu tijekom stanja prolaznog kvara u mreži, određenog trajanja,
51. radna energija – električna energija raspoloživa za pretvorbu u drugu vrstu korisne energije (mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu, zvučnu i slično),
52. radna snaga – električna snaga raspoloživa za pretvorbu u drugu snagu (mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu, zvučnu i slično),
53. razred točnosti – opseg moguće pogreške koji mjerilo ne prelazi tijekom korištenja unutar deklariranog mjernog opsega i deklariranih radnih uvjeta te unutar važećeg ovjernog razdoblja,
54. spremnik za pohranu električne energije – uređaj za konverziju određene količine električne energije u vid energije koji se može pohraniti i koja se kasnije, ponovnom pretvorbom u električnu energiju može isporučiti u mrežu,
55. sustav za prikupljanje mjernih podataka – računalni sustav koji putem komunikacijskih uređaja prikuplja ili prima podatke s obračunskih mjernih mjesta, na unaprijed određeni način,
56. treperenje napona (fliker) – pojava koja je posljedica kolebanja vrijednosti, valnog oblika i frekvencije električnog napona,
57. uređaj za odvajanje – uređaj koji omogućava odvajanje postrojenja i instalacije korisnika mreže od mreže, a njegovo je upravljanje u nadležnosti operatora distribucijskog sustava,
58. veliki poremećaj – poremećaj takve razine i trajanja u elektroenergetskom sustavu koji za posljedicu ima raspad dijela ili cijelog elektroenergetskog sustava,
59. vlastita potrošnja elektrane – sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim mjestima, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada elektrane, opću potrošnju elektrane, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta elektrane,
60. vlastiti izvor rezervnog napajanja – postrojenje korisnika mreže koje služi za rezervno napajanje električnom energijom postrojenja i instalacije korisnika mreže u izoliranom pogonu,
61. vođenje distribucijskog sustava – aktivnost koju obavlja operator distribucijskog sustava, a objedinjuje funkcije planiranja, upravljanja i nadzora pogona distribucijskog sustava,
62. vršna radna snaga – najveća prosječna radna snaga izmjerena tijekom svakog obračunskog mjernog intervala unutar mjesečnog obračunskog razdoblja,
63. zaštićeni pojas – površina i prostor pored, ispod i iznad distribucijskog elektroenergetskog objekta, nužan za prostorno planiranje, utvrđivanje lokacije, uspostavu posjeda/vlasništva, izgradnju, pogon i održavanje distribucijskog elektroenergetskog objekta, u kojemu nije dozvoljeno izvoditi radove odnosno graditi, bez suglasnosti i nadzora operatora distribucijskog sustava.
Članak 3.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je korisnicima mreže omogućiti priključenje na mrežu i korištenje mreže, u skladu s odredbama:
– općeg akta kojim se uređuju opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (u daljnjem tekstu: Opći uvjeti),
– općeg akta kojim se uređuju uvjeti kvalitete opskrbe električnom energijom (u daljnjem tekstu: Uvjeti kvalitete),
– općeg akta kojim se uređuju postupci izdavanja energetskih suglasnosti kojima se utvrđuju pojedinačni uvjeti priključenja na energetsku mrežu (u daljnjem tekstu: Uredba o priključenju),
– općeg akta kojim se uređuje metodologija utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže,
– općeg akta kojim se uređuju pravila o priključenju operatora prijenosnog sustava,
– općeg akta kojim se uređuju pravila o priključenju operatora distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: Pravila o priključenju),
– općeg akta kojim se uređuju mrežna pravila prijenosnog sustava i
– ovih Mrežnih pravila.
(2) Ova Mrežna pravila odnose se na niskonaponsku (0,4 kV) i srednjonaponsku (10 kV, 20 kV, 30 kV i 35 kV) te dio visokonaponske mreže (transformacija VN/SN), koje su u funkciji obavljanja energetske djelatnosti distribucije električne energije, kao javne usluge, na području Republike Hrvatske.
Članak 4.
Ova Mrežna pravila temelje se na načelima:
– jednake primjene na sve korisnike mreže,
– razvidnog, objektivnog i nepristranog načina postupanja operatora distribucijskog sustava prema svim korisnicima mreže,
– primjene istih pravila za istovjetne postupke i za istu kategoriju korisnika mreže u svim dijelovima mreže,
– sigurnosti pogona distribucijskog sustava,
– jedinstvene funkcionalne i tehničko-tehnološke cjeline elektroenergetskog sustava, koji obuhvaća proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju električne energije, neovisno o organizacijskim i vlasničkim odnosima,
– odgovornosti korisnika mreže za svoje postrojenje i instalaciju, a posebice u smislu sprječavanja nedopuštenog povratnog djelovanja na mrežu,
– energetske učinkovitosti mreže te
– brige za zaštitu okoliša i prirode.
Članak 5.
(1) U cilju tipizacije tehničkih rješenja te tipizacije opreme i uređaja koji se ugrađuju u mrežu, operator distribucijskog sustava donosi interne tehničke akte kojima se utvrđuju tehnički uvjeti za izbor i primjenu tipskih tehničkih rješenja te uređaja i opreme.
(2) Operator distribucijskog sustava donosi i javno objavljuje Tehničke uvjete za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži i Tehničke uvjete za priključenje na distribucijsku mrežu.
(3) Operator distribucijskog sustava utvrđuje i javno objavljuje Uputu za izdavanje uvjerenja o ispunjavanju uvjeta tipizacije, kojom se propisuje postupak tipizacije opreme i uređaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka te izdavanje odgovarajućeg dokumenta o ispunjavanju uvjeta tipizacije.
Članak 6.
(1) Ovim Mrežnim pravilima uređuju se odnosi s novim i postojećim korisnicima mreže vezano za tehničke i pogonske uvjete koji se odnose na postrojenja i instalacije korisnika mreže.
(2) Ovim Mrežnim pravilima uređuju se odnosi operatora distribucijskog sustava s operatorom prijenosnog sustava vezano za:
– planiranje razvoja mreže,
– vođenje pogona mreže,
– korištenje zajedničkih objekata,
– priključenje korisnika mreže na mrežu (iznad određene priključne snage),
– gradnju i korištenje zajedničkih objekata (TS VN/SN),
– usklađenost djelovanja tehničkih sustava od međusobnog utjecaja,
– razmjenu pogonskih podataka i informacija te
– razmjenu mjernih podataka.
Članak 7.
(1) U slučaju iznimnog događaja, više sile ili krizne situacije, operator distribucijskog sustava postupa u skladu s posebnim propisima, u koordinaciji s operatorom prijenosnog sustava, jedinicama lokalne samouprave i nadležnim državnim tijelima.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, operator distribucijskog sustava, u suradnji s operatorom prijenosnog sustava, poduzima mjere za ponovnu uspostavu normalnog pogona mreže.
(3) Nakon ponovne uspostave normalnog pogona mreže, operator distribucijskog sustava u suradnji s operatorom prijenosnog sustava izrađuje analizu uzroka pogonskog događaja i postupanja ključnih sudionika, u cilju sprječavanja pojave sličnih događaja te njihovih posljedica.
Članak 8.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je voditi elektroničku evidenciju i tehničku dokumentaciju vezano za podatke o mreži.
(2) Operator distribucijskog sustava dužan je voditi elektroničku evidenciju s osnovnim podacima o postrojenjima korisnika mreže.
(3) Korisnik mreže dužan je na zahtjev dostaviti tražene podatke operatoru distribucijskog sustava za vođenje evidencije iz stavka 2. ovog članka.
(4) Operator distribucijskog sustava utvrđuje vrstu, način, opseg i dinamiku dostave podataka iz stavka 3. ovog članka.
(5) Operator distribucijskog sustava dužan je na zahtjev dostaviti korisniku mreže osnovne podatke o mreži, za potrebe vođenja i održavanja svog postrojenja i instalacije.
Članak 9.
(1) Za potrebe planiranja, proračuna, vođenja pogona i analize pogonskog stanja mreže, operator distribucijskog sustava i korisnici mreže, svaki u području svoje nadležnosti, dužni su voditi i razmjenjivati ažurne podatke o pogonskim veličinama i događajima te zapisima zaštitnih i mjernih uređaja, u skladu s ugovorom o korištenju mreže i odredbama ovih Mrežnih pravila.
(2) U svrhu sigurnog i pouzdanog pogona elektroenergetskog sustava, operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su u skladu sa sklopljenim ugovorima o vođenju pogona mreže i razmjeni pogonskih podataka, dostavljati i međusobno razmjenjivati odgovarajuće pogonske i mjerne podatke.
Članak 10.
(1) Podaci o korisnicima mreže su povjerljivi i operator distribucijskog sustava ih neće objavljivati, osim ako je posebnim propisom ovlašten ili dužan podatke javno objaviti ili priopćiti nadležnim državnim tijelima.
(2) Podatke za vođenje pogona mreže i obračunske mjerne podatke, pojedinačne i sumarne, energetski subjekti moraju razmjenjivati, poštujući načelo povjerljivosti.
(3) Operator distribucijskog sustava može učiniti javno dostupnim dostavljene mu tehničke podatke o karakteristikama opreme u postrojenjima korisnika mreže, isključivo uz pisanu suglasnost korisnika mreže.
2. PRIKLJUČENJE
Članak 11.
(1) Ovim Mrežnim pravilima propisuju se tehnički i drugi uvjeti za priključenje korisnika na distribucijsku mrežu i povezivanje s drugim sustavima, u cilju osiguranja normalnog pogona mreže te sprječavanja negativnog povratnog utjecaja na mrežu i postojeće korisnike mreže.
(2) Operator distribucijskog sustava ima pravo utvrditi minimalne tehničke zahtjeve prema pogonskim značajkama postrojenja i instalacije korisnika mreže u smislu ispunjavanja uvjeta paralelnog pogona s mrežom i potpore održanju stabilnosti elektroenergetskog sustava.
(3) Postupak priključenja korisnika mreže na mrežu definiran je Uredbom o priključenju, Pravilima o priključenju i ovim Mrežnim pravilima.
(4) Operator distribucijskog sustava osigurava, na zahtjev potencijalnog korisnika mreže, jasan uvid u:
– tehničke uvjete na mjestu priključenja postrojenja i instalacije korisnika mreže na mrežu,
– tehničke zahtjeve za postrojenje i instalaciju korisnika mreže,
– propisani postupak za ostvarivanje prava na priključenje i izvedbu priključka te postupke prilikom budućih promjena na postrojenju i instalaciji korisnika mreže te
– postupke za provjeru ispunjavanja uvjeta za postrojenje i instalaciju korisnika mreže.
(5) Operator distribucijskog sustava utvrđuje zahtjeve na parametre pojedinih jedinica mreže u cilju osiguranja funkcionalnosti sustava, u uvjetima normalnog i poremećenog pogona.
(6) Operator distribucijskog sustava provjerava mogućnost priključenja postrojenja i instalacije korisnika mreže s obzirom na uvjete normalnog pogona i povratni utjecaj na mrežu te utvrđuje tehničko rješenje priključenja.
(7) Operator distribucijskog sustava, u sklopu utvrđivanja tehničkog rješenje priključenja, utvrđuje mjesto priključenja na mrežu i vrstu sklopnog uređaja za odvajanje postrojenja i instalacije korisnika mreže od mreže.
(8) Operator distribucijskog sustava provjerava zahtjeve utvrđene u postupku priključenja na mrežu i tijekom korištenja mreže.
(9) Za postrojenja korisnika mreže za koja operator distribucijskog sustava utvrdi potrebu, izrađuje se Uputa za vođenje pogona koja je sastavni dio Ugovora o korištenju mreže.
2.1 KATEGORIZACIJA KORISNIKA MREŽE
Članak 12.
(1) Osnovne kategorije korisnika mreže u smislu smjera električne energije na obračunskom mjerom mjestu su:
– kupac,
– proizvođač,
– kupac s vlastitom proizvodnjom (uključivo i spremnik električne energije) te
– kupac s vlastitom proizvodnjom bez predaje u mrežu.
(2) Podjela korisnika mreže prema nazivnom naponu na mjestu isporuke ili preuzimanja:
– korisnici mreže s mjestom isporuke ili preuzimanja na niskom naponu (NN), s priključnom snagom do uključivo 500 kW te
– korisnici mreže s mjestom isporuke ili preuzimanja na srednjem naponu (SN), s priključnom snagom većom od 500 kW, ili priključnom snagom manjom ili jednakom 500 kW u slučaju kada operator distribucijskog sustava elaboratom optimalnog tehničkog rješenja priključenja (u daljnjem tekstu: EOTRP) utvrdi da nema potrebe izgradnje niskonaponske mreže ili na zahtjev korisnika mreže.
(3) Podjela korisnika mreže s obzirom na broj faza priključka:
– korisnik mreže s jednofaznim priključkom i
– korisnik mreže s trofaznim priključkom.
Članak 13.
Podjela proizvođača prema vrsti uređaja na sučelju s mrežom:
– korisnik mreže s izmjenjivačem,
– korisnik mreže s asinkronim generatorom te
– korisnik mreže sa sinkronim generatorom.
Članak 14.
(1) Priključna snaga kupaca s jednofaznim priključkom iznosi do uključivo 11,5 kW.
(2) Podjela kupaca s trofaznim priključkom, s obzirom na priključnu snagu:
– Grupa 1: do uključivo 20 kW,
– Grupa 2: od 20 kW do uključivo 50 kW,
– Grupa 3: od 50 kW do uključivo 500 kW,
– Grupa 4: od 500 kW do uključivo 10 MW te
– Grupa 5: od 10 MW do uključivo 20 MW.
(3) Najmanja priključna snaga novih kupaca s jednofaznim priključkom iznosi 4,6 kW, a novih kupaca s trofaznim priključkom 11,04 kW.
Članak 15.
(1) Priključna snaga proizvođača s jednofaznim priključkom iznosi do uključivo 3,68 kW.
(2) Podjela proizvođača s trofaznim priključkom, s obzirom na priključnu snagu:
– Grupa 1: do uključivo 50 kW,
– Grupa 2: od 50 kW do uključivo 100 kW,
– Grupa 3: od 100 kW do uključivo 500 kW,
– Grupa 4: od 500 kW do uključivo 5 MW,
– Grupa 5: od 5 MW do 10 MW te
– Grupa 6: od uključivo 10 MW do uključivo 20 MW.
2.2 TEHNIČKI UVJETI ZA PRIKLJUČENJE
Članak 16.
(1) Tehnički uvjeti za priključenje definiraju uvjete koje treba zadovoljiti korisnik mreže, što se provjerava u postupku priključenja na mrežu.
(2) Tehnički uvjeti za priključenje odnose se i na nove građevine koje se planiraju priključiti na mrežu i na postojeće građevine na kojima se planiraju zahvati koji utječu na tehničke parametre važne za sučelje s mrežom.
2.3 TEMELJNE TEHNIČKE ZNAČAJKE NA MJESTU PRIKLJUČENJA POSTROJENJA I INSTALACIJE KORISNIKA MREŽE
Članak 17.
Operator distribucijskog sustava određuje tehničke značajke koje su potrebne korisniku mreže za izradu projektne dokumentacije za postrojenje i instalaciju, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila, a koje se odnose na:
– frekvenciju,
– nazivni napon,
– pogonsko i zaštitno uzemljenje,
– vrijednosti struje kratkog spoja,
– razinu izolacije te
– zaštitu od kvarova.
2.3.1 Frekvencija
Članak 18.
Nazivna frekvencija u mreži i dopuštena odstupanja definirani su normom HRN EN 50160 Naponske karakteristike iz javnog distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: HRN EN 50160) te općim aktom kojim se uređuju mrežna pravila prijenosnog sustava.
2.3.2 Nazivni napon
Članak 19.
Nazivni naponi u distribucijskoj mreži i dopuštena odstupanja definirani su normom HRN EN 50160, a iznose 110 kV, 35 kV, 30 kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV.
2.3.3 Pogonsko i zaštitno uzemljenje
Članak 20.
Operator distribucijskog sustava dužan je korisniku mreže u uvjetima priključenja dati podatke o načinu uzemljenja neutralne točke mreže na koju se priključuje postrojenje i instalacija korisnika mreže te planirani način uzemljenja neutralne točke, a ukoliko planira promjenu uzemljenja neutralne točke mreže dužan je pravodobno obavijestiti korisnika mreže.
2.3.4 Vrijednost struje kratkog spoja
Članak 21.
(1) Operator distribucijskog sustava je dužan korisniku mreže u uvjetima priključenja dati podatke o očekivanim strujama kratkog spoja koje treba uvažiti kod dimenzioniranja postrojenja i instalacije korisnika mreže.
(2) Za projektnu vrijednost struje kratkog spoja u pravilu se odabire:
– 16 kA za SN mrežu te
– 25 kA za NN mrežu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, operator distribucijskog sustava može odrediti i drugu projektnu vrijednost struje kratkog spoja, ovisno o planovima razvoja i stanju mreže.
2.3.5 Razina izolacije
Članak 22.
Operator distribucijskog sustava dužan je korisniku mreže u uvjetima priključenja dati podatke o naponskoj razini i koordinaciji izolacije.
2.3.6 Zaštita od kvarova
Članak 23.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je korisniku mreže u uvjetima priključenja dati podatke o zaštitnim uređajima u mreži i njihovim podešenjima koja su potrebna za dimenzioniranje zaštite u postrojenju i instalaciji korisnika mreže.
(2) Temeljne odredbe, prava i odgovornosti za izgradnju i djelovanje sustava zaštita od poremećaja i kvarova u distribucijskom sustavu i utvrđivanju obveza korisnika mreže u ostvarenju sustava zaštite definirane su u poglavlju 6. ovih Mrežnih pravila.
2.3.7 Priključak
Članak 24.
(1) Priključak povezuje građevinu korisnika mreže, odnosno njegovo postrojenje i instalaciju na mrežu.
(2) Priključak se sastoji od priključnog voda i susretnog postrojenja.
(3) Priključni vod povezuje susretno postrojenje s mrežom.
(4) Shematski prikaz priključka nalazi se na Slici 1. u Prilogu 1. ovih Mrežnih pravila.
(5) Susretno postrojenje se funkcionalno dijeli na mrežni dio (1-postrojenje prema mreži) i priključni dio (2-mjerni dio i 3-postrojenje prema korisniku mreže).
(6) Stavak 5. ovog članka ne odnosi se na ograničavalo strujnog opterećenja, koji je dio instalacije korisnika mreže u nadležnosti operatora distribucijskog sustava.
(7) Operator distribucijskog sustava u postupku priključenja, ovisno o kategoriji korisnika mreže, određuje vrstu i karakteristike potrebne opreme pojedinog dijela susretnog postrojenja.
(8) Operator distribucijskog sustava dužan je u elektroenergetskoj suglasnosti definirati mjesto razgraničenja vlasništva i nadležnosti između korisnika mreže i operatora distribucijskog sustava.
Članak 25.
(1) Susretno postrojenje mora sadržavati uređaj za odvajanje, koji ima funkcije isključenja napona prema instalaciji i postrojenju korisnika mreže te uzemljenja dijela prema postrojenju i instalaciji korisnika mreže na srednjem naponu, odnosno za korisnike mreže na niskom naponu osigurava mjesto uzemljenja.
(2) U slučaju da je korisnik mreže kategorije proizvođač, kupac s vlastitom proizvodnjom (uključivo i spremnik električne energije) ili kupac s vlastitom proizvodnjom bez predaje u mrežu, uređaj za odvajanje može imati i zaštitnu funkciju.
(3) Zaštitna funkcija kod uređaja za odvajanje nužna je kod priključenja postrojenja:
– proizvođača instalirane snage veće od 50 kVA i
– kupca s vlastitom proizvodnjom, instalirane snage veće od 50 kVA, kod kojeg je doprinos snazi tropolnog kratkog spoja jednak ili veći od priključne snage kupca s vlastitom proizvodnjom u smjeru potrošnje.
2.4 TEHNIČKI UVJETI ZA PRIKLJUČENJE POSTROJENJA I INSTALACIJE KORISNIKA MREŽE
Članak 26.
Operator distribucijskog sustava dužan je, na zahtjev korisnika mreže, provjeriti jesu li na svim postojećim ili planiranim mjestima priključenja u mreži zadovoljavajući uvjeti (dopuštena priključna snaga, struja kratkog spoja, način uzemljenja, pouzdanost, kvaliteta napona i drugo), tako da se postrojenje i instalacija korisnika mreže može priključiti na mrežu bez negativnog povratnog utjecaja na mrežu.
Članak 27.
Operator distribucijskog sustava u EOTRP-u, odnosno elektroenergetskoj suglasnosti, korisniku mreže utvrđuje sljedeće glavne tehničke podatke bitne za dimenzioniranje postrojenja i instalacije korisnika mreže:
– priključnu snagu,
– podatke za koordinaciju izolacije,
– maksimalnu i minimalnu struju kratkog spoja,
– uvjete paralelnog pogona postrojenja i instalacije korisnika mreže,
– način uzemljenja neutralne točke nadređenog transformatora,
– raspon faktora snage,
– način mjerenja te
– uvođenje u sustav daljinskog vođenja.
Članak 28.
(1) Korisnik mreže s priključnom snagom jednakom ili većom od 10 MW priključuje se na prijenosnu mrežu, izuzev u slučaju kada operator prijenosnog i operator distribucijskog sustava suglasno utvrde da je priključenje na distribucijsku mrežu opravdano radi optimalnog vođenja i/ili razvoja prijenosne i distribucijske mreže.
(2) U sklopu utvrđivanja opravdanosti priključenja na distribucijsku mrežu iz stavka 1. ovog članka, operator prijenosnog i operator distribucijskog sustava donose odluku o nužnosti analize prijenosne mreže u EOTRP-u.
(3) U slučaju kada se kod priključenja novog korisnika mreže na distribucijsku mrežu ili povećanja snage postojećeg korisnika mreže narušava kriterij (n-1) na sučelju prijenosne i distribucijske mreže, u transformatorskim stanicama 110/35(30) kV, operator prijenosnog sustava dužan je definirati tehničko rješenje stvaranja uvjeta u prijenosnoj mreži.
Članak 29.
(1) Tehničko rješenje iz EOTRP-a treba biti izrađeno u skladu s Metodologijom i kriterijima za planiranje razvoja mreže (dalje: Metodologija planiranja) iz Priloga 2., koja je sastavni dio ovih Mrežnih pravila.
(2) Prilikom utvrđivanja optimalnog tehničkog rješenja priključenja, mreža se u pravilu razmatra kao radijalna.
(3) Iznimno, na zahtjev korisnika mreže, prilikom utvrđivanja optimalnog tehničkog rješenja priključenja, korisniku mreže može se osigurati viši stupanj pouzdanosti napajanja, pričuvnim radijalnim smjerom napajanja.
(4) U slučaju kad priključenje korisnika mreže uzrokuje gubitak kriterija (n-1) u transformaciji VN/SN ili SN/SN, uvjet za priključenje korisnika mreže je ugradnja transformatora veće snage, dovoljne da kriterij (n-1) ostane ispunjen.
(5) U slučaju kada kriterij (n-1) u transformaciji VN/SN ili SN/SN nije ispunjen prije priključenja predmetnog korisnika mreže, korisnik mreže se priključuje bez uvjeta zamjene transformatora VN/SN ili SN/SN, pri čemu razina opterećenja svakog od transformatora u paralelnom radu može iznositi do uključivo 100% nazivne snage.
(6) U slučaju kad priključenje korisnika mreže uzrokuje gubitak kriterija (n-1) u čvorištu SN mreže, uvjet za priključenje korisnika mreže je izgradnja nove ili rekonstrukcija postojeće SN mreže, u opsegu dovoljnom da kriterij (n-1) ostane ispunjen.
(7) U slučaju kada kriterij (n-1) u čvorištu SN mreže nije ispunjen prije priključenja predmetnog korisnika mreže, razmatra se samo osnovni smjer napajanja i korisnik mreže se priključuje bez uvjeta izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće SN mreže.
Članak 30.
(1) Korisnik mreže dužan je dimenzionirati svoje postrojenje i instalaciju prema zahtjevima utvrđenim odredbama ovih Mrežnih pravila, tehničkim preporukama i važećim normama.
(2) Postrojenje i instalacija korisnika mreže na mjestu priključenja postrojenja i instalacije korisnika mreže mora ispunjavati tehničke uvjete koji se odnose na:
– pogonsko i zaštitno uzemljenje,
– razinu kratkog spoja,
– razinu izolacije,
– zaštitu od kvarova,
– faktor snage te
– povratni utjecaj na mrežu.
