Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
HRVATSKI SABOR
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja 2018.
Klasa: 011-01/18-01/90
Urbroj: 71-06-01/1-18-2
Zagreb, 10. srpnja 2018.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.
Članak 1.
U Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (»Narodne novine«, br. 22/13. i 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u članku 2. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
»Vrsta kvalifikacije (engl. Types of Qualifications) je karakteristika prema kojoj se kvalifikacije razlikuju i dijele na kvalifikacije koje se stječu završetkom osnovnoškolskih, strukovnih, umjetničkih ili gimnazijskih srednjoškolskih programa te kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih ili sveučilišnih studija.«.
Dosadašnji podstavci 5. – 18. postaju podstavci 6. – 19.
Članak 2.
U članku 3. podstavku 4. iza riječi: »ishoda učenja« dodaju se riječi: »temeljem kojih se kvalifikacije svrstavaju prema različitim vrstama«.
Članak 3.
U članku 4. stavku 3. iza riječi: »uređuju se« dodaje se riječ: »dodatno«.
Članak 4.
Iza članka 4. dodaju se naslov iznad članka i članak 4.a koji glase:
»Vrste kvalifikacija
Članak 4.a
(1) Kvalifikacija koja se stječe završetkom osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja i cjeloživotno učenje u Republici Hrvatskoj.
(2) Kvalifikacije koje se stječu strukovnim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija koje omogućuju obavljanje zanimanja i daljnje obrazovanje, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.
(3) Kvalifikacije koje se stječu umjetničkim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje znanja, vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima unutar kojih se razvija kreativni potencijal pojedinaca, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i stvara temelj za cjeloživotno učenje u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.
(4) Kvalifikacije koje se stječu gimnazijskim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i osposobljenost za cjeloživotno učenje.
(5) Kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih studija potvrđuju primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje zanimanja i osposobljenost za neposredno uključivanje u radni proces te život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i cjeloživotno učenje.
(6) Kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih studija potvrđuju osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i osposobljenost za cjeloživotno učenje.«.
Članak 5.
U članku 5. stavku 2. riječi: »i u općeobrazovnim sadržajima strukovnih kvalifikacija« zamjenjuju se riječima: »i u općeobrazovnim sadržajima i ishodima učenja strukovnih kurikuluma«.
Članak 6.
Naslov iznad članka 7. mijenja se i glasi: »Cjelovite i djelomične kvalifikacije i njihovo pridruživanje razinama HKO-a«.
Članak 7. mijenja se i glasi:
»(1) U HKO-u se uspostavlja jedanaest razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7.1; 7.2; 8.1; 8.2.
(2) Cjelovitim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta za stjecanje cjelovitih kvalifikacija i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama kako slijedi:
– Razina 1 – kvalifikacija stečena završetkom osnovnog obrazovanja
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 480 HROO bodova.
– Razina 2 – kvalifikacije stečene završetkom strukovnoga i umjetničkog osposobljavanja
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 30 ECVET i/ili HROO bodova na razini 2 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.
– Razina 3 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju kraćem od tri godine
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECVET i/ili HROO bodova na razini 3 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.
– Razina 4.1 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.
– Razina 4.2 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju četiri ili više godina
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.
– Razina 5 – kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija kojima se stječe manje od 180 ECTS bodova strukovnoga specijalističkog usavršavanja i osposobljavanja; programa za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.
– Razina 6 – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija
Na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija, i to kvalifikacije stečene završetkom:
a) preddiplomskih stručnih studija;
b) preddiplomskih sveučilišnih studija.
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
– Razina 7.1 – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija
Na razinu 7.1 smještaju se dvije vrste kvalifikacija, i to kvalifikacije stečene završetkom:
a) specijalističkih diplomskih stručnih studija;
b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom visokog učilišta.
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
– Razina 7.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom odgovarajućeg studija u skladu s uvjetima propisanima zakonom kojim se regulira visoko obrazovanje te s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.
– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija
Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenoga ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom.
