Objavljeno u NN 67/2018 (25.7.2018.):

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja 2018.

Klasa: 011-01/18-01/86

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 10. srpnja 2018.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15. i 82/15.) u članku 1. stavku 1. riječi: »poslovi tajnika suda« brišu se.

Članak 2.

U članku 3. stavku 1. iza riječi: »Ustavom« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »pravnom stečevinom Europske unije,«.

Članak 3.

U članku 5. iza riječi: »Ustava« stavlja se zarez i dodaju riječi: »pravne stečevine Europske unije,«.

Članak 4.

U članku 9. iza riječi: »sudaca« dodaju se riječi: »i dodaci na plaće sudaca«.

Članak 5.

U članku 10. stavku 1. druga rečenica briše se.

U stavku 2. iza riječi: »pravosuđa« dodaje se zarez i riječi: »a pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.«.

U stavku 3. riječ: »prvenstvo« zamjenjuje se riječju: »prednost«.

U stavku 5. riječi: »svaka tri mjeseca« zamjenjuju se riječima: »najmanje dva puta godišnje«, a riječ: »prvenstvo« zamjenjuje se riječju: »prednost«.

Članak 6.

U članku 13. stavku 1. riječi: »naziv suda« zamjenjuju se riječima: »naziv i sjedište suda«.

Članak 7.

U članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Zakonom se može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za odlučivanje u pojedinoj vrsti predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.«.

Članak 8.

U članku 15. stavku 1. riječi: »i prekršajni« brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.«.

Članak 9.

U članku 16. stavku 2. riječi: »trgovački, upravni i prekršajni« zamjenjuju se riječima: »trgovački i upravni«, a riječ: »iznimno« briše se.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.«.

Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.

Članak 10.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»Općinski sudovi:

1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,

2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,

3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,

4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,

5. odlučuju o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskim odlukama,

6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,

7. obavljaju poslove pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,

8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.«.

Članak 11.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Županijski sudovi:

1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drukčije propisano,

2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,

3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,

4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika, kad je to određeno zakonom,

5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,

6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,

7. provode izvršenje strane kaznene odluke,

8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.«.

Članak 12.

U članku 20. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika radi podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,«.

Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

»6. obavlja druge poslove određene zakonom.«.

Članak 13.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Trgovački sudovi:

1. odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to propisano posebnim zakonom,

2. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,

3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,

4. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode predstečajne i stečajne postupke,

5. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,

6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,

7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,

8. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,

9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,

10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.«.

Članak 14.

Članak 23. briše se.

Članak 15.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:

1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom,

2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima,

3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,

4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti,

5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima,

6. obavlja druge poslove određene zakonom.«.

Članak 16.

Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:

»Članak 26.a

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:

1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima,

2. obavlja druge poslove određene zakonom.«.

Članak 17.

U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske koje je odredio predsjednik tog suda.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 18.

U članku 29. stavku 1. iza točke 16. dodaje se nova točka 17. koja glasi:

»17. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,«.

Dosadašnja točka 17. postaje točka 18.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 5., 8., 10., 11. i 16. ovoga članka.«.

Članak 19.

U članku 30. stavku 4. riječi: »tajnik suda,« brišu se.

Članak 20.

Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:

»Članak 30.a

(1) Predsjednik suda dužan je stalno se stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.

(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija.

(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar pravosuđa.«.

Članak 21.

U članku 31. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Predsjednik suda dužan je posebno skrbiti se o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima.«.

Članak 22.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik suda ne bude imenovan.

(2) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave.«.

Članak 23.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) Sud s više od 15 sudaca ima ravnatelja sudske uprave.

(2) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Ravnatelj sudske uprave pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a posebno:

– obavlja stručne poslove u svezi s planiranjem i upravljanjem ljudskim potencijalima u sudu,

– organizira rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu,

– prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika,

– vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,

– organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,

– organizira provedbu postupaka javne nabave,

– obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,

– skrbi se i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,

– sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu,

– skrbi se o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,

– surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda,

– obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.