2.4.1 Pogonsko i zaštitno uzemljenje
Članak 31.
(1) Korisnik mreže dužan je uvažiti uvjete koji proizlaze iz načina uzemljenja neutralne točke mreže na koju se priključuje.
(2) Korisnik mreže dužan je izvesti uzemljenje svojeg postrojenja i instalacije u skladu s važećim tehničkim propisima i normama.
2.4.2 Vrijednost struje kratkog spoja
Članak 32.
Oprema u postrojenju i instalaciji korisnika mreže mora biti tako dimenzionirana da izdrži sve utjecaje struja kratkog spoja, za sadašnje stanje te očekivano stanje u budućnosti, u skladu s podacima koje je operator distribucijskog sustava obvezan osigurati korisniku mreže.
2.4.3 Razina izolacije
Članak 33.
(1) Izolacija opreme u postrojenju i instalaciji korisnika mreže mora biti dimenzionirana u skladu s naponskom razinom na koju se priključuje.
(2) Izolacijska razina opreme koja se ugrađuje u postrojenje i instalaciju korisnika mreže nazivnog napona 10 kV, mora zadovoljiti izolacijsku razinu mreže nazivnog napona 20 kV.
2.4.4 Faktor snage
Članak 34.
Ako nije drukčije ugovoreno, faktor snage za postrojenje i instalaciju kupaca treba iznositi od 0,95 induktivno do 1.
2.4.5 Zaštita od poremećaja i kvarova
Članak 35.
Korisnik mreže dužan je ugraditi zaštitu od kvarova svog postrojenja i instalacije usklađenu s odgovarajućom zaštitom u mreži, prema odredbama poglavlja 6. ovih Mrežnih pravila, tako da kvarovi na njegovu postrojenju i instalaciji ne uzrokuju poremećaje i kvarove u mreži ili kod drugih korisnika mreže i opasnost za ljude.
2.4.6 Povratni utjecaj na mrežu
Članak 36.
Postrojenje i instalacija korisnika mreže mora se projektirati i graditi tako da njihov povratni utjecaj na mrežu ne prelazi razine propisane ovim Mrežnim pravilima, a posebno za:
– kratkotrajne promjene napona kod uključenja i isključenja postrojenja i instalacije korisnika mreže,
– treperenje napona,
– pojavu viših harmonika u struji i naponu,
– ometanje rada sustava daljinskog vođenja,
– ometanje rada mrežnog tonfrekvencijskog upravljanja,
– ometanje rada napredne mjerne infrastrukture te
– moguće širenje atmosferskih prenapona na mrežu, u slučaju atmosferskog pražnjenja na objekt korisnika mreže.
Članak 37.
(1) Postrojenje i instalacija korisnika mreže moraju se projektirati i graditi tako da je osigurana njihova otpornost prema smetnjama i utjecajima iz mreže, uključujući i prekide napajanja.
(2) Za određivanje razine dopuštenog povratnog utjecaja postrojenja i instalacije korisnika mreže koriste se razine kompatibilnosti koje su definirane u HRN EN 61000-2-X Elektromagnetska kompatibilnost – Dio 2: Okoliš.
(3) Dopuštena razina smetnji koju pojedini uređaj u postrojenju i instalaciji korisnika mreže može emitirati u mrežu, određuje se u skladu s HRN EN 61000-3-X Elektromagnetska kompatibilnost – Dio 3: Granice (u daljnjem tekstu: HRN EN 61000-3-X), a u slučaju priključenja više uređaja, kod određivanja dopuštene razine smetnji, u obzir se uzima njihov kumulativni utjecaj.
(4) Procjena utjecaja postrojenja i instalacije korisnika mreže na mrežu vrši se u skladu s HRN EN 61000-3-X Elektromagnetska kompatibilnost.
Članak 38.
(1) U normalnim pogonskim uvjetima, indikativna planirana razina jakosti treperenja napona u srednjonaponskoj mreži iznosi najviše:
– 0,9 za kratkotrajno treperenje napona i
– 0,7 za dugotrajno treperenje napona.
(2) Vrijednosti treperenja napona iz stavka 1. ovog članka odnose se na 95% 10-minutnih intervala (kratkotrajno treperenje napona), odnosno 120-minutnih intervala (dugotrajno treperenje napona), za razdoblje od tjedan dana.
(3) U cilju ograničavanja kumulativnog utjecaja svih korisnika mreže na iznos planirane razine jakosti treperenja napona, granične razine jakosti treperenja napona svakog pojedinog korisnika mreže, na mjestu priključenja, određuju se proporcionalno njegovoj priključnoj snazi, u skladu s HRN EN 61000-3-7 Elektromagnetska kompatibilnost – Dio 3: Granice.
(4) U normalnim pogonskim uvjetima, indikativna planirana razina ukupnog harmoničkog izobličenja (THD) napona u srednjonaponskoj mreži iznosi 6,5%.
(5) Vrijednost harmoničkog izobličenja iz stavka 4. ovog članka odnosi se na 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih vrijednosti napona za razdoblje od tjedan dana.
(6) U cilju ograničavanja kumulativnog utjecaja svih korisnika mreže na iznos planirane razine ukupnog harmoničkog izobličenja napona, granične razine emisije ukupnog harmoničkog izobličenja napona pojedinog korisnika mreže, na mjestu priključenja, određuju se proporcionalno njegovoj priključnoj snazi, u skladu s HRN EN 61000-3-6 Elektromagnetska kompatibilnost – Dio 3: Granice.
(7) U normalnim pogonskim uvjetima, indikativna planirana razina nesimetričnosti napona u srednjonaponskoj mreži iznosi 1,8%.
(8) Vrijednost nesimetričnosti napona iz stavka 7. ovog članka odnosi se na 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih vrijednosti inverzne komponente napona za razdoblje od tjedan dana.
(9) U cilju ograničavanja kumulativnog utjecaja svih korisnika mreže na iznos planirane razine nesimetričnosti napona, granične vrijednosti nesimetričnosti napona uzrokovane pojedinim korisnikom mreže, na mjestu priključenja, određuju se proporcionalno njegovoj priključnoj snazi, u skladu s HRN EN 61000-3-13 Elektromagnetska kompatibilnost – Dio 3: Granice.
Članak 39.
(1) Prije stavljanja priključka pod napon ili izmjene na postrojenju i instalaciji korisnika mreže, operator distribucijskog sustava utvrđuje mogući povratni utjecaj na mrežu te potrebu izrade Elaborata utjecaja na mrežu, u skladu s Pravilima o priključenju i ovim Mrežnim pravilima.
(2) Korisnik mreže dužan je mjerenjem dokazati da ne narušava dopuštene granice povratnog utjecaja na mrežu, odnosno da su na mjestu priključenja parametri kvalitete napona unutar dopuštenih granica, u skladu s Pravilima o priključenju i ovim Mrežnim pravilima.
(3) Povratni utjecaj u bilo kojem trenutku mora biti u granicama dopuštenih vrijednosti.
Članak 40.
Operator distribucijskog sustava može, bez detaljnog vrednovanja povratnog utjecaja na mrežu, dozvoliti priključenje na mrežu u slučaju manjih priključnih snaga ili ograničenog udjela uređaja koji utiskuju smetnje u mrežu, ukoliko je ispunjen sljedeći uvjet:
– Sk/Sp ≥ 1000 za srednji napon i
– Sk/Sp ≥ 150 za niski napon,
pri čemu je Sk snaga kratkog spoja na mjestu priključenja, a Sp priključna snaga.
Članak 41.
(1) Za instalacije pojedinih korisnika mreže, granične vrijednosti jakosti treperenja napona mogu iznositi najviše:
– 0,8 za kratkotrajno treperenje napona i
– 0,5 za dugotrajno treperenje napona.
(2) Navedene vrijednosti jakosti treperenja napona iz stavka 1. ovog članka odnose se na 95% 10-minutnih intervala (kratkotrajno treperenje napona), odnosno 120-minutnih intervala (dugotrajno treperenje napona), za razdoblje od tjedan dana.
(3) Za instalacije pojedinih korisnika mreže, granični faktor nesimetrije iznosi 0,7% nazivnog napona, a navedena vrijednost odnosi se na 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih vrijednosti napona za razdoblje od tjedan dana.
Članak 42.
(1) Postrojenje i instalacija korisnika mreže ne smiju ometati prijenos informacija i upravljačkih signala operatora distribucijskog sustava kroz mrežu.
(2) Postrojenje i instalacija korisnika mreže ne smije ometati rad napredne mjerne infrastrukture operatora distribucijskog sustava, u skladu s normom HRN EN 50065-1 Signalizacija na niskonaponskim električnim instalacijama u frekvencijskom opsegu 3 kHz do 148,5 kHz – 1. dio: Opći zahtjevi, frekvencijski pojasi i elektromagnetske smetnje.
2.4.7 Vlastiti izvor napajanja postrojenja i instalacije korisnika mreže
Članak 43.
(1) U slučaju da korisnik mreže koristi vlastiti izvor napajanja za rezervno napajanje postrojenja i instalacije ili dijela postrojenja i instalacije, operator distribucijskog sustava u elektroenergetskoj suglasnosti utvrđuje tehničke uvjete za rad vlastitog izvora napajanja.
(2) Korisnik mreže koji koristi vlastiti izvor napajanja dužan je osigurati zaštitu od pojave povratnog napona prema mreži i iz mreže, odnosno blokadu paralelnog pogona vlastitog izvora napajanja s mrežom.
(3) Projektna dokumentacija postrojenja i instalacije korisnika mreže potrebna za sagledavanje mogućnosti priključenja na mrežu mora sadržavati tehničke podatke o vlastitom izvoru napajanja i opis načina blokade paralelnog pogona vlastitog izvora napajanja s mrežom.
(4) Prilikom puštanja u pogon postrojenja i instalacije korisnika mreže koja ima vlastiti izvor napajanja, korisnik mreže dužan je dostaviti dokaz o funkcionalnom ispitivanju i djelotvornosti blokade paralelnog pogona vlastitog izvora napajanja s mrežom, od strane ovlaštenog izvođača.
(5) U slučaju neispravnosti blokade paralelnog pogona vlastitog izvora napajanja s mrežom, ako vlastiti izvor napajanja prouzroči štetu u mreži i/ili postrojenjima i instalacijama drugih korisnika mreže, korisnik mreže odgovoran je za nastalu štetu.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 2. do 4. ovog članka, dozvoljen je kratkotrajni paralelni rad vlastitog izvora napajanja s mrežom, uz sljedeće uvjete:
– vlastiti izvor napajanja je projektiran i izveden na način da može raditi u paralelnom radu s mrežom,
– operator distribucijskog sustava odobrio je kratkotrajni paralelni rad te
– korisnik mreže i operator distribucijskog sustava uputom za vođenje pogona uredili su odnose na sučelju, vezano za dozvoljeni kratkotrajni paralelni rad vlastitog izvora napajanja s mrežom.
(7) Sinkronizacija vlastitog izvora napajanja iz stavka 6. ovog članka s mrežom, kao i odvajanje od mreže, moraju biti automatizirani, a uređaj za sinkronizaciju mora zadovoljavati uvjete iz članka 52. ovih Mrežnih pravila.
(8) U cilju izbjegavanja beznaponske pauze pri povratu na napajanje iz mreže, operator distribucijskog sustava može, na zahtjev korisnika mreže, dopustiti i kratkotrajni paralelni rad korisnikovog vlastitog izvora s mrežom, a kratkotrajni paralelni rad iz stavka 6. ovog članka dozvoljen je samo za vrijeme sklopne operacije prelaska napajanja postrojenja i instalacije korisnika mreže s napajanja iz vlastitog izvora na napajanje iz mreže, odnosno od trenutka sinkronizacije s mrežom i uključenja u paralelni rad do trenutka isključenja vlastitog izvora napajanja.
(9) Postupak isključenja vlastitog izvora napajanja iz stavka 8. ovog članka, neposredno nakon uspješne sinkronizacije na mrežu, mora biti u potpunosti automatiziran.
(10) Prilikom puštanja u pogon postrojenja i instalacije korisnika mreže koja ima vlastiti izvor napajanja, za koje je odobren kratkotrajni paralelni rad, korisnik mreže dužan je tijekom pokusnog rada s mrežom provesti ispitivanje kojim će dokazati funkcionalnost odobrenog tehničkog rješenja te dokazati da njegovo postrojenje ispunjava tehničke uvjeta za kratkotrajni paralelni rad s mrežom.
2.4.8 Pokusni rad postrojenja i instalacije korisnika mreže
Članak 44.
(1) Pokusni rad je niz planiranih ispitivanja ograničenog trajanja u stvarnim pogonskim uvjetima kojima se utvrđuje spremnost postrojenja i instalacije korisnika mreže za dopušteni paralelni pogon s mrežom, odnosno kojim se provjerava je li postrojenje i instalacija korisnika mreže sposobno ispuniti uvjete operatora distribucijskog sustava na njen dopušteni paralelni pogon s mrežom definirane u elektroenergetskoj suglasnosti i važećim propisima koji reguliraju uvjete priključenja.
(2) Operator distribucijskog sustava, u elektroenergetskoj suglasnosti, uvjetuje korisniku mreže obvezu provođenja pokusnog rada u slučaju priključenja:
– elektrane,
– postrojenja s vlastitim izvorom napajanja za koje je odobren kratkotrajni paralelni rad s mrežom,
– spremnika električne energije te
– postrojenja korisnika mreže za koja je u EOTRP-u, odnosno u elektroenergetskoj suglasnosti, uvjetovana izrada Elaborata utjecaja na mrežu, u skladu s člankom 39. ovih Mrežnih pravila.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, korisnik mreže dužan je izraditi Operativni plan i program ispitivanja postrojenja u pokusnom radu, te ga dostaviti operatoru distribucijskog sustava na suglasnost, u skladu s Pravilima o priključenju.
(4) Korisnik mreže, u koordinaciji s operatorom distribucijskog sustava, provodi ispitivanja tijekom pokusnog rada s mrežom prema usuglašenom planu i programu ispitivanja.
(5) Nakon provedbe ispitivanja u pokusnom radu s mrežom, voditelj ispitivanja dužan je izraditi izvješće o svakom ispitivanju, a u slučaju da ispitivanjem nije postignut očekivani rezultat (ispitivanje je neuspješno), u izvješću o ispitivanju moraju biti navedeni uočeni nedostaci, prijedlog korekcijskih mjera nužnih za otklanjanje nedostataka, rokovi njihove provedbe te termini ponovnih ispitivanja.
(6) Nakon uspješno provedenih svih ispitivanja, voditelj ispitivanja izdaje korisniku mreže konačno izvješće o ispitivanju paralelnog pogona postrojenja i instalacije korisnika mreže s mrežom, s izjavom da je postrojenje i instalacija korisnika mreže spremno za dopušteni trajni paralelni pogon s mrežom, u skladu s planom i programom ispitivanja iz stavka 4. ovog članka.
(7) Korisnik mreže snosi sve troškove ispitivanja u pokusnom radu kao i moguće štete koje nastanu u mreži ili na postrojenjima i instalacijama drugih korisnika mreže ili na svom postrojenju i instalaciji, koji su posljedica pokusnog rada.
(8) Ako je korisniku mreže EOTRP-om ili elektroenergetskom suglasnošću uvjetovano ispitivanje njegovog postrojenja i instalacije u stvarnim pogonskim uvjetima (pokusni rad), korisnik mreže dužan je provesti ispitivanje, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila i Pravila o priključenju kojima se uređuje ispitivanje postrojenja i instalacija.
2.5 DODATNI UVJETI ZA PRIKLJUČENJE POSTROJENJA I INSTALACIJE PROIZVOĐAČA
Članak 45.
(1) Pored općih i tehničkih uvjeta, za priključenje postrojenja i instalacije proizvođača moraju biti ispunjeni i dodatni uvjeti.
(2) Dodatni uvjeti za priključenje postrojenja i instalacije proizvođača važeći su i za postrojenje i instalaciju kupca s vlastitom proizvodnjom te za kupca s vlastitom proizvodnjom bez predaje u mrežu.
Članak 46.
(1) Priključenje postrojenja i instalacije proizvođača ne smije uzrokovati povišenje struje kratkog spoja iznad dopuštene vrijednosti za opremu u mreži.
(2) Za utvrđivanje povratnog utjecaja postrojenja i instalacije proizvođača na mrežu, mjerodavna je ukupna instalirana snaga proizvodnih jedinica proizvođača, ako je ona veća od zatražene priključne snage.
Članak 47.
(1) Na niskonaponsku mrežu priključuje se postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do uključivo 500 kW, prema sljedećim kriterijima:
– na niskonaponski vod može se priključiti postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do uključivo 100 kW i
– na niskonaponske sabirnice u transformatorskoj stanici TS 10(20)/0,4 kV može se priključiti postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do uključivo 500 kW.
(2) Na srednjonaponsku mrežu može se priključiti postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do uključivo 20 MW, prema sljedećim kriterijima:
– na srednjonaponski vod, sabirnice TS SN/SN i rasklopište u srednjonaponskoj mreži može se priključiti postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do 10 MW i
– na srednjonaponske sabirnice u transformatorskoj stanici TS VN/SN mogu se priključiti postrojenje i instalacija pojedinačnog proizvođača priključne snage do uključivo 20 MW, uz uvjet da se za priključnu snagu jednaku ili veću od 10 MW u EOTRP-u provede analiza prijenosne mreže u suradnji s operatorom prijenosnog sustava.
Članak 48.
(1) Analiza prijenosne mreže u EOTRP-u provodi se prilikom sagledavanja mogućnosti priključenja postrojenja i instalacije proizvođača na mrežu priključne snage veće od 5 MW do 10 MW, a koji se priključuje u mrežu koja se napaja iz TS VN/SN za koju vrijedi da je ukupna priključna snaga postojećih i budućih proizvođača veća ili jednaka nazivnoj snazi najmanjeg energetskog transformatora VN/SN ugrađenog u predmetnoj TS VN/SN.
(2) Postojeći i budući proizvođači iz stavka 1. ovog članka su: postojeći proizvođači, proizvođači koji imaju sklopljen ugovor o priključenju, proizvođači koji imaju važeću prethodnu elektroenergetsku suglasnost, proizvođači koji imaju važeći EOTRP u skladu s Uredbom o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, s priključnom snagom većom od 500 kW.
Članak 49.
(1) Postrojenje i instalacija proizvođača koje se priključuje na mrežu mora biti opremljeno glavnim prekidačem prema Slici 2. u Prilogu 1., u slučaju da u elektrani postoji:
– više od jedne proizvodne jedinice,
– spremnik električne energije ili
– kompenzacija jalove energije priključena između generatorskog prekidača i mreže.
(2) U slučaju da elektrana ima mogućnost izoliranog pogona, glavni prekidač je ujedno mjesto odvajanja korisnika mreže od mreže, a sinkronizacija s mrežom mora biti omogućena i na glavnom prekidaču.
2.5.1 Podrška održavanju napona jalovom snagom
Članak 50.
(1) Postrojenje i instalacija proizvođača priključeni na mrežu moraju imati sposobnost aktivnog doprinosa održavanju napona unutar propisanih granica, što se ne smatra pomoćnom uslugom.
(2) Postrojenje i instalacija proizvođača priključeni na mrežu moraju imati mogućnost pogona s faktorom snage 0,9 induktivno (poduzbuđeno) do 0,9 kapacitivno (naduzbuđeno).
(3) Proizvodna jedinica nazivne snage do uključivo 3,68 kW/fazi (16 A/fazi) (mikroelektrana) mora imati mogućnost reguliranja napona jalovom snagom u skladu s normom HRN EN 50438 Zahtjevi za priključak mikrogeneratora paralelno na javne niskonaponske distribucijske mreže.
(4) Proizvodna jedinica priključena na niskonaponsku mrežu, nazivne snage iznad 3,68 kW/fazi, mora imati mogućnost reguliranja napona jalovom snagom u skladu s normom HRS CLC/TS 50549-1 Zahtjevi za priključak elektrane na distribucijski sustav – 1. dio: Priključak na niskonaponski distribucijski sustav nazivne struje iznad 16A.
(5) Proizvodna jedinica priključena na srednjonaponsku mrežu mora imati mogućnost reguliranja napona jalovom snagom u skladu s normom HRS CLC/TS 50549-2 Zahtjevi za priključak elektrane na distribucijski sustav – 2. dio: Priključak na srednjonaponski distribucijski sustav.
(6) Korisnik mreže ne smije mijenjati podešenje regulacije napona bez odobrenja operatora distribucijskog sustava.
(7) Odobreno podešenje regulacije napona operator distribucijskog sustava štiti od neovlaštenih izmjena plombiranjem, lozinkom i slično.
2.5.2 Paralelni pogon proizvodnog postrojenja s mrežom
Članak 51.
(1) U slučaju poremećaja u radu proizvodnog postrojenja ili privremene nesposobnosti za pogon, proizvođač je dužan odmah obavijestiti operatora distribucijskog sustava i dostaviti podatak o očekivanom trajanju neraspoloživosti.
(2) Nakon svake promjene u mreži ili proizvodnom postrojenju, koja može utjecati na paralelni pogon, korisnik mreže je dužan na zahtjev operatora distribucijskog sustava izraditi analizu djelovanja svoje zaštite te prema potrebi provesti novo usklađenje i podešenje zaštite.
(3) U slučaju odstupanja od propisanih uvjeta za paralelni pogon, zaštita mora odvojiti proizvodno postrojenje iz paralelnog pogona s mrežom.
Članak 52.
(1) Sinkronizacija proizvodnog postrojenja/proizvodne jedinice s mrežom mora biti potpuno automatska.
(2) Uključivanje proizvodnog postrojenja sa sinkronim generatorima u paralelni pogon s mrežom zahtijeva uporabu uređaja za sinkronizaciju uz sljedeće uvjete:
– razlika napona manja od ±10% nazivnog napona,
– razlika frekvencije manja od ±0,5 Hz (za vjetroelektrane: ±0,1 Hz) i
– razlika faznog kuta manja od ±10 stupnjeva.
(3) Za proizvodno postrojenje s asinkronim generatorima uvjet je, prije uključenja u paralelni pogon s mrežom, pogonskim strojem postići brzinu vrtnje u granicama ±5% u odnosu na sinkronu brzinu.
Članak 53.
(1) Na sučelju proizvodnog postrojenja i mreže ugrađuje se uređaj za odvajanje, koji omogućuje odvajanje proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona s mrežom.
(2) Upravljanje uređajem za odvajanje od mreže u isključivoj je nadležnosti operatora distribucijskog sustava, a pogonskom osoblju operatora distribucijskog sustava mora biti omogućen pristup uređaju za odvajanje i pripadnoj opremi.
(3) Na mjestu isporuke ili preuzimanja električne energije iz proizvodnog postrojenja priključenog na srednjonaponsku mrežu ugrađuje se uređaj za trajno praćenje kvalitete napona s mjernim metodama usklađenim s klasom A, prema HRN EN 61000-4-30 Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) – Dio 4-30: Ispitne i mjerne tehnike – Metode mjerenja kvalitete električne energije.
Članak 54.
(1) U slučaju izvanrednog pogona mreže, operator distribucijskog sustava može dopustiti otočni pogon elektrane s dijelom mreže, koja je priključena na srednjonaponsku mrežu, ako su ispunjeni svi uvjeti za takav pogon.
(2) Međusobna prava i obveze u otočnom pogonu elektrane operator distribucijskog sustava i proizvođač uređuju ugovorom o pomoćnim uslugama i ugovorom o korištenju mreže.
(3) Proizvodno postrojenje treba biti opremljeno i podešeno tako da promjena snage pri uključenju i rasterećenju bude manja od 10% nazivne snage po minuti.
Članak 55.
(1) U slučaju da je proizvodno postrojenje priključeno na mrežu u kojoj se primjenjuje APU, proizvodno postrojenje mora imati tehničko rješenje zaštite od mogućeg asinkronog uklopa koja mora isključiti proizvodno postrojenje s mreže, u roku minimalno 100 ms kraćem od trajanja beznaponske pauze brzog APU-a.
(2) U slučaju da je proizvodno postrojenje priključeno na mrežu u kojoj se ne primjenjuje APU, proizvodno postrojenje mora imati tehničko rješenje zaštite od otočnog pogona koja mora isključiti proizvodno postrojenje s mreže, u roku od najviše 2 s.
Članak 56.
Za paralelni pogon proizvodnog postrojenja s mrežom, proizvodno postrojenje mora imati zaštitu usklađenu prema odredbama iz poglavlja 6. ovih Mrežnih pravila.
Članak 57.
