Izmjene iz NN 57/11 od 25.05.2011.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. svibnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/105

Urbroj: 71-05-03/3-11-2

Zagreb, 17. svibnja 2011.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 1.

U Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08.) u članku 8. stavku 1. točki 6. iza riječi: »vlasništvu« umjesto točke stavlja se zarez i dodaje se točka 7. koja glasi:

»7. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu.«.

Članak 2.

U članku 9. stavku 1. točki 1. ispred riječi: »stanovi« dodaje se riječ: »raspoloživi«.

U točki 2. iza riječi: »obiteljskih kuća« dodaju se riječi: »sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu«.

U stavku 2. iza riječi: »državne skrbi« dodaju se riječi: »sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu za koje se u postupku utvrdi da se radi o oštećenju V. i VI. stupnja sukladno Zakonu o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96., 57/00. i 38/09.) smatrat će se sukladno ovom Zakonu građevinskim zemljištem.«.

Članak 3.

Iza članka 9. dodaju se članci 9.a i 9.b koji glase:

»Članak 9.a

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 9.b

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m2

b) dvočlana obitelj – 45 m2

c) tročlana obitelj – 55 m2

d) četveročlana obitelj – 65 m2

e) peteročlana obitelj – 75 m2,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m2.

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je za veličinu do +10 m2 površine za stanove odnosno do +20 m2 za obiteljske kuće.

(3) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(4) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(7) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(8) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(9) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.«.

Članak 4.

U članku 10. stavku 2. točki 1. riječi: »članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata« zamjenjuju se riječima: »članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«.

U točki 2. iza riječi: »smrtno stradalog« dodaju se riječi: »i umrlog«.

Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva.«

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:

»(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) Ministarstvo će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva.

(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

»(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. brišu se.

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8., 9. i 10. koji glase:

»(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(8) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Ministarstvo uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.

(9) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.

(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 5.

Iza članka 10. dodaju se članci 10.a, 10.b, 10.c i 10.d koji glase:

»Članak 10.a

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

(2) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.

(2) Rok za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka je najkasnije do tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 10.c

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti iznimno po odluci ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva pravilnikom.

Članak 10.d

Korisnici koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili su stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, ali nisu u mogućnosti stupiti u posjed istih zbog posebnih okolnosti, mogu se iznimno privremeno stambeno zbrinuti u raspoloživim stanovima i kućama u državnom vlasništvu prema odredbama ovoga Zakona do stupanja u posjed njihove imovine pod uvjetom da su poduzeli sve pravne radnje za stupanje u posjed obiteljske kuće ili stana, a na temelju odluke ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.«.

Članak 6.

U članku 11. stavku 2. iza brojke: »5.« dodaju se riječi: »i 7.«.

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 6., brojka: »6« zamjenjuje se brojkom: »5«.

Iza dosadašnjeg stavka 7., koji je postao stavak 6., dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.«.

U stavku 8. brojka: »6« zamjenjuje se brojkom: »5«.

U stavku 10. iza brojke: »5.« dodaju se riječi: »i 7.«.

Iza stavka 12. dodaju se stavci 13., 14., 15., 16., 17. i 18. koji glase:

»(13) Ministarstvo snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.

(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu kada Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano dva puta odbiju ponuđenu oštećenu obiteljsku kuću ili građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.

(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.

(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako po nalogu Ministarstva u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu.«.

Članak 7.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se Ministarstvu na propisanom obrascu na kojem je podnositelj obvezan opredijeliti se za jedan od predviđenih načina stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,

4. uvjerenje nadležnog Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu o nekažnjavanju prema članku 29. ovoga Zakona.

(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje i ostalu potrebnu dokumentaciju na temelju zahtjeva Ministarstva.

(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točke 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je korisnik imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva, te za mjesto trenutnog boravka.

(5) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga Zakona.«.

Članak 8.

Iza članka 12. dodaju se članci 12.a i 12.b koji glase:

»Članak 12.a

(1) Ovisno o raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. za korisnike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ostvaruje se na temelju Liste prvenstva koju utvrđuje Ministarstvo za svaku kalendarsku godinu.