(4) Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.«.

Članak 24.

Podnaslov iznad članka 36. i članak 36. brišu se.

Članak 25.

Podnaslov iznad članka 36.a mijenja se i glasi: »1.3. Voditelj stalne službe«.

Članak 26.

U članku 37. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine se o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.«.

Članak 27.

U članku 38. stavku 2. iza riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske«.

Članak 28.

U članku 40. stavku 2. iza riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske«.

Članak 29.

Iza članka 41. dodaje se članak 41.a koji glasi:

»Članak 41.a

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te unapređenja rada odjela.

(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(6) Ministar pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.«.

Članak 30.

U članku 43. stavku 5. riječi: »i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije« brišu se.

Članak 31.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.

(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnost. Nitko ne može biti biran na ovu dužnost više od dva puta.«.

Članak 32.

Iza članka 44. dodaju se članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d koji glase:

»Članak 44.a

(1) Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske zbog drugih zakonom određenih razloga.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu.

(3) Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća.

(4) Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Članak 44.b

(1) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi:

»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.«.

(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(3) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.

(4) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.

Članak 44.c

(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:

1. smrću,

2. istekom roka na koji je izabran,

3. prestankom dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.

(3) Ako predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane dužnost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljat će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.

Članak 44.d

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:

1. ako to sam zatraži,

2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti,

3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

4. kad navrši 70 godina života.

(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.

(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.«.

Članak 33.

U članku 45. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.

(3) U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za najmanje pet prethodnih godina.«.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 34.

U članku 48. stavku 1. iza riječi: »sudova« dodaju se riječi: »(Proširena opća sjednica)«.

U stavku 2. iza riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Proširenu opću sjednicu za raspravljanje o nacrtima zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti iz članka 47. točke 1. ovoga Zakona.«.

Članak 35.

U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Sudačko vijeće:

– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,

– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za predsjednika suda,

– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za suce,

– odlučuje o zahtjevu za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike,

– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje rad Državnog sudbenog vijeća i Sudskim poslovnikom.«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Mišljenje iz stavka 1. podstavka 3. daje sudačko vijeće nadležno za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 36.

U članku 50. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.

(3) Poslove sudačkih vijeća za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavljaju sjednice svih sudaca tih sudova.«.

Članak 37.

U članku 51. stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:

»(5) U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.«.

Članak 38.

U članku 53. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih i upravnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih i upravnih sudova suci tih sudova.

(3) Trgovački i upravni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.«.

U stavku 4. riječ: »četiri« zamjenjuje se riječju: »tri«.

Članak 39.

U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:

– ako sam zatraži,

– ako bude privremeno udaljen od obnašanja sudačke dužnosti,

– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje,

– ako bude imenovan na drugi sud,

– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda,

– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,

– ako bude pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.«.

Članak 40.

U članku 68. stavku 2. iza riječi: »Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske«.

Članak 41.

U članku 69. stavku 5. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:

»Zahtjev za isplatu naknade podnosi se Ministarstvu pravosuđa.«.

Članak 42.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.

(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.

(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može ukinuti, poništiti ili oglasiti ništavim svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave.«.

Članak 43.

Članak 72. mijenja se i glasi:

»(1) U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:

1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,

2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i namještenika,

3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,

4. informatizacija sudova,

5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,

6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranki tijekom postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,

7. nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima,

8. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova,

9. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje,

10. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,

11. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova,

12. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,

13. ustrojavanje i vođenje registara i evidencija prema posebnim propisima,

14. drugi poslovi određeni zakonom.

(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.«.

Članak 44.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:

1. osobne podatke,

2. podatke o imenovanju i razrješenju,

3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,

4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.

(2) Osobni podaci sadrže: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, prebivalište, podatak o završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.

(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.«.

Članak 45.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svog djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s njihovim radom i primjenom novih propisa.«.

Članak 46.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.

(2) Sudskim poslovnikom propisuju se ustrojstvo suda i poslovanje u sudovima.«.