(1) Dopuštena vrijednost pokazatelja dugotrajnog treperenja napona, kojeg sve proizvodne jedinice zajedno smiju proizvesti na najnepovoljnijem mjestu u mreži iznosi 0,46.
(2) Granične vrijednosti utiskivanja harmonika i komutacijskih propada/skokova za proizvodne jedinice iznose 50% graničnih vrijednosti prema normama iz članka 37. ovih Mrežnih pravila.
2.5.3 Uređaj za odvajanje i razmjena informacija na sučelju
Članak 58.
(1) Za proizvodna postrojenja priključne snage iznad 500 kW, u sklopu postupka priključenja proizvodnog postrojenja na mrežu, korisnik mreže snosi troškove ugradnje i uvođenja uređaja za odvajanje u sustav daljinskog vođenja operatora distribucijskog sustava.
(2) Za proizvodna postrojenja priključne snage od 100 kW do uključivo 500 kW, u sklopu postupka priključenja proizvodnog postrojenja na mrežu, korisnik mreže snosi troškove ugradnje i pripreme uvođenja uređaja za odvajanje (s motornim pogonom) u sustav daljinskog vođenja operatora distribucijskog sustava.
(3) Uređaj za odvajanje iz stavka 2. ovog članka, operator distribucijskog sustava naknadno uvodi u sustav daljinskog vođenja, o svom trošku, u skladu s planovima razvoja mreže.
(4) Postrojenje i instalacija proizvođača iz stavka 1. i 2. ovog članka treba biti projektirano tako da je preko odgovarajućeg sučelja omogućena razmjena sljedećih podataka:
– signali položaja izabranih sklopnih aparata,
– signali položaja regulacijske sklopke,
– vrijednosti izabranih mjernih veličina (struja, napon, radna i jalova snaga, frekvencija),
– izabrani alarmi iz dijela postrojenja proizvođača,
– signali djelovanja zaštita,
– podaci o pogonskim događajima na mjestu sučelja proizvodnog postrojenja i mreže,
– raspoloživi izabrani parametri u skladu s normom HRN EN 50160 te
– ostali podaci važni za vođenje pogona.
(5) Opseg razmjene informacija iz stavka 4. ovog članka određuje operator distribucijskog sustava u elektroenergetskoj suglasnosti.
(6) Razmjena i korištenje informacija odvija se prema načelu povjerljivosti i razvidnosti.
3. PLANIRANJE RAZVOJA
Članak 59.
(1) Operator distribucijskog sustava sustavnim planiranjem razvoja mreže osigurava pravodobno i učinkovito održavanje, revitalizaciju, pojačanje, dogradnju, upravljanje i modernizaciju mreže.
(2) Ovim Mrežnim pravilima propisana su opća načela planiranja razvoja mreže, kriteriji i metodologija planiranja, koji se odnose na operatora distribucijskog sustava i korisnike mreže.
(3) Zahtjevi korisnika mreže mogu uvjetovati potrebu pojačanja ili dogradnje dijelova distribucijske i prijenosne mreže ili povećanje prijenosne moći na sučelju prijenosne i distribucijske mreže, o čemu odlučuje operator distribucijskog sustava, u suradnji s operatorom prijenosnog sustava.
(4) Vrijeme potrebno za planiranje razvoja, pripremu (projektiranje i ishođenje akata za građenje) i građenje ovisi o vrsti i složenosti zahtjeva za pojačanjem i dogradnjom mreže, a uključuje i vrijeme potrebno za rješavanje imovinsko pravnih odnosa u području zahvata u prostoru te ishođenje akata za gradnju, uz uvažavanje sigurnosti opskrbe i pouzdanosti napajanja, u skladu s važećim propisima.
3.1 CILJEVI PLANIRANJA
Članak 60.
Ciljevi planiranja razvoja mreže su:
– primjereno dimenzioniranje jedinica mreže za dugoročno sigurnu opskrbu električnom energijom i održavanje parametara kvalitete opskrbe električnom energijom, na troškovno učinkovit način, uvažavajući napredna tehnička rješenja, u skladu s važećim propisima,
– usklađen razvoj distribucijske mreže s prijenosnom mrežom te planiranim i priključenim postrojenjima i instalacijama korisnika mreže te
– učinkovito korištenje prostora i usklađena gradnja infrastrukturnih projekata.
3.2 NAČELA, KRITERIJI I METODOLOGIJA PLANIRANJA
Članak 61.
Prilikom planiranja razvoja mreže, potrebno je uvažiti sljedeća načela:
– osiguranje tehničke sigurnosti, odnosno sposobnosti mreže da omogući isporuku električne energije iz mreže i preuzimanje električne energije u mrežu,
– ekonomičan razvoj mreže, uzimajući u obzir vršna opterećenja dijelova mreže, kao i zahtjeve za priključenje novih objekata korisnika mreže, u okviru dugoročnog planiranja razvoja mreže,
– izbor i primjena tehničkih rješenja i jedinica mreže, u cilju sustavnog smanjenja gubitaka u mreži,
– izbor i primjena tehničkih rješenja i jedinica mreže, uvažavajući tipizaciju jedinica mreže, predviđenu namjenu i planirani razvoj dijela mreže,
– povećanje energetske učinkovitosti tijekom izgradnje te vođenja i održavanja mreže,
– omogućavanje potrebne fleksibilnosti u vođenju mreže, budućem razvoju i prilagodbi mreže, a u cilju implementacije koncepcije napredne mreže,
– ostvarivanje bolje upravljivosti mreže, primjenom daljinskog upravljanja i automatizacije te
– poduzimanje mjera za zaštitu okoliša i prirode.
Članak 62.
Kod planiranja razvoja mreže, u slučaju čestog ponavljanja iznimnih događaja koji dovode do značajnih šteta i pogoršanja pouzdanosti napajanja u pojedinim dijelovima mreže uzrokovanih vanjskim uzrocima (požar, vjetar, posolica, snijeg, led, poplava, vandalizam i slično), mogu se primijeniti tehnička rješenja koja kratkoročno nisu ekonomski opravdana.
3.2.1 Dopušteno opterećenje jedinica mreže
Članak 63.
Kod planiranja razvoja mreže, jedinice mreže ne smiju biti strujno opterećene iznad nazivne vrijednosti struje, odnosno nije dopušteno preopterećenje jedinica mreže, u skladu s člankom 73. ovih Mrežnih pravila.
3.2.2 Pouzdanost napajanja i kvaliteta napona
Članak 64.
Pojedinačni i opći pokazatelji pouzdanosti napajanja i kvalitete napona, utvrđeni u Uvjetima kvalitete, koriste se kao kriterij za planiranje razvoja mreže.
3.3 PLANOVI RAZVOJA
Članak 65.
(1) Planovi razvoja izrađuju se radi osiguranja sustavnog i mjerljivog razvoja mreže te se temelje na sustavnoj izradi studija dugoročnog razvoja mreže, analizi postojećeg stanja i pogona mreže, prognozi promjene opterećenja, odnosno potrošnje i proizvodnje električne energije u planskom razdoblju, u skladu s Metodologijom planiranja iz Priloga 2. ovih Mrežnih pravila.
(2) Prilikom izrade planova razvoja, potrebno je:
– uzeti u obzir financijsku i vremensku provedivost planova,
– uzeti u obzir mjere energetske učinkovitosti, upravljanje potrošnjom i distribuiranu proizvodnju električne energije, što može odgoditi potrebu za povećanjem kapaciteta mreže i
– primjenjivati rješenja koja ostvaruju koncepciju i funkcionalnosti napredne mreže.
(3) Planovi razvoja mreže obuhvaćaju i revitalizacije postojećih jedinica mreže, u skladu s Metodologijom planiranja.
(4) Operator distribucijskog sustava usuglašava planove razvoja objekata na sučelju prijenosne i distribucijske mreže s operatorom prijenosnog sustava.
3.3.1 Usklađenje i razmjena planskih dokumenata
Članak 66.
(1) U postupku izrade planova razvoja, operator distribucijskog sustava i operator prijenosnog sustava razmjenjuju podatke o:
– rezultatima studija razvoja i nužnim aktivnostima na sučelju distribucijske i prijenosne mreže,
– ostvarenju prethodnih godišnjih planova razvoja te
– planiranim ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju energetskih objekata na sučelju distribucijske i prijenosne mreže, u sljedećem planskom razdoblju.
(2) U postupku izrade planova razvoja, operator distribucijskog sustava razmjenjuje podatke o planiranim aktivnostima s nadležnim državnim tijelima i tijelima lokalne samouprave.
3.3.2 Podloge za planiranje i razmjena podataka
Članak 67.
Planiranje razvoja mreže uključuje sljedeće međusobno povezane analize:
– analiza sigurnosti opskrbe, kojom se određuju nužna minimalna ulaganja, za normalni pogon mreže, uvažavajući očekivanu promjenu opterećenja u planskom razdoblju te trajanje pripreme i provedbe zahvata u mreži,
– analiza raspoloživosti mreže prema kriteriju (n-1), prema Metodologiji planiranja , uz uključene uvjete sigurnosti opskrbe iz točke 1. ovog stavka,
– analiza pouzdanosti napajanja korisnika mreže, u skladu s ciljanim vrijednostima pokazatelja pouzdanosti napajanja (broj i trajanje prekida napajanja) prema Metodologiji planiranja za pojedine dijelove mreže, te
– analiza ekonomske opravdanosti ulaganja u mrežu, koja osim troškova ulaganja, treba uzeti u obzir i troškove gubitaka električne energije te troškove neisporučene električne energije kao i troškove pogona te održavanja mreže, uz uključene uvjete sigurnosti opskrbe iz točke 1. ovog stavka.
Članak 68.
(1) Prilikom planiranja razvoja mreže, uzimaju se u obzir podaci o:
– tehničkim parametrima mreže i njenoj starosti,
– opterećenju mreže i pojedinih jedinica mreže,
– naponskim prilikama u mreži,
– gubicima električne energije u mreži,
– utvrđenim nedostacima i ograničenjima u postojećoj mreži,
– broju i trajanju prekida u mreži,
– broju korisnika mreže zahvaćenih prekidom te neisporučenoj električnoj energiji,
– kvaliteti napona,
– značajkama potrošnje i proizvodnje postojećih i budućih korisnika mreže i
– prostornim planovima.
(2) Za potrebe planiranja razvoja mreže, operator distribucijskog sustava izrađuje studije razvoja mreže i studije tehnološkog razvoja.
Članak 69.
(1) Za potrebe planiranja razvoja mreže, operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava međusobno razmjenjuju tehničke i pogonske podatke vezano za sučelje prijenosne i distribucijske mreže.
(2) Korisnici mreže dužni su operatoru distribucijskog sustava, na njegov zahtjev, dostaviti podatke i informacije potrebne za planiranje razvoja mreže, kao što su:
– podaci o značajkama potrošnje/proizvodnje električne energije,
– podaci o planovima razvoja korisnika mreže za određena vremenska razdoblja, koji sadrže predviđenu potrošnju/proizvodnju, vršna opterećenja te promjene priključne snage,
– planovi dogradnje i rekonstrukcije postrojenja,
– planovi ugradnje uređaja za kompenzaciju jalove snage i jalove energije te
– ostali podaci bitni za planiranje razvoja mreže.
(3) Operator distribucijskog sustava će korisniku mreže, na njegov zahtjev, dostaviti podatke o mreži, u opsegu koji mu je potreban za planiranje razvoja svojih postrojenja i instalacije.
4. VOĐENJE POGONA
Članak 70.
(1) Vođenje mreže je postupak koji objedinjuje funkcije planiranja i vođenja pogona mreže, osiguranje korištenja mreže korisnicima mreže te pružanja pomoćnih usluga u mreži, u cilju sigurnog i pouzdanog pogona mreže i osiguravanja propisane razine kvalitete električne energije.
(2) Operator distribucijskog sustava je nadležan i odgovoran za vođenje mreže, od sučelja s prijenosnom mrežom do sučelja s postrojenjima i instalacijama korisnika mreže.
4.1 POGON I POGONSKA STANJA
Članak 71.
(1) Pogon mreže je stanje mreže u kojem se odvija proces distribucije električne energije uključujući i razmjenu električne energije sa susjednim mrežama.
(2) Mreža ili dio mreže, može se nalaziti u stanju:
– normalnog pogona,
– poremećenog pogona te
– izvanrednog pogona.
(3) Radi osiguranja normalnog pogona mreže, operator distribucijskog sustava planira i vodi pogon mreže, vodeći računa o topologiji mreže i tokovima snaga, raspoloživim kapacitetima jedinica mreže, rasporedu isporuke ili preuzimanja električne energije, značajkama korisnika mreže te procjeni potrošnje i proizvodnje električne energije.
(4) U slučaju promjene pogonskog stanja mreže, operator distribucijskog sustava provodi potrebna usklađenja zaštite jedinica mreže, a po potrebi obavještava korisnike mreže o obvezi usklađenja zaštite njihovih postrojenja i instalacija na sučelju s mrežom.
4.1.1 Normalni pogon
Članak 72.
Normalni pogon mreže je stanje mreže u kojem su:
– vrijednost frekvencije i napona u mreži i na sučelju s korisnicima mreže u rasponu između dopuštene maksimalne i minimalne vrijednosti,
– opterećenja svih jedinica mreže manja od graničnih vrijednosti,
– struje kratkog spoja u svim čvorovima mreže manje od prekidne moći pripadajućih prekidača,
– provedena isključenja dijelova mreže, zbog planiranih radova u mreži te
– osigurani uvjeti nesmetanog korištenja mreže.
Članak 73.
(1) Granične vrijednosti opterećenja su:
– za vodove, trajno dopušteno opterećenje, koje određuju strujno opterećenje i naponske prilike te temperatura okoline (iznimno je dopušteno kratkotrajno preopterećenje, do 20% iznad dopuštenog opterećenja, u trajanju do 30 minuta),
– za transformatore, trajno dopušteno opterećenje između praznog hoda i nazivne snage transformatora (iznimno, više od nazivne snage, u skladu s uputom proizvođača) ili kratkotrajno preopterećenje transformatora (do 20% iznad dopuštenog opterećenja, u trajanju ovisnom o značajkama transformatora i uputama proizvođača),
– za polja, trajno dopušteno opterećenje opreme ili spojnih vodiča u polju (niže vrijednosti),
– za sabirnice, trajno dopušteno opterećenje sabirničkih vodiča,
– za prekidače i rastavljače, nazivna struja sklopnog aparata (iznimno, više od nazivne struje, u skladu s uputom proizvođača) te
– za jedinice kompenzacije jalove snage, trajno dopušteno opterećenje jedinice, uz stvarni pogonski napon.
(2) U cilju povećanja pouzdanosti i sigurnosti pogona mreže, operator distribucijskog sustava može za pojedinu jedinicu mreže, ovisno o njegovom stanju i uvjetima okoline, utvrditi i različite granične vrijednosti opterećenja od graničnih vrijednosti opterećenja iz stavka 1. ovog članka.
4.1.2 Poremećeni pogon
Članak 74.
(1) Odstupanje od normalnog pogona mreže smatra se poremećenim pogonom mreže.
(2) Poremećeni pogon u pojedinom dijelu mreže nastaje kada dođe do:
– isključenja dijela mreže uzrokovanog kvarom ili
– isključenja zbog prekoračenja granične vrijednosti opterećenja jedinice mreže ili
– odstupanja napona izvan propisanih granica (nemogućnost regulacije) ili
– kao posljedica poremećenog pogona u prijenosnoj mreži.
(3) Operator distribucijskog sustava je nadležan i odgovoran za provođenje svih potrebnih mjera za prestanak poremećenog pogona mreže, u cilju uspostave normalnog pogona mreže.
(4) U sklopu provođenja mjera iz stavka 3. ovog članka, operator distribucijskog sustava po potrebi koordinira svoje aktivnosti s operatorom prijenosnog sustava i korisnicima mreže.
(5) Operator distribucijskog sustava dužan je utvrditi uzroke poremećenog pogona mreže, na temelju svih raspoloživih informacija, kao i informacija dobivenih od operatora prijenosnog sustava i korisnika mreže.
(6) Operator prijenosnog sustava i korisnici mreže dužni su s operatorom distribucijskog sustava međusobno razmjenjivati raspoložive podatke, u cilju uspostave normalnog pogona mreže.
(7) Operator distribucijskog sustava dužan je obavijestiti korisnike mreže o nastanku poremećenog pogonu mreže, u skladu s Općim uvjetima i/ili ugovorom o korištenju mreže.
(8) U slučaju poremećenog pogona mreže, operator distribucijskog sustava dužan je prikupiti raspoložive zapise, podatke i dokumente o pogonskim događajima i postupanju tijekom poremećenog pogona, te ih arhivirati.
Članak 75.
U slučaju procjene pojave preopterećenja u mreži, operator distribucijskog sustava provodi potrebne mjere, u cilju sprječavanja poremećenog pogona mreže.
Članak 76.
U cilju sprečavanja nastanka poremećenog pogona ili uspostave normalnog pogona mreže, operator distribucijskog sustava može privremeno obustaviti ili ograničiti isporuku električne energije pojedinim korisnicima mreže u skladu s odredbama Općih uvjeta, ovih Mrežnih pravila i drugih važećih propisa kojima se uređuje privremeno ograničenje korištenja mreže.
4.1.3 Izvanredni pogon
Članak 77.
Izvanredni pogon mreže nastupa u slučaju:
– podfrekvencijskog rasterećenja,
– hitnog rasterećenja,
– kvara u prijenosnoj mreži, koji za posljedicu ima prekid napajanja mreže,
– više sile ili
– nedostatka električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Članak 78.
(1) Podfrekvencijsko rasterećenje elektroenergetskog sustava provodi se djelovanjem podfrekvencijske zaštite, u skladu s planom podfrekvencijskog rasterećenja propisanim općim aktom kojim se uređuje mrežna pravila prijenosnog sustava.
(2) U slučaju prorade podfrekvencijske zaštite, operator distribucijskog sustava, u dogovoru s operatorom prijenosnog sustava, ponovno uspostavlja isporuku električne energije u dijelovima mreže pogođenim djelovanjem podfrekvencijske zaštite.
Članak 79.
(1) Operator distribucijskog sustava provodi hitno rasterećenje prijenosnog sustava u stupnjevima, u skladu s dobivenim nalogom od strane operatora prijenosnog sustava.
(2) Operator distribucijskog sustava je obvezan izraditi plan provedbe hitnog rasterećenja mreže, u skladu s planom obrane od velikih poremećaja, kojeg donosi operator prijenosnog sustava.
(3) Plan provedbe hitnog rasterećenja obuhvaća:
– način aktiviranja plana obrane od velikog poremećaja,
– plan ograničenja potrošnje električne energije i hitnog rasterećenja distribucijskog sustava razrađen po distribucijskim područjima,
– međusobno izvještavanje i komunikacija s operatorom prijenosnog sustava te
– upućivanje na radne procedure.
Članak 80.
U slučaju kvarova u mreži, prouzročenih višom silom, operator distribucijskog sustava uspostavlja privremeno napajanje pogođenih dijelova mreže, u skladu s internom uputom za postupanje u izvanrednim stanjima mreže operatora distribucijskog sustava.
Članak 81.
U slučaju neočekivanog ili dugotrajnog manjka električne energije u elektroenergetskom sustavu, operator distribucijskog sustava obvezan je obustaviti ili ograničiti isporuku električne energije korisnicima mreže, u skladu s internom uputom za postupanje u slučaju manjka električne energije u elektroenergetskom sustavu operatora distribucijskog sustava, ovim Mrežnim pravilima i važećim propisima.
Članak 82.
U slučaju izvanrednog pogona mreže, operator distribucijskog sustava može korisnicima mreže privremeno obustaviti ili ograničiti isporuku električne energije, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila te odredbama Općih uvjeta i važećih propisa kojima se uređuje privremeno ograničenje korištenja mreže.
4.2 PLANIRANJE I VOĐENJE POGONA
Članak 83.
(1) Planiranje pogona mreže je postupak određivanja optimalnog pogona mreže, uzimajući u obzir pouzdanost napajanja i sigurnost mreže, gubitke električne energije, provedbu planova održavanja, revitalizacije, pojačanja i dogradnje mreže, osiguranje odgovarajućih zahtjeva zaštite od poremećaja i kvarova, priključenje novih korisnika mreže te ostalih čimbenika koji mogu imati utjecaj na pogon mreže.
(2) Planiranje pogona mreže iz stavka 1. ovog članka, operator distribucijskog sustava usklađuje s korisnicima mreže i operatorom prijenosnog sustava, uz osiguranje pouzdanog pogona mreže.
(3) Planirani prekidi napajanja provode se u skladu s odredbama Općih uvjeta kojima se uređuju planirani prekidni napajanja te odredbama ugovora o korištenju mreže.
Članak 84.
(1) Vođenjem pogona mreže osigurava se normalni pogon mreže i optimalno uklopno stanje mreže te sprječavanje nastanka poremećenog ili izvanrednog pogona mreže.
(2) Vođenje pogona mreže obuhvaća:
– izvođenje sklopnih operacija za potrebe pogona,
– upravljanje i nadzor rada jedinica mreže,
– regulaciju napona,
– planiranje potreba i angažiranje pomoćnih usluga,
– upravljanje tokovima snage,
– ispitivanje, nadzor i analizu djelovanja uređaja zaštite,
– koordinaciju radova održavanja jedinica mreže,
– obavješćivanje korisnika mreže, korisnika mjernih podataka i javnosti o prekidima napajanja,
– osiguravanje propisane kvalitete opskrbe električnom energijom,
– održavanje sustava daljinskog vođenja te
– poduzimanje svih drugih radnji, u cilju osiguranja normalnog pogona mreže.
Članak 85.
Vođenje pogona mreže provodi se putem centara vođenja, u skladu s ovim odredbama ovih Mrežnih pravila, važećim propisima te internim pravilima i uputama kojima se uređuje pogon mreže, uvažavajući načela razvidnog i nepristranog postupanja.
Članak 86.
U svrhu učinkovitog vođenja pogona mreže, operator prijenosnog sustava i korisnici mreže dužni su s operatorom distribucijskog sustava međusobno razmjenjivati raspoložive podatke, bitne za vođenje pogona mreže.
Članak 87.
Tehnički sustav vođenja operatora distribucijskog sustava, kao ključna infrastruktura za vođenje mreže, mora udovoljavati funkcionalnim i sigurnosnim standardima.
Članak 88.
(1) Vođenje pogona postrojenja i instalacije korisnika mreže može se urediti uputama za vođenje pogona kojima se uređuju odnosi na sučelju s mrežom, u skladu s Općim uvjetima i ovim Mrežnim pravilima.
(2) Uputama za vođenje pogona, koje su sastavni dio ugovora o korištenju mreže, uređuju se:
– razgraničenje nadležnosti i odgovornosti,
– ovlaštenje operatora distribucijskog sustava za davanje operativnih naloga,
– način postupanja kod planiranih i neplaniranih radova u mreži te postrojenju i instalaciji korisnika mreže,
– način izvođenja sklopnih operacija, za potrebe vođenja pogona i održavanja,
– način provođenja osnovnih mjera zaštite na radu,
– razmjena podataka putem sustava daljinskog vođenja,
– ovlaštenja i način pristupa u postrojenje,
– način međusobnog obavješćivanja te
– popis i kontakt odgovornih osoba operatora distribucijskog sustava i korisnika mreže.
4.2.1 Održavanje napona
Članak 89.
(1) Održavanje napona u mreži u propisanim granicama obveza je operatora distribucijskog sustava, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila i općeg akta kojim se uređuju mrežna pravila prijenosnog sustava.
(2) Operator distribucijskog sustava, u koordinaciji s operatorom prijenosnog sustava, određuje način regulacije napona na sučelju prijenosne i distribucijske mreže.
4.2.2 Upravljanje tarifama, javnom rasvjetom i potrošnjom
Članak 90.
(1) Operator distribucijskog sustava nadležan je za upravljanje tarifama, putem sustava daljinskog upravljanja tarifama.
(2) Operator distribucijskog sustava nadležan je za upravljanje javnom rasvjetom putem sustava daljinskog upravljanja, osim u slučaju kada jedinica lokalne samouprave upravlja javnom rasvjetom.
(3) Operator distribucijskog sustava nadležan je za upravljanje potrošnjom putem sustava daljinskog upravljanja.
4.3 POMOĆNE USLUGE
Članak 91.
