KOLEKTIVNI UGOVORI
Na temelju odredbi članka 99. stavak 2. Kolektivnog ugovora za putničke agencije (»Narodne novine« 94/02) i Zakona o radu (»Narodne novine« 149/09), Sindikat turizma i usluga Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV br 2. Zagreb, zastupan po predsjedniku Eduardu Andriću i Udruga hrvatskih putničkih agencija, I. Kršnjavoga 1/II Zagreb, zastupana po predsjedniku Borisu Žgombi, sklopili su dana 21. listopada 2010. u Zagrebu
Članak 1.
U članku 1. stavku 1. umjesto riječi »u skupini 63,30 – djelatnost putničkih agencija i turoperatora; ostale usluge turistima« stavljaju se riječi: »za djelatnosti u razredima 79.11 (djelatnosti putničkih agencija), NKD 79.12 (djelatnosti organizatora putovanja -turoperatora), i 79.90 – ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima.«
U članku 1 stavku 2, umjesto riječi »imaju u Trgovački registar upisane i druge djelatnosti što ih obavljaju«, stavljaju se riječi: »su u sudskom registru nadležnog suda registrirane i za obavljanje drugih djelatnosti«.
U članku 1. stavak 4. briše se.
Članak 2.
U članku 4. stavku 2. brojka »4« briše se.
Članak 3.
U članku 6. prva rečenica briše se.
U članku 6. iza točke 4 dodaje se nova točka 5 koja glasi: »neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće«.
Članak 4.
U članku 11. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad ovisno o složenosti poslova radnog mjesta i to:
– do trećeg platnog razreda tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora u trajanju do dva mjeseca
– za četvrti i peti platni razred tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora u trajanju do četiri mjeseca
– za šesti platni razred tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora u trajanju do pet mjeseci
– za sedmi platni razred tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora do šest mjeseci.«
Članak 5.
U članku 16. stavak 4. se mijenja i glasi: »Poslodavac je dužan radniku nabaviti zaštitnu odjeću, obuću i drugu opremu, ako je to potrebno s obzirom na zaštitu zdravlja radnika, siguran rad ili ekonomičnije obavljanje posla.«
Članak 6.
U članku 18. stavku 2. riječi »u kadrovskoj službi« zamjenjuju se s riječi: »poslodavca«.
Članak 7.
U članku 19. na kraju stavka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi: »Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, suglasnost daje sindikalni povjerenik.«
Članak 8.
Članak 20.mijenja se i glasi: »Poslodavac može radnika osigurati za slučaj ozljeda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti«.
Članak 9.
U članku 26. stavku 2. umjesto brojke »10« stavlja se brojka »8«.
Članak 10.
Članak 28. mijenja se i glasi:
»Prekovremeni rad se ne može odrediti maloljetnom radniku.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.«
Članak 11.
Članak 29. mijenja se i glasi:
»Zbog prirode djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja puno i nepuno radno vrijeme preraspodjeljuje se tako sa tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena ili radnik u određenom razdoblju ne radi. Prosječno radno vrijeme tijekom jedne kalendarske godine ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radno vrijeme traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najdulje 6 mjeseci. Preraspodijeljeno radno vrijeme radnika za poslove sezonske naravi ne smije biti duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.Radnik koji ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Preraspodjela radnog vremena detaljnije se utvrđuje kolektivnim ugovorom u trgovačkom društvu ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca a sadržava plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova, broja i popisa radnika koji su dali pisanu izjavu iz st. 2. ovo članka.«
Članak 12.
Članci 30. i 31. brišu se.
Članak 13.
Članak 34. se mijenja i glasi:
»Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, dnevni odmor za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima iznosi najmanje 10 sati neprekidno, pod uvjetom da se radniku osigura zamjenski dnevni odmor u svakom razdoblju od 8 dana u trajanju jednakom propuštenim satima odmora.«
Članak 14.
U članku 35. u stavku 1. briše se točka na kraju rečenice i dodaju riječi: »ili dan koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi.«
U istom članku u stavku 2. umjesto točke na kraju rečenice stavlja se zarez i dodaju riječi: »a koji ne može biti duži od dva tjedna.«
Članak 15.
U članku 36. stavku 1. riječi »18 radnih dana« zamjenjuju se riječima »četiri tjedna«.