(2) Lista prvenstva za narednu kalendarsku godinu formira se od zahtjeva koji zadovoljavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona kompletiranih prema članku 12. ovoga Zakona do 30. studenoga tekuće kalendarske godine. Činjenice koje su odlučujuće za utvrđivanje mjesta na Listi prvenstva uzimaju se u obzir na dan 30. studenoga tekuće kalendarske godine.

(3) Liste prvenstva utvrđuju se prema županijama te prema načinu stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona i to:

– jedna lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1.,

– druga lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2.,

– treća lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 3.,

– četvrta lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 4.

(4) Unutar Listi prvenstva iz stavka 3. ovoga članka formiraju se Liste prvenstva prema sljedećem redoslijedu:

1. podnositelji zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja prema datumu zaprimanja zahtjeva,

2. podnositelji zahtjeva koji su bivši nositelji stanarskog prava prema datumu zaprimanja zahtjeva,

3. ostali podnositelji zahtjeva za koje se redoslijed na Listi prvenstva određuje na temelju bodovanja pri čemu prvenstvo na Listi ima zahtjev s najvećim brojem bodova, i to po sljedećim kriterijima:

– članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog branitelja 110 bodova,

– hrvatski ratni vojni invalid 100 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),

– hrvatski branitelj 80 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),

– žrtve nasilja u obitelji 80 bodova,

– djeca do 18. godine odnosno do 26. godine ako su na redovitom školovanju 15 bodova (bodovi za svako dijete),

– osobe koje jesu ili su bile u pravnom položaju prognanika, povratnika i izbjeglice prema Zakonu o statusu prognanika i izbjeglica (»Narodne novine«, br. 96/93., 39/95., 29/99. i 128/99.) 50 bodova (bodovi po obitelji),

– podnositelj zahtjeva za obnovu koji nije ostvario pravo na obnovu po Zakonu o obnovi 50 bodova (bodovi po obitelji)

– korisnik po Zakonu o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom koji je iselio iz zauzete imovine 50 bodova (bodovi po obitelji),

– osoba s invaliditetom 50 bodova,

– od dana podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, odnosno za obnovu, za podnositelje zahtjeva za obnovu, za 1 mjesec 2 boda (bodovi po obitelji).

(5) Lista prvenstva sadrži:

– redni broj,

– ime i prezime podnositelja zahtjeva,

– broj članova obitelji,

– broj bodova.

(6) Lista prvenstva je opći akt koju objavljuje Ministarstvo na svojoj web-stranici najkasnije do 31. siječnja tekuće kalendarske godine.

(7) U trenutku osiguravanja odgovarajuće obiteljske kuće, stana, ili građevnog materijala prema članku 9.b stavku 1. ovoga Zakona i/ili građevinskog zemljišta korisniku s Liste prvenstva, Ministarstvo donosi rješenje o načinu stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Na rješenje iz stavka 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu iz članka 12.b ovoga Zakona, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(9) Zahtjevi na listama prvenstva koji nisu riješeni u tekućoj kalendarskoj godini prenose se na Listu prvenstva za narednu kalendarsku godinu pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na Listi prvenstva prema stavku 4. ovoga članka.

Članak 12.b

(1) O zahtjevima za stambeno zbrinjavanje rješava u prvom stupnju Ministarstvo. U roku od 15 dana od dana dostave rješenja dopuštena je žalba Povjerenstvu za žalbe za upravno područje stambenog zbrinjavanja pri Ministarstvu.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine predsjednik i četiri člana u statusu državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo odlučuje o žalbama u sastavu od najmanje tri člana. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

(3) Predsjednik Povjerenstva može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne struke s najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s položenim državnim stručnim ispitom. Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje imaju završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski ili diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij upravno-pravne struke s najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni stručni ispit.

(4) Povjerenstvo odlučuje o žalbi rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Činjenice iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo provjerava po službenoj dužnosti i na prikladan način (terenskim očevidom, uvidom u potrošnju električne energije i sl.).