(1) Pomoćne usluge koje korisnici mreže pružaju operatoru distribucijskog sustava su:
– regulacija napona i jalove snage, proizvodnjom ili potrošnjom jalove snage postrojenja i instalacije korisnika mreže,
– isporuka električne energije u otočnom pogonu te
– ostale pomoćne usluge, koje korisnici mreže mogu pružati operatoru distribucijskog sustava (smanjenje ili povećanje snage opterećenja ili proizvodnje, crni start i drugo).
(2) Pomoćne usluge koje korisnici mreže pružaju operatoru prijenosnog sustava su:
– rezerva snage za automatsku sekundarnu regulaciju,
– rezerva snage za tercijarnu regulaciju te
– ograničenje snage za potrebe rasterećenja elektroenergetskog sustava.
Članak 92.
(1) Operator distribucijskog sustava određuje vrstu, opseg, način i razdoblje pružanja pomoćnih usluga za distribucijsku mrežu.
(2) Operator distribucijskog sustava, utvrđuje mogućnosti i tehničke zahtjeve za pružanje pomoćnih usluga za distribucijsku mrežu, ovisno o vrsti i načinu pružanja pojedinačne pomoćne usluge.
Članak 93.
(1) Korisnik mreže može pružati pomoćne usluge operatoru distribucijskog sustava ili operatoru prijenosnog sustava, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila i važećih propisa kojima se uređuje pružanje pomoćnih usluga.
(2) Operator prijenosnog sustava je dužan ishoditi suglasnost operatora distribucijskog sustava u slučaju sklapanja ugovora o pružanju pomoćnih usluga s korisnikom mreže iz stavka 1.
(3) Operator distribucijskog sustava nadležan je za aktivaciju i/ili ograničenja vezano za pružanje pomoćnih usluga iz stavka 1. ovog članka, ovisno o vrsti i načinu pružanja pojedinačne pomoćne usluge.
(4) Operator distribucijskog sustava prati i nadzire pružanje pomoćne usluge, uključujući i povratni utjecaj na mrežu.
(5) Ako korisnik mreže tijekom pružanja pomoćne usluge ugrozi normalan pogon mreže, operator distribucijskog sustava ima pravo i dužnost poduzeti nužne mjere, odnosno ograničenje ili zabranu pružanja pomoćne usluge, uključujući i privremeno isključenje postrojenja i instalacije korisnika mreže.
Članak 94.
Ugovorom o pružanju pomoćnih usluga koji se sklapa između operatora sustava i korisnika mreže, utvrđuje se postupak i način osiguravanja pomoćnih usluga operatoru sustava, način obračuna korištenja pomoćnih usluga te trajanje ugovora, otkazni rok, jamstvo i drugo.
Članak 95.
(1) Operator distribucijskog sustava odabire pružatelja pomoćnih usluga na temelju tehničkih zahtjeva, uvjeta sigurnosti opskrbe električnom energijom i tržišnim načelima.
(2) Korisnici mreže, koji ugovore pružanje pomoćnih usluga, izvješćuju operatora distribucijskog sustava o stanju i raspoloživosti postrojenja kojima će se pružati pomoćna usluga.
4.4 ANALIZA POGONA I POGONSKIH DOGAĐAJA
Članak 96.
(1) Operator distribucijskog sustava analizira i prati značajke pogona mreže i pogonske događaje, u cilju unaprjeđenja pouzdanosti napajanja te sigurnosti pogona i razvoja mreže.
(2) U slučaju događaja u mreži koji je prouzročio izvanredni pogon mreže, operator distribucijskog sustava analizira uzroke i posljedice pogonskog događaja.
(3) Korisnik mreže dužan je dostaviti podatke za analizu pogonskog događaja iz stavka 2. ovog članka, na zahtjev operatora distribucijskog sustava.
5. KVALITETA NAPONA I POUZDANOST NAPAJANJA
Članak 97.
(1) Operator distribucijskog sustava prati kvalitetu napona i pouzdanost napajanja, u skladu s odredbama Uvjeta kvalitete opskrbe električnom energijom.
(2) Operator distribucijskog sustava prati kvalitetu opskrbe električnom energijom:
– mjerenjem kvalitete napona te
– praćenjem pouzdanosti napajanja u mreži.
5.1 KVALITETA NAPONA
Članak 98.
(1) Mjerenje kvalitete napona provodi se kontinuiranim i/ili povremenim mjerenjem kvalitete napona.
(2) Kontinuirana mjerenja kvalitete napona provode se u pojedinim dijelovima mreže radi godišnjih analiza kvalitete napona i praćenja trendova promjena kvalitete napona.
(3) Povremena mjerenja kvalitete napona, provode se na zahtjev ili pritužbu korisnika mreže na kvalitetu napona te u sklopu provedbe planiranih mjerenja, u skladu s Uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom.
(4) Prilikom mjerenja kvalitete napona primjenjuju se mjerne metode u skladu sa standardom HRN EN 61000-4-30.
(5) U svrhu indikativnog praćenja kvalitete napona u mreži, operator distribucijskog sustava koristi i druge izvore podataka, poput sustava daljinskog vođenja mreže (SCADA sustavi), sustava daljinskog očitanja brojila (AMR/AMI sustav), sustava zaštite i drugih mjernih sustava i uređaja.
Članak 99.
Operator distribucijskog sustava dužan je planirati razvoj i izgradnju mreže ovisno o rezultatima praćenja vrijednosti napona, na temelju kojih utvrđuje i kategorizira dijelove mreže koji se uvrštavaju u planove razvoja mreže, u skladu s Metodologijom planiranja.
Članak 100.
Odredbe o obvezama i odgovornostima operatora distribucijskog sustava vezane za kvalitetu napona primjenjuju se na sve korisnike mreže i odnose se na normalni pogon mreže, a ne primjenjuju se za vrijeme poremećenog ili izvanrednog pogona mreže.
5.2 POUZDANOST NAPAJANJA
Članak 101.
(1) Pouzdanost napajanja, kategorizacija prekida napajanja te način prikupljanja podataka i obveze izvještavanja, propisani su Uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom.
(2) Operator distribucijskog sustava dužan je planirati razvoj i izgradnju mreže ovisno o rezultatima praćenja pouzdanosti napajanja, na temelju kojih utvrđuje i kategorizira dijelove mreže koji se uvrštavaju u planove razvoja mreže, u skladu s Metodologijom planiranja.
6. ZAŠTITA OD POREMEĆAJA I KVAROVA
Članak 102.
(1) Operator distribucijskog sustava nadležan je i odgovoran za razvoj i djelovanje sustava zaštite od poremećaja i kvarova u mreži.
(2) Uspostava djelotvornog sustava zaštite od poremećaja i kvarova u mreži, provodi se u skladu s ovim Mrežnim pravilima i priznatim pravilima tehničke struke.
(3) Sustav zaštite od poremećaja i kvarova u mreži odnosi se na jedinice mreže i na sučelje mreže s postrojenjima i instalacijama korisnika mreže.
Članak 103.
(1) Operator distribucijskog sustava nadležan je u svakom dijelu mreže uspostaviti takav sustav zaštite s kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati ostvarenje temeljnih zadaća djelovanja zaštite.
(2) Temeljna zadaća zaštite očituje se u sposobnosti brzog i pouzdanog prepoznavanja poremećaja i kvara te isključenja jedinica mreže ili dijela mreže s kvarom, kako bi ih se zaštitilo od oštećenja, smanjile opasnosti za ljude, okoliš i prirodu te omogućio daljnji pogon mreže, koja nije obuhvaćena kvarom.
Članak 104.
(1) Operator distribucijskog sustava i operator prijenosnog sustava su nadležni i odgovorni uskladiti sustave i djelovanje zaštite na sučelju prijenosne i distribucijske mreže, u cilju osiguranja pouzdanog i selektivnog djelovanja sustava zaštita.
(2) Operator distribucijskog sustava dužan je osigurati učinkovito štićenje pogona i jedinica mreže od poremećaja i kvarova te učinkovito djelovanje sustava zaštite, uvažavajući kategoriju korisnika mreže i njihovu djelatnost.
Članak 105.
(1) Operator distribucijskog sustava nadležan je i odgovoran uspostaviti sustav zaštite u mreži i utvrditi zahtjeve prema zaštiti u postrojenjima i instalacijama korisnika mreže, koji će osigurati da poremećaji i kvarovi nastali u mreži ne uzrokuju poremećaje i kvarove u postrojenjima i instalacijama korisnika mreže, kao i obrnuto.
(2) Ovim Mrežnim pravilima određuju se minimalni zahtjevi za izbor značajki uređaja zaštite, način štićenja, podešenja i djelovanja zaštite te sustava za lokalnu i daljinsku dojavu pogonskih događaja, koji moraju biti ispunjeni u mreži te postrojenju i instalaciji korisnika mreže.
(3) Zahtjevi operatora distribucijskog sustava vezano za zaštitu mreže te postrojenja i instalacije korisnika mreže, trebaju uvažiti činjenicu da dijelovi mreže zajedno s postrojenjima i instalacijama korisnika mreže čine jednu funkcionalnu tehničku cjelinu.
(4) Sustav zaštite korisnika mreže mora ispuniti zahtjeve operatora distribucijskog sustava vezano za izbor značajki uređaja zaštite, te način štićenja, podešenja i djelovanja zaštite.
(5) U slučaju promjene zahtjeva iz stavka 4. ovog članka, korisnik mreže dužan je ishoditi suglasnost operatora distribucijskog sustava.
Članak 106.
(1) Korisnik mreže, odgovoran je za raspoloživost i pouzdan rad zaštite postrojenja i instalacije korisnika mreže (vlastita zaštita od poremećaja i kvarova, zaštita od električnog udara i slično).
(2) Korisnik mreže dužan je ugraditi uređaje zaštite, u skladu sa zahtjevima mjerodavnih propisa i tehničkim uvjetima koje je odredio operator distribucijskog sustava.
(3) Korisnik mreže mora posjedovati odgovarajuće dokaze o kvaliteti uređaja zaštite te njihovom ispitivanju i podešenju.
Članak 107.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je upoznati korisnika mreže o bitnim značajkama mogućih poremećaja i kvarova te o postojećem sustavu zaštite i njenom djelovanju, a osobito o utjecaju APUa ili automatike preklapanja u mreži.
(2) Radne karakteristike uređaja zaštite u postrojenju i instalaciji korisnika mreže te podešenje njihovog djelovanja, mora se izabrati prema zahtjevima i u koordinaciji s operatorom distribucijskog sustava, tako da djeluju selektivno u odnosu na ostale uređaje zaštite u mreži te postrojenjima i instalacijama drugih korisnika mreže.
(3) Operator distribucijskog sustava može izmijeniti tehničke uvjete koji se odnose na zaštitu postrojenja i instalaciju korisnika mreže, ako je to nužno zbog novih pogonskih okolnosti ili razvoja mreže.
(4) Operator distribucijskog sustava može od korisnika mreže zatražiti dokumentaciju o podešenjima zaštite, u svrhu osiguranja selektivnog djelovanja zaštitnih uređaja u postrojenju i instalaciji korisnika mreže sa zaštitnim uređajima u mreži.
6.1 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SUSTAV ZAŠTITE
Članak 108.
Djelovanje sustava zaštite, kroz podešenja radnih karakteristika i funkcija uređaja zaštite, zajedno sa sustavom za lokalnu i daljinsku dojavu pogonskih događaja i djelovanja zaštite, kako u mreži, tako i u postrojenju i instalaciji korisnika mreže, mora osigurati:
– pouzdano, selektivno i brzo isključenje kvara,
– zaštitu jedinica mreže, postrojenja i instalacije korisnika mreže pogođenih kvarom, od većeg ili trajnog oštećenja,
– ograničenje poremećaja i kvara bez međusobnog ugrožavanja mreže te postrojenja i instalacije korisnika mreže,
– rezervno djelovanje zaštite, kod zatajenja osnovne zaštite jedinice mreže pogođene kvarom,
– pouzdano i privremeno ograničenje stanja poremećenog pogona mreže ili jedinica mreže te
– odvajanje proizvodnih postrojenja od mreže u slučaju nastanka nedopuštenih uvjeta paralelnog pogona.
Članak 109.
(1) Operator distribucijskog sustava obvezan je razvijati i primjenjivati koncept sustava zaštite utemeljen na selektivnom djelovanju zaštite, što je obvezno polazište za razvoj mreže i priključenje novih korisnika mreže.
(2) Obavezno polazište za razvoj mreže i priključenje novih korisnika mreže je razvoj i primjena koncepta sustava zaštite utemeljenog na selektivnom djelovanju zaštite.
(3) Koncept primjene selektivnog sustava zaštite u mreži, podrazumijeva zaštitu s djelovanjem podređenim isključivo jedinici mreže koja je pod kvarom, kao štićenom objektu, a djelovanje nije povezano s pogonskim stanjem prijenosnog ili distribucijskog sustava.
(4) Zaštita na sučelju mreže i postrojenja i instalacije korisnika mreže, osim kriterija djelovanja podređenih štićenom objektu, mora djelovati i prema kriteriju zaštite od nedopuštenih uvjeta paralelnog pogona mreže i postrojenja i instalacije korisnika mreže.
(5) Odstupanje od selektivnog koncepta zaštite je prihvatljivo ako je tehnički opravdano ili se njime sprječava ili minimizira opasnost za ljude, okoliš i prirodu ili velika šteta na jedinicama mreže i instalaciji i postrojenju korisnika mreže.
Članak 110.
(1) Pored sustava osnovne zaštite u mreži, operator distribucijskog sustava po potrebi uspostavlja i sustav rezervne zaštite.
(2) Rezervnom zaštitom može se smatrati i zaštita jedinica mreže više razine, ako njezina zona štićenja obuhvaća cjelokupnu zonu štićenja zaštite kojoj je ona rezerva.
(3) Operator distribucijskog sustava utvrđuje kriterije za ocjenjivanje važnosti nekog postrojenja ili jedinice mreže u cilju definiranja sustava zaštite koji će pored uobičajenih rješenja sadržavati i dodatna rješenja u sustavu osnovnih i rezervnih zaštita, u korist pouzdanosti i sigurnosti štićenja jedinica mreže.
(4) Rad rezervne zaštite treba biti utemeljen prema planu selektivnog vremenskog stupnjevanja djelovanja ili, po potrebi, djelovanju sa smanjenom selektivnošću.
(5) Operator distribucijskog sustava može u mreži primjenjivati, a od korisnika mreže zahtijevati za njihova postrojenja i instalacije, rješenja sa rezervom ostalih dijelova sustava zaštite kao što je zaštita od zatajenja prekidača, napajanje nezavisnim pomoćnim naponom i slično.
Članak 111.
Razvoj i održavanje sustava zaštite u mreži, kao i na sučelju mreže s postrojenjima i instalacijama korisnika mreže, usklađuje se s važećim normama, preporukama i propisima te novim tehnologijama.
6.1.1 Uređaji i oprema
Članak 112.
Operator distribucijskog sustava korisniku mreže postavlja tehnički opravdane zahtjeve za sustav zaštite, na sučelju mreže s postrojenjem i instalacijom korisnika mreže.
6.1.2 APU
Članak 113.
Kao podrška kvaliteti opskrbe električnom energijom, primjenjuje se APU vodova SN, nakon isključenja prekidača potaknutog od strane zaštite.
Članak 114.
(1) U slučaju priključenja proizvodnog postrojenja, operator distribucijskog sustava dužan je analizirati primjenu APU-a radijalnog voda ili dijela mreže koji se napaja preko više vodova (koji nisu uzamčeni), u cilju sprečavanja ponovnog uklopa bez uvjeta sinkronizma.
(2) Proizvođač je dužan poduzeti sve zahtijevane mjere za odvajanje svog proizvodnog postrojenja u ciklusu APU-a, na način koji u svojem zahtjevu postavi operator distribucijskog sustava, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila i tehničkim zahtjevima za priključenje i pogon proizvodnog postrojenja.
6.2 FUNKCIJE SUSTAVA ZAŠTITE
Članak 115.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je uspostaviti sustav zaštite kojim se trajno nadzire karakteristične električne i neelektrične veličine pogona štićenih jedinica mreže, tako da kod nastupa bilo koje vrste kvara, poremećaja ili opasnog pogonskog stanja dođe do selektivne prorade mjerodavne zaštite i djelovanja u smislu određene zadaće.
(2) Operator distribucijskog sustava odgovoran je za utvrđivanje zahtjeva vezano za zaštitu postrojenja novih korisnika mreže, za primjenu onih vrsta zaštite i zaštitnih funkcija koje neće narušiti usklađenost cjelokupnog sustava zaštite mreže.
Članak 116.
(1) Operator distribucijskog sustava utvrđuje parametre podešenja zaštite za štićene jedinice mreže, pomoću kojih se definira plan stupnjevanja djelovanja zaštite za određeni dio mreže.
(2) Operator distribucijskog sustava dužan je izraditi plan podešenja zaštitnih uređaja za određeni dio mreže.
Članak 117.
(1) Pravila podešenja zaštitnih funkcija su obvezna za primjenu na sučelju između mreže te postrojenja i instalacija korisnika mreže, a podešenje zaštite unutar postrojenja i instalacije korisnika mreže mora biti dio cjelovitog plana stupnjevanja djelovanja zaštite.
(2) Korisnik mreže je obavezan podesiti zaštitu svog postrojenja i instalacije, u dijelu gdje nastali kvarovi mogu ugroziti mrežu i/ili postrojenja ostalih korisnika mreže, u skladu sa zahtjevima operatora distribucijskog sustava.
(3) Korisnik mreže dužan je operatoru distribucijskog sustava dostaviti plan podešenja zaštite određenog dijela postrojenja korisnika mreže, kao i zapisnike o provedenom ispitivanju, te zatražiti potvrdu valjanosti izabranih podešenja, prije prvog stavljanja postrojenja pod napon iz mreže.
6.3 ZAŠTITA KOD PARALELNOG POGONA ELEKTRANE S MREŽOM
Članak 118.
Zahtjevi operatora distribucijskog sustava za zaštitu mreže i proizvodnog postrojenja moraju uvažavati činjenicu da su proizvodno postrojenje i mreža u paralelnom i otočnom pogonu jedna funkcionalna tehnička cjelina, a odredbe o zaštiti u ovim Mrežnim pravilima odnose se na zaštitu od nedopuštenih uvjeta paralelnog pogona mreže s proizvodnim postrojenjem.
Članak 119.
(1) Sustav zaštite od poremećaja i kvarova u paralelnom pogonu mreže i proizvodnog postrojenja čine sljedeće vrste zaštite:
– zaštita od nedopuštenog paralelnog pogona mreže i proizvodnog postrojenja,
– zaštita mreže od utjecaja proizvodnog postrojenja,
– zaštita proizvodnog postrojenja od utjecaja mreže te
– zaštita proizvodnih jedinica.
(2) Izborom mjernih veličina za uzbudu funkcija uređaja zaštite, zajedno sa sustavom za lokalnu i daljinsku dojavu događaja, zaštita u okolini sučelja proizvodnog postrojenja s mrežom, mora biti projektirana i izvedena tako da omogućuje:
– odvajanje proizvodnog postrojenja od mreže, kod nedopuštenog paralelnog pogona,
– pouzdano, selektivno i brzo isključenje dijela mreže ili proizvodnog postrojenja u kvaru,
– sprječavanje svake mogućnosti međusobne ugroze mreže i proizvodnog postrojenja,
– zaštitu postrojenja i instalacija drugih korisnika mreže od poremećenog rada proizvodnog postrojenja te
– podršku kvaliteti napona i pouzdanosti napajanja.
(3) Proizvođač je odgovoran za izbor sustava zaštite proizvodnog postrojenja (jamstvo vlastite zaštite), a podešenje djelovanja zaštite mora biti usuglašeno s operatorom distribucijskog sustava, kako prije puštanja u pogon tako i tijekom pogona te prilikom svake promjene utjecajnih čimbenika.
Članak 120.
(1) Operator distribucijskog sustava određuje minimalne tehničke zahtjeve, s obzirom na izbor mjernih veličina uzbude zaštite, podešenje radnih karakteristika i funkcija uređaja zaštite, kada se radi o zaštiti na sučelju proizvodnog postrojenja s mrežom.
(2) Proizvođač, u okviru svoje odgovornosti, u skladu s potrebama i njegovim procjenama, može nadograditi minimalne tehničke zahtjeve iz stavka 1. ovog članka, nakon usuglašavanja s operatorom distribucijskog sustava.
(3) Nadogradnja sustava zaštite iz stavka 2. ovog članka ni u kojem smislu ne smije remetiti postavljeni sustav zaštite od poremećaja i kvarova utvrđen od strane operatora distribucijskog sustava.
(4) Pri utvrđivanju značajki sustava zaštite, osnovni cilj je postizanje što više razine kvalitete opskrbe električnom energijom.
Članak 121.
(1) Operator distribucijskog sustava, u skladu s odredbama iz poglavlja 2. ovih Mrežnih pravila propisuje uvjete dopuštenog paralelnog pogona koji trebaju postojati na mjestu sučelja proizvodnog postrojenja s mrežom.
(2) Nedopušteni uvjeti paralelnog pogona na sučelju proizvodnog postrojenja i mreže, s gledišta djelovanja zaštite, mogu biti uzrokovani:
– poremećajima u radu elektroenergetskog sustava,
– poremećajima s porijeklom u neposredno nadređenoj mreži ili širem dijelu distribucijske mreže,
– kvarovima u neposredno nadređenoj mreži ili širem dijelu mreže te
– poremećajem ili kvarom u proizvodnom postrojenju.
(3) Zaštita, čijim djelovanjem proizvodno postrojenje kod nedopuštenih uvjeta prelazi iz paralelnog pogona s mrežom, ili iz otočnog pogona s dijelom mreže, u neko drugo pogonsko stanje, naziva se zaštita za odvajanje.
(4) Sustav zaštite za odvajanje treba štititi proizvodno postrojenje i druge korisnike mreže kod poremećaja i kvarova, a koja imaju obilježja nedopustivih promjena napona i frekvencije, kao i stvoriti preduvjete za uspješnu upotrebu APU-a kod prolaznih kvarova te automatike preklapanja u mreži.
(5) Zaštita za odvajanje mora na učinkovit način utvrditi nastanak otočnog pogona proizvodnog postrojenja s dijelom mreže i u slučaju postojanja nedopuštenih značajki tog pogona odvojiti proizvodno postrojenje od mreže.
Članak 122.
(1) Osnovne funkcije zaštite za odvajanje temelje se na nadzoru bitnih uvjeta paralelnog pogona mreže i proizvodnog postrojenja, a koji minimalno podrazumijevaju nadzor vrijednosti napona i frekvencije napona unutar dopuštenih granica.
(2) Kod izbora mjernih veličina uzbude, radnih karakteristika i funkcija zaštite te podešenja djelovanja zaštite za odvajanje, operator distribucijskog sustava treba, pored osnovnog pristupa, uvažiti tehničke i pogonske karakteristike proizvodnih jedinica kao i značajke primarnog energenta kod različitih vrsta proizvodnih postrojenja.
(3) Tehničkim uvjetima paralelnog pogona proizvodnog postrojenja s mrežom, operator distribucijskog sustava može dozvoliti proizvodnom postrojenju aktivnu ulogu u potpori održanja napona i frekvencije mreže, čemu se u takvom pogonu moraju prilagoditi i uvjeti zaštite za odvajanje.
(4) Operator distribucijskog sustava za potrebe izbora načina štićenja, postavljanja vrijednosti mjerila uzbude i djelovanja zaštite za odvajanje i zaštite mreže, mora raspolagati sljedećim podacima vezanim za zaštitu proizvodnog postrojenja:
– pregledni plan postrojenja elektrane s jednopolnom shemom i nazivnim podacima proizvodnih jedinica,
– opis sustava zaštite elektrane s točnim navodima o funkciji svake zaštite, područjem za postavljanje vrijednosti pobude i preporukom proizvođača štićene proizvodne jedinice za podešenje zaštite,
– plan podešenja uzbude i djelovanja zaštite proizvodnih jedinica,
– opis vrste pogona i značajke pogonskog stroja proizvodne jedinice, s gledišta rada u normalnim i poremećenim uvjetima u proizvodnom postrojenju ili mreži,
– podaci o proizvodnoj jedinici ili pretvaraču, kao i o pogonskim uvjetima za njihovo priključenje na mrežu te
– druge podatke kojima proizvođač raspolaže, koji su od važnosti za djelovanje zaštite za odvajanje.
Članak 123.
(1) Odvajanje proizvodnog postrojenja od mreže izvodi se međusobno usklađenim vremenskim djelovanjem zaštite za odvajanje na prekidač za odvajanje proizvodnog postrojenja od mreže i djelovanjem zaštite za odvajanje proizvodne jedinice.