U članku 36, stavak 2. mijenja se i glasi:
»Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.«
U članku 36. stavak 3. briše se.
Članak 16.
Članak 37. mijenja se i glasi:
»Na najmanje trajanje godišnjeg odmora utvrđeno člankom 36.stavkom 1. ovog Kolektivnog ugovora svakom radniku utvrđuje se dodatno:
– s osnove složenosti poslova: radniku na radnom mjestu sedmog platnog razreda tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora 3 dana, radniku na radnom mjestu šestog platnog razreda tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora 2 dana, radniku na radnom mjestu četvrtog i petog platnog razreda tarifnog priloga ovog Kolektivnog ugovora 1 dan
– s osnova radnog staža, na svakih 5 godina navršenog radnog staža 1 dan
– s osnove invalidnosti i tjelesnog oštećenja 1 dan
– za samohrane roditelje 2 dana
Maksimalno trajanje godišnjeg odmora s utvrđenim dodatnim danima iz prethodnog stavka ne može biti dulje od 30 dana.
Kolektivnim ugovorom ili drugim aktom kod poslodavca pobliže se mogu odrediti dodatni uvjeti i dužina godišnjeg odmora.
Članak 17.
U članku 38. stavku 2. riječi »15 radnih dana« zamjenjuju se riječima: »dva tjedna«.
U članku 38. stavku 3. riječ »svibnja« zamjenjuje se riječju »lipnja«.
Članak 18.
Članak 41. mijenja se i glasi:
»Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo odsustvovati s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe i to za:
– sklapanje braka 4 radna dana
– rođenje djeteta 2 radna dana
– smrti supružnika, roditelja, djece 7 radnih dana
– smrti braće, sestara, djedova, baka, roditelja, supružnika, braće i sestara supružnika 3 radna dana
– selidbe u isto mjesto 2 radna dana
– selidbe u drugo mjesto 3 radna dana
– teške bolesti ili liječenja člana uže obitelji 3 radna dana
– elementarne nesreće većih razmjera 5 radnih dana
– dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan
– školovanje, osposobljavanje, obrazovanje (na koje se upućuje od strane poslodavca) 6 radnih dana.
Radnik je dužan pravodobno i prema okolnosti slučaja izvijestiti poslodavca o vremenu korištenja plaćenog dopusta, a za slučajeve iz točke 9. i 10. prethodnog stavka dužan je korištenje dopusta dogovoriti s poslodavcem.
Korištenje prava na plaćeni dopust u slučajevima utvrđenim stavkom 1. ovog članka, radnik ostvaruje u trenutku nastanka tih određenih važnih osobnih potreba, te u slučaju ponavljanja istih ili drugih slučajeva iz stavka 1. ovog članka u jednoj godini ima pravo na plaćeni dopust predviđen za svaki slučaj.
Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz stavka 1. ovog članka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini.«
Članak 19.
U članku 44. stavak 2. briše se.
Članak 20.
U članku 47. stavak 1. mijenja se i glasi: »Osnovna plaća za najjednostavnije poslove, označene koeficijentom 1 ne može biti niža od 2.750,00 kuna.«
U istom članku u stavku 2. briše se zadnja rečenica koji glasi »Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove iznosi 1.985,00 kuna, na koji iznos se dodaje dodatak plaći od 337,00 kuna.«
Tarifni prilog iz ovoga Dodatka II čini sastavni dio Kolektivnog ugovora.
Članak 21.
U članku 48. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Pod radnim stažem iz stavka 1. ovog članka smatra se ukupni radni staž radnika, a pravo na povećanje plaće s te osnove radnik ostvaruje od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu mu je radni staž povećan za jednu godinu.«
Članak 22.
U članku 50. stavku 1. druga alineja mijenja se i glasi:
– »za rad na radnom mjestu na kojem se poslovi obavljaju isključivo od 22 do 6 sati dodatno 20%«
U članku 50. stavak 4. mijenja se i glasi:
»Ako se radniku tijekom jednog dana ponove dva ili više osnova iz stavka 1. ovog članka po kojima se povećava obračunska osnovica iz čl.47, tada se svi dodaci kumuliraju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima. Iznimno, ako je blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom nedjelja, radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na dan blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.«
Članak 23.