(6) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku s rokom za iseljenje iz obiteljske kuće ili stana, koji ne može biti kraći od 15 dana.

(7) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 14., 15. i 18. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku.

(8) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 6. i 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 dana od dostave rješenja.«.

Članak 9.

(1) U slučajevima kada je privremeni korisnik, koji je koristio objekt koji je vraćen u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.) uložio vlastita sredstva u taj objekt i time povećao njegovu vrijednost, a radi se o objektu koji je predmet obnove po Zakonu o obnovi, a sredstva uložena u objekt ne prelaze iznos sredstava potrebnih za obnovu po Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika te će umjesto vlasnika objekta isplatiti korisniku objekta uložena sredstva za obnovu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je privremeni korisnik ostvario pravo na obnovu i stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava. U slučaju kad je privremeni korisnik stambeno zbrinut davanjem sredstava kredita pod uloženim sredstvima za njegovo stambeno zbrinjavanje podrazumijeva se dio kredita koji neće vratiti i subvencionirana kamata.

(3) Ako je privremeni korisnik uložio sredstva u poslovni ili stambeni objekt koji nije predmet obnove ili je uložio sredstva u stambeni objekt koja su veća od sredstava potrebnih za obnovu prema Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika prema korisniku za isplatu uloženih sredstava. Ako je privremeni korisnik ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava u objekt sa sredstvima Republike Hrvatske utrošenim za njegovo stambeno zbrinjavanje te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava.

(4) Republika Hrvatska, koja je preuzela obvezu vlasnika iz stavka 3. ovoga članka za uložena sredstva u poslovni objekt stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za bilo koju gospodarsku djelatnost, a za uložena sredstva u stambeni objekt Republika Hrvatska stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za stambeno zbrinjavanje. Preuzimanje obveze Republike Hrvatske u smislu ovoga stavka, stjecanje statusa davatelja kredita prema vlasniku, odnosi u svezi vraćanja sredstava kredita te svi drugi odnosi uredit će se ugovorom između Republike Hrvatske i vlasnika.

(5) Vlasnik objekta u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ima pravo umjesto obveze vraćanja kredita prepustiti vlasništvo objekta Republici Hrvatskoj, s tim da za prepušteno vlasništvo na objektu stječe ista prava za taj objekt prema stanju objekta prije ulaganja sredstava kao i vlasnik izvlaštenog objekta prema propisima o izvlaštenju. Vlasnik objekta iz stavka 4. ovoga članka koji se odluči za prepuštanje vlasništva na objektu, s osnove prava vlasnika izvlaštenog objekta ima pravo na izbor između:

– vlasništva na drugom objektu koji po vrijednosti odgovara vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja sredstava u taj objekt ili

– novčane naknade u tržišnoj vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja u taj objekt.

Svi odnosi između Republike Hrvatske i vlasnika u smislu ovoga stavka uredit će se ugovorom.

(6) Republika Hrvatska u smislu stavka 1. i 3. ovoga članka preuzima obvezu vlasnika i u slučajevima kad je pokrenut sudski postupak, u svim stadijima toga postupka, kao i u slučaju kad je donesena pravomoćna presuda i u ovršnom postupku, tako što u tim postupcima stupa u pravni položaj vlasnika.

Članak 10.

Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona o kojima nije odlučeno, podnositelji zahtjeva dužni su dopuniti odgovarajućim dokazima prema članku 12. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08.) najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U suprotnom će Ministarstvo donijeti rješenje kojim će zahtjev odbiti.

Članak 11.

(1) Uredbu iz članka 10.b stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 10.c stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

(3) Prva Lista prvenstva formirat će se prema članku 12.a za 2012. godinu i objavit će se najkasnije do 31. siječnja 2012.

(4) Predsjednika i članove Povjerenstva iz članka 12.b Vlada Republike Hrvatske imenovat će na prijedlog ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 015-02/11-01/01

Zagreb, 13. svibnja 2011.

HRVATSKI SABOR