(2) Temeljne utjecajne veličine pogona proizvodnog postrojenja s mrežom od bitne važnosti za utvrđivanje zahtjeva operatora distribucijskog sustava prema sadržaju, podešenju i djelovanju zaštite za odvajanje u mreži su:
– tehnički podaci o proizvodnom postrojenju i način priključenja na mrežu,
– zahtjevi za prolazak kroz stanje kvara u mreži,
– značajke sustava APU-a u mreži,
– shema proizvodnog postrojenja te
– sposobnost elektrane za otočni pogon.
(3) Kod proizvodnog postrojenja s predviđenim izoliranim pogonom, zaštita za odvajanje djeluje na glavni prekidač korisnika mreže.
(4) U slučaju dopuštenog otočnog pogona proizvodnog postrojenja s dijelom mreže, ovisno o potrebi za osiguranjem stabilnog otočnog pogona, sadržaj zaštite za odvajanje može biti dopunjen s dodatnim funkcijama zaštite.
(5) Sve zaštite koje ostvaruju funkciju odvajanja proizvodnog postrojenja iz nedopuštenog paralelnog pogona s mrežom ili otočnog pogona proizvodnog postrojenja s dijelom mreže, trebaju potaknuti isključenje prekidačem za odvajanje ili nekom drugom rastavnom napravom tako da se proizvodno postrojenje ili samo neispravna jedinica proizvodnog postrojenja u potpunosti odvoji od mreže.
Članak 124.
(1) Sustav zaštite za odvajanje čine uređaji koji podržavaju izabrane funkcije zaštite, a ugrađuju se:
– na mjestu sučelja proizvodnog postrojenja s mrežom, kada se radi o nadređenoj zaštiti za odvajanje,
– na mjestu proizvodne jedinice, kada se radi o generatorskoj zaštiti za odvajanje te
– na mjestu glavnog prekidača kada se radi o zaštiti za odvajanje proizvodnog postrojenja.
(2) Operator distribucijskog sustava utvrđuje zahtjeve na sadržaj i broj zaštitnih funkcija implementiranih u zaštitu za odvajanje, a osnovne funkcije su:
– nadnaponska zaštita,
– podnaponska zaštita,
– nadfrekvencijska zaštita te
– podfrekvencijska zaštita.
(3) Sadržaj funkcija sustava zaštite iz stavka 2. ovog članka je temeljni sadržaj, a operator distribucijskog sustava ga potvrđuje ili po potrebi mijenja u slučaju posebnih pogonskih uvjeta na sučelju proizvodnog postrojenja s mrežom.
Članak 125.
(1) Kod proizvodnog postrojenja priključenog na niskonaponsku mrežu, zaštita za odvajanje može djelovati kao nadređena zaštita ili zaštita za odvajanje generatora ili izmjenjivača, a u skladu s ovim uvjetima zastupljena je inačica ovisno o najvećoj prividnoj priključnoj snazi Sp proizvodnog postrojenja i to:
– za Sp ≤ 50 kVA, zaštita za odvajanje je objedinjena sa zaštitom generatora ili izmjenjivača,
– za Sp > 50 kVA, zaštita za odvajanje je odvojena od zaštite generatora ili izmjenjivača.
(2) Nadređena zaštita za odvajanje djeluje na prekidač za odvajanje koji se nalazi na sučelju proizvodnog postrojenja s mrežom, a zaštita za odvajanje koja je objedinjena sa zaštitom generatora djeluje na prekidač generatora ili izmjenjivača.
6.4 PUŠTANJE U RAD I ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE
Članak 126.
Ispitivanje sustava zaštite i pojedinih uređaja zaštite, prije puštanja u pogon i tijekom korištenja mreže, provodi operator distribucijskog sustava uvažavajući vrste, namjene i tehnološke izvedbe uređaja zaštite, kao i značajke štićenih jedinica mreže, u skladu s važećim propisima, normama, preporukama i dobrom praksom.
Članak 127.
(1) Korisnik mreže dužan je kod prvog puštanja u pogon ispitati dijelove sustava zaštite, kao i sustav zaštite kao cjelinu, a za svako ispitivanje voditi ispitni protokol koji postaje sastavni dio dokumentacije postrojenja.
(2) Korisnik mreže dužan je nakon prvog puštanja u pogon, ispitivati funkcionalnost svog zaštitnog sustava i pojedinačnih čimbenika zaštite, u skladu s važećim propisima i normama.
(3) Operator distribucijskog sustava ima pravo zahtijevati, a korisnik mreže je dužan dokazati, redovitost i mjerodavnost provedbe propisanih ispitivanja, valjanost stanja te zahtijevane funkcionalnosti djelovanja zaštite.
(4) Svaku promjenu bilo koje značajke sustava zaštite koju je utvrdio operator distribucijskog sustava, korisnik mreže dužan je prijaviti, a operator distribucijskog sustava dužan je potvrditi ili osporiti prihvatljivost promjene.
(5) Na zahtjev operatora distribucijskog sustava, korisnik mreže dužan je omogućiti nazočnost operatora distribucijskog sustava na ispitivanju zaštitnih uređaja korisnika mreže.
Članak 128.
(1) Korisnik mreže s priključenim proizvodnim postrojenjem obvezan je ispitivati sustav zaštite generatora i zaštite za odvajanje u proizvodnom postrojenju, u skladu s važećim propisima i normama, uputama proizvođača postrojenja te iznimno na zahtjev operatora distribucijskog sustava, a ispitne protokole dostaviti operatoru distribucijskog sustava.
(2) U slučaju potrebe za promjenom funkcionalnog stanja zaštite generatora i zaštite za odvajanje, korisnik mreže obvezan je odmah obavijestiti operatora distribucijskog sustava, a operator distribucijskog sustava obvezan je potvrditi ili osporiti prihvatljivost promjene.
7. MJERNA PRAVILA
Članak 129.
(1) Ovim Mrežnim pravilima određuju se minimalni zahtjevi za mjerenje potrošnje i proizvodnje električne energije, prikupljanje, obradu, pohranu i razmjenu izmjerenih parametara električne energije na obračunskim mjernim mjestima u mreži.
(2) Ova Mrežna pravila opisuju minimalne zahtjeve operatora distribucijskog sustava prema:
– tehničkim karakteristikama mjernih uređaja i mjerne opreme, komunikacijskih i računalnih uređaja, sustava i aplikacija za rad s mjernim uređajima i mjernim podacima,
– poslovnim procesima ugradnje, korištenja, održavanja, ovjere i kontrole mjernih uređaja te opreme, komunikacijskih i računalnih uređaja, sustava i aplikacija za rad s mjernim uređajima i mjernim podacima te
– poslovnim procesima prikupljanja, kontrole, procjene, obrade, izračuna, potvrđivanja, slanja i omogućavanja pristupa mjernim podacima.
(3) Ovim Mrežnim pravilima određuju se:
– značajke mjerne opreme na obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže, funkcionalni zahtjevi, razred točnosti mjernih uređaja i način mjerenja električne energije u distribucijskom sustavu,
– način preuzimanja, ugradnje, ispitivanja i održavanja mjerne opreme,
– način prikupljanja mjernih i ostalih podataka na mjernom mjestu,
– način obrade, dostupnosti i dostave mjernih i drugih podataka o mjernim mjestima korisnicima podataka, kao i grupiranje i arhiviranje podatka,
– obveze operatora distribucijskog sustava za utvrđivanje tipskih tehničkih rješenja za mrežu i priključke, uključujući obračunska mjerna mjesta,
– odgovornost operatora distribucijskog sustava, korisnika mreže i korisnika mjernih podataka,
– odgovornost operatora distribucijskog sustava za utvrđivanje tehničkih zahtjeva naprednih brojila te
– odgovornost operatora distribucijskog sustava za utvrđivanje tehničkih zahtjeva sustava za umrežavanje naprednih brojila.
Članak 130.
(1) Operator distribucijskog sustava nadležan je i odgovoran za:
– utvrđivanje tipskih tehničkih rješenja za obračunska mjerna mjesta,
– definiranje svojstva mjerne opreme na obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže,
– definiranje značajki mjerne opreme ili normi koje treba zadovoljiti mjerna oprema radi omogućavanja upravljanja potrošnjom te vremenskog prepoznavanja strukture potrošnje električne energije te
– definiranje svojstava mjerne opreme ili normi koje mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže mora zadovoljiti, definiranje funkcionalnih zahtjeva, razreda točnosti mjernih uređaja i načina mjerenja električne energije.
(2) Korisnici mjernih podataka dužni su:
– uspostaviti sustav razmjene podataka prema tehničkim zahtjevima i definiranim formatima datoteka operatora distribucijskog sustava,
– na zahtjev operatora distribucijskog sustava dostaviti sve podatke i ovlaštenja potrebna za jasno definiranje skupa mjernih i/ili matičnih podataka na koje korisnik podataka ima pravo zaprimanja i/ili pristupa te ugovoreni rok trajanja ovog prava,
– bez odgađanja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o promjeni podataka ili ovlaštenja na osnovi kojih je korisnik mjernih podataka ostvario pravo zaprimanja i/ili pristupa mjernim i matičnim podacima,
– voditi brigu za sigurnost, pogon i tehničku ispravnost svojih sustava za razmjenu podataka,
– poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili sustavi razmjene podataka od mogućih komunikacijskih smetnji i neovlaštenog pristupa komunikacijskom kanalu i podacima,
– bez odlaganja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o uočenoj neispravnosti opreme za razmjenu podataka ili sumnje u ispravan rad opreme za razmjenu podataka,
– bez odlaganja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o uočenom oštećenju datoteka za razmjenu podataka ili uočenoj prisutnosti računalnih virusa,
– obavijestiti operatora distribucijskog sustava o svim promjenama na svojim sustavima za razmjenu podataka koje mogu imati utjecaja na sigurnu razmjenu te
– čuvati tajnost i paziti na sigurnost mjernih i matičnih podataka dobivenih od operatora distribucijskog sustava.
7.1 MJERNA MJESTA
7.1.1 Tehnički uvjeti za obračunska mjerna mjesta
Članak 131.
Operator distribucijskog sustava nadležan je i odgovoran za donošenje Tehničkih uvjeta za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži, kojima se utvrđuju:
– tipske sheme obračunskih mjernih mjesta u mreži,
– sastav i značajke mjerne i pomoćne opreme za obračunska mjerna mjesta,
– granice priključne snage za poluizravno i izravno mjerenje,
– funkcionalni zahtjevi, svojstva i norme kojima mora udovoljiti mjerna oprema, kao i cjelokupna izvedba i smještaj obračunskog mjernog mjesta,
– postavke mjernih i komunikacijskih uređaja na obračunskom mjernom mjestu, osnovni procesi nabave, zaprimanja, ugradnje, korištenja, održavanja, ovjere, kontrole i rashoda mjernih uređaja,
– potrebna ispitivanja i provjere pri puštanju u rad i tijekom korištenja obračunskog mjernog mjesta,
– minimalan sadržaj i oblik dokumentacije obračunskog mjernog mjesta te
– popis važećih normi, propisa, pravilnika, uvjeta i preporuka kojima su postavljeni zahtjevi za mjernu opremu i cjelokupno obračunsko mjerno mjesto, koji se po potrebi ažurira i usklađuje.
7.1.2 Obračunsko mjerno mjesto
Članak 132.
(1) Pored mjerenja parametara električne energije, ovisno o opremljenosti, na obračunskom mjernom mjestu može se mjeriti i vrijeme za potrebe obračuna, pratiti i pohranjivati i ostale parametre te uvjete rada mjerne opreme.
(2) Računalna i pripadna komunikacijska oprema koja se koristi za prikupljanje mjernih podataka te vremensku sinkronizaciju opreme obračunskih mjernih mjesta čini jedinstvenu tehnološku cjelinu s opremom obračunskih mjernih mjesta.
7.1.3 Identifikacijska oznaka obračunskog mjernog mjesta
Članak 133.
Operator distribucijskog sustava određuje jednoznačnu, nepromjenjivu, numeričku identifikacijsku oznaku obračunskog mjernog mjesta (kôd, šifra).
7.2 MJERNA OPREMA
Članak 134.
(1) Sastav i značajke mjerne opreme na obračunskom mjernom mjestu određuje operator distribucijskog sustava u Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži, u skladu s ovim Mrežnim pravilima te drugim propisima i normama.
(2) Mjerna oprema mora biti smještana tako da smještaj udovoljava sljedećim uvjetima:
– nesmetan pristup i očitanje mjernih veličina korisniku mreže i ovlaštenim osobama operatora distribucijskog sustava,
– nesmetan pristup ovlaštenim osobama operatora distribucijskog sustava za ispitivanje, podešavanje, održavanje, popravak i zamjenu mjerne opreme te
– zaštitu od neodgovarajućih uvjeta radne okoline.
(3) Operator distribucijskog sustava dužan je voditi brigu o dokumentaciji obračunskog mjernog mjesta.
(4) Nabava, ugradnja, korištenje, zamjena, održavanje, ovjera i rashod mjerne opreme, provode se u skladu s Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži, ovim Mrežnim pravilima te važećim propisima i normama.
(5) Operator distribucijskog sustava može, o svom trošku i za svoje potrebe, ugraditi mjernu opremu s većim brojem funkcija i/ili boljim značajkama u odnosu na tipsku mjernu opremu.
Članak 135.
Mjerna oprema na obračunskom mjernom mjestu sastoji se od odgovarajuće kombinacije mjerila i ostale mjerne opreme.
Članak 136.
(1) Mjerila podliježu mjeriteljskom nadzoru koji se obavlja odobravanjem tipa mjerila i prvom, redovnom i izvanrednom ovjerom te izvanrednim ispitivanjem.
(2) U mjerila spadaju:
– brojila električne energije,
– strujni mjerni transformatori te
– naponski mjerni transformatori.
Članak 137.
U ostalu mjernu opremu spadaju:
– mjerni i spojni vodovi,
– priključno-mjerna kutija,
– uređaj za upravljanje tarifama,
– uređaj za daljinsko uključenje i isključenje,
– osigurači,
– komunikacijski uređaj,
– komunikacijski vodovi te
– uređaj prenaponske zaštite.
7.2.1 Brojila električne energije
Članak 138.
(1) Na obračunskom mjernom mjestu dopušteno je koristiti samo brojilo električne energije koje ima tipno odobrenje i važeću ovjeru.
(2) Detaljne tehničke značajke brojila i funkcije koje podržavaju utvrđene su Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u mreži, u skladu s kategorijama korisnika mreže, karakterom potrošnje i/ili proizvodnje električne energije i tehničkim zahtjevima mreže.
(3) Napredna brojila zajedno sa sustavom za umrežavanje čine naprednu mjernu infrastrukturu, kao sastavni dio napredne mreže.
7.2.2 Strujni mjerni transformatori
Članak 139.
(1) Na obračunskom mjernom mjestu dopušteno je koristiti strujne mjerne transformatore koji imaju tipno odobrenje i važeću ovjeru.
(2) Strujni mjerni transformatori su neprespojivi ili primarno prespojivi.
(3) Sekundarna nazivna struja strujnog mjernog transformatora je 5 A.
(4) Razred točnosti obračunske mjerne jezgre strujnih mjernih transformatora mora biti 0,5S ili bolji.
(5) Faktor sigurnosti mjernih jezgri strujnih mjernih transformatora mora biti jednak 10 ili 5.
(6) Tereti strujnih mjernih transformatora na obračunskom mjernom mjestu moraju biti u propisanim granicama.
(7) Ako su na strujne mjerne transformatore priključeni dodatni uređaji (ampermetri, vatmetri i drugo), obvezno je ugraditi strujne mjerne transformatore s više mjernih jezgri, pri čemu se jedna jezgra koristi samo za mjerenje obračunskih mjernih veličina, a ostale jezgre za dodatne uređaje.
(8) Pristup strujnim mjernim transformatorima koji su u funkciji obračunskog mjerenja mora biti zaštićen od mogućnosti zloporabe.
Članak 140.
Ukoliko postoji nerazmjer u priključnoj snazi za smjer energije predaje (proizvođač) i smjer preuzimanja (krajnji kupac) tako da su kod smjera preuzimanja strujni mjerni transformatori ispod mjernog opsega, potrebno je u ugovoru o korištenju mreže ugovoriti način obračuna.
7.2.3 Naponski mjerni transformatori
Članak 141.
(1) Na obračunskom mjernom mjestu dopušteno je koristiti samo naponske mjerne transformatore koji imaju tipno odobrenje i važeću ovjeru.
(2) Na naponske mjerne transformatore smiju se spojiti samo uređaji koji služe za mjerenje obračunskih veličina.
(3) Razred točnosti mjernih namota naponskih mjernih transformatora mora biti 0,5 ili bolji.
(4) Primarni nazivni napon naponskog mjernog transformatora mora odgovarati nazivnom faznom naponu mreže, a sekundarni nazivni napon mora biti
(5) Faktor snage priključenog sekundarnog tereta naponskog mjernog transformatora ne smije biti manji od 0,8.
(6) Pristup mjernim transformatorima i priključnicama sekundarnih namota mora biti zaštićen od zloporabe.
7.2.4 Mjerni i spojni vodovi te priključno-mjerna kutija
Članak 142.
(1) Kod mjernih mjesta u poluizravnom ili neizravnom spoju svaki strujni krug brojila mora biti priključen na pripadajući namotaj strujnog transformatora s dva vodiča.
(2) Kod mjernih mjesta u neizravnom spoju mjerni naponski vod mora biti izveden kao posebni vod između naponskih transformatora i brojila, odnosno priključnih stezaljki, a na tom vodu ne smiju biti priključeni drugi mjerni ili zaštitni uređaji, osim osigurača naponskog voda.
(3) Dopušteni pad napona na mjernim vodovima naponskih mjernih grana ne smije prelaziti 0,05% nazivnog sekundarnog napona.
(4) Mjerni i spojni vodovi te priključno-mjerna kutija za svako pojedinačno obračunsko mjerno mjesto dimenzioniraju se u skladu s Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži.
7.2.5 Uređaj za upravljanje tarifama
Članak 143.
(1) U uređaje za upravljanje tarifama spadaju uklopni satovi i prijemnici mrežnog tonfrekvencijskog upravljanja (u daljnjem tekstu: MTU).
(2) Izlaznim kontaktom uređaja za upravljanje tarifama brojila ne smije se upravljati drugim uređajima osim iznimno preko pomoćnog releja, koji mora biti zaštićen plombom operatora distribucijskog sustava, osim ako ti izlazi nisu potrebni operatoru distribucijskog sustava i ako se o tome postigne dogovor s korisnikom mreže.
Članak 144.
(1) Nazivni napon prijemnika MTU-a mora odgovarati nazivnom naponu brojila uz koje se ugrađuje.
(2) Upravljačka frekvencija i ostale značajke MTU sustava definiraju se Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži.
7.2.6 Sklopni uređaj za privremenu obustavu i ponovnu uspostavu isporuke električne energije
Članak 145.
(1) Sklopni uređaj za privremenu obustavu isporuke električne energije i ponovnu uspostavu isporuke električne energije (u daljnjem tekstu: sklopni uređaj) je izvršna jedinica mreže kojim upravlja brojilo ili MTU.
(2) Funkcija sklopnog uređaja može biti:
– daljinsko i/ili lokalno isključenje i/ili uključenje postrojenja i instalacije korisnika mreže,
– ograničavanje strujnog opterećenja,
– ograničavanje razlike opterećenosti pojedinih faza,
– ograničavanje srednje i/ili vršne radne snage te
– upravljanje potrošnjom korisnika mreže.
(3) Operator distribucijskog sustava dužan je plombirati sklopni uređaj.
7.2.7 Osigurači
Članak 146.
(1) Osigurač je zaštitni uređaj koji iz sigurnosnih razloga ograničava struju i štiti strujni krug od preopterećenja, odnosno od kratkog spoja.
(2) Osiguračima se štite mjerni i ostali uređaji obračunskog mjernog mjesta.
(3) Glavni osigurači priključka služe za zaštitu priključka od preopterećenja i kratkog spoja, kao i za isključenje postrojenja i instalacije korisnika mreže.
(4) Ograničavalo strujnog opterećenja (limitator) je osigurač koji ograničava kupcu strujno opterećenje do razine priključne snage iz elektroenergetske suglasnosti.
7.2.8 Komunikacijski uređaj
Članak 147.
(1) Komunikacijski uređaj (u daljnjem tekst: komunikator) služi za jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju te daljinski prijenos mjernih i kontrolnih veličina kao i signala za upravljanje putem različitih komunikacijskih kanala.
(2) Komunikator može imati i dodatne funkcije:
– ugrađeni sklop za vođenje točnog vremena i mogućnost daljinske sinkronizacije,
– mogućnost prikupljanja i/ili pohranjivanja mjernih i kontrolnih podataka (koncentrator),
– mogućnost lokalnog i daljinskog parametriranja brojila,
– spremnik vlastitih alarma i alarma prikupljenih izravnom komunikacijom s brojilima te
– standardna sučelja za daljinsku i lokalnu komunikaciju.
7.2.9 Uređaji prenaponske zaštite
Članak 148.
(1) Uređaji prenaponske zaštite štite mjerne i komunikacijske uređaje od pogonskih i atmosferskih prenapona.
(2) Uređaji prenaponske zaštite mogu biti sastavni dio mjernih i komunikacijskih uređaja i/ili zasebni uređaji.
7.2.10 Plombiranje mjerne opreme
Članak 149.
(1) Operator distribucijskog sustava može za sprečavanje odvajanja, pomicanja ili mijenjanja sastavnih dijelova ili sklopova mjerila ili sprječavanja utjecaja na ispravan rad mjerila i mjerne opreme zaštititi mjerila i mjernu opremu postavljanjem sigurnosnih plombi.
(2) Sigurnosnom plombom moraju biti zaštićena (plombirana) brojila, uređaji za upravljanje tarifama, osigurači, priključne stezaljke i druga oprema kod korisnika mreže preko kojih se može utjecati na mjerenje i/ili obračun električne energije i/ili snage.
(3) Operator distribucijskog sustava dužan je plombirati i/ili zaključati mjerne ormare.
(4) Sigurnosna plomba mora biti postavljena na način da se onemogući utjecaj na mjerenje i/ili obračun električne energije i/ili snage bez oštećenja plombe.
(5) Plombe postavljaju ovlaštene osobe operatora distribucijskog sustava.
(6) Datum i mjesta plombiranja te serijski brojevi sigurnosnih plombi moraju biti zabilježeni u službenom dokumentu i evidenciji operatora distribucijskog sustava.
7.2.11 Kontrola obračunskih mjernih mjesta
Članak 150.
(1) Kontrola obračunskih mjernih mjesta provodi se u skladu s Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži.
(2) Nakon izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih obračunskih mjernih mjesta, a prije puštanja u pogon obračunskog mjernog mjesta, provodi se detaljno ispitivanje mjerila i ostale mjerne opreme te usklađenost s tehničkom dokumentacijom.
(3) Kontrola rada obračunskog mjernog mjesta na zahtjev korisnika mreže ili korisnika mjernih podataka provodi se u skladu s Općim uvjetima.
(4) Operator distribucijskog sustava provodi, po potrebi, izvanrednu kontrolu obračunskog mjernog mjesta.
7.3 STANDARDNE MJERNE ZNAČAJKE MJERILA
Članak 151.
(1) Na obračunskim mjernim mjestima kupaca električne energije s priključkom na niskom naponu, priključne snage do uključivo 20 kW brojila moraju imati najmanje sljedeće standardne mjerne značajke: izravno mjerenje radne energije i snage razreda točnosti A ili B.
(2) Na obračunskim mjernim mjestima proizvođača električne energije i kupaca s vlastitom proizvodnjom, s priključkom na niskom naponu, priključne snage do uključivo 20 kW mjerila moraju imati najmanje sljedeće standardne mjerne značajke:
– brojila za izravno mjerenje radne energije i snage u dva smjera,
– brojila za mjerenje jalove energije u četiri kvadranta,
– razred točnosti brojila za mjerenje radne energije B ,
– razred točnosti brojila za mjerenje jalove energije 3,
– mjerenje i pohranjivanje krivulje opterećenja te
– prikupljanje podataka putem sustava za prikupljanje mjernih podataka.
(3) Na obračunskim mjernim mjestima korisnika mreže s priključkom na niskom naponu, priključne snage veće od 20 kW do uključivo 50 kW, u izravnom mjerenju, mjerila moraju imati najmanje sljedeće standardne mjerne značajke:
– brojila za izravno mjerenje radne energije i snage,
– brojila za mjerenje jalove energije u četiri kvadranta,
– razred točnosti brojila za mjerenje radne energije B,
– razred točnosti brojila za mjerenje jalove energije 3,
– mjerenje i pohranjivanje krivulje opterećenja,
– omogućavanje pristupa mjernim podacima putem izlaza brojila te
– prikupljanje podataka putem sustava za prikupljanje mjernih podataka.
