Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine

Pristupanje sadržaju

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine – PROČIŠĆENI TEKST

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11 i 84/11) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE IZ OBITELJSKE MEDICINE

PROČIŠĆENI TEKST (NN 129/11, 129/12, 120/13, 31/17, 89/17)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se trajanje i program specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i doktori medicine koji obavljaju privatnu praksu za obavljanje specijalizacije, način provođenja specijalizacije te način polaganja specijalističkog ispita.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2. (NN 129/12, 120/13, 31/17)

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja kompetencija prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno kod ovlaštenih doktora medicine koji obavljaju privatnu praksu, a koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 4. ili 5. ovoga Pravilnika. Pod »doktorom medicine koji obavlja privatnu praksu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine« podrazumijeva se i »doktor medicine koji obavlja privatnu praksu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na osnovi koncesije«.

Akreditacijsko područje jest nastavak usavršavanja specijalista obiteljske medicine koja se stječe završetkom programa akreditacijskog područja.

Program specijalizacije definira sadržaj i trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija, obrazac praćenja obavljenih zahvata, a uključuje i poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina«.

Ishodi učenja obuhvaćaju iskaz o tome što specijalizant treba naučiti, razumjeti ili biti sposoban učiniti nakon završenog programa specijalizacije.

Kompetencije predstavljaju skup znanja, vještina i stavova. Razlikuju se opće i posebne kompetencije vezane uz poseban program usavršavanja. Razine usvojenih kompetencija jesu 1, 2 i 3:

1. Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja.

2. Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja.

3. Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja.

Specijalizant jest doktor medicine kojem je ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) izdao rješenje o odobrenju specijalizacije i s kojim je zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme s probnim radom od šest mjeseci. Radni odnos specijalizant može zasnovati i u drugoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse. Specijalizant jest i doktor medicine koji obavlja privatnu praksu te doktor medicine kojem je na temelju prijedloga tijela, odnosno osoba iz članka 8. ovoga Pravilnika izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.

Voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine jest doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine sa znanstveno-nastavnim ili stručnim zvanjem i najmanje deset godina godina specijalističkog staža u djelatnosti obiteljske (opće) medicine. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj, nadzire rad svih glavnih mentora i mentora i odgovoran je za postupak ocjenjivanja glavnih mentora i mentora od strane specijalizanata. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa akreditacijskog područja. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komora) imenuje ministar na vrijeme od pet godina.

Glavni mentor je doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine sa znanstveno-nastavnim, znanstvenim ili stručnim zvanjem ili doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine, s najmanje deset godina specijalističkog staža. Listu glavnih mentora iz obiteljske medicine ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) predlaže voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine na prijedlog pročelnika katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uz pribavljeno mišljenje Komore. Glavni mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno mora biti nositelj privatne prakse kojoj je dano ovlaštenje ministra sukladno članku 6. ovoga Pravilnika. Glavnog mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije. Glavni mentor može biti mentor istovremeno za najviše pet specijalizanata. Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje cjelokupnog programa specijalističkog usavršavanja. Glavni mentor surađuje s mentorima, prati napredak specijalizanta, redovito provjerava znanja specijalizanta putem provjere znanja i vještina najmanje dva puta godišnje te je odgovoran za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Glavni mentor za svoj rad odgovoran je voditelju programa specijalističkog usavršavanja koji je odgovoran za ocjenjivanje glavnog mentora od strane specijalizanata. Glavni mentor ostvaruje godišnju naknadu za rad po mentorstvu od podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. ovoga Pravilnika. Ministarstvo vodi registar glavnih mentora po pravnim i fizičkim osobama koje imaju ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.

Mentor jest doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkog staža. Mentor jest i doktor medicine specijalist one grane za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža. Listu svih mentora za specijalizaciju doktora medicine iz obiteljske medicine donosi voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine na prijedlog pročelnika katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Listu svih mentora u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika donosi ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno nositelj privatne prakse. Mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili mora biti nositelj privatne prakse kojima je dano ovlaštenje ministra sukladno članku 6. ovoga Pravilnika. Specijalizant u svakoj zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ordinaciji privatne prakse u kojoj obavlja dio programa specijalizacije ima mentora. Mentor može istovremeno voditi najviše tri specijalizanta. Mentor je odgovoran za propisano provođenje programa specijalističkog usavršavanja, za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u koju bilježi napredak specijalizanta u stjecanju kompetencija. Mentor je odgovoran za točnost podataka u dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Mentor prati napredak specijalizanta, redovito provjerava znanja specijalizanta putem provjere znanja i vještina, surađuje s glavnim mentorom i drugim mentorima, a za svoj rad odgovoran je glavnom mentoru u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i voditelju programa specijalističkog usavršavanja koji je odgovoran za ocjenjivanje mentora od strane specijalizanata. Mentor ostvaruje godišnju naknadu za rad po mentorstvu od podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. ovoga Pravilnika. Mentor je obvezan provesti najmanje dva sata tjedno u radu sa specijalizantom.

Ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja može se dati zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse, koji moraju ispunjavati sve prostorne, kadrovske i posebne uvjete (organizacija, oprema, broj specifičnih pretraga i zahvata, broj bolesnika, itd.) propisane ovim Pravilnikom i programom specijalizacije.

Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo određeno pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja jest sporazum koji sklapaju zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse, iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost i ordinacija privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, a koji treba jamčiti izvođenje specijalističkog usavršavanja uz definiran sadržaj i razinu kompetencije koja se može u njima odvijati.

Članak 3. (NN 31/17)

Doktori medicine mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije, odnosno akreditacijskog područja.

Program specijalizacije iz obiteljske medicine iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio i obuhvaća sadržaj, trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija te obrazac praćenja obavljenih zahvata.

Specijalističko usavršavanje sadrži teorijski i praktični program usavršavanja koji se provodi u tijelu, zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse ovlaštene od ministarstva. Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine traje najmanje u vremenskom razdoblju programa iz Priloga I. ovoga Pravilnika. Specijalizant sudjeluje u aktivnostima i odgovornostima predviđenim programom specijalizacije. Specijalističko usavršavanje obavlja se u punoj satnici i punom opsegu u tijelu, zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse ovlaštenoj od ministarstva. Teorijski dio programa obavlja se u punoj satnici i punom opsegu na medicinskom fakultetu. Specijalističko usavršavanje uključuje i dežurstva specijalizanta u dijelu programa koji je predmet specijalizacije, koji je obvezan provoditi i sve aktivnosti predviđene programom. Nadzor nad provedbom specijalističkog usavršavanja doktora medicine provodi ministarstvo.

Minimalni uvjeti za obavljanje specijalističkog usavršavanja doktora medicine propisani su programom specijalizacija iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalizacije obavlja se u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacijama privatne prakse koje u pogledu radnika, prostora i medicinsko-tehničke opreme udovoljavaju sljedećim uvjetima:

– u njima se obavljaju stručni poslovi predviđeni programom specijalizacije obiteljske medicine u punom opsegu rada,

– imaju odgovarajući prostor i opremu,

– u njima se liječi dovoljan broj bolesnika, uz dovoljan broj praktičnih procedura potrebnih za usavršavanje specijalizanata,

– imaju na raspolaganju stručnjake drugih struka i drugih medicinskih specijalnosti, kako bi se omogućilo da specijalizant stekne kompetenciju timskog rada u skrbi bolesnika,

– u njima radi doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine u znanstveno-nastavnom zvanju ili stručnom zvanju ili doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkoga staža,

– imaju organizirane aktivnosti na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite,

– ispunjavaju posebne uvjete navedene u programu specijalizacije.

Članak 5.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse u kojima se obavlja dio specijalističkog usavršavanja doktora medicine u pogledu radnika, prostora i medicinsko-tehničke opreme moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

– u njima se obavljaju stručni poslovi predviđeni programom specijalizacije za koji se izvodi dio programa specijalizacije,

– imaju odgovarajući prostor i opremu,

– u njima radi doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkoga staža ili doktor medicine specijalist one grane specijalizacije za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža,

– imaju organizirane aktivnosti na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite,

– ispunjavaju posebne uvjete navedene u programu specijalizacije.

Članak 6.

Ministar, na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine, rješenjem na vrijeme od pet godina ovlašćuje zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciju privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika te zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciju privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 5. ovoga Pravilnika za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.

U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika predlaže dio programa specijalizacije iz obiteljske medicine koji će se u njoj izvoditi, zdravstvene ustanove ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost ili ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika s kojima ima sklopljen sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja.

Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse obvezna je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. ovoga Pravilnika.

U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 5. ovoga Pravilnika predlaže dio programa specijalističkog usavršavanja koji će se u njoj izvoditi, mentore specijalizantima te zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacije privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika s kojima ima sklopljen sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja.

U zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse obvezna je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Za omogućavanje provođenja specijalističkog usavršavanja odgovaraju odgovorna osoba u pravnoj osobi, doktor medicine koji obavlja privatnu praksu te rukovoditelj jedinice u kojoj se specijalističko usavršavanje provodi.

O nastalim promjenama u vezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je dano ovlaštenje ministra za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine, ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te nositelj privatne prakse obvezan je obavijestiti ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastupa promjene.

Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacija privatne prakse u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje iz obiteljske medicine.

Članak 7.

Odobrenje za specijalizaciju iz obiteljske medicine daje ministar na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), Komore te tijela i osoba iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Plan specijalizacija iz stavka 1. ovoga članka zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti s planom zapošljavanja doktora medicine za tekuću godinu, osim zdravstvenih ustanova čiji osnivač nije Republika Hrvatska, županija ili grad.

Članak 8.

Specijalizacija se može odobriti doktoru medicine kojem je izdano važeće odobrenje za samostalan rad te koji je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u radnom odnosu u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod doktora medicine privatne prakse.

Doktoru medicine iz stavka 1. ovoga članka koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe ministarstva, ministarstva nadležnog za obranu, ministarstva nadležnog za pravosuđe, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za obitelj i branitelje, ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za okoliš, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, Hrvatskog zavoda za telemedicinu, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, znanstvenih pravnih osoba, pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju i promet lijekova i medicinskih proizvoda, pravnih osoba koje obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja te upravnih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave nadležnih za zdravstvo.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka specijalizacija se može odobriti doktoru medicine, koji prema posebnom propisu, radi na određeno vrijeme u tijelima ili pravnim osobama iz stavka 2. ovoga članka te doktoru medicine koji radi na određeno vrijeme u pravnoj osobi čiji osnivač nije Republika Hrvatska, županija ili grad, odnosno kod doktora medicine privatne prakse.

Članak 9.

Prijedlog za odobrenje specijalizacije ministarstvu podnosi zdravstvena ustanova kod koje je doktor medicine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno doktor medicine privatne prakse ili doktor medicine privatne prakse kod kojeg je doktor medicine u radnom odnosu, odnosno tijelo i osoba iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika te pravna ili fizička osoba iz članka 8. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Ministarstvu je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti: uredno popunjeni obrazac za odobrenje specijalizacije, važeće odobrenje za samostalan rad izdano od Komore, pisani pristanak glavnog mentora, pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove i/ili pisanu suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisanu suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove i/ili pisanu suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisanu suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika u kojima će specijalizant obavljati specijalističko usavršavanje, ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 11. ovoga Pravilnika i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Obrazac za odobrenje specijalizacije iz stavka 2. ovoga članka propisuje se pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Članak 10.