Članak 47.

U članku 77. stavku 3. iza riječi: »izdavanja« dodaju se riječi: »te sadržaj«.

Članak 48.

U članku 79. stavku 1. riječi: »na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »uz prethodno mišljenje«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ministar pravosuđa zatražit će od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske da u roku od 30 dana dostavi mišljenje o prijedlogu Okvirnih mjerila za rad sudaca te njihovih izmjena ili dopuna.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u propisanom roku, ministar pravosuđa donijet će Okvirna mjerila za rad sudaca i bez tog mišljenja.«.

Članak 49.

U članku 80. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.

(3) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.«.

Članak 50.

U članku 81. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: »a odredit će ga ministar pravosuđa rješenjem« brišu se.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Provedba inspekcijskog nadzora određuje se rješenjem ministra pravosuđa.«.

Članak 51.

U članku 86. stavku 5. iza riječi: »poslovnikom« dodaju se riječi: »i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima sudova«.

Članak 52.

U članku 87. stavku 1. podstavku 8. riječi: »ako sudac ne prebiva u mjestu sjedišta suda« zamjenjuju se riječima: »ako je sucu mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta«.

Članak 53.

U članku 88. stavci 1., 2., 7. i 8. mijenjaju se i glase:

»(1) Ako sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.

(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine, za koje mu vrijeme sudačka dužnost miruje. Sudac može ponovno biti raspoređen na poslove u ovim tijelima nakon što je obnašao sudačku dužnost razmjerno vremenu obavljanja poslova u Ministarstvu pravosuđa, Pravosudnoj akademiji odnosno Državnom sudbenom vijeću. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi čelnik ovih tijela uz mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan i prethodnu suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.

(8) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati uvjete i postupak predlaganja, razmjene i upućivanja sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.«.

Članak 54.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće.«.

Članak 55.

U članku 93. stavku 3. prva rečenica mijenja se i glasi:

»Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i najmanje jednom godišnje sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.«.

Članak 56.

U članku 96. stavku 2. iza riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske« stavlja se zarez i dodaju riječi: »Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske«.

Članak 57.

Članak 97. mijenja se i glasi:

»(1) Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:

1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca, ukupno i po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku,

2. kvaliteta odluka – broj potvrđenih, ukinutih, poništenih i preinačenih odluka u odnosu na ukupan broj donesenih odluka i u odnosu na broj odluka protiv kojih su izjavljeni pravni lijekovi te broj odluka u kojima je utvrđena bitna povreda postupka u odnosu na broj odluka protiv kojih su izjavljeni pravni lijekovi,

3. uredno obnašanje sudačke dužnosti – poštivanje rokova, određivanje ročišta, poštivanje redoslijeda rješavanja predmeta i dr.,

4. iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti,

5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač na seminarima i radionicama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, članstvo u sudačkim vijećima i dr.

(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 3., 4. i 5. ovoga članka najviše po 10 bodova.

(3) Rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava.

(4) Mjerila iz stavka 1. ovoga članka razradit će se Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.«.

Članak 58.

U članku 98. riječi: »izrade ocjene« zamjenjuju se riječju: »ocjenjivanja«.

Članak 59.

U članku 100. stavku 3. iza riječi: »donijeti« dodaju se riječi: »i dostaviti«, a brojka: »60« zamjenjuje se brojkom: »45«.

Članak 60.

U članku 102. stavku 1. prvoj rečenici riječi: »pet sudaca« zamjenjuju se riječima: »tri suca«.

Članak 61.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»Vijeće iz članka 102. stavka 1. ovoga Zakona određuje se godišnjim rasporedom poslova.«.

Članak 62.

U članku 104. stavku 2. brojka: »30« zamjenjuje se brojkom: »15«.

Članak 63.

U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kodeks donosi Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).«.

U stavku 2. riječi: »Vijeće iz stavka 1. ovoga članka« zamjenjuju se riječju: »Povjerenstvo«.

Članak 64.