U članku 51. stavku 1. iza riječi »kolektivnim ugovorom«, dodaje se zarez i riječi »drugim aktom poslodavca«.
Članak 24.
U članku 53. stavak 3. briše se.
Članak 25.
Članak 54. mijenja se i glasi:
U slučaju odsutnosti s posla zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) do 42 dana radniku pripada naknada plaće na teret poslodavca najmanje u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.
Naknada plaće u visini 100% osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju pripada radniku za slučaj nesposobnosti za rad (bolovanja) zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugim slučajevima određenim Zakonom.
Članak 26.
U članku 55. stavku 2. riječ »svakog« zamjenjuje se riječju: »najkasnije do«.
U članku 55.stavak 5. briše se.
U posljednjem stavku članka 55. riječ »vjerodostojne« zamjenjuje se riječju »ovršne«.
Članak 27.
U članku 56. riječi »radniku i » te »zbirnom«, brišu se.
Članak 28.
U članku 57. na kraju prve rečenice briše se točka i dodaju riječi: »po cijeni mjesečne karte.«
Članak 29.
Članak 58. se briše
Članak 30.
U članku 59. stavku 2, riječi: »državne organe« zamjenjuju se riječima: »korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna«.
Članak 31.
U članku 62. iza riječi: »kolektivnim ugovorom« dodaje se zarez i riječi: »drugim aktom poslodavca«.
Članak 32.
U članku 63. stavku 1, iza riječi: »kolektivnim ugovorom« dodaje se zarez i riječi: »drugim aktom poslodavca«.
Članak 33.
U članku 64. stavku 1. umjesto riječi: »u visini 30 posto cijene litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru« dolaze riječi: »sukladno poreznim propisima za te namjene.«.
Članak 34.
Članak 68. briše se.
Članak 35.
Članak 69. mijenja se i glasi:
»Poslodavac je jednom godišnje dužan osigurati prigodni dar djetetu radnika nositelja zdravstvenog osiguranja djeteta koji ima dijete do navršene 12. godine života, a najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.«
Članak 36.
Članak 70. se mijenja i glasi:
»Poslodavac može radniku jednokratno ili u više navrata godišnje isplatiti i prigodnu nagradu, odnosno dati dar u naravi do visine neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.«
Članak 37.
Članak 71. se mijenja i glasi:
»Učenicima i studentima na obaveznoj praksi u punom radnom vremenu, pripada nagrada u visini koju međusobno ugovore poslodavac i obrazovna odnosno znanstvena ustanova koja upućuje učenika i studenta na praksu, ukoliko učenik i student s poslodavcem ne ugovore drukčije.
Ukoliko nije sklopljen ugovor sukladno prethodnom stavku ovog članka, učenicima i studentima pripada nagrada srazmjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.«.
Članak 38.
U članku 72. stavku 1. riječ »će« zamjenjuje se s riječi: »može«.
Članak 39.
U članku 73. stavku 1. iza riječi: »stvaralački rad« dodaju se riječi: »koji unaprijedi poslovni proces kod poslodavca«.
Članak 40.
U članku 75. umjesto riječi: »osam« dolaze riječi: »najmanje šest«.
Članak 41.
Članak 76. postaje članak 77. mijenja se i glasi:
»Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, poslodavac je dužan poštivati odredbe iz Zakona o radu.«
Naslov iznad dosadašnjeg članka 76. («Prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca») dolazi ispred novog članka 77.
Članak 42.
Članak 77. postaje članak 76. bez izmjena.
Članak 43.
U članku 79. stavku 3. riječi:«s umišljajem« zamjenjuju se riječima: »počinjenim s namjerom«.
Članak 44.
Članak 81. se mijenja se i glasi:
»Radnik je dužan poslodavcu naknaditi štetu u visini stvarno utvrđene i pretrpljene štete u sljedećim slučajevima:
– sukobom više radnika za vrijeme rada,
– neopravdanim ili neodobrenim zakašnjenjem u dolasku na posao, odnosno napuštanjem radnog mjesta za vrijeme rada ili prije kraja radnog vremena,
– neopravdanim izostankom s posla,
– zastojem u radu ili oštećenjem sredstava za rad uslijed nestručnog ili nesavjesnog rukovanja,
– nesavjesnim i nepravovremenim obavljanjem poslova i radnih zadataka,
– prestankom rada prije isteka otkaznog roka,
– nekorištenjem propisane zaštitne odjeće, obuće i opreme,
– nedoličnim ponašanjem na radu,
– odbijanjem pružanja stručne pomoći radnicima kod poslodavca,
– neprijavljivanjem poslodavcu počinjene teže povrede obveza iz radnog odnosa,
– prouzročenjem štete na radu nenamjerno ili grubom greškom ili nepažnjom,
– drugim povredama obveza iz radnog odnosa, propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.«
Članak 45.