Glavnog mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije.

Ako glavni mentor na temelju prijedloga mentora tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje ministarstvo i podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Glavni mentor tijekom specijalizacije može zahtijevati prestanak mentorstva iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zahtjev za prestanak mentorstva obvezan je u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu.

Ministarstvo razrješava glavnog mentora i/ili mentora ako utvrdi da isti neodgovorno vodi specijalizanta i to na temelju prijedloga voditelja programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine te o tome obavješćuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta.

Iznos naknade glavnom mentoru i mentoru za svoj rad po mentorstvu odlukom utvrđuje ministar.

Troškove naknade glavnom mentoru i mentoru snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Ako glavni mentor tijekom specijalizacije zahtijeva prestanak mentorstva zbog razloga iz stavka 2. ovoga članka ili izgubi status glavnog mentora ili mentora zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.

Članak 11. (NN 120/13, 31/17)

Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od propisanog vremena trajanja specijalizacije.

Ako specijalizant namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva.

Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka u kojoj će zasnovati radni odnos.

Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila:

– potrebu za doktorom medicine specijalistom obiteljske medicine za koju se specijalizant usavršava na području osnivača zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka

– odobreni Plan specijalizacija zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant namjerava zasnovati radni odnos i

– ugovorenu djelatnost obiteljske (opće) medicine poslodavca kod kojeg specijalizant namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe.

Ako ministarstvo u roku iz stavka 5. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.

Raspisivanje javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa specijalizanta u drugoj zdravstvenoj ustanovi nije potrebno u slučaju kada specijalizant prelazi uz suglasnost ministarstva na istu specijalizaciju iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu.

Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka stvarne troškove specijalizacije iz članka 12. ovoga Pravilnika nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom.

Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka sukladno stavku 3. ovoga članka, bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 12. ovoga Pravilnika nastale do otkaza ugovora o radu i naknadu iz stavka 8. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu.

Obveza iz stavka 9. ovoga članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 11.a (NN 31/17)

Ako specijalist prije isteka vremena ugovorene obveze rada iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva.

Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka u kojoj će zasnovati radni odnos.

Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila:

– potrebu za doktorom medicine specijalistom obiteljske medicine na području osnivača zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka i

– ugovorenu djelatnost obiteljske (opće) medicine poslodavca kod kojeg specijalist namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe.

Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.

Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika stvarne troškove specijalizacije iz članka 12. ovoga Pravilnika i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.

Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 12. ovoga Pravilnika i naknadu iz stavka 5. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu.

Obveza iz stavka 6. ovoga članka odnosi se i na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 12. (NN 120/13, 31/17)

Troškovi specijalizacije obuhvaćaju troškove glavnog mentora i mentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju.

Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice koja je važeća u trenutku obavljanja programa.

Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije.

Zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika te medicinskom fakultetu u kojoj specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, naknada troška iz stavka 2. ovoga članka doznačuje se razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.

Članak 13.

Doktor medicine stranac može započeti specijalizaciju uz uvjete iz članka 12. ovoga Pravilnika određenu za specijalizante iz privatne prakse, a na temelju prijedloga ministarstva nadležnog za znanost, odnosno ministarstva.

Ministar izdaje doktoru medicine strancu rješenje o odobrenju specijalizacije.

Članak 14.

Program specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine doktor medicine stranac iz članka 13. ovoga Pravilnika obavlja prema programu specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika u zdravstvenim ustanovama i/ili trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacijama privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenim ustanovama i/ili trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacijama privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od 30 dana od dana primitka rješenja o odobrenju specijalizacije.

U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa specijalističkog usavršavanja, s mentorima dogovoriti obavljanje specijalizacije u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika te utvrditi dan početka specijalizacije.

Raspored obavljanja programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine sadrži dio specijalističkog usavršavanja koji se obavlja u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalizacije i preostalog dijela specijalističkog usavršavanja koji se obavlja u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Sporazumom za obvezno obavljanje dijela specijalističkog usavršavanja iz članka 6. stavka 2. i 4. ovoga Pravilnika zdravstvene ustanove i/ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacije privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvene ustanove i/ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, određuju obavljanje dijelova specijalističkog usavršavanja u cilju stjecanja potrebnih znanja i vještina na različitim razinama zdravstvene djelatnosti.

Dio programa specijalizacije iz obiteljske medicine mora sadržavati stjecanje općih kompetencija iz područja:

– komunikacijske vještine,

– timski rad,

– znanstveni rad,

– stjecanje i prenošenje znanja,

– upravljanje sustavom,

– profesionalni razvoj,

– etika i propisi,

– promocija zdravlja.

Dio teorijskog programa specijalizacije iz stavka 5. ovoga članka, uključujući i poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina«, obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom vremenu ne duljem od 10 % vremena od ukupnog trajanja specijalizacije.

Dio programa iz stavka 5. ovoga članka sastavni je dio specijalističkog usavršavanja te se organizira u nastavnom obliku za specijalizante različitih usmjerenja specijalizacije.

Tijekom obavljanja programa specijalizacije specijalizant mora sudjelovati na redovitim stručnim sastancima te:

– najmanje dva puta po godini trajanja specijalizacije na stručnom sastanku dati prikaz slučaja bolesnika i

– ukupno tijekom trajanja specijalizacije objaviti najmanje jedan stručni rad iz područja specijalizacije.

Članak 16.

Specijalizant u pravilu provodi program specijalizacije bez prekida. Vrijeme godišnjeg odmora sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne smatra se prekidom, već je uračunato u vrijeme trajanja specijalizacije.

O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalističkog usavršavanja podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezan je izvijestiti ministarstvo.

Iznimka od stavka 2. ovoga članka jest stručno ili znanstveno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, obavljanje poslijediplomskog specijalističkog studija, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći, bolesti kod kojih liječenje traje dulje od 30 dana, izvršenje vojne obveze te pritvor dulji od 30 dana.

Za prekid iz stavka 3. ovoga članka prilaže se potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno čelnika tijela ili pravne osobe iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita.

Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produljuje za vrijeme za koje je prekid trajao.

Ako se specijalističko usavršavanje obavlja u inozemstvu, koje je sukladno programu specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj, specijalizacija se ne produljuje.

Članak 17. (NN 31/17)

Pravo na obavljanje specijalizacije prestaje ako:

1. specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktoru medicine privatne prakse, odnosno tijelu ili osobi iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, koja ga je predložila za odobrenje specijalizacije,

2. sukladno odredbi članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika glavni mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalizacije ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava te o tome pisano izvijesti zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijelo ili osobu iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika za čije se potrebe specijalizant specijalizira i voditelja programa specijalističkog usavršavanja iz članka 2. ovoga Pravilnika,

3. ravnatelj donese odluku da specijalizant nije zadovoljio na probnom radu.

Rješenje o prestanku prava na specijalizaciju donosi ministar na temelju zahtjeva zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijela ili osobe iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz točke 1., 2. ili 3. stavka 1. ovoga članka.

Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 11. stavka 7. ovoga Pravilnika ministar rješenjem utvrđuje prestanak i istovremeno odobrava nastavak specijalizacije u drugoj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 18.

Specijalističko usavršavanje i obveze specijalizanta u knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine upisuju glavni mentor i mentor u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje prema propisanom programu.

O rješenju spornih pitanja između glavnog mentora, mentora i specijalizanta oko upisa specijalističkog usavršavanja i obveza u knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine odlučuje voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.

Obrazac knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje se pravilnikom o obrascu knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Članak 19.

Praćenje dnevnih aktivnosti specijalizanta tijekom specijalističkog usavršavanja, provjera usvojenih znanja i vještina, praćenje prikaza slučaja bolesnika, praćenje objavljenih stručnih radova iz područja specijalizacije bilježi se u dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju.

Obrazac dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom o obrascu dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju.

Specijalizant posjeduje osobnik u koji pohranjuje sve dokumente koji se odnose na specijalističko usavršavanje i čuva ga. Osobnik obuhvaća knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, potvrde o sudjelovanju na stručnim skupovima kao i druge aktivnosti iz područja specijalizacije.

Članak 20.

Nakon obavljenog programa specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika obavljenog u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika, specijalizant polaže specijalistički ispit.

Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku šest mjeseci od završetka specijalističkog usavršavanja.

Ministar utvrđuje troškove polaganja specijalističkog ispita koje snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 21. (NN 31/17)

Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se ministarstvu najkasnije 30 dana prije polaganja specijalističkog ispita. Prijava za pisani dio specijalističkog ispita, koji se održava najmanje dva puta godišnje, može se podnijeti najranije šest mjeseci prije završetka programa, a na usmeni dio specijalizant može pristupiti nakon završetka cjelokupnog programa.

Pristupnik prijavljuje polaganje specijalističkog ispita na temelju završnog mišljenja glavnog mentora, na osobni zahtjev pristupnika. Glavni mentor donosi završno mišljenje temeljem završenog programa specijalizacije, odnosno položenih kolokvija za svaku cjelinu te nakon odslušanog poslijediplomskog specijalističkog studija i položenih ispita u odnosu na dijelove programa.

Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se sljedeća dokumentacija: uredno popunjena knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, uredno popunjen dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, dokaz o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju ili dokaz o odslušanom poslijediplomskom specijalističkom studiju i položenim ispitima i dokumentacija o ocjenjivanju dijelova programa specijalističkog usavršavanja. Ostala dokumentacija prilaže se prijavi u skladu s odredbama članka 16. ovoga Pravilnika (potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili doktora medicine privatne prakse odnosno čelnika tijela ili pravne osobe, odnosno obavijest ministarstva o prekidu tijekom specijalizacije), dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice), rješenje ministarstva o odobrenju specijalizacije i preslika važećeg odobrenja za samostalan rad (licenca) izdanog od Komore. Preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice uzet će se kao valjani dokaz o promjeni prezimena. Prijavi za pisani dio specijalističkog ispita prilaže se preslika rješenja o odobrenju specijalizacije, preslika važećeg odobrenja za samostalan rad (licenca), preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice te presliku popunjene knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, preslika popunjenog dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju i preslika dokumentacije o ocjenjivanju dijelova programa.

Obrazac za prijavu specijalističkog ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje se pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Članak 22. (NN 31/17)

Ministar na temelju završnog mišljenja glavnog mentora donosi rješenje o polaganju specijalističkog ispita.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ministar imenuje tri člana i tajnika ispitnog povjerenstva te određuje datum polaganja specijalističkog ispita. Tajnik povjerenstva je zaposlenik pravne osobe iz članka 23. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Tajnik povjerenstva odgovoran je za zakonitost provođenja postupka te je obvezan preuzeti potrebnu dokumentaciju za provođenje specijalističkog ispita od ministarstva i istu vratiti u ministarstvo najkasnije tri dana od završetka ispita. Tajnik povjerenstva obvezan je čuvati tajnu o podacima za koje sazna u obavljanju te dužnosti sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.

Ministar donosi poslovnik o radu ispitnog povjerenstva.

Članovi i tajnik ispitnog povjerenstva na specijalističkom ispitu imaju pravo na novčanu naknadu čiji iznos određuje ministar posebnim rješenjem.

Članak 23. (NN 120/13, 31/17)

Specijalistički ispit iz obiteljske medicine sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela.