Iza članka 107. dodaje se članak 107.a koji glasi:

»Članak 107.a

(1) O povredama Kodeksa odlučuju sudačka vijeća.

(2) Protiv odluka sudačkih vijeća o povredi Kodeksa sudac i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.

(3) Etičko vijeće ima pet članova. Četiri člana Etičkog vijeća biraju članovi Povjerenstva između sebe, a predsjednik Etičkog vijeća je predsjednik sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Povjerenstvo donosi smjernice za tumačenje Kodeksa te daje mišljenja i preporuke o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom.

(5) Pravomoćne odluke kojima se odlučuje o povredi Kodeksa te smjernice, mišljenja i preporuke Povjerenstva objavljuju se na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.«.

Članak 65.

U članku 108. stavak 6. briše se.

Članak 66.

Članak 109. mijenja se i glasi:

»(1) Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike – specijaliste.

(2) Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

(3) Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.

(4) Viši sudski savjetnik – specijalist može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina.

(5) Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje četiri godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

(6) Viši sudski savjetnik – specijalist u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje šest godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.«.

Članak 67.

Članak 110. mijenja se i glasi:

(1) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.

(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik – specijalist podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnik, viši sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik – specijalist objavljuje tako donesenu odluku.

(3) Ako ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik, viši sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik – specijalist, sudac će sam provesti postupak.

(4) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici – specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:

1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,

2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,

3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,

4. u ovršnim postupcima,

5. u ostavinskim postupcima,

6. u zemljišnoknjižnim postupcima,

7. u prekršajnim postupcima,

8. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,

9. u registarskim postupcima,

10. u skraćenim stečajnim postupcima,

11. o troškovima sudskih postupaka.

(5) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici – specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.

(6) U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.«.

Članak 68.

U članku 115. dodaju se novi stavci 1., 2. i 3. koji glase:

»(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:

1. posebnu zdravstvenu sposobnost,

2. najviše 30 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema.

(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika neovisno o prije ostvarenom radnom stažu.

(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora pohađati osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba.«.

Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 4. i 5.

Članak 69.

U članku 116. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstvene zaštite ministar pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavlja.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 70.

U članku 119. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 71.

U članku 120. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: »a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti« brišu se.

Članak 72.

U članku 132. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Sud može ostvarivati vlastite prihode.

(5) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.«.

Članak 73.

U članku 135. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske sudaca te sudskih službenika i namještenika na očevid, naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka i naknade za dežurstva propisuje ministar pravosuđa pravilnikom.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 74.

Službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona raspoređeni na radna mjesta tajnika sudova rasporedit će se na odgovarajuća radna mjesta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 75.

Ograničenje mandata iz članka 31. ovoga Zakona primjenjuje se na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašali dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 76.

Pravilnike iz članaka 18., 20., 29., 43., 49., 69. i 73. ovoga Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Okvirna mjerila za rad sudaca iz članka 48. ovoga Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Metodologiju ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti iz članka 58. ovoga Zakona Državno sudbeno vijeće donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Sudski poslovnik iz članka 76. i pravilnike iz članka 77. stavka 3. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/15., 33/15. i 82/15.) ministar pravosuđa uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Kodeks sudačke etike iz članka 107. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/15., 33/15. i 82/15.) Povjerenstvo iz članka 63. ovoga Zakona donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 77.

Izbori za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovoga Zakona provest će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do početka rada sudačkih vijeća iz stavka 1. ovoga članka prije izabrana sudačka vijeća nastavljaju s radom.

Sudačko vijeće osnovano pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske sukladno Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/15., 33/15. i 82/15.) prestaje s radom 31. prosinca 2018.

Članak 78.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/15., 33/15. i 82/15.).

Članak 79.

Ocjene obnašanja sudačke dužnosti i mišljenja o kandidatima za suce Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske u prvom postupku njihova imenovanja nakon stupanja na snagu ovoga Zakona daje Sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 80.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019., osim članka 16. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.

Klasa: 022-03/18-01/31

Zagreb, 6. srpnja 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.