(4) Na obračunskim mjernim mjestima korisnika mreže s priključkom na niskom naponu, priključne snage veće od 50 kW, u poluizravnom mjerenju, mjerila moraju imati najmanje sljedeće standardne mjerne značajke:
– strujni mjerni transformator razreda točnosti 0,5S uz faktor sigurnosti 5,
– brojila za mjerenje radne energije i snage,
– brojila za mjerenje jalove energije u četiri kvadranta,
– razred točnosti brojila za mjerenje radne energije 0,5S,
– razred točnosti brojila za mjerenje jalove energije 2,
– mjerenje i pohranjivanje krivulje opterećenja,
– omogućavanje pristupa mjernim podacima putem izlaza brojila te
– prikupljanje podataka putem sustava za prikupljanje mjernih podataka.
(5) Na obračunskim mjernim mjestima korisnika mreže s priključkom na srednjem naponu, u neizravnom mjerenju, mjerila moraju imati najmanje sljedeće standardne mjerne značajke:
– naponski mjerni transformatori razreda točnosti 0,5,
– strujni mjerni transformatori razreda točnosti 0,5S uz faktor sigurnosti 5 ili 10,
– brojila za mjerenje radne energije i snage,
– brojila za mjerenje jalove energije u četiri kvadranta,
– razred točnosti brojila za mjerenje radne energije 0,5S,
– razred točnosti brojila za mjerenje jalove energije 2,
– mjerenje i pohranjivanje krivulje opterećenja,
– omogućavanje pristupa mjernim podacima putem izlaza brojila te
– prikupljanje podataka putem sustava za prikupljanje mjernih podataka.
7.4 MJERNI PODACI
7.4.1 Vrste mjernih podataka
Članak 152.
(1) Ovisno o tehničkim značajkama brojila, prikupljaju se sljedeći podaci:
– mjerni podaci za potrebe obračuna,
– ostali mjerni podaci te
– ostali podaci (događaji).
(2) Mjerni podaci za potrebe obračuna prikupljaju se u svrhu obračuna potrošene ili proizvedene energije ili obračunske vršne radne snage, a sastoje se od mjerne veličine, datuma i vremena nastanka te statusa.
(3) Mjerni podaci za potrebe obračuna su radna energija i snaga, induktivna i kapacitivna jalova energija i obračunska vršna radna snaga.
(4) Ostali mjerni podaci i ostali podaci prikupljaju se radi provjere i potvrde mjernih podataka za potrebe obračuna, praćenja i kontrole rada obračunskog mjernog mjesta te praćenja određenih parametara kvalitete opskrbe električnom energijom.
7.4.2 Smjerovi energije i snage
Članak 153.
(1) Radna energija preuzeta iz mreže i pripadna snaga označavaju se pozitivnim smjerom (potrošnja), a radna energija isporučena u mrežu i pripadna snaga označavaju se negativnim smjerom (proizvodnja).
(2) Jalova energija i snaga u prvom i trećem kvadrantu imaju induktivni karakter, a u drugom i četvrtom kvadrantu imaju kapacitivni karakter.
(3) Zbroj jalovih energija prvog i drugog kvadranta označava se kao jalova energija u pozitivnom smjeru, a zbroj jalovih energija trećeg i četvrtog kvadranta označava se kao jalova energija u negativnom smjeru.
7.4.3 Identifikacijski kod mjernih podataka
Članak 154.
(1) Radi jednoznačnog prepoznavanja mjerene veličine i njezinog smjera, svim obračunskim mjernim podacima koji se koriste u procesu dostave mjernih podataka na tržištu električne energije, pridružuje se odgovarajući kod.
(2) Električna energija i snaga označavaju se sljedećim oznakama:
|
|
Radna energija u pozitivnom smjeru (potrošnja) |
A+ |
|
|
Radna energija u negativnom smjeru (proizvodnja) |
A – |
|
|
Radna snaga u pozitivnom smjeru (potrošnja) |
P+ |
|
|
Radna snaga u negativnom smjeru (proizvodnja) |
P- |
|
|
Jalova energija u pozitivnom smjeru |
R+ |
|
|
Jalova energija u negativnom smjeru |
R- |
|
|
Jalova energija po kvadrantima (I, II, III, IV) |
R1, R2, R3, R4 |
|
|
Jalova snaga u pozitivnom smjeru |
Q+ |
|
|
Jalova snaga u negativnom smjeru |
Q- |
|
|
Jalova snaga po kvadrantima (I, II, III, IV) |
Q1, Q2, Q3, Q4. |
7.5 STANDARDNI SKUP OBRAČUNSKIH MJERNIH PODATAKA
Članak 155.
(1) Standardni skup obračunskih mjernih podataka je minimalni skup mjernih podataka koji se prikupljaju s obračunskog mjernog mjesta ili izračunavaju.
(2) Operator distribucijskog sustava može obračunske mjerne podatke izravno očitati iz mjernih uređaja, izračunati iz podataka izravno očitanih iz mjernih uređaja, izračunati iz očitanih intervalnih obračunskih mjernih podataka jednog ili više brojila, uz korištenje prijenosnih omjera mjernih transformatora te vrijednosti gubitaka u mjernim vodovima i transformatorima.
(3) Vrste mjernih podataka koji se prikupljaju s pojedinih obračunskih mjernih mjesta utvrđuje se prema kategoriji korisnika mreže, tarifnom modelu i opremljenosti obračunskog mjernog mjesta.
(4) Na obračunskim mjernim mjestima kupaca kategorije kućanstvo, priključne snage do uključivo 20 kW, mjerila moraju osigurati mjerenje i očitanje ili izračunavanje najmanje sljedećih obračunskih mjernih podataka za:
– jednotarifno mjerenje
– Radna energija A+ tarife T0 (ili JT – tarifa neovisna o dobu dana),
– dvotarifno mjerenje
– Radna energija A+ tarife T1 (VT – tarifa u doba više dnevne tarifne stavke),
– Radna energija A+ tarife T2 (NT – tarifa u doba niže dnevne tarifne stavke),
– upravljanu potrošnju
– Radna energija A+ tarife T0.
(5) Na obračunskim mjernim mjestima kupaca električne energije kategorije poduzetništvo s priključkom na niskom naponu, priključne snage do uključivo 20 kW, mjerila moraju osigurati mjerenje i očitanje ili izračunavanje najmanje sljedećih obračunskih mjernih podataka:
– jednotarifno mjerenje
– Radna energija A+ tarife T0,
– Induktivna jalova energija R1,
– Kapacitivna jalova energija R4,
– dvotarifno mjerenje
– Radna energija A+ tarife T1,
– Radna energija A+ tarife T2,
– Induktivna jalova energija R1,
– Kapacitivna jalova energija R4.
(6) Na obračunskim mjernim mjestima kupaca električne energije kategorija:
– kućanstvo priključne snage iznad 20 kW,
– poduzetništvo s priključkom na niskom naponu, priključne snage iznad 20 kW,
– poduzetništvo s priključkom na srednjem naponu,
– mjerila moraju osigurati mjerenje i očitanje ili izračunavanje najmanje sljedećih obračunskih mjernih podataka:
– Radna energija A+ tarife T1,
– Radna energija A+ tarife T2,
– Maksimalna radna snaga P+ tarife T1,
– Maksimalna radna snaga P+ tarife T2,
– Induktivna jalova energija R1,
– Kapacitivna jalova energija R4,
– 15-min vrijednosti srednje radne snage P+ ili kumulativa radne energije A+.
(7) Na obračunskim mjernim mjestima kupaca električne energije kategorije poduzetništvo javna rasvjeta mjerila moraju osigurati mjerenje i očitanje ili izračunavanje najmanje sljedeći obračunski mjerni podatak: Radna energija A+ tarife T0.
(8) Na obračunskim mjernim mjestima proizvođača električne energije ili kupaca s vlastitom proizvodnjom, mjerila moraju osigurati mjerenje i očitanje ili izračunavanje najmanje skupa obračunskih mjernih podataka definiranog za smjer potrošnje električne energije, za određenu kategoriju korisnika mreže te dodatno najmanje sljedeće obračunske mjerne podatke:
– Radna energija A – tarife T1,
– Radna energija A – tarife T2,
– Maksimalna radna snaga P – tarife T1,
– Maksimalna radna snaga P – tarife T2,
– 15-min vrijednosti srednje radne snage P – ili kumulativa radne energije A-.
(9) Jednotarifno mjerenje i mjerenje upravljane potrošnje može biti realizirano i kao dvotarifno mjerenje pri čemu se obračunski mjerni podaci tarife T0 dobivaju kao zbroj obračunskih mjernih podataka tarifa T1 i T2.
7.6 UPRAVLJANJE MJERNIM PODACIMA
7.6.1 Prikupljanje mjernih podataka
Članak 156.
Mjerni podaci, ostali mjerni podaci te podaci o događajima prikupljaju se neposrednim očitanjem pojedinog brojila, neposrednim očitanjem lokalno umreženih brojila ili daljinskim očitanjem brojila, u skladu s odredbama ovih Mrežnih pravila i s odredbama Općih uvjeta.
Članak 157.
(1) Standardni vremenski interval za utvrđivanje vršne radne snage je 15 minuta.
(2) Standardni vremenski interval za utvrđivanje krivulje opterećenja može biti 15-minutni ili satni.
Članak 158.
Resetiranje elektroničkih brojila koristi se za zaključivanje tekućeg i za početak novog obračunskog razdoblja.
7.6.2 Obrada mjernih podataka
Članak 159.
Obrada mjernih podataka obuhvaća provjeru i potvrdu valjanosti prikupljenih mjernih podataka, procjenu mjernih podataka koji nedostaju te izračun mjernih podataka za obračun i druge potrebe.
Članak 160.
Provjera mjernih podataka za potrebe obračuna obuhvaća:
– provjeru identifikacije obračunskog mjernog mjesta,
– provjeru cjelovitosti prikupljenih mjernih podataka,
– usporedbu prikupljenih podataka s prethodno pohranjenim podacima, radi provjere prihvatljivosti te
– korištenje ostalih podataka prikupljenih iz naprednih brojila, radi provjere prihvatljivosti.
Članak 161.
Provjera identifikacije obračunskog mjernog mjesta, ovisno o načinu očitanja brojila, obuhvaća:
– provjeru adrese obračunskog mjernog mjesta, naziva korisnika mreže i tvorničkog broja brojila, kod neposrednog očitanja,
– provjeru adrese obračunskog mjernog mjesta, tvorničkog broja brojila te, ovisno o tipu brojila, i pristupne zaporke brojila, kod neposrednog očitanja lokalno umreženih brojila te
– provjeru telefonskog broja modema ili IP adrese komunikatora i pristupne zaporke brojila, punog ili skraćenog tvorničkog broja brojila ili logičke adrese brojila, kod daljinskog očitanja.
Članak 162.
(1) Provjera cjelovitosti prikupljenih mjernih podataka za potrebe obračuna obuhvaća usporedbu broja i vrste prikupljenih mjernih podataka sa značajkama i postavkama brojila te kategorijom obračunskog mjernog mjesta.
(2) Ako prikupljeni mjerni podaci za potrebe obračuna nisu cjeloviti, operator distribucijskog sustava dužan je u što kraćem roku izvršiti ponovno očitanje brojila.
(3) Ako i nakon ponovnog očitanja brojila iz stavka 2. ovog članka nedostaje mjerni podatak za potrebe obračuna, on se procjenjuje.
Članak 163.
(1) U postupku provjere prihvatljivosti utvrđuje se ispravnost i prihvatljivost mjernih podataka za potrebe obračuna.
(2) Očitani mjerni podaci za potrebe obračuna provjeravaju se i usporedbom s pohranjenim vrijednostima odgovarajućih prethodnih obračunskih razdoblja.
(3) Ako prikupljeni mjerni podaci za potrebe obračuna nisu prihvatljivi, operator distribucijskog sustava dužan je u što kraćem roku izvršiti ponovno očitanje brojila.
(4) Ako i nakon ponovnog očitanja brojila iz stavka 3. ovog članka mjerni podatak za potrebe obračuna nije prihvatljiv, izračunava se prihvatljiv mjerni podatak te se provjerava ispravnost rada mjerne opreme.
(5) U slučaju neispravnosti mjerne opreme iz stavka 4. ovog članka, obavještavaju se o tome korisnici mjernih podataka, u skladu s odredbama Općih uvjeta.
(6) U slučaju potvrde ispravnog rada mjerne opreme i potvrde točnosti prikupljenih očitanja iz stavka 4. ovog članka, prikupljena očitanja koriste se za potrebe obračuna, a prethodni mjerni podaci korigiraju se u skladu s potvrđenim podacima.
Članak 164.
Procijenjene i izračunate vrijednosti mjernih podataka utvrđuju se u skladu s Općim uvjetima i ovim Mrežnim pravilima.
7.6.3 Pohrana i potvrđivanje mjernih podataka
Članak 165.
(1) Baze podataka sadrže podatke o korisnicima mreže, obračunskim mjernim mjestima, mjerne podatke te podatke o subjektima na tržištu električne energije i u vlasništvu su operatora distribucijskog sustava.
(2) Operator distribucijskog sustava je nadležan i odgovoran za baze podataka i pripadne računalne sustave.
(3) Razmjena podataka između baza podataka i drugih sustava te omogućavanje pristupa podacima o korisnicima mreže, obračunskim mjernim mjestima, mjernim podacima i poslovno osjetljivim podacima subjekata na tržištu električne energije u nadležnosti su operatora distribucijskog sustava.
Članak 166.
(1) Operator distribucijskog sustava je nadležan i odgovoran za kreiranje, upravljanje, arhiviranje i brisanje baza podataka o korisnicima mreže, obračunskim mjernim mjestima, mjernim podacima i podacima o dozvolama pristupa korisnicima mjernih podataka.
(2) Upravljanje podacima unutar baze podataka podrazumijeva:
– prikupljanje, provjeru, potvrđivanje i pohranjivanje te čuvanje podataka,
– kontrolu, zamjenu i brisanje podataka,
– osiguranje podataka za potrebe obračuna i tržišta električne energije,
– osiguranje dostupnosti podataka radi analize, planiranja i drugih potreba,
– zaštitu podataka od neovlaštenog pristupa i korištenja te
– autorizaciju pristupa korisnicima mjernih podataka.
(3) Ključni matični podaci korisnika mreže su:
– ime i prezime ili naziv pravne osobe,
– osobni identifikacijski broj (OIB),
– adresa prebivališta ili sjedište pravne osobe,
– podaci o odgovornoj osobi te
– kontakt podaci.
(4) Matični podaci obračunskog mjernog mjesta sadrže:
– adresu mjernog mjesta,
– podatke o smještaju mjerne opreme,
– broj elektroenergetske suglasnosti,
– broj ugovora o korištenju mreže,
– kategoriju korisnika mreže na obračunskom mjernom mjestu,
– priključnu snagu,
– limitiranu snagu,
– status mjernog mjesta,
– napon mjerenja,
– napon i broj faza priključka,
– podatke o mjernim veličinama,
– prijenosni omjer strujnih mjernih transformatora,
– prijenosni omjer naponskih mjernih transformatora,
– koeficijent ukupnog prijenosnog omjera strujnih i naponskih mjernih transformatora,
– koeficijent korekcije zbog gubitaka u transformatoru,
– koeficijent korekcije zbog gubitaka u vodu te
– geografske koordinate.
(5) Podaci o mjernoj opremi sadrže:
– identifikacijski kod,
– naziv proizvođača,
– tip, serijski broj, godinu proizvodnje i razred točnosti,
– podatke iz tehničke specifikacije (nazivne i maksimalne vrijednosti, nazivni pomoćni napon, omjeri strujnih i naponskih transformatora, spoj strujnih transformatora i drugo),
– vrijednosti impulsa kontakta impulsnog izlaza,
– podatke o postavljenim parametrima,
– godinu ovjere,
– službenu oznaku tipa mjerila te
– ostale podatke.
(6) Podaci o komunikacijskoj opremi sadrže:
– naziv opreme,
– naziv proizvođača, tip, serijski broj i tehničku specifikaciju,
– naziv komunikacijskog protokola,
– telefonske brojeve i/ili IP adrese za ostvarivanje veza,
– identifikaciju korisnika i pravo na pristup,
– zaporke za čitanje i/ili upis te
– ostale podatke.
(7) Upis podataka u bazu podataka i promjene tih podataka, obavljaju isključivo za to ovlašteni zaposlenici.
7.6.4 Ispravak mjernih podataka
Članak 167.
(1) Zahtjev za provjeru ispravnosti mjernog podatka može podnijeti korisnik mreže i korisnik mjernih podataka.
(2) Mjerni podaci se ispravljaju u slučaju utvrđene neispravnosti mjerne opreme ili greške u poslovnom procesu, u skladu s Općim uvjetima.
(3) Ispravljeni mjerni podatak upisuje se u bazu mjernih podataka i dostavlja korisnicima mjernih podataka.
(4) Neispravni podatak se označava kao promijenjen i ostaje upisan u bazi mjernih podataka.
7.6.5 Način dostave mjernih podataka
Članak 168.
(1) Operator distribucijskog sustava dostavlja obračunske mjerne podatke i ostale mjerne podatke korisnicima mjernih podataka, u propisanim rokovima.
(2) Mjerni podaci se dostavljaju u elektroničkom ili tiskanom obliku.
(3) Pri dostavljanju obračunskih mjernih podataka podaci se označavaju jednoznačnim kodom.
(4) Procijenjene i izračunate vrijednosti imaju odgovarajuću oznaku.
(5) Obračunski mjerni podaci dostavljaju se elektroničkim putem, u standardnim formatima, uz primjereni stupanj zaštite podataka.
(6) Obrasci standardnih formata za dostavu podataka javno se objavljuju.
Članak 169.
(1) Za poluizravna i neizravna obračunska mjerna mjesta dostavljaju se izračunate mjerne vrijednosti koje obuhvaćaju vrijednosti prijenosnih omjera strujnih i/ili naponskih mjernih transformatora.
(2) Ako je koeficijent korekcije zbog gubitaka u transformatoru i/ili na priključnom vodu različit od nule, dostavljaju se izračunate mjerne vrijednosti s uračunatim koeficijentom korekcije.
(3) Ako se dostavljaju izračunate mjerne vrijednosti iz stavka 1. i/ili 2. ovog članka, prijenosni omjer strujnih i naponskih mjernih transformatora i/ili koeficijent korekcije zbog gubitaka u transformatoru i/ili na priključnom vodu, dostavljaju se kao matični podaci obračunskog mjernog mjesta.
Članak 170.
Obračunski mjerni podaci dostavljaju se kupcima električne energije u računu za korištenje mreže, odnosno u jedinstvenom računu.
7.6.6 Pristup mjernim podacima
Članak 171.
(1) Pristup mjernim podacima odnosi se na pristup putem internetskih stranica operatora distribucijskog sustava i/ili izravno putem izlaza brojila.
(2) Pravila i uvjeti pristupa mjernim podacima uređuju se ugovorom kojeg sklapaju operator distribucijskog sustava i korisnik mjernih podataka.
7.6.7 Razmjena mjernih i kontrolnih podataka između operatora sustava
Članak 172.
Mjerna oprema na sučelju prijenosne i distribucijske mreže sastavni je dio prijenosne mreže, a tehničke karakteristike mjerne opreme određuje operator prijenosnog sustava.
Članak 173.
Operator distribucijskog sustava može operatoru prijenosnog sustava, na temelju njegovog zahtjeva, uz suglasnost korisnika mreže, omogućiti pristup obračunskim mjernim podacima i/ili obračunskom mjernom mjestu korisnika mreže.
7.6.8 Tajnost, povjerljivost i sigurnost podataka
Članak 174.
(1) Podaci o obračunskim mjernim mjestima i korisnicima mreže moraju biti prikupljeni, obrađeni, potvrđeni te čuvani na siguran i povjerljiv način.
(2) Slanje ili omogućavanje pristupa mjernim podacima dopušteno je samo pod uvjetima i u svrhu navedenu u ovim Mrežnim pravilima ili drugim propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti mjernih podataka ili prema odobrenju korisnika mreže.
(3) Ugovorom o korištenju mreže mogu se navesti i drugi podaci koji podliježu obvezi osiguranja tajnosti, u skladu s važećim propisima.
(4) Operator distribucijskog sustava je nadležan i odgovoran za osiguravanje sigurnosti i zaštite od neovlaštenog pristupa procesnim računalima s aplikacijama za rad s mjernim uređajima i mjernim podacima, bazama mjernih podataka i podacima o korisnicima mreže, uključujući arhivske podatke.
(5) Sustavi za umrežavanje brojila sastoje se od računalne i komunikacijske opreme, aplikacija za rad s brojilima električne energije i bazama mjernih podataka te podataka o obračunskim mjernim mjestima, a moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa i korištenja.
(6) U slučaju izravnog ili daljinskog računalnog pristupa brojilima ili mjernoj opremi u svrhu izmjene ili nadopune parametara ili nadogradnje tvorničkih postavki i aplikacija, pristup mora biti zaštićen posebnim zaporkama i sigurnosnim kontrolama uz zapis podataka o izvršenim pristupima i pokušajima pristupa.
Članak 175.
(1) Pri radu s mjernim podacima, podacima o obračunskim mjernim mjestima i podacima o korisnicima mreže, operator distribucijskog sustava može:
– ustrojiti popis klasificiranih podataka koji se utvrđuju kao povjerljivi i za koje je potrebno osigurati informacijsku sigurnost,
– propisati poslovne procese rada s klasificiranim podacima te
– voditi popis pravnih i fizičkih osoba koje imaju pristup klasificiranim podacima.
(2) Operator distribucijskog sustava može od pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovog članka zatražiti potpisivanje izjave o tajnosti i povjerljivosti klasificiranih podataka.
(3) Uređaj u kojem se nalaze klasificirani podaci u vlasništvu je operatora distribucijskog sustava i nalazi se u odgovarajućoj prostoriji s kontrolom pristupa, unutar objekta u nadležnosti operatora distribucijskog sustava.
8. ODRŽAVANJE
Članak 176.
(1) Operator distribucijskog sustava obvezan je planirati i provoditi postupke održavanja elektroenergetskih postrojenja, opreme i jedinica mreže radi očuvanja njihovih nazivnih tehničkih svojstava i sposobnosti, u cilju osiguranja pouzdanosti mreže.
(2) Operator distribucijskog sustava obvezan je u sklopu zamjene pojedinih dijelova jedinica mreže ugrađivati materijal i/ili opremu minimalno istih ili boljih svojstava.
(3) Pravilima o održavanju postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina distribucijske mreže, operator distribucijskog sustava utvrđuje:
– kategorije radova,
– vrste radova održavanja koji se obavljaju na temelju nalaza pregleda, mjerenja i ispitivanja,
– rokove periodičkih pregleda,
– rokove i opseg radova redovnog održavanja, mjerenja i ispitivanja te
– dokumentaciju o održavanju.
(4) Aktivnosti održavanja provode se na temelju pravila iz stavka 3. ovog članka, zahtjeva glavnih i izvedbenih projekata, projekata izvedenog stanja, uputa proizvođača ugrađene opreme te propisa iz područja elektroenergetike i ostalih mjerodavnih propisa.
(5) Operator distribucijskog sustava obvezan je planirati i obavljati radove održavanja na način kojim se osigurava minimalno trajanje isključenja postrojenja i instalacije korisnika mreže.
(6) Operator distribucijskog sustava obvezan je voditi dokumentaciju o provedenim aktivnostima održavanja, u skladu s pravilima iz stavka 3. ovog članka.
(7) Operator distribucijskog sustava i operator prijenosnog sustava obavezni su uskladiti planove održavanja i radne postupke, koji se odnose na zajedničke elektroenergetske objekte.
(8) Nakon utvrđivanja plana održavanja, operator distribucijskog sustava obvezan je prethodno najaviti planirani termin redovnog održavanja kupcu na srednjem naponu, najmanje 2 mjeseca ranije, kako bi kupac mogao planirati eventualne radove na svom postrojenju i instalaciji (u istom terminu) te ga prethodno obavijestiti o planiranom prekidu napajanja u propisanom roku.
(9) Operator distribucijskog sustava i proizvođač s proizvodnim postrojenjem priključenim na srednjonaponsku mrežu, obvezni su uskladiti godišnje planove održavanja.