Teorijski dio specijalističkog ispita sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio teorijskog dijela specijalističkog ispita iz obiteljske medicine polaže se na medicinskom fakultetu.

Usmeni dio teorijskog dijela specijalističkog ispita iz obiteljske medicine polaže se nakon položenog pisanog teorijskog dijela i praktičnog dijela specijalističkog ispita.

Praktični dio specijalističkog ispita iz obiteljske medicine polaže se pred povjerenstvom koje imenuje ministar.

Ispitno povjerenstvo čine tri člana, od kojih su najmanje dva člana u znanstveno-nastavnom zvanju iz područja obiteljske medicine, a treći član može biti primarijus specijalista obiteljske medicine.«.

Praktični dio specijalističkog ispita polaže se pred ispitnim povjerenstvom u domu zdravlja koji ima sklopljen sporazum o provođenju nastave s medicinskim fakultetom.

Članak 24.

Opći uspjeh pristupnika na specijalističkom ispitu iz obiteljske medicine ocjenjuje se s »položio« ili »nije položio«.

Ocjena se donosi većinom glasova članova ispitnog povjerenstva i upisuje se uz pitanja u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita čiji je obrazac tiskan u Prilogu II. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

Po završetku specijalističkog ispita zapisnik se s cjelokupnom dokumentacijom dostavlja ministarstvu sukladno članku 22. stavku 4. ovoga Pravilnika.

Članak 25.

Doktoru medicine koji je položio specijalistički ispit izdaje se diploma o specijalističkom usavršavanju.

Obrazac diplome o specijalističkom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom o obrascu diplome o specijalističkom usavršavanju.

Ministarstvo vodi evidenciju o doktorima medicine koji su položili specijalistički ispit.

Članak 26. (NN 31/17)

Pristupnik koji ne položi specijalistički ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitno povjerenstvo, a koji ne može biti kraći od 30 dana, niti dulji od 90 dana od dana polaganja ispita. Ako pristupnik ne položi ispit drugi put, može ga još jedanput ponoviti kroz daljnjih 90 dana.

Ako niti nakon ponovljenog roka pristupnik ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitno povjerenstvo, a koje ne može biti kraće od 90 dana.

Troškove dodatnog specijalističkog usavršavanja iz stavka 2. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Ako pristupnik ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitno povjerenstvo, a koji ne smije biti dulji od 90 dana. Troškove ponavljanja ispita snosi sam pristupnik. Opravdanost razloga utvrđuje ispitno povjerenstvo.

Pristupnik može pristupiti polaganju specijalističkog ispita najviše tri puta.

Glavni mentor i mentor specijalizanta u slučaju da specijalizant ne položi specijalistički ispit, obvezno prisustvuje polaganju specijalističkog ispita kod ponovnih polaganja ispita.

Članak 27.

Po položenom specijalističkom ispitu stječe se naziv specijalist obiteljske medicine, propisan u programu specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika.

Članak 28.

Ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore može rješenjem doktorima medicine specijalističko usavršavanje obavljeno u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako uvjeti i program specijalizacije obavljene u inozemstvu te stečene kompetencije bitno ne odstupaju od uvjeta, programa i kompetencija propisanih ovim Pravilnikom.

Članak 29.

Kvalifikacija doktora medicine navedena u točki 5.1.4. Priloga V Direktive 2005/36/EC Europskog parlamenta i vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (u daljnjem tekstu: Direktiva) državljanima države članice Europske unije priznaju se u Republici Hrvatskoj kao kvalifikacija specijalist obiteljske medicine, primjenjujući načelo automatskog priznavanja.

Uvjet specijalističkog usavršavanja doktora medicine jest priznata ili potvrđena kvalifikacija završenog sveučilišnog studija medicine, sukladno posebnom zakonu, posjedovanje važećeg odobrenja za samostalan rad države članice Europske unije i dokaz o završenom posebnom stručnom usavršavanju u općoj medicini u trajanju od najmanje tri godine s punom satnicom obavljenom u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi države članice Europske unije.

Članak 30.

Republika Hrvatska u svrhu obavljanja djelatnosti obiteljske (opće) medicine priznaje stečeno pravo doktoru medicine koji ima pravo obavljati djelatnost liječnika u obiteljskoj (općoj) medicini u okviru sustava zdravstvene zaštite Republike Hrvatske u trenutku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i to na temelju važećeg odobrenja za samostalan rad izdanog od Komore sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o liječništvu, a koji ima poslovni nastan u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Republici Hrvatskoj na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Ministarstvo će izdati potvrdu o stečenom pravu iz stavka 1. ovoga članka, samo ako je podnositelj traži.

Potvrda iz stavka 2. ovoga članka potvrđivat će sljedeće:

a) da je podnositelj završio sveučilišni studij medicine,

b) da je podnositelj stvarno i zakonito radio u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,

c) da je podnositelj imao poslovni nastan u Republici Hrvatskoj sve do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 31.

Na kvalifikaciju doktora medicine specijalista, državljanina države članice Europske unije koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljana treće države koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljanina treće države koji je specijalizaciju završio u državi članici Europske unije primjenjuje se opći sustav priznavanja propisan posebnim zakonom, a uzimajući u obzir uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Iznimno, od stavka 1. ovoga članka doktoru medicine državljaninu treće države koji je specijalizaciju završio u državi članici Europske unije, priznaje se kvalifikacija po načelu automatskog priznavanja pod uvjetom da ima radno iskustvo po završenom posebnom stručnom usavršavanju u općoj medicini u trajanju od najmanje tri godine unutar posljednjih pet godina specijalističkog rada na teritoriju države članice Europske unije.

Uvjet za specijalističko usavršavanje doktora medicine iz stavka 1. i 2. ovoga članka jest priznata ili potvrđena kvalifikacija završenog sveučilišnog studija medicine, sukladno posebnom zakonu te posjedovanje važećeg odobrenja za samostalan rad.

Članak 32.

Doktor medicine iz članka 31. ovoga Pravilnika na temelju provedenog postupka priznavanja ima pravo korištenja naziva specijalist obiteljske medicine.

Članak 33.

Kvalitetu specijalističkog usavršavanja doktora medicine, odnosno njezinu provjeru, procjenu i unapređenje obavlja Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine iz članka 2. ovoga Pravilnika, prema strukturiranim obrascima i na način utvrđen u Povelji Europskog udruženja obiteljske medicine (»European Union of General Practitioners/Family Physicians«– UEMO), koja se objavljuje na web-stranici ministarstva.

Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine predlaže ministru poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju negativnog nalaza provjere kvalitete specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine.

Članak 34.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse koje ispunjavaju uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, obvezne su u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.

Zahtjev treba sadržavati elaborat o radu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika.

O svakoj promjeni uvjeta iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinacija privatne prakse obvezna je izvijestiti ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Ako zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, rješenjem će im se oduzeti ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja, a specijalizant će specijalističko usavršavanje nastaviti u drugoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciji privatne prakse kojima je rješenjem izdano ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.

Članak 35.

Rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja koja su donesena na temelju članka 30. i članka 32. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine« br. 111/09) danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika ostaju na snazi.

Članak 36.

Doktori medicine koji su specijalističko usavršavanje započeli obavljati do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika nastavljaju obavljati specijalizaciju prema planu i programu određenom rješenjem o odobrenju specijalizacije, a specijalistički ispit polažu prema odredbama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, br. 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03), odnosno Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine («Narodne novine», br. 111/09).

Članak 37.

Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, specijalizantima ponuditi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme ako s njima imaju sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme.

Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ponuditi specijalizantu sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama sukladno članku 11. ovoga Pravilnika.

Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ponuditi specijalistu koji je na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u obvezi rada na temelju sklopljenog ugovora o specijalističkom usavršavanju, sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama sukladno članku 11. stavku 2. ovoga Pravilnika.

Zdravstvenoj ustanovi koja ne postupi prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja.

Članak 38.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 111/09) i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, br. 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03) u dijelu koji se odnosi na program specijalizacije iz obiteljske medicine, osim za doktore medicine iz članka 36. ovoga Pravilnika.

Članak 39.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, doktorom medicine strancem iz članka 13. ovoga Pravilnika, smatra se državljanin treće države.

Članak 40.

Doktor medicine koji ima više od 20 godina rada u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Republici Hrvatskoj, može steći status specijalista obiteljske medicine pod uvjetom položenog specijalističkog ispita iz obiteljske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 111/09).

Zahtjev za stjecanje statusa specijalista obiteljske medicine iz stavka 1. ovoga članka doktor medicine može podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 41.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 29. i 31. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-02/11-02/132

Urbroj: 534-07-11-1

Zagreb, 7. studenoga 2011.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 129/12

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-02/166

Urbroj: 534-10-1-2-1/3-12-01

Zagreb, 15. studenoga 2012.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 120/13

Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-02/166

Urbroj: 534-10-1-2-1/3-13-07

Zagreb, 18. rujna 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 31/17

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/17-04/04

Urbroj: 534-02-1-1/8-17-11

Zagreb, 29. ožujka 2017.

PRILOG I. PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ OBITELJSKE MEDICINE