U članku 82. stavku 2. riječi: »s umišljajem« zamjenjuju se riječima: »počinjenim s namjerom«.
Članak 46.
U članku 87. stavku 2. riječi »godinu dana« zamjenjuju se riječima »šest mjeseci«.
Članak 47.
U članku 88. stavku 2. umjesto brojke »7« dolazi brojka »5«.
U istom članku. stavak 3. briše se.
Članak 48.
Članak 107. se mijenja i glasi:
»Svaka ugovorna strana može uz pisano obrazloženje otkazati kolektivni ugovor. Otkazni rok iznosi 6 mjeseci, a računa se od dana dostave otkaza drugoj strani.
Po otkazivanju kolektivnog ugovora, svaka strana može predložiti sklapanje novog kolektivnog ugovora.«
Članak 49.
Članak 110. se mijenja i glasi:.
»Ovaj kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
U slučaju povećanja osnovice za uplatu doprinosa za obvezno mirovinskog osiguranja na razini Republike Hrvatske, za isti postotak se uvećava osnovica za obračun najniže osnovne plaće. O tome se ne pokreću pregovori, već se nova osnovica primjenjuje od isplate plaće za mjesec nakon mjeseca u kojem je povećanje osnovice za obračun mirovinskog osiguranja objavljeno od strane nadležnog tijela.
U slučaju inflacije veće od 5%, izražene u cijenama na malo, ovlašteni pregovarači će započeti pregovore za utvrđivanje novog iznosa najniže plaće, svih naknada i drugih novčanih primitaka radnika.
U slučaju poremećaja u poslovanju pregovaračke strane se obvezuju započeti pregovore oko sklapanja sporazuma putem kojeg se na određeno vrijeme u iznimnim situacijama mogu ugovoriti prava radnika u drugačijem opsegu od prava utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom.«.
Članak 50.
Smatra se da je ovaj Dodatak II sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovorih strana a primjenjuje se od 1. prosinca 2010. godine.
Članak 51.
Ovaj Dodatak II objavit će se na način kako je to utvrđeno Pravilnikom o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.
|
UDRUGA HRVATSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA Predsjednik Boris Žgomba, v. r. |
SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE Predsjednik Eduard Andrić, v. r. |
TARIFNI PRILOG KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA PUTNIČKE AGENCIJE
I. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 1,00
a) rutinski rad i pomoćni poslovi
b) ne zahtjeva posebno obrazovanje, potrebne kompetencije je moguće steći nakon kratke obuke
c) obuhvaća najjednostavnije poslove kao što je čišćenje, dostava, nošenje prtljage i slično.
II. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 1,20
a) administrativno-tehnički i slični poslovi jednostavnije složenosti uz nadzor kvalificiranog radnika
b) ne zahtjeva posebno obrazovanje, a potrebne kompetencije je moguće steći temeljem internog osposobljavanja
c) obuhvaća manje složene poslove kao što je razvrstavanje i urudžbiranje dokumenata, rad na telefonskoj centrali, drugi pomoćni poslovi uz nadzor kvalificiranog radnika i slično
III. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 1,40
a) jednostavniji poslovi i zadaci srednje složenosti u kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem
c) obuhvaća poslove srednje složenosti u računovodstvu, financijama, administraciji, prodaji,operativi, kao što su poslovi referentice/referenta, vozačice/vozača, skladištarke/skladištara i slično.
IV. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 1,60
a) složeniji i raznovrsniji poslovi za čije obavljanje je nužno dodatno osposobljavanje i usavršavanje
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem i s dodatnim specifičnim stručnim kompetencijama
c) obuhvaća složenije poslove u računovodstvu, financijama, administraciji, prodaji, komercijali, operativi, marketingu, kao što su poslovi više referentice/referenta, turističke pratiteljice/pratitelja, voditeljice/voditelja brodice, predstavnice/predstavnika, fotografkinje/fotografa, majstorice/majstora i slično.
V. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 1,85
a) složeniji i raznovrsniji poslovi koji uz nužno dodatno osposobljavanje i usavršavanje zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem sa dodatnim specifičnim stručnim kompetencijama
c) obuhvaća složenije poslove s većim stupnjem samostalnosti u računovodstvu, financijama, administraciji, prodaji, komercijali, operativi, marketingu, kao što su poslovi samostalne referentice/referenta, agentice/agenta prodaje, komercijale, operative, turističke vodičkinje/vodiča, animatorice/animatora, zastupnice/zastupnika, skiperice/skipera, programerke/programera, i slično.
VI. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 2,10
a) složeniji i raznovrsniji poslovi koji uz nužno dodatno osposobljavanje i usavršavanje zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju i veći opseg odgovornosti
b) zahtjeva kvalificiranog radnika s minimumom završenim srednjoškolskim obrazovanjem i sa širim stručnim kompetencijama, odgovarajućim iskustvom u struci i sa znanjem jezika tržišta odnosno stranog jezika u funkciji struke
c) obuhvaća odgovorne poslove s većim stupnjem samostalnosti u računovodstvu, financijama, administraciji, prodaji, komercijali, operativi, marketingu, kao što su poslovi specijalistice/specijaliste struke, tržišta, prodaje, komercijale, operative, voditeljice/voditelja poslovnice, poslovne tajnice/tajnika i slično.
VII. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 2,20
a) poslovi koji zahtijevaju samostalnost i kreativnost, stalno praćenje kretanja tržišta i razvoja struke i organizacije poslovanja
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim visokoškolskim obrazovanjem ili srednjoškolskim obrazovanjem uz odgovarajuće iskustvo u struci i sa znanjem jezika tržišta odnosno stranog jezika u funkciji struke
c) obuhvaća samostalne i odgovorne poslove u različitim odjelima kao što su samostalne specijalistice/specijalisti i voditeljice/voditelji proizvoda, tržišta, službi, područja, aktivnosti, i slično.
VIII. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 2,60
a) vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju samostalnost i kreativnost, stalno praćenje kretanja tržišta i razvoja struke i organizacije poslovanja
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim visokoškolskim obrazovanjem uz odgovarajuće iskustvo u struci i sa znanjem stranog jezika u funkciji struke te s organizatorskim sposobnostima kroz primjenu timskog rada
c) obuhvaća vodeće poslove različitih odjela kao što su voditeljica/voditelj i direktorice/direktori odjela komercijale, operative, prodaje, kontrolinga, računovodstva, financija, kadrovskih poslova, pravnih poslova i slično.
IX. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 3,20
a) vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju kreativnost, inicijativnost, odgovornost, i samostalnost u provođenju poslovne politike poduzeća te stalno praćenje ključnih kretanja u poslovnom okruženju
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim specijalističkim visokoškolskim obrazovanjem ili visokoškolskim obrazovanjem uz odgovarajuće iskustvo u struci i sa znanjem stranog jezika u funkciji struke te sa sposobnostima za samostalno vođenje i rješavanje složenijih stručnih poslova kroz primjenu timskog rada
c) obuhvaća vodeće poslove različitih sektora i za potrebe Uprave kao što su direktorica/direktor sektora, savjetnica/savjetnik ili tajnica/tajnik Uprave i slično.
X. – PLATNI RAZRED – Najniži koeficijent 3,50
a) najsloženiji poslovi koji uz kreativnost, inicijativnost, odgovornost, i samostalnost obuhvaćaju i strateško promišljanje i odlučivanje te stalno praćenje svih kretanja u poslovnom okruženju
b) zahtjeva kvalificiranog radnika sa završenim specijalističkim visokoškolskim obrazovanjem uz odgovarajuće iskustvo u struci i sa znanjem stranog jezika u funkciji struke te sa sposobnostima za samostalno vođenje i rješavanje najsloženijih stručnih poslova kroz primjenu timskog rada
c) obuhvaća vodeće poslove u poduzeću kao što su izvršni direktor, član Uprave i slično.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_11_126_3283.html