(10) Korisnik mreže koji ima u vlasništvu elektroenergetske objekte koji su sastavni dio mreže, obvezan je:
– planirati i provoditi propisane postupke održavanja tih objekata,
– na zahtjev operatora distribucijskog sustava dostaviti pisano izvješće o provedenom održavanju tih objekata te
– omogućiti operatoru distribucijskog sustava pristup tim objektima.
Članak 177.
(1) Operator distribucijskog sustava, u cilju nadzora i očuvanja nazivnih tehničkih svojstava uzemljivača u mreži, provodi mjerenja otpora rasprostiranja i/ili potencijala uzemljivača i napona dodira, u skladu s Pravilima o održavanju postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina distribucijske mreže.
(2) U slučaju povezanih uzemljivača ili sustava uzemljenja, izvješće o rezultatima mjerenja iz stavka 1. ovog članka, operator distribucijskog sustava po potrebi dostavlja operatoru prijenosnog sustava i/ili korisnicima mreže, u cilju njihove obveze uvažavanja rezultata izvješća te osiguranja da izneseni potencijal u njihovo postrojenje neće izazvati nedozvoljeni napon dodira, niti će iz njihovog postrojenja biti iznesen u okolinu, preko postojećih ili novoizgrađenih metalnih masa spojenih na uzemljivač postrojenja.
9. GUBICI ELEKTRIČNE ENERGIJE
Članak 178.
(1) Operator distribucijskog sustava dužan je sustavno poduzimati mjere i aktivnosti u cilju povećanja energetske učinkovitosti mreže, odnosno smanjenja gubitaka električne energije u mreži.
(2) Operator distribucijskog sustava obvezan je:
– pratiti i analizirati gubitke električne energije u mreži,
– uspostavljati optimalno uklopno stanje mreže, u cilju minimiziranja gubitaka i maksimiziranja raspoloživosti mreže,
– uzimati u obzir gubitke električne energije kao jedan od bitnih kriterija za razvoj i izgradnju ili rekonstrukciju mreže te definiranje tehničkih specifikacija opreme i uređaja koji se ugrađuju u mrežu te
– uzimati u obzir ekonomsku isplativost mjere kod provedbi mjera smanjenja gubitaka električne energije.
(3) Gubici električne energije u mreži dijele se na tehničke i netehničke gubitke.
(4) Tehnički gubici su gubici električne energije koji su posljedica pogonskog stanja mreže i tehničkih značajki jedinica mreže, a odnose se na gubitke praznog hoda transformatora (magnetiziranje jezgri) te na gubitke zbog opterećenja vodova i transformatora (zagrijavanje vodiča i namota).
(5) Netehnički gubici su gubici električne energije koji su posljedica neizmjerene i neobračunate energije koju su potrošili kupci električne energije.
(6) U dijelovima mreže s povećanim iznosom netehničkih gubitaka, operator distribucijskog sustava provodi pojačanu kontrolu priključaka i obračunskih mjernih mjesta te neovlaštene potrošnje električne energije, u cilju njihovog smanjenja.
(7) U cilju praćenja i analize gubitaka u mreži, operator distribucijskog sustava, osim podataka o mreži, koristi raspoložive tehničke, pogonske i mjerne podatke sa svih sučelja, s prijenosnom mrežom te postrojenjima i instalacijama korisnika mreže, uključujući i podatke o neovlaštenoj potrošnji električne energije.
Članak 179.
Operator distribucijskog sustava utvrđuje neovlaštenu potrošnju električne energije, u skladu s Općim uvjetima i internim aktima.
10. MEĐUDJELOVANJE OBJEKATA DISTRIBUCIJSKE MREŽE I OKOLIŠA
Članak 180.
(1) Operator distribucijskog sustava utvrđuje posebne uvjete prema drugim korisnicima prostora pored ili ispod, odnosno u neposrednoj blizini distribucijskog elektroenergetskog objekta, u skladu s važećim propisima i ovim Mrežnim pravilima.
(2) Posebnim uvjetima iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se udaljenost i/ili visina, odnosno razmak od elektroenergetskog objekta te tehnička i projektna rješenja, zaštitne mjere, radnje i postupci, u cilju sprječavanja međusobnih negativnih utjecaja, uvažavajući posebne propise vezano za:
– zaštitu na radu,
– zaštitu od požara,
– zaštitu okoliša i prirode te
– sprječavanje prenošenja utjecaja elektroenergetskog objekta na postrojenja i instalacije korisnika mreže, dijelove komunalne i druge javne infrastrukture, kao i obrnuto.
(3) Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih srednjonaponskih nadzemnih vodova unutar Ekološke mreže Republike Hrvatske (Natura 2000) u području očuvanja značajnom za ptice, operator distribucijskog sustava dužan je primjenjivati tehnička rješenja kojima se osigurava zaštita ptica od strujnog udara.
(4) Na dijelovima postojećih srednjonaponskih nadzemnih vodova na kojima se utvrdi stradavanje ptica od strujnog udara, operator distribucijskog sustava provodi posebne mjere zaštite.
Članak 181.
(1) U slučaju građenja objekta, odnosno postrojenja i instalacije korisnika mreže, kao i izvođenja drugih radova unutar zaštićenog pojasa, nužno je prethodno zatražiti izdavanje posebnih uvjeta, odnosno suglasnosti operatora distribucijskog sustava, radi osiguranja sigurnosti elektroenergetskog objekta, građevina, imovine, ljudi i životinja.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta odnosno suglasnosti za izvođenje radova unutar zaštićenog pojasa, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti odgovarajuću dokumentaciju na temelju koje planira izvoditi radove.
(3) Operator distribucijskog sustava dužan je podnositelju zahtjeva iz stavka 2. ovog članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
(4) Uvjeti za izvođenje radova u zaštićenom pojasu određuju se u skladu s odredbama posebnih zakona, propisa, normi, pravila struke i internih tehničkih akata operatora distribucijskog sustava, koji uređuju tehničke uvjete izgradnje, pogona i održavanja mreže.
(5) Izvođač radova dužan je pravodobno obavijestiti operatora distribucijskog sustava o točnom vremenu početka i planu odvijanja radova, u skladu s izdanim posebnim uvjetima odnosno suglasnosti operatora distribucijskog sustava.
(6) Zahvati u zaštićenom pojasu provode se u skladu s propisanim posebnim uvjetima odnosno izdanom suglasnošću za izvođenje radova.
(7) Širina zaštićenog pojasa iznosi:
– 15 m od osi voda, za nadzemni vod nazivnog napona 35 kV,
– 10 m od osi voda, za nadzemni vod nazivnih napona od 1 kV do uključivo 20 kV,
– 3 m od osi voda, za podzemni kabelski vod nazivnog napona 35 kV,
– 1 m od osi voda, za podzemni kabelski vod nazivnih napona od 1 kV do uključivo 20 kV,
– 15 m od vanjskog ruba ograde ili zida, za transformatorsku stanicu nazivnog napona 110 kV i 35 kV te
– 2 m od vanjskog ruba zida, za transformatorsku stanicu i rasklopište nazivnog napona od 1 kV do uključivo 20 kV, osim transformatorskih stanica i rasklopišta čija je oprema ugrađena u posebnu prostoriju zgrade.
(8) Za kabelske vodove, širina zaštićenog pojasa iz stavka 7. ovog članka, odnosi se i na radove koji se izvode ispod površine zemlje.
11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 182.
(1) Korisnici mreže dužni su svoje akte o tehničkim i pogonskim uvjetima i postupcima (pravilnici, upute, uvjeti, pravila, preporuke i drugo) i planove za svoja elektroenergetska postrojenja i opremu, uskladiti s odredbama ovih Mrežnih pravila u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovih Mrežnih pravila.
(2) Opremu i postrojenja, odnosno dijelove mreže i/ili priključka, uključujući mjernu opremu, koji nisu u nadležnosti i vlasništvu operatora distribucijskog sustava, vlasnik ili korisnik mreže dužan je održavati u tehnički ispravnom stanju i voditi pogon, u skladu s važećim propisima, pravilima struke i ovim Mrežnim pravilima, sve do preuzimanja u nadležnost i vlasništvo od strane operatora distribucijskog sustava.
Članak 183.
(1) Za tumačenje ovih Mrežnih pravila nadležan je operator distribucijskog sustava.
(2) Operator distribucijskog sustava prati primjenu te priprema prijedlog izmjena i dopuna ovih Mrežnih pravila.
(3) U slučaju potrebe za izmjenama i/ili dopunama ovih Mrežnih pravila, operator distribucijskog sustava samoinicijativno, na prijedlog Hrvatske energetske regulatorne agencije ili ministarstva nadležnog za energetiku, pokreće postupak izmjena i/ili dopuna ovih Mrežnih pravila.
Članak 184.
U slučaju kriznog stanja ili okolnosti predviđenih važećim Zakonom o energiji, operator distribucijskog sustava, uz suglasnost nadležnog Ministarstva, može djelomično ili u cijelosti privremeno suspendirati ova Mrežna pravila.
Članak 185.
Operator distribucijskog sustava dužan je najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovih Mrežnih pravila, uskladiti s ovim Mrežnim pravilima i objaviti na mrežnim stranicama:
– Tehničke uvjete za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži,
– Tehničke uvjete za priključenje na distribucijsku mrežu,
– Uputu za izdavanje uvjerenja o ispunjavanju uvjeta tipizacije i
– Pravila o održavanju postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina distribucijske mreže.
Članak 186.
Danom stupanja na snagu ovih Mrežnih pravila, prestaju važiti Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (»Narodne novine«, broj 36/06), u dijelu odredbi koje se odnose na distribucijsku mrežu i odredbi kojima se utvrđuje postupanje operatora distribucijskog sustava.
Članak 187.
Ova Mrežna pravila objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 460000/9960/18 NK Zagreb, 6. kolovoza 2018.
Direktor Nikola Šulentić, dipl. ing., v. r.
PRILOG 1.
SHEMATSKI PRIKAZI PRIKLJUČKA I PREKIDAČA U ELEKTRANI
Slika 1. Shematski prikaz priključka
Slika 2. Prikaz prekidača u elektrani značajnih za dopušteni paralelni pogon s mrežom
PRILOG 2.
METODOLOGIJA I KRITERIJI ZA PLANIRANJE RAZVOJA MREŽE
1. UVOD
Sukladno postojećoj zakonskoj regulativi, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: operator distribucijskog sustava) je energetski subjekt zadužen za obavljanje regulirane djelatnosti distribucije električne energije na cjelokupnom području Republike Hrvatske.
Metodologija i kriteriji za planiranje razvoja mreže (u daljnjem tekstu: Metodologija planiranja) je sastavni dio Mrežnih pravila distribucijskog sustava.
Metodologijom planiranja operator distribucijskog sustava uspostavlja pravila i procedure te definira smjernice kojima se osigurava koordinirano i učinkovito planiranje i izgradnja mreže u cilju njene dugoročne sposobnosti da ispuni razumne zahtjeve za distribucijom električne energije.
Metodologija planiranja primjenjuje se na sve korisnike mreže.
Metodologija planiranja usklađuje se s:
– važećom regulativom,
– smjernicama HERA-e i nadležnih tijela Republike Hrvatske i
– stanjem postojeće mreže.
2. DISTRIBUCIJSKA MREŽA KAO DIO ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
2.1. Sastavnice mreže
Mrežu čine:
– transformatorske stanice VN/SN,
– transformatorske stanice SN/SN,
– rasklopna postrojenja SN,
– nadzemni i kabelski vodovi SN,
– transformatorske stanice SN/NN,
– NN mreža,
– priključci te
– sustav za mjerenje električne energije.
Navedene sastavnice mreže sastoje se od jedinica mreže (vodovi, transformatori, polja i sabirnice te jedinice za kompenzaciju jalove snage) i ostalih elemenata mreže koji međusobno povezani čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Elementi mreže definirani su nomenklaturom osnovnih sredstava operatora distribucijskog sustava kojom je za pojedini element mreže definiran njegov vijek trajanja i stopa amortizacije.
2.2. Obuhvat mreže
Operator distribucijskog sustava je nadležan za distribucijsku mrežu na teritoriju Republike Hrvatske, od sučelja s prijenosnom mrežom do uključivo obračunskih mjernih mjesta s korisnicima mreže, u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije.
Načelima razgraničenja djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, koja su donesena u ožujku 2013. godine, definiran je obuhvat mreže, utvrđena nadležnost nad dijelovima elektroenergetskog sustava te je definirano razgraničenje na sučelju prijenosne i distribucijske mreže te proizvodnih postrojenja HEP-a s mrežom.
2.2.1. Razgraničenje s operatorom prijenosnog sustava
Mjesto razgraničenja s operatorom prijenosnog sustava u zajedničkim objektima naponske razine 110 kV je sekundarna strana transformatora 110/35 kV ili 110/30 kV ili primarna strana transformatora 110/20(10) kV.
Fizička granica vlasništva kod obračunskog mjernog mjesta na 35(30) kV strani energetskog transformatora 110/35 kV ili 110/30 kV je izlazna stezaljka strujnog mjernog transformatora prema trafo-polju i priključak naponskog mjernog transformatora (mjerni transformatori smješteni između trafo-polja i transformatora).
Postrojenje za uzemljenje zvjezdišta energetskog transformatora s pripadnom zaštitom, zaštita transformatora i regulator napona, uljna jama, protupožarna zaštita i vatrodojava transformatora, smatraju se pripadnom opremom transformatora.
Upravljanje prekidačem u 110 kV trafo-polju transformatora 110/10(20) kV u nadležnosti je operatora distribucijskog sustava. Upravljanje prekidačem u 35(30) kV trafo-polju transformatora 110/35(30) kV u nadležnosti je operatora prijenosnog sustava.
2.2.2. Razgraničenje s HEP-Proizvodnjom d.o.o.
Postojeća proizvodna postrojenja HEP-a priključena na mrežu prije utvrđivanja Načela razgraničenja djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, čine dijelovi postrojenja 35 kV ili niže naponske razine, do mjesta razgraničenja s mrežom.
Mjesto razgraničenja proizvodnog postrojenja i mreže, odnosno fizička granica vlasništva je priključna stezaljka na provodnim izolatorima na višenaponskoj strani blok transformatora i transformatora za napajanje vlastite/opće potrošnje elektrane (stezaljka u nadležnosti operatora distribucijskog sustava), prema sabirnicama postrojenja 35 kV ili niže naponske razine. U slučaju kabelske veze ili izoliranog voda između blok-transformatora i pripadnog SN ili NN postrojenja, fizička granica vlasništva je na kraju te veze (uključujući kabelsku glavu) prema SN, odnosno NN postrojenju.
U sastavu distribucijske mreže su rasklopna postrojenja 35 kV ili niže naponske razine, sabirnice i sva polja, uključujući pripadajuću sekundarnu opremu i mrežne energetske transformatore.
2.3. Naponske razine u mreži
Naponske razine u mreži prikazane su u Tablici 2-1.
Iznimno, dio mreže može biti i naponske razine 110 kV, ukoliko je ona isključivo u funkciji distribucije električne energije i kada je obračunsko mjerenje između operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava na početku tog dijela 110 kV mreže.
Pojednostavljeni prikaz mreže vidljiv je na Slici 2-1.
Slika 2‑1 Pojednostavljena shema distribucijske mreže
2.4. Uobičajene projektne vrijednosti struje kratkog spoja
Elementi mreže trebaju biti dimenzionirani tako da mogu podnijeti uobičajene projektne vrijednosti struje kratkog spoja navedene u Tablici 2-2.
2.5. Koncepcija razvoja mreže
2.5.1. Mreža srednjeg napona
Naslijeđena koncepcija srednjonaponske (SN) mreže temeljila se na dva stupnja transformacije (110/35(30) kV i 35(30)/10 kV) te dvije naponske razine (35(30) kV i 10 kV). Dugoročno, cilj je postojeći sustav transformirati u sustav s jednom razinom srednjeg napona (20 kV) i jednom izravnom transformacijom (110/20 kV), stoga se razvoj mreže srednjeg napona temelji na dvije osnovne strateške smjernice:
– prelazak s naponske razine 10 kV sa 20 kV i
– uvođenje izravne transformacije 110/10(20) kV te ukidanje naponske razine 35(30) kV.
Naponsku razinu 35(30) kV, a samim tim i transformacije 110/35(30) kV i 35(30)/10(20) kV moguće je zadržati u dijelovima mreže gdje uvođenje transformacije 110/20 kV i prelazak na 20 kV razinu ekonomski nije opravdano.
Koncepcija mreže na SN naponskoj razini treba biti takva da se u pravilu osigura kriterij (n-1) ukoliko je to ekonomski opravdano, a sve u svrhu ispunjenja zahtjeva kvalitete opskrbe električnom energijom u dijelu pouzdanosti napajanja. Kriterij (n-1) je ispunjen ukoliko je:
– u transformatorskim stanicama VN/SN i SN/SN uključen samo jedan transformator, opterećen do uključivo 100% nazivne snage, a drugi je u ispravnom stanju u rezervi i
– u čvorištu SN mreže za koje postoji mogućnost radijalnog napajanja iz više smjerova, ukoliko su svi vodovi koji napajaju čvorište opterećeni do uključivo 100% nazivne snage, a iznos napona na obračunskim mjernim mjestima u rasponu od ±10% nazivnog napona za svaki razmatrani smjer napajanja.
Dvije osnovne koncepcije izgradnje mreže srednjeg napona, u svrhu osiguranja rezervnog napajanja u čvorištima SN mreže (kriterij (n-1)), su:
– prstenasta struktura – preko drugog izvoda iste TS VN/SN ili TS SN/SN (Slika 2-2) i
– povezna struktura – preko drugog izvoda druge TS VN/SN ili TS SN/SN (Slika 2-3).
Slika 2‑2 Prstenasta struktura SN mreže
Slika 2‑3 Povezna struktura
Ocjena potrebe izgradnje novih SN izlaza ili novih spojnih SN vodova između postojećih radijalnih SN izlaza, radi ispunjenja kriterija (n-1), provodi se analizom pouzdanosti napajanja dijela mreže, uvažavajući razinu opterećenja, broj i važnost korisnika mreže.
2.5.2. Mreža niskog napona
Koncepcija NN mreže u pravilu je radijalna, a moguće je osigurati ispunjenje kriterija (n-1) u slučaju kada isto zahtijevaju korisnici mreže, a za što korisnici mreže dodatno snose pripadne troškove.
Temeljne smjernice planiranja razvoja mreže niskog napona su:
– interpolacija TS 10(20)/0,4 kV u svrhu smanjenja duljine niskonaponskih izvoda, s ciljem smanjenja promjene napona i smanjenja gubitaka i
– zamjena dotrajalih nadzemnih vodova niskog napona malog presjeka samonosivim kabelskim snopom (SKS).
2.6. Tipska rješenja i karakteristike elektroenergetskih distribucijskih objekata
U cilju smanjenja troškova izgradnje i održavanja mreže, uvažavajući kriterije koji trebaju biti ispunjeni kod planiranja razvoja mreže, definirana su tipska tehnička rješenja za transformatorske stanice i vodove.
2.6.1. Transformatorske stanice VN/SN
U Tablici 2-3 prikazana su tipska rješenja transformacija VN/SN, a na Slici 2-4 i Slici 2-5 pojednostavljene sheme TS VN/SN.
U skladu s koncepcijom razvoja mreže, izgradnja novih TS 110/35(30) kV primjenjuje se iznimno i u pravilu predstavlja prvu fazu izgradnje nove TS 110/10(20) kV.
Na područjima niskog opterećenja i velike duljine SN mreže, uz prethodnu tehno-ekonomsku analizu, moguća su rješenja s izgradnjom jednostavnih TS VN/SN s jednim energetskim transformatorom. Za navedene TS VN/SN kriterij (n-1) se ostvaruje kroz SN mrežu, a mjesto priključenja, mjerenja i razgraničenja s prijenosnom mrežom definira operator prijenosnog sustava.
Slika 2‑4 Pojednostavljena shema TS 110/35 kV ili 110/30 kV
Slika 2‑5 Pojednostavljena shema TS 110/20(10) kV – standardna izvedba
2.6.2. Transformatorske stanice SN/SN
Transformatorske stanice SN/SN grade se isključivo u slučaju ako je takvo tehničko rješenje ekonomski povoljnije u odnosu na izgradnju TS 110/10(20) kV.
U Tablici 2-4 prikazana su tipska rješenja transformacija SN/SN, a na Slici 2-6 pojednostavljena shema TS SN/SN.
Regulacija napona u pravilu se odvija u beznaponskom stanju (ručno), a po potrebi se primjenjuje automatska regulacija.
Slika 2‑6 – Pojednostavljena shema TS 35/10(20) kV ili TS 30/10(20) kV
2.6.3. Transformatorske stanice SN/NN
U Tablici 2-5 prikazana su tipska rješenja transformacija SN/NN, a na Slici 2-7 pojednostavljena shema TS SN/NN.
Slika 2‑7 Pojednostavljena shema TS 10(20)/0,4 kV – kabelska izvedba
2.6.4. Vodovi SN
U Tablici 2-6 prikazana su tipska rješenja vodova SN.
Po potrebi se kao materijal vodiča za kabelske vodove može koristiti bakar (Cu).
2.6.5. Vodovi NN
U Tablici 2-7 prikazana su tipska rješenja vodova NN.
Po potrebi se kao materijal vodiča za kabelske vodove može koristiti bakar (Cu).
2.6.6. Priključci
Tehnička rješenja izvedbe priključaka definirana su Tehničkim uvjetima za obračunska mjerna mjesta u distribucijskoj mreži i Tehničkim uvjetima za priključenje na distribucijsku mrežu te se primjenjuju kao tipska tehnička rješenja.
2.6.7. Tipizacija elemenata mreže
U cilju sigurnosti pogona primjenjuju se tipizirana rješenja i tipski elementi mreže (oprema i uređaji). Primjenom tipiziranih rješenja i tipskih elemenata mreže osigurava se kompatibilnost između elemenata mreže te smanjuju troškovi izgradnje, pogona i održavanja mreže.
Novi element mreže, odnosno oprema ili uređaj određenog proizvođača ugrađuje se u mrežu kroz pilot projekt, u skladu s postupkom i uvjetima za tipizaciju, a u cilju praćenja stanja i funkcionalnosti kroz određeno vrijeme u smislu ocjene zadovoljavanja uvjeta tipizacije.
3. UVJETI KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI
Kvaliteta napona i pouzdanost napajanja propisani su Uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom. Operator distribucijskog sustava obavezan je održavati kvalitetu opskrbe električnom energijom što bliže minimalnim standardima kvalitete opskrbe električnom energijom.
3.1. Kvaliteta napona
3.1.1. Pojedinačni pokazatelj kvalitete napona
Pojedinačni pokazatelj kvalitete napona je usklađenost izmjerenih značajki napona na mjestu preuzimanja i/ili predaje električne energije s vrijednostima prema hrvatskoj normi HRN EN 50160.
Pojedinačni pokazatelj kvalitete napona prikazani su u Tablici 3-1, a dopuštene vrijednosti viših harmonika u Tablici 3-2.
3.1.2. Opći pokazatelj kvalitete napona
Opći pokazatelj kvalitete napona je udio mjesta preuzimanja i/ili predaje električne energije na kojima su izmjerene značajke napona bile u skladu s hrvatskom normom HRN EN 50160, a računa se prema formuli:
NVOK – broj mjesta preuzimanja i/ili predaje električne energije na kojima su u promatranoj godini izmjerene značajke napona bile u skladu s hrvatskom normom HRN EN 50160:2012/A1,
NV – ukupan broj mjesta preuzimanja i/ili predaje električne energije na kojima je izmjerena kvaliteta napona u promatranoj godini.
3.2. Pouzdanost napajanja
Pouzdanost napajanja određena je brojem prekida u opskrbi električnom energijom i njihovim trajanjem. Pojam prekid napajanja podrazumijeva stanje pri kojemu je vrijednost napona na mjestu isporuke ili preuzimanja električne energije niža od 5% nazivnog napona u trajanju duljem od 1,5 sekunde, a može biti kratkotrajni u trajanju do uključivo 3 minute ili dugotrajni u trajanju preko 3 minute.
Uvjeti kvalitete opskrbe električnom energijom odnose se na dugotrajne prekide napajanja koji se prema tipu dijele na planirane i neplanirane.