Naziv specijalizacije	Obiteljska medicina
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita	Specijalist obiteljske medicine
Trajanje specijalizacije	48 mjeseci (4 godine)
Program specijalizacije	OBITELJSKA MEDICINA POD NADZOROM MENTORA – 22 mjeseca BOLNIČKI ODJELI I SPECIJALISTIČKE AMBULANTE – 18 mjeseci POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ OBITELJSKA MEDICINA – 3 mjeseca RAD NA MEDICINSKOM FAKULTETU U PROGRAMU ZNANSTVENOG I STRUČNOG ISTRAŽIVAČKOG RADA – 1 mjesec UKUPNO OBILASKA – 44 mjeseca BOLNIČKI ODJELI I SPECIJALISTIČKE AMBULANTE – 18 mjeseci Interna medicina – 3 mjeseca Infektologija – 1 mjesec Pedijatrija – 3 mjeseca Kirurgija – 1 mjesec i 15 dana Urologija – 15 dana Ginekologija i opstetricija – 1 mjesec i 15 dana Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina – 15 dana Medicinska dijagnostika – 15 dana Ortopedija – 15 dana Neurologija – 1 mjesec Psihijatrija – 1 mjesec Otorinolaringologija – 21 dan Oftalmologija – 21 dan Dermatologija i venerologija – 1 mjesec Reumatologija – 21 dan Fizikalna medicina – 21 dan GODIŠNJI ODMOR – 4 mjeseca Poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina« U okviru specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina». Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije	Razina usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant obiteljske medicine mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant obiteljske medicine mora: • poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) • posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) • poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) • poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) • biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) • biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) • kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) • usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) Osnovne kompetencije specijalizacije iz obiteljske medicine Završetkom specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant treba steći slijedeća znanja i sposobnosti: 1. medicinskog eksperta, što uključuje primjenu medicinskog znanja, vještina i profesionalnih stavova u pružanju pacijentu-usmjerene sveobuhvatne zdravstvene zaštite 2. komunikatora, što uključuje uspostavljanje učinkovitog odnosa između liječnika i bolesnika 3. suradnika, što uključuje rad unutar zdravstvenog tima s ciljem postizanja optimalne zdravstvene zaštite za bolesnika 4. organizatora i upravljača (»manager«), što uključuje učinkovito djelovanje unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava, učinkovitu organizaciju vlastite prakse, grupne prakse donošenje odluka o rasporedu sredstava i vlastiti doprinos efikasnom funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava 5. zastupnika interesa osobe u skrbi što uključuje odgovorno korištenje znanja i sposobnosti s ciljem unapređenja zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i cjelokupne populacije 6. učenika i učitelja, koji trajno uči i unapređuje vlastito znanje i sposobnosti, ali i pridonosi stvaranju, širenju i primjeni medicinskog znanja. 7. profesionalca koji je usredotočen na zdravlje pojedinca ali i cijele zajednice i društva, na način da obavlja svoje profesionalne obveze na najvišoj stručnoj razini, poštuje postojeću regulativu te se u osobnom ponašanju pridržava visokih moralnih i etičkih standarda. 8. liječnika koji pruža osobnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i obiteljima u ordinaciji, u domovima bolesnika i u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest i prati ih za vrijeme liječenja u drugim zdravstvenim ustanovama 9. liječnika koji je osposobljen raditi timski sa suradnicima u obiteljskoj medicini, suradnicima iz drugih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, iz drugih razina zdravstvene zaštite i suradnicima iz drugih sektora 10. stručnjaka za praćenje i analizu zdravstvenog stanje pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika i zajednice u kojoj radi. 11. liječnika koji provodi mjere primarne zdravstvene zaštite za određene populacijske skupine ili definirane zdravstvene probleme prema Programu mjera zdravstvene zaštite 12. stručnjaka za unapređenje zdravlja, prevenciju dijagnosticiranje i liječenje akutnih i epizodnih zdravstvenih problema kao i hitnih stanja, te za prevenciju, dijagnosticiranje, liječenje i praćenje bolesnika koji boluju od najčešćih kroničnih bolesti u populaciji 13. stručnjaka za ocjenu i unapređenje kvalitete vlastitog rada 14. stručnjaka koji sudjeluje u izobrazbi studenata i liječnika obiteljske medicine te trajnom unapređivanju programa specijalizacije obiteljske medicine 15. aktivnog učesnika u istraživanjima i razvoju iz područja obiteljske medicine. (Točke 14. i 15. obvezne su za specijalizante za akademske ustanove, a poželjne za sve specijalizante) 1. Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina Specijalizanti moraju razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: a) uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva b) specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnosa liječnik-bolesnik c) specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja d) specifičnosti morbiditeta i mortaliteta e) povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka f) posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost g) obiteljski pristup h) orijentacija zajednici 2. Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada b) provoditi kućne posjete i kućno liječenje, palijativnu, potpornu i terminalnu skrb c) voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala d) timski raditi i organizirati tim te suradnju s pacijentima i zajednicom e) znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite te sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite f) provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika g) voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju h) planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti i) usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi j) znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja 3. Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati osnove medicinske genetike fetalni razvoj te poremećaje u razvoju fetusa, novorođečenta i dojenčeta b) provoditi antenatalnu i neonatalnu skrb c) poznavati i pratiti rast i razvoj djeteta predškolske i školske dobi, pubertet, adolescenciju te razvoj osobnosti i odrastanje d) poznavati i pratiti spolni razvoj i ponašanje te preporučiti najprihvatljivije metode kontracepcije odnosno provoditi mjere planiranja obitelji e) poznavati i razumjeti zdravstveno ponašanje i devijacije u razvoju i ponašanju f) znati prepoznati, sprječavati i suzbijati neželjene promjene zdravstvenog stanja uvjetovane učinkom općeg i radnog okoliša, bolesti profesije i profesionalne bolesti g) znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji h) usvojiti i primijeniti metode zdravstvenog odgoja i) provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja j) poznavati fiziologiju i patologiju starije dobi i starenja 4. Medicina i društvo Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju, socijalne grupe i klase b) poznavati metode socioloških istraživanja c) znati objasniti socijalne i klasne razlike i bolesti, razumjeti korištenje zdravstvene zaštite, te znati socijalne uzroke bolesti d) znati opću metodologiju zdravlja u zajednici te načela socijalne zaštite i identificirati i predložiti rješenja za najčešće socijalno medicinske probleme e) poznavati metode planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite 5. Istraživanja i unapređenje kvalitete rada u obiteljskoj medicini Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati metode istraživanja u obiteljskoj medicini, planirati istraživanje te ga provesti prema primjerenom istraživačkom postupku b) znati interpretirati rezultate istraživanja te ih publicirati c) znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati d) postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima e) primjenjivati smjernice za rad f) usvojiti originalan način razmišljanja i osposobiti se za kritičku procjenu znanstvenih i stručnih članaka i drugih materijala 6. Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: a) obrazložiti što je očuvanje i unapređenje zdravlja (u komparaciji s preventivom) i potkrijepiti primjerima na pojedincima ili grupi populacije za koju skrbi b) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada u obiteljskoj medicini c) primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice d) demonstrirati, na primjerima bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje e) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest f) učinkovito rješavati raznolike kliničke probleme primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu g) pružati učinkovitu skrb za bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnu skrb h) usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: uzimanje anamneze, klinički pregled, liječenje i komunikacija s bolesnikom i kolegama; dijagnostika i liječenje bolesti; usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi 7. Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati: a) teoriju organizacije te elemente, strukturu i funkcioniranje zdravstvenog sustava, metode upravljanja i rukovođenja b) zdravstvenu potrošnju i cijene zdravstvenih usluga c) međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje d) postupke i metode racionalizacije zdravstvene potrošnje i sustave kontrole, analize odnosa troška i dobiti (cost –benefit) e) određivanje standarda i normativa, mreža zdravstvenih ustanova f) načine financiranja zdravstvene zaštite kod nas i u svijetu 8. Interna medicina (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih internističkih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju 40 bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 40 pacijenata 9. Infektologija (1 mjesec) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih infektoloških bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno u prijemnoj infektološkoj ambulanti dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u infektologiji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak kod uobičajenih zaraznih bolesti 10. Pedijatrija (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih pedijatrijskih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u pedijatriji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak. c)znati provesti program zdravstvene zaštite djece predškolske dobi 11. Kirurgija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih kirurških bolesti b) samostalno izvesti ove procedure: uklanjanje kožnih izraslina i lezija ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom; liječenje (incizija) paronihije; incizija i drenaža panaricijuma; djelomična ili potpuna ablacija uraslog nokta; infiltracijska i provodna anestezija, primarna obrada i liječenje rane i opekotina, previjanje, zaustavljanje krvarenja (privremeno, trajno); imobilizacija – privremena, transportna kod iščašenja velikih zglobova, fraktura dugih kostiju, kralježnice, zdjelice; punkcija i drenaža toraksa kod pneumotoraksa, osobito tenzijskog; ispiranje želuca, primjena obloga,omota, zaustavljanje krvarenja iz vena i arterija, incizija gnojnih procesa kože i potkožja, incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u slučaju hitne indikacije, intraartikularna punkcija i aplikacija lijeka, infuzija, vađenje stranog tijela iz kože i potkožja, skidanje gipsa u slučaju hitne indikacije, zamjena vrećica i toaleta kolostome i toaleta gastrostome (po mogućnosti svaku proceduru po 10 puta). 12. Urologija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih uroloških bolesti b) samostalno izvesti procedure: rektalni pregled, proktoskopiju, anoskopiju, pregled testisa i penisa, rektalni pregled (rektum, prostata), test na okultno krvarenje, interpretacija rezultata dijagnostičkih pretraga (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih), kateterizaciju mokraćnog mjehura, postavljanje i promjena trajnog katetera 13. Ginekologija i opstetricija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ginekoloških i opstetričkih bolesti i stanja te provoditi kontracepciju i rano otkrivanje malignih bolesti. b) Treba izvesti: pregled abdomena i zdjelice, palpatorni pregled dojke; osposobiti bolesnicu za izvođenje samopregleda; vaginalni pregled u spekulumima; bimanualni vaginalni pregled; uzeti, obojiti i pod mikroskopom pregledati i ocijeniti stupanj čistoće vaginalnog brisa; uzimanje i interpretacija dobivenog rezultata brisa po Papanicolaou. Sudjelovati u izvođenju hitnog poroda i skrbiti za rodilju u hitnim situacijama. Procijeniti sposobnost dojke za laktaciju i poučavati tehniku dojenja. Poznavati dijagnostičke postupke te znati interpretirati i objasniti rezultate dijagnostičkih postupaka u ginekologiji i opstetriciji. 14. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju te posthospitalnu skrb kod najčešćih bolesti i stanja koja se zbrinjavaju u jedinicama intenzivne skrbi. b) treba izvesti: CPR kod djece i odraslih, uspostava i održavanje zračnih puteva: intubacija, upotreba Ambu maske, ventilacijska podrška, oksigenacija, vanjska masaža srca, defibrilacija, venepunkcija kod odraslih i djece i postavljenje venskog puta, postavljanje nazogastrične sonde, ispiranje želuca – lavaža i vještina davanja injekcija svih vrsta, terapija kisikom, anestezija kože i sluznica, gingive c) naučiti osnove analgezije i upoznati se s anesteziološkim postupcima liječenja kronične boli 15. Medicinska dijagnostika (15 dana) a) Po završenoj specijalizaciji liječnik treba znati opisati indikcije za pojedine radiološke ili druge »imaging» pretrage te UZV pretrage, znati koje se greške mogu očekivati, kako pripremiti bolesnika za pretrage. b) znati izvesti venepunkciju i uzimanje krvi za hematološku i biokemijsku analizu, uzimanje brisa ždrijela, nosa, uha i nasađivanja na podlogu; uzimanje iskašljaja urina te stolice za bakteriološku analizu. Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona – infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine – fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba – policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i /ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 10 pacijenata 23. Fizikalna medicina (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će znati dijagnostički postupak, mogućnosti funkcionalnog liječenja i metoda fizikalne terapije te rehabilitacijski postupak kod najčešćih bolesti i poremećaja lokomotornog sustava: spušteno stopalo, haluks valgus i varus, hondromalacija patele, osteoartrirtis velikih zglobova i kralježnice, smrznuto, bolno rame, epikondilitis, sindrom karpalnog tunela, fibromijalgija, akutna poliartralgia, akutna monoartralgia, sinovitisi i tendinitisi, burzitis, reumatoidni artritis, osteoporoza b) znati će izvesti: klinički pregled lokomotornog aparata, procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba, prepoznati izljev te izvršiti aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularna injekcija, periartikularna primjena kortikosteroida, aspiracija prepatelarne burse, burse olekranona – infiltracija kortikosteroidima, primjena krioterapije, terapije toplinom, terapije vodom, primjena parafinskih kupki, TENS; kinezioterapija, statičke-izometričke vježbe, dinamičke-izotoničke vježbe; vježbe stopala i vježbe za skoliozu, te postaviti indikaciju, odrediti njihovu isplativost i dati obavijesti bolesniku o rezultatima i značenju biokemijskih, radioloških-CT, elektromiografskih i ultrazvučnih i drugih specifičnih dijagnostičkih metoda u reumatologiji. 24. Obiteljska medicina (22 mjeseca) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će: 1. znati najčešće akutne i kronične bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti liječenja i praćenja bolesnika te provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 2. u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 3. usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja 4. znati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu, te provoditi i evaluirati u praksi preventivni program 5. razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje 6. prepoznati među svojim bolesnicima one koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe 7. usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, posebice u podjeli skrbi za bolesnike 8. poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi bolesnika kroz taj sustav. 9. izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine 10. obavljati kućne posjete bolesnicima, i provoditi kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za bolesnika) 11. racionalno propisivati lijekove 12. ocijeniti radnu sposobnost 13. voditi bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju 14. oblikovati i voditi registar bolesnika za posebno ugrožene skupine (predškolska djeca, žene, stariji) i/ili za bolesnike prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i slično) 15. oblikovati i voditi rad grupa kroničnih bolesnika 16. voditi savjetovališta za dojenčad i predškolsku djecu 17. voditi druga savjetovališta (za pretile, za onkološku skrb, za mladež, za antenatalnu skrb, za kontracepciju, za obitelj i slično. ) 18. organizirati rad u ambulanti (radno vrijeme, korištenje telefona za savjetovanje i naručivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav naručivanja, evidencija poziva za kućne posjete) 19. voditi ambulantu kao poslovnu jedinicu (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem) 20. surađivati sa konzultantima te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu 21. surađivati sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini 22. Izraditi znanstveni i/ili stručni istraživački rad
Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija	Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika. Specijalističko usavršavanje iz obiteljske medicine odvija se u tri glavne cjeline pa je sukladno tome potrebno definirati i uvjete za sve tri vrste ustanova: 1. Teorijska izobrazba odvija se na medicinskim fakultetima u okviru specijalističkog poslijediplomskog studija »Obiteljska medicina« 2. Specijalističko usavršavanje na bolničkim odjelima, prijemnim i specijalističkim ambulantama te specijalističkim ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dijagnostičkim laboratorijima i kabinetu vještina se odvija na ustanovama koje su ovlaštene za provođenje specijalističkog usavršavanja 3. Dio specijalističkog usavršavanja obavlja se u ordinacijama obiteljske medicine glavnog mentora i/ili mentora te u kabinetu vještina Specifični uvjeti specijalističke ordinacije obiteljske medicine u kojoj se provodi dio specijalističkog usavršavanja za vrijeme specijalizacije jesu: a) Dostatan broj i raznolika dobna struktura bolesnika u skrbi kako bi se specijalizant mogao upoznati sa širokim spektrom zdravstvenih i socijalnih problema (1000-2000 osoba u skrbi) b) Mentor mora biti nositelj tima, te mora tijekom specijalizacije u razdoblju od 5 godina objaviti najmanje jedan rad u koautorstvu sa specijalizantom c) Ordinacija obiteljske medicine u kojoj se provodi specijalizacija mora biti opremljena u skladu s propisanim minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti d) U ordinaciji se provodi organiziran rad (naručivanje, rad s posebnim skupinama bolesnika, planirana i programirana skrb za kronične bolesnike) e) Uz rad u ordinaciji provodi se zbrinjavanje bolesnika u kući (kućne posjete, kućno liječenje, palijativna, potporna i terminalna skrb) f) U ordinaciji je organiziran timski rad i suradnja sa ustanovama i službama na primarnoj razini, u lokalnoj zajednici, te strukturirana i programirana suradnja sa kolegama iz specijalističko-konzilijarne i bolničke razine zaštite g) Ordinacija je uključena u sve javno-zdravstvene i preventive programe h) U ordinaciji se redovito provodi procjena i evaluacija rada

OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA OBITELJSKA MEDICINA

TEMA	STUPANJ NAPREDOVANJA			GLAVNI MENTOR
TEMA	1	2	3	GLAVNI MENTOR
OPĆE KOMPETENCIJE	Datum i potpis mentora			Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije

TEMA	STUPANJ NAPREDOVANJA			GLAVNI MENTOR
TEMA	1	2	3	GLAVNI MENTOR
POSEBNE KOMPETENCIJE	Datum i potpis mentora			Datum i potpis
Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina
Obiteljska medicina kao zasebna znanstvena disciplina
Uloga doktora obiteljske medicine-generalista u sustavu zdravstva
Specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja, specifičnosti konzultacije
Specifičnost zdravstvenih problema, morbiditeta i mortaliteta
Specifičnost razloga dolaska
Povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka, stilovi rada liječnika
Specifične metode rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni i obiteljski pristup
Odnos doktor medicine bolesnik – doktor medicine kao lijek
Komunikacija kao dijagnostičko i terapijsko pomagalo
Racionalno propisivanje lijekova-farmakoekonomika
Politerapija i polipragmazija
Najvažnije interakcije lijekova, bolesti uzrokovane lijekovima
Anafilaksija i preosjetljivost na lijekove
Upotreba najvažnijih skupina lijekova
Zloupotreba lijekova, ovisnost
Samomedikacija, uloga »placeba«
Orijentacija zajednici
Profesionalno udruživanje, organizacije
Uloga publikacija u razvoju struke
Uloga edukacije u razvoju struke
Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije
Korištenje vremena, raspored rada, naručivanje
Suradnja sa užim i širim timom u PZZ
Prostor i oprema ordinacije
Nabavka, pohranjivanje i odlaganje lijekova i sanitetskog materijala
Pomoćno osoblje, radni zadaci, radni ugovori
Dijagnostičke pretrage, koje, gdje, kada, kako
Financiranje te vođenje financijskog poslovanja
Korištenje kompjutora u radu (Elektronski zdravstveni karton, Internet, E-mail) u ocjeni kvalitete rada i u istraživačkom radu
Problemima usmjerena medicinska dokumentacija, registri, obvezni formulari, dnevna evidencija i izvješćivanje
Grupni rad i savjetovalište za kronične bolesti: hipertenziju, dijabetes, KOPB, ...
Provedba preventivnih programa
Suradnja sa specijalistima konzultantima i upućivanje na specijalističke konzultacije i dijagnostičke pretrage
Suradnja s pacijentima i njihovo učešće
Savjetovališni rad (za trudnice i rodilje, za dojenčad i predškolsku djecu, za kontracepciju, obiteljsko savjetovalište)
Suradne ustanove: dječji vrtići, domovi umirovljenika, hospiciji i dr.
Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa
Osnove medicinske genetike, genetsko savjetovanje
Fetalni razvoj i poremećaji, Antenatalni skrining
Postupak s novorođenčetom
Tjelesni rast i psihomotorni razvoj dojenčeta i malog djeteta
Dojenje, prehrana dojenčeta i malog djeteta
Poremećaji prehrane
Otkrivanje anomalija: iščašenje kuka, strabizam, gluhoća, srčane mane i sl.
Intelektualni i emocionalni razvoj djece, ponašanje
Dijete u vrtiću
Problemi djece vezanih uz školu
Pubertet, tjelesni razvoj, poremećaji prehrane i ponašanja
Adolescencija, poremećaji prehrane i ponašanja
Normalno i poremećeno seksualno ponašanje
Znati specifične fiziološke pojave u svim životnim razdobljima žene i muškarca
Zaštita od spolno prenosivih bolesti, kontracepcija
Razvoj osobnosti, adaptacija i obrambeni mehanizmi
Interpersonalno i međugeneracijsko ponašanje
Ponašanje u obitelji, uloga obitelji, odnosi u obitelji
Utjecaj obitelji na zdravlje i bolest pojedinca te utjecaj pojedinca na zdravlje i bolest obitelji
Reakcije na bolesti i/ili gubitke: član obitelji, umirovljenje, gubitak posla, na funkcioniranje obitelji
Metode dijagnostike poremećaja i intervencija u obiteljskim odnosima
Verbalna i neverbalna komunikacija
Vođenje intervjua, teške komunikacije, vještina postavljanja pitanja
Informiranje bolesnika i davanje savjeta
Metode površinske psihoterapije
Zdravo i patološko starenje, institucijsko i izvaninstitucijsko zbrinjavanje starijih osoba
Savjetovalište za stare ljude
Medicina i društvo
Socijalne grupe, norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju
Metode socioloških istraživanja
Sociologijske teorije o obitelji i socijalizaciji
Pacijent kao partner, udruge pacijenata
Socijalni uzroci bolesti
Socijalne razlike, klase i bolesti, korištenje zdravstvene zaštite
Zdravstveno ponašanje pojedinih skupina
Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva
Koncepti zaštite zdravlja
Zdravstveno stanje u svijetu i kod nas
Demografska kretanja i populaciona politika
Opća metodologija zdravlja u zajednici
Socijalna zaštita, načela i najčešći problemi
Profesionalna vrijednosti, etika, profesionalni kodeks
Postupci u moralno i etički »osjetljivim« situacijama: eutanazija, prisilna hospitalizacija, liječnička tajna
Istraživanje i unapređenje kvalitete u obiteljskoj medicini
Područja istraživanja u obiteljskoj medicini
Planiranje istraživanja: određivanje cilja, odabir metoda, interpretacija dobivenih podataka
Korištenje i pretraživanje literature
Kritičko čitanje i interpretacija članka
Priprema podataka za statističku analizu
Pisanje i objavljivanje rezultata istraživanja
Značajke i posebnosti statističkih metoda
Značaji i metode procjene i unapređenja kvalitete rada
Rad u programu stručnog i znanstvenog istraživačkog rada
Kontinuirana edukacija i unapređenje kvalitete
Licenciranje i relicenciranje
Medicina temeljena na dokazima
Harmonizacija i standardizacija
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti
Promicati zdravlje, provoditi zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje pojedinaca i grupa
Provoditi mjere primarne prevencije u populaciji u skrbi
Provoditi postupke i metode za unapređenje mentalnog zdravlja te rano otkrivanje i liječenje duševnih bolesti
Uočiti čimbenike rizika za kronične bolesti te načine njihova otkrivanja u populaciji u skrbi
Identificirati pojedince i skupine sa rizičnim čimbenicima
Znati principe probira (skrining)
Usvojiti i primijeniti principe preventivnog rada: planiranje programa, definiranje elemenata programa, potrebni stručnjaci, oprema financiranje, evaluacija
Znati metode epidemioloških istraživanja
Epidemiologija infektivnih bolesti
Epidemiologija kroničnih bolesti
Epidemiologija raka
Oštećenja zdravlja izazvana fizikalnim i kemijskim čimbenicima općeg i radnog okoliša
Profesionalne bolesti i bolesti profesije, ozljede na radu
Prethodni i sistematski pregledi radnika športaša i rekreativaca
Profesionalna orijentacija i selekcija
Zakonski propisi u zaštiti zdravlja od faktora općeg i radnog okoliša
Kancerogene tvari
Metode sprečavanja i ranog otkrivanja malignih bolesti
Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika
Metode upravljanja i rukovođenja
Teorije organizacije, specifičnost organizacija zdravstvene zaštite
Struktura i funkcioniranje zdravstvenog sustava
Ponuda i potražnja i cijene zdravstvenih usluga
Sustavi i metode financiranja sustava zdravstvene zaštite, posebno OM
Zdravstvena potrošnja
Međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje
Racionalizacija i sustav kontrole (stručna, administrativna)
Ekonomika unapređenja zdravlja
Troškovi-dobici (cost-benefit) u sustavu zdravstvene zaštite
Interna medicina
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim internističkim stanjima i bolestima
Postaviti indikacije, procijeniti valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u internoj medicini
Pružiti obavijesti bolesniku o načinu pripreme, izvođenju i značenju rezultata dijagnostičkih metoda
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima endokrinološkog sustava
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja endokrinološkog sustava
Bolesti štitnjače (hiper/hipotireoza, struma, tumori) i doštitne žlijezde (hiper/hipoparatireoza, adenom)
Šećerna bolest (DM tip 2, hiper-, hipoglikemija)
Šećerna bolest (DM tip 1)
Ostale endokrine bolesti (Addison, Cushing, hipofiza)
Pretilost, hiperuricemija, hiperlipidemija; metabolički sindrom
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima hematološkog sustava
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja hematološkog sustava
Anemije (mikrocitna, makrocitna, hemolitička, aplastična)
Poremećaji zgrušavanja, hemoraška dijateza
Leukemije, limfomi; mijelodisplazije, mijeloproliferacije
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima gastrointestinalnog sustava (otežano gutanje, bol u trbuhu, žgaravica, nadutost, opstipacija, mučnina, povraćanje, proljev, poremećaji apetita)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja gastrointestinalnog sustava
Bolesti gornjeg probavnog trakta (GERB, ulkusna bolest, funkcijske dispepsije)
Bolesti jetre, žučnih putova i gušterače (ikterus, kolelitijaza; upale); ascites
Bolesti crijeva (malapsorpcija, iritabilni kolon, divertikuloza, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest)
Maligne bolesti gastrointestinalnog trakta
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima kardiovaskularnog sustava (bol u prsima, nepravilan i/ili ubrzan rad srca, zaduha, cijanoza, otok potkoljenica)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja kardiovaskularnog sustava
Esencijalna arterijska hipertenzija
Sekundarne hipertenzije i esencijalna hipertenzija s razvijenim komplikacijama
Koronarna srčana bolest
Najvažniji poremećaji ritma
Zatajenje srca, miokardiopatije; bolesti zalistaka i osrčja
Arterioskleroza, bolesti arterija
Bolesti vena
Tromboembolijska bolest
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima bubrega i mokraćnog sustava (bol u trbuhu, poremećaji mokrenja, hematurija )
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja bubrega i mokraćnog sustava
Akutno i kronično zatajenje bubrega
Infekcije mokraćnih putova (cistitis, uretritis, pijelonefritis)
Urolitijaza
Specifične upale urinarnog sustava
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima respiratornog sustava (otežano disanje, stridor, bol u prsima, nedostatak zraka, cijanoza kašalj, sukrvavi iskašljaj, pneumotoraks, astmatski status)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja respiratornog sustava
Kronične dišne bolesti (KOPB, astma)
Bolesti pleure
Plućna tuberkuloza
Bronhitis akutni, pneumonije
Bolesti gornjih dišnih putova
Maligne bolesti dišnog sustava
Infektologija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim infektološkim stanjima i bolestima
Postaviti indikacije, procijeniti valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u infektologiji
Pružiti obavijesti bolesniku o načinu pripreme, izvođenju i značenju rezultata dijagnostičkih metoda
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima uzrokovanih infektivnim bolestima (vrućica,zimica, tresavica, osip, povraćanje, proljev, hiperpireksija)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja uzrokovanih infektivnim bolestima
Akutne infekcije gornjeg i donjeg dišnog sustava
Crijevne virusne, bakterijske, parazitarne infektivne bolesti, trovanje hranom
Osipne zarazne bolesti
Infekciozna mononukleoza, infekcije CMV, toksoplazmoza
Tropske zarazne bolesti
Spolno prenosive zarazne bolesti (herpes, HPV, gonoreja, lues, AIDS, trihomonas, klamidija)
Infekcije centralnog živčanog sustava (meningitis, encefalitis, encefalomijelitis)
Srčanožilne infekcije (endokarditis, peri-, miokarditis, tromboflebitis)
Hepatitis
Infekcije urinarnog trakta
Infekcije kože, kosti, zglobova i mekih tkiva
Antiinfektivna terapija (antibiotici, antivirotici, antiprotozoici, antifungici). Rezistencija
Prevencija: cijepljenje, kemoprofilaksa
Pedijatrija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje novorođenčad, dojenčad i malu djecu s hitnim stanjima i bolestima
Sudjelovati u cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi za na vrijeme rođeno novorođenče
Organizirati i voditi savjetovalište za djecu
Postaviti radnu dijagnozu pri najčešćim akutnim poremećajima zdravlja dojenčadi i male djece
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih akutnih poremećaja zdravlja dojenčadi i male djece
Sudjelovati u cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi za kronično bolesno dijete
Parazitarne bolesti u djece
Akutne respiratorne bolesti u djece
Laringitis, krup
Otitis u djece
Problemi sluha
Bronhitis, bronhiolitis, pneumonija
Ostale infektivne bolesti
Alergijske bolesti dišnih putova, astma
Najčešće bolesti kože u djece, dermatitisi, ekcemi, akutne infekcije kože i potkožja, akne
Najčešće bolesti gastrointestinalnog trakta, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu
Imunizacija
Pretilost, dijabetes, poremećaji rasta i druge endokrine bolesti u djece
Fenilketonurija i druge metaboličke bolesti u djece
Anemije
Leukemije, limfomi
Ostale česte bolesti krvi i krvotvornih organa u djece
Cerebralna paraliza
Epilepsija i ostali konvulzivni poremećaji
Tumori centralnog nervnog sustava
Ostale česte bolesti nervnog sustava u djece
Najčešće bolesti oka u djece, konjunktivitis, refrakcijske anomalije, strabizam, strano tijelo keratitis
Slabovidnost
Kongenitalne anomalije srca, upalne bolesti srca i komplikacije
Reumatska bolest srca
Upalne bolesti jetre, crijeva, malapsorpcijaki sindromi
Celijakija i srodni poremećaji