– Razina 8.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija
Uvjet za stjecanje kvalifikacije najmanje je tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni znanstveni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Iznimno, kvalifikacija se stječe sukladno iznimkama za stjecanje doktorata znanosti, odnosno doktorata umjetnosti propisanih zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Iznimno, sveučilište može svojim općim aktom kao uvjet pristupanja utvrditi i drugu prethodno stečenu kvalifikaciju uz završen odgovarajući sveučilišni razlikovni program.
(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifikacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifikacija minimalno je 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifikacije.
(4) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama od razina 2 do 4 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 1.
(5) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razini 5 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.1.
(6) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razinama 6 i 7 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.2 ili više. Djelomične kvalifikacije na razinama 6 i 7 omogućavaju horizontalnu mobilnost između dvije vrste studija unutar iste razine uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih aktima visokih učilišta.
(7) Djelomičnim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa stavcima 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.
(8) Kvalifikacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.).«.
Članak 7.
Naslov iznad članka 8. i članak 8. brišu se.
Članak 8.
U članku 10. stavku 6. iza riječi: »na njegov osobni zahtjev« dodaju se riječi: »ili na prijedlog institucije koja ga je predložila«.
Članak 9.
U članku 11. stavku 2. podstavak 9. mijenja se i glasi:
» – razvijanja sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja;«.
Članak 10.
U članku 12. stavak 7. mijenja se i glasi:
»(7) Za potrebe izvršenja poslova sektorska vijeća mogu uključiti i stručnjake izvan sektorskih vijeća.«.
Članak 11.
U članku 14. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»(4) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za obavljanje koje se stječe kvalifikacija za koju se predlaže standard kvalifikacije, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.
(5) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za rad, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za koju se predlaže standard zanimanja, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.«.
Članak 12.
Članak 15. mijenja se i glasi:
»(1) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodnog učenja može podnijeti svaki pojedinac pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za vrednovanje skupova ishoda učenja i dodjelu potvrda o stečenim skupovima ishoda učenja, odnosno ustanovi, kao i tijelu državne uprave, strukovnoj komori ili instituciji koja za to ima opravdan interes utvrđen temeljem posebnih propisa, ovlaštenoj za dodjelu kvalifikacije, u skladu s odobrenim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.
(2) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodnog učenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti radi stjecanja cjelovite kvalifikacije na razini 6 HKO-a i više.
(3) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja na razini 6 HKO-a i više uređuje se općim aktima visokih učilišta.
(4) Osiguravanje kvalitete postupka priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja te dodjele potvrde o stečenim skupovima ishoda učenja i dodjele kvalifikacije provodi ovlaštena ustanova za osiguravanje kvalitete koja je podložna redovitom ocjenjivanju postupaka osiguravanja kvalitete.
(5) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja i dodjele kvalifikacija temeljem postupka vrednovanja prethodnog učenja na razini 5 HKO-a i niže detaljno se propisuje Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja, koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost, i provodi u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.«.
Članak 13.
U članku 16. stavku 2. podstavak 8. mijenja se i glasi:
» – razine 7.1 i 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;«.
Članak 14.
U članku 17. stavku 2. podstavak 3. mijenja se i glasi:
» – razine 7.1, 7.2 i 8.1 u HKO-u povezuju se s razinom 2 u QF-EHEA;«.
Podstavak 4. briše se.
Dosadašnji podstavak 5. postaje podstavak 4.
Članak 15.
U Dodatku A »Opisnice razina ishoda učenja«, kod razine 7, u drugom stupcu »Opisnice razina ishoda učenja« u domeni »Znanja« riječi: »i znanstveno istraživanje« zamjenjuju se riječima: »i/ili znanstveno istraživanje«.
Članak 16.
Ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 17.
Razine HKO-a koje se pridružuju kvalifikacijama stečenim završetkom stručnih i sveučilišnih studijskih programa odredit će se nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja prema propisima u području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Članak 18.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (»Narodne novine«, br. 22/13. i 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 19.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/18-01/04
Zagreb, 6. srpnja 2018.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.