U distribucijskoj mreži, dugotrajni prekidi napajanja se, u ovisnosti o pogonskoj naponskoj razini rasklopnog uređaja koji je prekinuo napajanje, dijele na:
– dugotrajne prekide napajanja na naponskoj razini višoj od 35 kV,
– dugotrajne prekide napajanja na naponskoj razini višoj od 20 kV do uključivo 35 kV,
– dugotrajne prekide napajanja na naponskoj razini višoj od 1 kV do uključivo 20 kV i
– dugotrajne prekide napajanja na naponskoj razini do uključivo 1 kV.
Dugotrajni planirani prekidi napajanja, ovisno o uzrocima, definirani su Uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom.
Pouzdanost napajanja mjeri se brojem dugotrajnih prekida napajanja i trajanjem dugotrajnih prekida napajanja. Pouzdanost napajanja je bolja što je broj dugotrajnih prekida napajanja manji i što je trajanje dugotrajnih prekida napajanja kraće.
3.2.1. Pojedinačni pokazatelji pouzdanosti napajanja
Pojedinačni pokazatelji pouzdanosti napajanja su:
Tp1,i trajanje pojedinačnog (i-tog) dugotrajnog planiranog prekida napajanja pojedinog krajnjeg kupca, (u minutama)
Tp2,i trajanje pojedinačnog (i-tog) dugotrajnog neplaniranog prekida napajanja pojedinog krajnjeg kupca, (u minutama)
Tp ukupno trajanje svih pojedinačnih dugotrajnih neplaniranih prekida napajanja pojedinog krajnjeg kupca u promatranoj godini (u minutama)
Np ukupan broj dugotrajnih neplaniranih prekida napajanja pojedinog krajnjeg kupca u promatranoj godini.
Za određivanje pojedinačnog pokazatelja trajanja pojedinačnog dugotrajnog planiranog prekida napajanja u obzir se uzimaju svi dugotrajni planirani prekidi napajanja nastali zbog unutarnjeg uzroka.
Za određivanje pojedinačnog pokazatelja ukupnog broja dugotrajnih neplaniranih prekida napajanja u obzir se uzimaju samo dugotrajni neplanirani prekidi napajanja nastali zbog unutarnjeg uzroka, a izuzimaju se pojedinačni dugotrajni neplanirani prekidi napajanja za koje je promatranom krajnjem kupcu isplaćena novčana naknada na temelju njegovog zahtjeva.
U Tablici 3-3 prikazani su zajamčeni/zadani standardi pouzdanosti napajanja.
3.2.2. Opći pokazatelji pouzdanosti napajanja
Opći pokazatelji pouzdanosti napajanja u distribucijskoj mreži su SAIFI, SAIDI i CAIDI.
SAIFI – prosječni broj dugotrajnih prekida napajanja svakog korisnika mreže izračunava se iz formule:
Ni – broj korisnika mreže kod kojih je došlo do i-tog dugotrajnog prekida napajanja,
Nuk – ukupan broj korisnika mreže.
SAIDI – prosječno trajanje dugotrajnih prekida napajanja svakog korisnika mreže izračunava se iz formule:
Ti vrijeme trajanja i-tog dugotrajnog prekida napajanja (minuta).
CAIDI – prosječno trajanje dugotrajnih prekida napajanja po korisniku mreže izračunava se iz formule:
U Tablici 3-4 prikazani su opći standardi pouzdanosti napajanja.
Opći standard kvalitete opskrbe električnom energijom predstavlja ciljanu razinu kvalitete opskrbe električnom energijom kojoj opći pokazatelj kvalitete opskrbe električnom energijom treba težiti, a njegovo ispunjenje predstavlja obavezu za operatora distribucijskog sustava.
4. KRITERIJI ZA PLANIRANJE RAZVOJA MREŽE
Metodologija planiranja razvoja mreže usmjerena je ka ispunjenju propisanih standarda kvalitete opskrbe električnom energijom, uz razumna dodatna poboljšanja vezano za sve veće zahtjeve koje mreža treba ispuniti, u smislu prihvata distribuirane proizvodnje i aktivnog učešća svih dionika u funkcioniranju distribucijskog sustava.
Ključni kriteriji za planiranje razvoja mreže su:
– dopušteno opterećenje jedinica mreže,
– dopušteno odstupanje napona i
– pouzdanost napajanja.
Osim ključnih kriterija potrebno je voditi računa i o dodatnim kriterijima:
– tehnički gubici u mreži,
– stanje, starost i važnost postojećih jedinica mreže,
– napredna tehnička rješenja korištenja dijelova mreže,
– uvjeti priključenja novih korisnika na mrežu,
– ekonomska opravdanost ulaganja te
– ekološki standardi.
4.1. Ključni kriteriji za planiranje razvoja mreže
4.1.1. Dopušteno opterećenje elemenata mreže
Jedinice mreže niti u jednom trenutku strujno ne smiju biti opterećene iznad nazivne struje opterećenja. Isto se odnosi na uklopna stanja u redovnom pogonu mreže te uklopna stanja u svrhu osiguranja opskrbe iz pričuvnog smjera napajanja.
Način provjere zadovoljenja kriterija:
– mjerenje opterećenja u postojećoj mreži te
– proračuni očekivanog opterećenja kod planiranja razvoja mreže.
Prilikom izračuna očekivanog opterećenja u mreži treba voditi računa o:
– postojećim opterećenjima,
– promjenama opterećenja,
– zahtjevima za novo priključenje,
– procjeni opterećenja temeljem prostorno planske dokumentacije razmatranog područja te
– pogonskom naponu u mreži i planovima vezano za uvođenje novih naponskih razina.
Zahvati u mreži u svrhu ispunjenja kriterija za SN mrežu:
– interpolacija (izgradnja) novih trafostanica VN/SN i SN/SN,
– izgradnja novih vodova SN,
– prelazak s naponske razine 10 kV na naponsku razinu 20 kV te
– zamjena postojećih jedinica mreže jedinicama veće prijenosne moći.
Zahvati u mreži u svrhu ispunjenja kriterija za NN mrežu:
– interpolacija (izgradnja) novih trafostanica SN/NN,
– izgradnja novih vodova NN te
– zamjena postojećih jedinica mreže jedinicama veće prijenosne moći.
Osim navedenih zahvata u mreži, moguće je primijeniti i druga rješenja koja su tehnički prihvatljiva i ekonomski opravdana.
4.1.2. Dopušteno odstupanje napona
Naponske prilike u mreži na mjestima predaje/preuzimanja (obračunskim mjernim mjestima) moraju biti u granicama propisanim normom HRN EN 50160.
Dopušteno odstupanje napona za obračunska mjerna mjesta na srednjem i niskom naponu iznosi ±10% nazivnog napona za sva uklopna stanja u stanju normalnog pogona mreže.
U cilju održavanja napona unutar dopuštenih granica na obračunskim mjernim mjestima, osiguranja ujednačene i troškovno opravdane izgrađenosti mreže, smanjenja gubitaka u mreži te omogućavanja priključenja distribuiranih izvora, utvrđuju se slijedeća dopuštena odstupanja napona:
– ±5% nazivnog napona na vodovima SN od sabirnica SN u transformatorskim stanicama VN/SN do sabirnica 10(20) kV u svim transformatorskim stanicama 10(20)/0,4 kV ili rasklopištima 10(20) kV i
– ±8% nazivnog napona na vodovima NN.
Kod planiranja razvoja distribucijske mreže izračun promjene napona u mreži treba temeljiti na opterećenju definiranom prema točki 4.1.1. Metodologije planiranja.
Način provjere zadovoljenja kriterija:
– mjerenje napona na sabirnicama u trafostanicama VN/SN i SN/SN, rasklopištima SN, trafostanicama SN/NN i na mjestima preuzimanja/predaje električne energije (obračunskim mjernim mjestima) te
– proračuni vrijednosti napona kod planiranja razvoja mreže.
Zahvati u mreži srednjeg napona u svrhu ispunjenja kriterija:
– regulacija napona u postojećim trafostanicama VN/SN, SN/SN – automatska regulacija, fiksna regulacija,
– povećanje prijenosne moći postojećih SN vodova,
– izgradnja novih SN vodova,
– izgradnja novih trafostanica VN/SN,
– prelazak s naponske razine 10 kV na naponsku razinu 20 kV te
– regulacija napona pomoću toka jalove snage.
Zahvati u mreži niskog napona u svrhu ispunjenja kriterija:
– regulacija napona u TS SN/NN – fiksna regulacija napona,
– zamjena postojećih vodiča vodičima većeg presjeka kod nadzemnih mreža,
– izgradnja novih TS SN/NN (interpolacije),
– izgradnja novih NN izvoda iz TS SN/NN te
– ugradnja regulatora napona u NN mrežama.
Osim navedenih zahvata u mreži, moguće je primijeniti i druga rješenja koja su tehnički prihvatljiva i ekonomski opravdana.
4.1.3. Pouzdanost napajanja
U interesu je korisnika mreže i operatora distribucijskog sustava da pouzdanost napajanja električnom energijom bude u propisanim granicama, a tehnička rješenja koja se u tu svrhu primjenjuju trebaju biti uravnotežena radi osiguranja pouzdanosti napajanja i troškova izgradnje, održavanja i gubitaka u mreži.
Dopuštene vrijednosti pouzdanosti napajanja utvrđene su u Tablici 3-3 i Tablici 3-4.
Način provjere zadovoljenja kriterija:
– registracija i analiza broja i trajanja prekida,
– broj i kategorija korisnika mreže zahvaćenih prekidom i
– količina neisporučene električne energije.
Zahvati u mreži u svrhu ispunjenja kriterija:
– zamjena ili revitalizacija jedinica mreže čiji je vijek trajanja istekao,
– Kod izrade planova prioritet trebaju imati jedinice mreže koje su u takvom stanju da kvarovi na njima uzrokuju česte prekide napajanja većeg broja korisnika mreže, a lista prioriteta za zamjenu i revitalizaciju jedinica mreže određuje se temeljem kriterija stanja, starosti i važnosti elemenata mreže.
– izbor jedinca i elemenata mreže koji su manje izloženi unutarnjim i vanjskim uzrocima nastajanja kvara (prekida), vodeći računa o ekonomskoj isplativosti pojedinih varijanti (investicijska ulaganja, troškovi održavanja, gubici električne energije),
Prednost imaju sljedeća tehnička rješenja:
■ podzemni kabelski vodovi u odnosu na nadzemne,
■ zrakom izolirana SN postrojenja u odnosu na postrojenja izolirana plinom u trafostanicama VN/SN i SN/SN,
■ postrojenja i blokovi plinom izolirani u odnosu na zrakom izolirana postrojenja u trafostanicama SN/NN i rasklopištima SN,
■ kabelske u odnosu na stupne trafostanice SN/NN.
– uvođenje automatizacije u mrežu, koja je od velikog utjecaja na smanjenje trajanja prekida napajanja.
Automatizacija podrazumijeva mogućnost daljinskog upravljanja, mjerenja i nadzora u trafostanicama VN/SN, SN/SN, SN/NN i rasklopištima SN, uključujući sklopne aparate u nadzemnim SN mrežama.
4.2. Dodatni kriteriji za planiranje razvoja mreže
4.2.1. Tehnički gubici u mreži
Orijentacijske vrijednosti tehničkih gubitaka u mreži su:
– 4% ukupni tehnički gubici u mreži i
– 2,5% u mreži srednjeg napona uključujući i trafostanice SN/NN.
Iznos gubitaka utvrđuje se na temelju registracije i analize podataka o izmjerenim vrijednostima energije i snage na obračunskim mjernim mjestima na sučeljima prema prijenosnoj mreži i sučeljima prema korisnicima mreže (proizvođači i kupci) te izračunom gubitaka električne energije po naponskim razinama na temelju izmjerenih vrijednosti i provedenih proračuna u modelima mreže (bilanca).
Prilikom planiranja razvoja mreže primjenjuju se tehnička rješenja koja pridonose smanjenju tehničkih gubitaka u mreži tako da gubici električne energije budu ispod orijentacijske vrijednosti.
Zahvati u mreži u svrhu smanjenja gubitaka su:
– optimiranje uklopnog stanja mreže,
– povećanje prijenosne moći pojedinih jedinica mreže (transformatori, vodovi),
– prelazak s naponske razine 10 kV na naponsku razinu 20 kV,
– ugradnja transformatora boljeg energetskog razreda,
– uvođenje izravne transformacije 110/10(20) kV,
– uređenje obračunskih mjernih mjesta, u smislu smanjenja tehničkih gubitaka u brojilima i mjernoj opremi, u sklopu ugradnje brojila električne energije koja imaju mogućnost daljinskog očitanja, nadzora i upravljanja (pametna brojila) i
– uvođenje sustava daljinskog vođenja, razvoj informatičkih sustava za prikupljanje i obradu mjernih podataka (stvaranje preduvjeta za učinkovitije vođenje i analizu pogona).
4.2.2. Stanje, starost i važnost elemenata mreže
Stanje i starost elemenata mreže od velikog je značaja vezano za kriterije koje mora ispunjavati mreža.
Aktivnosti redovnog održavanja smanjuju moguće nepovoljne učinke stanja i starosti elemenata distribucijske mreže. Prilikom definiranja prioriteta zahvata u mreži (remonti, modifikacije i revitalizacije) u obzir treba uzeti značajke stanja i starosti te važnosti elemenata mreže, prema Tablici 4-1.
4.2.3. Napredna tehnička rješenja
Uvođenjem naprednih tehničkih rješenja u mreži omogućava se:
– prilagodba potrebama tržišta električne energije,
– povećana kvaliteta opskrbe električnom energijom,
– priključenje distribuiranih izvora električne energije te
– povećanje učinkovitosti distribucijskog sustava.
Prilagodljivost mreže osigurava se prvenstveno sustavnom automatizacijom te naprednim mjernim uređajima i pripadajućom infrastrukturom.
4.2.4. Uvjeti priključenja novih korisnika na mrežu
Postupak priključenja novih korisnika mreže definiraju:
– Uredba o utvrđivanju uvjeta i postupaka priključenja na elektroenergetsku mrežu,
– Metodologija utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže i
– Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu.
Priključak novih korisnika mreže u suštini predstavlja planiranje razvoja mreže te tehnička rješenja koja se primjenjuju kod priključenja moraju biti usklađena s Mrežnim pravilima distribucijskog sustava i Metodologijom planiranja.
Za složene priključke izrađuje se Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP), u skladu sa Smjernicama za izradu EOTRP-a koje donosi operator distribucijskog sustava.
4.2.5. Ekonomska opravdanost ulaganja
Prilikom planiranja razvoja mreže operator distribucijskog sustava obavezan je voditi brigu o ekonomskoj opravdanosti pojedinih zahvata u mreži.
Kod procjene ekonomske opravdanosti treba uzeti u obzir sve relevantne troškove:
– troškove ulaganja,
– troškove gubitaka električne energije,
– troškove neisporučene električne energije,
– troškove pogona i održavanja te
– druge troškove koji mogu nastati.
Ukoliko je određeni zahvat u mreži tehnički moguće realizirati na više načina, procjenom ekonomske opravdanosti nužno je usporediti moguća tehnička rješenja i odabrati povoljnije.
U slučaju značajnih odstupanja pokazatelja pouzdanosti napajanja od ciljanih planskih vrijednosti u pojedinim dijelovima mreže, uzrokovanih iznimnim događajima (primjerice: jak vjetar, požar, posolica, snijeg, led, poplava i slično), posebice u slučaju ponavljanja događaja, mogu se planirati primjerena tehnička rješenja koja kratkoročno nisu ekonomski opravdana.
4.2.6. Ekološki standardi
Operator distribucijskog sustava dužan je primjenjivati tehnička rješenja koja su ekološki prihvatljiva, uvažavajući relevantne propise.
5. METODOLOGIJA PLANIRANJA RAZVOJA MREŽE
Metodologija planiranja provodi se kroz sljedeće korake:
– prikupljanje podataka i podloga,
– analiza prikupljenih podataka s obzirom na postavljene kriterije za planiranje razvoja distribucijske mreže,
– odabir optimalne varijante razvoja distribucijske mreže,
– izrada planova razvoja distribucijske mreže.
Metodologija planiranja primjenjuje se kod izrade podloga (studije, elaborati) i planskih dokumenata.
Ključni koraci Metodologije planiranja prikazani su na Slici 5-1.
Slika 5‑1 Ključni koraci Metodologije planiranja
5.1. Ulazni podaci i podloge za izradu planova razvoja mreže
Planiranje razvoja mreže treba se temeljiti na konkretnim podacima kako bi njena izgrađenost bila što bliže optimalnoj te da bi uvjeti u mreži bili unutar propisanih granica.
Prilikom planiranja razvoja mreže u obzir treba uzeti slijedeće podatke o:
– opterećenju jedinica i elemenata mreže,
– naponskim prilikama,
– kvaliteti napona,
– prekidima napajanja,
– korisnicima mreže,
– prostorno-planskoj dokumentaciji i
– stanju i starosti mreže.
5.1.1. Podaci o opterećenju
Podaci o opterećenju jedinica i elemenata mreže temelje se na petnaestminutnim srednjim vrijednostima izmjerenih struja te radne i jalove snage prikupljenim:
– u TS VN/SN i SN/SN i izvodima SN (SCADA),
– brojilima električne energije u trafostanicama SN/NN i obračunskih mjernih mjesta (AMR) te
– pojedinačnim mjerenjima u trafostanicama SN/NN.
Pojedinačna mjerenja u trafostanicama SN/NN treba dovesti u korelaciju s krivuljom opterećenja SN izvoda koji napaja TS SN/NN.
Raspodjela opterećenja duž SN izvoda određuje se temeljem krivulje opterećenja pojedinog izvoda i izmjerenih opterećenja pojedine TS SN/NN ili temeljem udjela instalirane snage u pojedinoj TS SN/NN i ukupno instalirane snage svih TS SN/NN koje napaja predmetni izvod.
Iznimno, ukoliko nisu raspoložive srednje petnaestminutne vrijednosti mogu se koristiti srednje satne vrijednosti.
5.1.2. Podaci o naponskim prilikama
Podaci o naponskim prilikama temelje se na petnaestminutnim srednjim vrijednostima napona:
– na sabirnicama TS VN/SN i SN/SN,
– na brojilima električne energije u trafostanicama SN/NN i obračunskim mjernim mjestima te
– pojedinačnim mjerenjima u trafostanicama SN/NN i u pojedinim točkama mreže.
5.1.3. Podaci o kvaliteti napona
Podaci o kvaliteti napona temelje se na podacima prikupljenim fiksnim i prijenosnim uređajima za mjerenje kvalitete napona.
5.1.4. Podaci o prekidima napajanja
Podaci o broju i trajanju prekida napajanja su dostupni podaci o prekidima napajanja iz trafostanica VN/SN i SN/SN, rasklopišta SN, trafostanica SN/NN i brojila na obračunskim mjernim mjestima, koji su u daljinskim sustavima vođenja i mjerenja.
5.1.5. Podaci o korisnicima mreže
Kod planiranja razvoja mreže uzimaju se u obzir podaci o broju i kategoriji budućih i postojećih korisnika mreže. Budućim korisnikom mreže smatra se podnositelj zahtjeva za priključenje na mrežu koji posjeduje važeću ponudu ili ugovor o priključenju.
5.1.6. Prostorno-planska dokumentacija
Planiranje razvoja, između ostalog, temelji se na prostornim planova svih razina. Procjena opterećenja pojedinih područja određuje se u skladu sa studijskim radovima i iskustvenim pokazateljima.
5.1.7. Podaci o stanju i starosti mreže
Podaci o stanju elementa mreže temelje se na prikupljenim podacima tijekom životnog vijeka jedinica ili elementa mreže, u sklopu aktivnosti njihovog održavanja.
Podaci o starosti elementa mreže temelje se na knjigovodstvenim podacima osnovnih sredstava ili drugim podacima o njihovoj starosti.
5.2. Planiranje razvoja mreže
Cilj planiranja razvoja mreže je:
– primjereno dimenzioniranje elemenata mreže za sigurnu opskrbu električnom energijom i održavanje razine kvalitete opskrbe električnom energijom, na troškovno učinkovit način, u skladu s važećim propisima,
– usklađen razvoj distribucijske mreže s prijenosnom mrežom te planiranim i priključenim postrojenjima i instalacijama korisnika mreže i
– učinkovito korištenje prostora i usklađena izgradnja infrastrukturnih projekata.
Prilikom planiranja razvoja mreže, a u svrhu ispunjavanja ciljeva planiranja, potrebno je uvažiti sljedeća opća načela:
– osiguranje tehničke sigurnosti, odnosno sposobnosti mreže da omogući isporuku i preuzimanje električne energije od korisnika mreže,
– ekonomičan razvoj mreže, uzimajući u obzir ostvarena vršna opterećenja dijelova mreže, kao i zahtjeve za priključenje novih korisnika mreže, u okviru dugoročnog planiranja razvoja mreže,
– izbor i primjena tehničkih rješenja i elemenata mreže, u cilju sustavnog smanjenja gubitaka u mreži,
– izbor i primjena tehničkih rješenja i elemenata mreže, uvažavajući tipizaciju elemenata mreže, predviđenu namjenu i budući razvoj planiranog dijela mreže,
– povećanje energetske učinkovitosti tijekom izgradnje te vođenja i održavanja mreže,
– fleksibilnost u vođenju mreže, budući razvoj i prilagodbu mreže, a u cilju implementacije koncepcije napredne mreže,
– bolja upravljivost mreže, primjenom daljinskog upravljanja i automatizacije te
– poduzimanje mjera za zaštitu okoliša, u skladu s važećim propisima.
Planiranje razvoja mreže obuhvaća:
– transformatorske stanice VN/SN,
– transformatorske stanice SN/SN,
– rasklopna postrojenja SN,
– nadzemne i kabelske vodove SN,
– transformatorske stanice SN/NN,
– NN mrežu,
– priključke,
– sustav za mjerenje električne energije i
– ostale dijelove distribucijske mreže potrebne za njezino funkcioniranje.
U izradi planova razvoja mreže primjenjuje se Metodologija planiranja.
Studijske razrade u svrhu planiranja dugoročnog razvoja mreže izrađuju se za period od 20 godina s tim da se svakih 10 godina revidiraju.
5.3. Ulaganje u mrežu
Ulaganje u razvoj mreže provodi se kroz investicije u:
– zamjenu postojećih jedinica i elemenata,
– proširenje postojećih kapaciteta i
– izgradnju novih objekata.
Ulaganje s obzirom na zahvat u postojećoj mreži predstavlja:
– zamjena elementa mreže zbog stanja i starosti,
– rekonstrukcija ili revitalizacija elementa mreže zbog stanja i starosti,
– povećanje prijenosne moći, odnosno instaliranih kapaciteta jedinica mreže,
– zamjena elementa mreže s elementom mreže boljeg energetskog razreda.
Sve što ne predstavlja investicijska ulaganja, obuhvaćeno je planovima održavanja i redovnog poslovanja.
6. PLANOVI RAZVOJA MREŽE
Planovi razvoja mreže izrađuju se zbog osiguranja sustavnog i mjerljivog razvoja mreže, u skladu s Metodologijom planiranja.
Operator distribucijskog sustava, temeljem važećih propisa, svake godine izrađuje i donosi planove razvoja mreže, uz prethodnu suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Operator distribucijskog sustava s operatorom prijenosnog sustava usuglašava planiranje i izgradnju zajedničkih objekata.
S obzirom na vremensko razdoblje donose se:
– Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže i
– Jednogodišnji plan razvoja distribucijske mreže.
Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže treba biti usklađen sa:
– Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske,
– Programom provedbe Strategije energetskog razvoja,
– Planom razvoja prijenosne mreže,
– Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore,
– zahtjevima za priključenje novih korisnika mreže,
– prostorno-planskim dokumentima te propisima iz područja prostornog uređenja i građenja,
– Metodologijom planiranja i
– relevantnim studijama razvoja mreže.
Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže sadrži:
– opis i analizu postojećeg stanja mreže,
– strateške ciljeve i smjernice razvoja mreže,
– strateške ciljeve i smjernice vezano za ostala ulaganja, koja se odnose na obavljanje djelatnosti distribucije električne energije,
– pregled potrebnih ulaganja, za desetogodišnje razdoblje te
– detaljnu razradu ulaganja, za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje.
Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže donosi se svake godine, s pomicanjem horizonta planiranja za jednu godinu te objavljuje na internetskim stranicama operatora distribucijskog sustava.
U Desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže detaljno se iskazuju investicije u sljedećem trogodišnjem i jednogodišnjem razdoblju, pri čemu u trogodišnje razdoblje ulaze samo oni objekti za koje su izrađeni idejni projekti, u skladu s prostornim planom, zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje te propisima donesenim na temelju tih zakona i drugim posebnim propisima.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_08_74_1539.html