Najčešće bolesti genitourinarnog sustava u djece, akutne i recidivirajuće infekcije urinarnog trakta
Bolesti bubrega, glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom
Kongenitalne anomalije urinarnog trakta
Hidrokela, fimoza, torzija testisa, orhitis, epididimitis
Najčešće bolesti mišićno koštanog sustava u djece, stečene deformacije stopala, udova kralježnice
Upalne bolesti koštano mišićnog sustava
Tumori koštano mišićnog sustava u djece
Kongenitalne anomalije koštanomišićnog sustava
Ozljede i trovanja u djece
Prometni traumatizam
Kirurgija
Postavljanje radne dijagnoze i hitno zbrinjavanje najčešćih simptoma i poremećaja koji zahtijevaju hitnu kiruršku intervenciju
Hitna medicinska pomoć u najčešćim kirurškim bolestima
Procijeniti medicinske probleme koji mogu utjecati na rizik od operacije kod pacijenta
Izvesti predoperativnu obradu i procijeniti sposobnost za operativni zahvat
Dijagnosticirati i razlikovati komplikacije od normalnog postoperativnog tijeka
Kontuzije i hematomi
Površinske ozljede i laceracije
Nategnuća i iščašenja zglobova
Napuknuća i prijelomi kostiju
Indikacije za kirurško liječenje bolesti (gastrointestinalni, lokomotorni, urogenitalni, respiratorni sustav)
Indikacije za kirurško liječenje upala kože i potkožja
Incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u hitnim stanjima
Postupak kod ozljeda nastalih zračenjem i kemijskim sredstvima
Urologija
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima mokraćnog sustava (bol, krvarenja, zastoj mokraće, ozljede)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja mokraćnog sustava
Tumori mokraćnog sustava
Urolitijaza
Kongenitalne anomalije urogenitalnog sustava
Upalne bolesti urogenitalnog sustava
Akutni i kronični prostatitis
Benigna hiperplazija prostate
Orhiepididimitis, varikokele
Dijagnosticirati probleme seksualnosti, pružiti pomoć i/ili uputiti na odgovarajuću konzultaciju
Ginekologija i opstetricija
Sudjelovati u prevenciji i ranom otkrivanju najčešćih malignih bolesti kod žena u skrbi: raka dojke, vrata maternice
Sudjelovati u programima za planiranje obitelji i kontracepciju
Dijagnosticirati probleme seksualnosti, pružiti pomoć i/ili uputiti na odgovarajuću konzultaciju
Sudjelovati u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi žena oboljelih od najčešćih ginekoloških bolesti i stanja
Poremećaji menstrualnog ciklusa, amenoreja, menoragija i klimakterij
Infektivne bolesti genitalnog trakta koje se susreću u obiteljskoj medicini; uzročnici i komplikacije
Indikacije, kontraindikacije i provođenje kontracepcije
Sudjelovati u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi trudnica
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnicu s hitnim ginekološkim stanjima i bolestima
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u ginekologiji i opstetriciji
Poremećaj plodnosti i metode asistirane reprodukcije
Akutna i kronična bol u maloj zdjelici
Poznavanje etiologije i simptoma pobačaja
Sudjelovati u izvođenju rutinskog vaginalnog poroda u hitnim situacijama
Poznavati simptome i znakove patološkog poroda, metode hitne intervencije, poznavati metode intervencije u bolničkim uvjetima
Prepoznavanje rizične trudnoće (prijeteći pobačaj,krvarenje, intrauterini zastoj rasta ploda, hipertenzija, urinarna infekcija, dijabetes, prijeteća eklampsija)
Postaviti radnu dijagnozu , intervenirati i/ili uputiti na daljnju skrb žene s postpartalnim komplikacijama (krvarenje, mastitis , tromboza dubokih vena, depresija ili postpartalna psihoza, odgođena eklampsija)
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći, osigurati transport i uputiti na daljnju skrb bolesnike u stanjima koji životno ugrožavaju bolesnika
Šok u okviru početnog zbrinjavanja bolesnika (anafilaktički, hemoragijski, septički, kardiogeni)
Politrauma
Intrakranijalne povrede
Otrovanja kemikalijama, ubodima otrovnih životinja, ingestijom otrovnih sastojaka
Izloženost radijaciji, hipo-hipertermija
Medicinska dijagnostika
Upoznati se s indikacijama, kontraindikacijama, pouzdanosti rutinskih i suvremenih dijagnostičkih metoda (način interpretacije rezultata) te načinom izvođenja i pripremom bolesnika (radi davanja informacija bolesniku)
Radiološke pretrage (pluća, nativni abdomen, urografije, kralježnice, zglobova, ostalih kostiju)
CT, MR, angiografske pretrage i ostale slikovne (imaging) pretrage
UZV pretrage (abdomen, štitnjača, dojka)
Pretrage u hematološkom laboratoriju
Pretrage u biokemijskom laboratoriju
Pretrage u mikrobiološkom laboratoriju
Pretrage u citološkom laboratoriju
Ortopedija
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u ortopediji (otežana pokretljivost, deformiteti kostiju i zglobova, otok zgloba i kostiju, izrasline na kostima i zglobovima)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u ortopediji
Koštano-zglobni reumatizam
Upale pokosnica i zglobova, osteomijelitis
Kontrakture i ankiloze zglobova
Povrede kostiju i zglobova-frakture,luksacije,distorzije
Terapija upalnih procesa u ortopediji
Kongenitalne anomalije kostiju i zglobova
Tumori koštanomišićnog sustava
Perthesova bolest
Hondromalacija patele i druge juvenilne hondromalacije
Procijeniti indikaciju, valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih testova i metoda u ortopediji
Prepoznati i razlikovati komplikacije od normalnog postoperativnog tijeka
Neurologija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim neurološkim stanjima i bolestima
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u neurologiji (vrtoglavica, gubitak svijesti, konvulzije, kljenuti, gubitak senzo– motoričkih i osjetilnih funkcija)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u neurologiji
Glavobolja
Prolazni cerebralni ishemijski napadaji
Cerebrovaskularna bolest, cerebrovaskularni inzult
Epilepsija
Parkinsonova bolest i drugi tremor
Multipla skleroza i ostale kronične demijelinizirajuće bolesti
Miastenija gravis i ostali mioneuralni poremećaji
Alzheimerova bolest i ostale degenerativne bolesti živčanog sustava
Poremećaji kranijalnih živaca (neuralgije trigeminusa, facijalisa) živčanih korjenova i pleksusa
Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi
Periferna neuropatija
Tumori mozga i drugih dijelova živčanog sustava
Koma i ostali poremećaji svijesti
Povrede glave
Povrede živaca
Oftalmologija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim oftalmološkim stanjima i bolestima
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u oftalmologiji
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u oftalmologiji
Konjunktivitis, konjunktivalna i cilijarna injekcija oka
Keratitis
Strano tijelo konjuktive i korneje
Hordeolum i halazion
Refrakcijske anomalije, strabizam
Glaukom
Katarakta
Diplopija
Iritis i iridociklitis
Vaskularne bolesti retine (hipertenzija, dijabetes), Ablacija retine
Atrezija suznog kanala
Slabovidnost i sljepoća
Tumori vjeđa i oka
Otorinolaringologija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim otorinolaringološkim stanjima i bolestima
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u otorinolaringologiji
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u otorinolaringologiji
Otitis externa, cerumen, akutni otitis media
Kronični otitis i uho koje secernira, mastoiditis
Gluhoće-oštećenje sluha, tinitus
Otoskleroza
Grlobolja
Indikacije za adenotomiju i tonzilektomiju
Alergijski rinitis, sinusitis
Devijacija septuma
Nosna polipoza
Akutni laringitis, krup i pseudokrup
Promuklost
Tumori glave i vrata
Psihijatrija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim psihijatrijskim stanjima i bolestima
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u psihijatriji (psihološki i emocionalni poremećaji, gubitak realiteta, agresivnost, depresija, suicidalnost, ovisničko ponašanje)
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u psihijatriji
Upoznati suvremeni dijagnostički postupak i metode, ambulantnog i bolničkog liječenja psihijatrijskih bolesti koje zahtijevaju hospitalizaciju ili nadzor psihijatra
Generalizirani anksiozni poremećaj
Panični poremećaj, fobija
Postraumatski stresni poremećaj
Depresija
Bipolarni poremećaj
Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaj
Organski psihički poremećaj
Alkoholizam
Zlouporaba droga i drugih psihoaktivnih tvari
Somatoformni poremećaji
Dijagnosticiranje i intervencije pri pojavi zlostavljanja unutar obitelji
Sindrom pregorijevanja
Seksualne disfunkcije
Urgentna stanja u psihijatriji
Psihofarmakoterapija – opći principi
Dermatologija i venerologija
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim dermatološkim stanjima i bolestima
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u dermatologiji
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u dermatologiji
Eczemi
Dermatitis, kontaktni, profesionalni i drugi
Neurodermitis
Upalni procesi na koži – celulitis, furunkuli i karbunkuli, impetigo, erizipel
Gljivične infekcije kože, pitrijaza, kandidijaza, onihomikoza
Scabies
Urtikarija
Seboroični dermatitis i akne vulgaris
Psorijaza
Varikozni i drugi kronični ulkusi
Akutni limfadenitis
Bolesti kose i folikula
Hipertrofične i atrofične bolesti kože
Eritema nodozum
Penfigus, penfigoid
Lihen planus
Vitiligo i drugi poremećaji pigmentacije
Eritrodermije
Toksična epidermoliza
Pruritus, generalizirani, analni i genitalni
Ihtioza
Maligne notvorine kože
Benigne novotvorine kože
Reumatologija
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u reumatologiji
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u reumatologiji
Osteoartritis
Artritis povezan sa spondilitisom (ankilozantni spondilitis, psorijatski artritis)
Difuzne bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis, SLE)
Bolesti kosti i hrskavice (hondromalacija patele, osteoporoza)
Izvanzglobni reumatizam (burzitis, entezopatije)
Fizikalna medicina
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima lokomotornog sustava
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja lokomotornog sustava
Upoznati se sa suvremenim dijagnostičkim postupcima, mogućnostima funkcionalnog liječenja i metoda fizikalne terapije te rehabilitacijskim postupkom kod najčešćih bolesti i poremećaja lokomotornog sustava
Bol u leđima – lumbosakralni sindrom
Lumboishialgija, hernija intervertebralnog diska
Sakroileitis i ankilozantni spondilitis
Osteoartritis koljena i kuka te kralježnice
Cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom
Izvanzglobni reumatizam
Akutna mono i poliartralgija
Reumatoidni artritis i slične bolesti
Ostale bolesti kolagena-kolagenoze
Fibromijalgija
Giht
Osteoporoza
Indikacije za operativno liječenje
Upoznati se s indikacijama, postupkom i učinkovitošću pojedinih fizikalno terapijskih metoda
Obiteljska medicina
Rješavati najčešće akutne bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite koristeći se znanjem o njihovom prirodnom tijeku, dostupnom dijagnostikom i terapijskim mogućnostima
Rješavati najčešće kronične bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite koristeći se znanjem o njihovom prirodnom tijeku, dostupnom dijagnostikom i terapijskim mogućnostima
Provoditi preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu
Razumjeti specifičnosti morbiditeta i mortaliteta
Provoditi skrb za bolesnike s multimorbiditetom i komorbiditetom
Provoditi programiranu skrb za kronične bolesnike
Usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem općeg i radnog okoliša te socijalnih činitelja
Razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i obitelji, te kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje
Uočiti bolesnike s posebnim potrebama i odgovarajuće skrbiti za njih
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, posebice u podijeli skrbi za bolesnike
Propisivati lijekove poštujući principe racionalne farmakoterapije
Zaštita starijih ljudi
Kućne posjete i kućno liječenje
Palijativna, potporna i terminalna skrb
Razumjeti mjesto i ulogu obiteljske medicine
Razumjeti specifičnosti konzultacije, komunikacije i odnosa liječnik-bolesnik
Razumjeti specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja u obiteljskoj medicini
Razumjeti posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost skrbi
Znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada u obiteljskoj medicini
Voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu
Znati koristiti principe timskog rada
Znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Znati provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika
Znati voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju
Znati zdravstvene propise iz područja svoga djelovanja
Znati tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa
Znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja
Znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati
Postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima
Primjenjivati pravovaljane smjernice u svakodnevnom radu
Provoditi prevenciju dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti te unapređivati zdravlje
Usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi
Znati organizaciju zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu te principe zdravstvene ekonomike

OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA OBITELJSKA MEDICINA

Naziv dijela programa specijalizacije Naziv zahvata	Broj zahvata	STUPANJ NAPREDOVANJA		GLAVNI MENTOR
		2	3	GLAVNI MENTOR
		Datum i potpis		Datum i potpis
Uzimanje anamneze	1020
Ordinacija obiteljske medicine	300
Internistički odjel	40
Internistička ambulanta	40
Prijemna internistička ambulanta	40
Infektološki odjel	20
Infektološka ambulanta	10
Prijemna infektološka ambulanta	10
Pedijatrijski odjel	40
Pedijatrijska ambulanta	40
Prijemna pedijatrijska ambulanta	40
Pedijatrijska ambulanta u PZZ	40
Kirurški odjel	20
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Ortopedski odjel	10
Ortopedska ambulanta	10
Prijemna ortopedska ambulanta	10
Neurološki odjel	20
Neurološka ambulanta	10
Prijemna neurološka ambulanta	10
Oftalmološki odjel	20
Oftalmološka ambulanta	10
Prijemna oftalmološka ambulanta	10
ORL odjel	20
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Psihijatrijski odjel	20
Psihijatrijska ambulanta	10
Prijemna psihijatrijska ambulanta	10
Dermatološki odjel	20
Dermatološka ambulanta	10
Prijemna dermatološka ambulanta	10
Reumatološki odjel	20
Reumatološka ambulanta	10
Prijemna reumatološka ambulanta	10
Odjel fizikalne medicine	20
Ambulanta za fizikalnu medicinu	20
Uzimanje heteroanamneze	210
Ordinacija obiteljske medicine	50
Pedijatrijski odjel	40
Pedijatrijska ambulanta	40
Prijemna pedijatrijska ambulanta	40
Psihijatrijski odjel	20
Psihijatrijska ambulanta	10
Prijemna psihijatrijska ambulanta	10
Fizikalni pregled	730
Ordinacija obiteljske medicine	300
Internistički odjel	40
Internistička ambulanta	40
Prijemna internistička ambulanta	40
Infektološki odjel	20
Infektološka ambulanta	10
Prijemna internistička ambulanta	10
Pedijatrijski odjel	40
Pedijatrijska ambulanta	40
Prijemna pedijatrijska ambulanta	40
Pedijatrijska ambulanta u PZZ	40
Kirurški odjel	20
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Anesteziološka ambulanta	10
Uzimanje neurološkog statusa	140
Ordinacija obiteljske medicine	100
Neurološki odjel	20
Neurološka ambulanta	10
Prijemna neurološka ambulanta	10
Uzimanje psihijatrijskog statusa	140
Ordinacija obiteljske medicine	100
Psihijatrijski odjel	20
Psihijatrijska ambulanta	10
Prijemna psihijatrijska ambulanta	10
Uzimanje reumatološkog statusa	140
Ordinacija obiteljske medicine	100
Reumatološki odjel	20
Reumatološka ambulanta	10
Prijemna reumatološka ambulanta	10
Uzimanje ortopedskog statusa	80
Ordinacija obiteljske medicine	50
Ortopedski odjel	10
Ortopedska ambulanta	10
Prijemna ortopedska ambulanta	10
Uzimanje oftalmološkog stausa	80
Ordinacija obiteljske medicine	50
Oftalmološki odjel	10
Oftalmološka ambulanta	10
Prijemna oftalmološka ambulanta	10
Uzimanje dermavenerološkog statusa	90
Ordinacija obiteljske medicine	50
Dermatovenerološki odjel	20
Dermatovenerološka ambulanta	10
Prijemna dermatovenerološka ambulanta	10
Ocjena psihomotornog razvoja djeteta	260
Ordinacija obiteljske medicine	100
Pedijatrijski odjel	40
Pedijatrijska ambulanta	40
Prijemna pedijatrijska ambulanta	40
Pedijatrijska ambulanta u PZZ	40
Komunikacijske vještine	810
Ordinacija obiteljske medicine	300
Internistički odjel	40
Internistička ambulanta	40
Prijemna internistička ambulanta	40
Infektološki odjel	20
Infektološka ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Anesteziološka ambulanta	10
Kirurški odjel	20
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Anesteziološka ambulanta	10
Ginekološki odjel	20
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Ortopedski odjel	10
Ortopedska ambulanta	10
Prijemna ortopedska ambulanta	10
Neurološki odjel	20
Neurološka ambulanta	10
Prijemna neurološka ambulanta	10
Psihijatrijski odjel	20
Psihijatrijska ambulanta	10
Prijemna psihijatrijska ambulanta	10
Reumatološki odjel	20
Reumatološka ambulanta	10
Prijemna reumatološka ambulanta	10
Odjel fizikalne medicine	20
Ambulanta za fizikalnu medicinu	20
Komunikacijske vještine s djetetom i roditeljima	210
Ordinacija obiteljske medicine	50
Pedijatrijski odjel	40
Pedijatrijska ambulanta	40
Prijemna pedijatrijska ambulanta	40
Pedijatrijska ambulanta u PZZ	40
Komunikacijske vještine s obitelji	130
Ordinacija obiteljske medicine	100
Psihijatrijski odjel	10
Psihijatrijska ambulanta	10
Prijemna psihijatrijska ambulanta	10
Psihološka priprema pacijenta prije operativnog zahvata	100
Ordinacija obiteljske medicine	50
Odjel intenzivne skrbi	10
Anesteziološka ambulanta	10
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Savjetovanje	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Funkcionalni testovi	150
Ordinacija obiteljske medicine	100
Internistički odjel	30
Internistička ambulanta	10
Prijemna internistička ambulanta	10
Spirometrija	130
Ordinacija obiteljske medicine	100
Internistička ambulanta	30
EKG; snimanje i interpretacija	140
Ordinacija obiteljske medicine	100
Internistički odjel	20
Internistička ambulanta	10
Prijemna internistička ambulanta	10
Elektrodijagnostičke metode	40
Neurološki odjel	10
Neurološka ambulanta	10
Reumatološki odjel	10
Reumatološka ambulanta	10
Uzimanje uzorka krvi i mokraće	100
Ordinacija obiteljske medicine	50
Medicinsko-dijagnostički laboratorij	50
Kateterizacija mokraćnog mjehura	40
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	10
Uzimanje materijala za mikrobiološku obradu, brisa, ždrijela, nosa, uha; iskašljaja urina, stolice ; uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu;uzimanje i nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu, trihomonas, klamidiju te interpretacija dobivenog nalaza	60
Ordinacija obiteljske medicine	10
Medicinsko-biokemijski laboratorij	10
Infektološki odjel	10
Infektološka ambulanta	10
Prijemna infektološka ambulanta	10
Ginekološka ambulanta	10
Upotreba mikroskopa	30
Ordinacija obiteljske medicine	10
Medicinsko-biokemijski laboratorij	10
Ginekološka ambulanta	10
Provedba testa za okultno krvarenje	60
Ordinacija obiteljske medicine	50
Medicinsko-biokemijski laboratorij	10
Upotreba brze dijagnostike	120
Ordinacija obiteljske medicine	100
Medicinsko-biokemijski laboratorij	20
Prijavljivanje zaraznih bolesti	90
Ordinacija obiteljske medicine	50
Infektološki odjel	20
Infektološka ambulanta	10
Prijemna infektološka ambulanta	10
Orijentacijsko ispitivanje vida, sluha	130
Ordinacija obiteljske medicine	50
Pedijatrijski odjel	20
Pedijatrijska ambulanta	20
Prijemna pedijatrijska ambulanta	20
Pedijatrijska ambulanta u PZZ	20
Kardiopulmonalna reanimacija odraslih	70
Prijemna interna ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Kardiopulmonalna reanimacija u djece	70
Prijemna pedijatrijska ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Uspostava i održavanje dišnih putova, (airway) oralno i nazalno, ventilacija s pomoću maske i samoširećeg balona (Ambu balona)	70
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Ordinacija obiteljske medicine	10
Intubacija i ventilacijska podrška	60
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Primjena defibrilatora	70
Prijemna internistička ambulanta	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Primjena kisika	80
Prijemna internistička ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	10
Odjel intenzivne skrbi	10
Kabinet vještina	50
Postavljanje braunile i davanje infuzije	180
Prijemna internistička ambulanta	50
Odjel intenzivne skrbi	50
Kabinet vještina	50
Ordinacija obiteljske medicine	30
Postavljanje nazogastrične sonde, ispiranje želuca	140
Ordinacija obiteljske medicine	10
Prijemna internistička ambulanta	30
Odjel intenzivne skrbi	50
Kabinet vještina	50
Liječenje opeklina po stupnjevima	80
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	50
Zaustavljanje krvarenja	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	20
Postavljanje privremene imobilizacije kod fraktura te nategnuća i iščašenja velikih zglobova	60
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Ordinacija obiteljske medicine	10
Postavljanje trajne imobilizacije kod fraktura te nategnuća i iščašenja velikih zglobova	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Priprema rane za šivanje i tehnike šivanja	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Primarna obrada rane	70
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Ordinacija obiteljske medicine	20
Incizija paronihije i panaricijuma, gnojnih procesa kože i potkožja	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	20
Prijemna kirurška ambulanta	20
Resekcija i ablacija uraslog nokta	30
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Uklanjanje kožnih tvorbi ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom	30
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Punkcija i drenaža torkasa kod tenzijskog pneumotoraksa	30
Kirurški odjel	0
Kirurška ambulanta	0
Prijemna kirurška ambulanta	0
Kabinet vještina	30
Primarna opskrba zatvorenih i otvorenih prijeloma kostiju	30
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Toaleta gastrostome i kolostome	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	20
Davanje klizme	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	20
Digitorektalni pregled	120
Ordinacija obiteljske medicine	50
Kirurški odjel	10
Kirurška ambulanta	10
Prijemna kirurška ambulanta	10
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Kabinet vještina	10
Anoskopija i proktoskopija	15
Kirurški odjel	5
Kirurška ambulanta	5
Prijemna kirurška ambulanta	5
Pregled vanjskog spolovila i testisa	50
Ordinacija obiteljske medicine	10
Urološki odjel	10
Urološka ambulanta	10
Prijemna urološka ambulanta	10
Kabinet vještina	10
Pregled vanjskog spolovila i rodnice	50
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Kabinet vještina	20
Tehnika pregleda u spekulima i uzimanje Papa nalaza i brisa za stupanj čistoće	50
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Kabinet vještina	20
Određivanje mjere zdjelica i gestacijske dobi	80
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Kabinet vještina	50
Određivanje pozicije, prezentacije i otkucaja srca čeda	30
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Manualni pregled dojki i aksila	130
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	50
Kabinet vještina	50
Pregled posteljice i šivanje međice	20
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	0
Provjera dojke za laktaciju, tehnike dojenja, pomagala	50
Ginekološki odjel	10
Ginekološka ambulanta	10
Prijemna ginekološka ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	20
Pregled očne pozadine – fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile	30
Oftalmološki odjel	10
Oftalmološka ambulanta	10
Prijemna oftalmološka ambulanta	10
Vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje (indikacija za ambulantno vađenje stranog tijela)	25
Oftalmološki odjel	5
Oftalmološka ambulanta	5
Prijemna oftalmološka ambulanta	5
Ordinacija obiteljske medicine	10
Opskrba površne ozlijede oka i opekotine	30
Oftalmološki odjel	5
Oftalmološka ambulanta	5
Prijemna oftalmološka ambulanta	5
Ordinacija obiteljske medicine	15
Rinoskopija, otoskopija	60
Ordinacija obiteljske medicine	30
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Vađenje stranog tijela iz uha i nosa	25
Ordinacija obiteljske medicine	10
ORL odjel	5
ORL ambulanta	5
Prijemna ORL ambulanta	5
Ispiranje uha, toaleta zvukovoda	80
Ordinacija obiteljske medicine	50
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Propuhivanje tuba – policeriranje	80
Ordinacija obiteljske medicine	50
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Zaustavljanje krvarenja iz nosa (tamponada prednja) i uha	30
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Orijentaciono ispitivanje sluha u odraslih, skrining sluha u dječjoj dobi te interpretacija audiovestibulograma	60
ORL odjel	20
ORL ambulanta	20
Prijemna ORL ambulanta	20
Indirektna laringoskopija	50
ORL odjel	5
ORL ambulanta	5
Prijemna ORL ambulanta	5
Kabinet vještina	35
Primjena inhalatora	50
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	30
Opskrba manje ozlijede nosa i uha te opekotine	50
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Ordinacija obiteljske medicine	20
Obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa	50
ORL odjel	30
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Poznavanje postupka paracenteze	30
ORL odjel	10
ORL ambulanta	10
Prijemna ORL ambulanta	10
Metode površinske psihoterapije	160
Ordinacija obiteljske medicine	100
Psihijatrijski odjel	20
Psihijatrijska ambulanta	20
Prijemna psihijatrijska ambulanta	20
Izvesti intrakutane alergološke testove	50
Dermatovennerološki odjel	10
Dermatovenerološka ambulanta	30
Prijemna dermatovenerološka ambulanta	10
Provesti terapiju tekućim dušikom	60
Dermatovennerološki odjel	10
Dermatovenerološka ambulanta	40
Prijemna dermatovenerološka ambulanta	10
Provesti kemijsku i elektrokoagulaciju	30
Dermatovennerološki odjel	10
Dermatovenerološka ambulanta	10
Prijemna dermatovenerološka ambulanta	10
Zbrinjavanje kronične rane	80
Ordinacija obiteljske medicine	50
Dermatovenerološki odjel	10
Dermatovenerološka ambulanta	10
Prijemna dermatovenerološka ambulanta	10
Kineziterapija, statičke i dinamičke vježbe	40
Ordinacija obiteljske medicine	20
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Krioterapija, terapija toplinom	40
Ordinacija obiteljske medicine	20
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Primjena TENS-a	20
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Primjena UZ, Laser	20
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Statičke-izometričke vježbe i dinamičke vježbe : vratna, lumbalna kralježnica, kuk, koljeno	40
Ordinacija obiteljske medicine	20
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Postavljanje Schanzova ovratnika	20
Ordinacija obiteljske medicine	10
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	10
Vježbe za stopala	40
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Ordinacija obiteljske medicine	20
Aspiracija prepatelarne burse i burse olekranona, infiltracija kortikosteroidima	100
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Ordinacija obiteljske medicine	30
Kabinet vještina	50
Periartikularna infiltracija kortikosteroida: rame, lakat, tendovaginitis	100
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Ordinacija obiteljske medicine	30
Kabinet vještina	50
Aspiracija izljeva u zglobu	30
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	10
Ordinacija obiteljske medicine	10
Kabinet vještina	10
Intraartikularna primjena kortikosteroida	100
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju	20
Ordinacija obiteljske medicine	30
Kabinet vještina	50
Izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Obavljati kućne posjete bolesnicima, i provoditi kućno liječenje	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Usvojiti i primijeniti principe racionalnog propisivanja i primjene lijekova	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Ocijeniti radnu sposobnost	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Voditi bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Oblikovati i voditi rad grupa kroničnih bolesnika	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Usvojiti i primijeniti metode savjetovališnog rada	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Provoditi i evaluirati u praksi preventivni program	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Racionalno korištenje ljudskih resursa u užem i širem timu u PZZ	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Učinkovito organizirati i financijski racionalno upravljati vlastitom praksom	50
Ordinacija obiteljske medicine	50
Surađivati sa konzultantima te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Surađivati sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini	100
Ordinacija obiteljske medicine	100
Evaluirati i trajno unapređivati svoj rad	300
Ordinacija obiteljske medicine	300
Izraditi znanstveni i/ili stručni istraživački rad	1
Poslijediplomski specijalistički studij	1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ OBITELJSKE MEDICINE (pdf. format)

PRILOG II.

OBRAZAC ZAPISNIKA O POLAGANJU SPECIJALISTIČKOG ISPITA DOKTORA MEDICINE IZ OBITELJSKE MEDICINE

Svaki zakon ima / aktivni sadržaj / pametno označavanje / pripremu za ispis / eko e-oblik

Pogledajte npr. Zakon o radu

Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.