Broj: Kž-Us 5/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Dražena Kevrića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog I. L. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 295. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbama okrivljenog I. L. i okrivljenog J. K. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 29. studenog 2016. broj Kov-Us-42/16, u sjednici održanoj 8. ožujka 2017.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog I. L. i okrivljenog J. K.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijen je kao neosnovan prijedlog branitelja okrivljenog I. L., okrivljenog J. K. i okrivljene pravne osobe K. s. d.o.o. za izdvajanje iz spisa, kao nezakonitih dokaza, zapisnika o ispitivanju svjedoka M. Č. od 30. prosinca 2014. (list 7421. – 7426.), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. Č. od 15. siječnja 2015. (list 7462. – 7469.), zapisnika o ispitivanju svjedoka Z. A. od 16. siječnja 2015. (list 7471. – 7476.), zapisnika o ispitivanju svjedoka I. C. od 22. siječnja 2015.. (list 7498. – 7501.), zapisnika o ispitivanju svjedoka M. P. od 22. siječnja 2015. (list 7502. – 7504.), zapisnika o ispitivanju svjedoka T. J. od 23. siječnja 2015. (list 7506. – 7510.), zapisnika o ispitivanju svjedoka K. B. od 23. siječnja 2015. (list 7511. – 7513.), zapisnika o ispitivanju svjedoka S. K. od 26. siječnja 2015.. (list 7516. – 7518.), zapisnika o ispitivanju svjedoka N. P. od 26. siječnja 2015. (list 7519. – 7521.), zapisnika o ispitivanju svjedoka N. M. od 27. siječnja 2015. (list 7524. – 7526.), zapisnika o ispitivanju svjedoka Z. B. od 27. siječnja 2015. (list 7527. – 7529.), zapisnika o ispitivanju svjedoka B. R. od 28. siječnja 2015. (list 7531. – 7533.), zapisnika o ispitivanju svjedoka N. N. L. od 29. siječnja 2015. (list 7548. – 7549.), zapisnika o ispitivanju svjedoka I. K. od 29. siječnja 2015. (list 7552. – 7555.), zapisnika o ispitivanju svjedoka V. L. od 30. siječnja 2015. (list 7556. – 7558.), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. M. od 30. siječnja 2015. (list 7558.a – 7558.c), zapisnika o ispitivanju svjedoka M. N.-V. od 2. veljače 2015. (list 7561. – 7563.), zapisnika o ispitivanju svjedoka A. B. od 2. veljače 2015. (list 7564. – 7566.), zapisnika o ispitivanju svjedoka K. P. od 27. travnja 2015. (list 7723. – 7728.), zapisnika o ispitivanju svjedoka R. M. od 27. travnja 2015. (list 7730. – 7733.) i zapisnika o ispitivanju predstavnika okrivljene pravne osobe K. s. d.o.o. B. L. od 27. srpnja 2015. (list 7770. – 7773.).

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni I. L. po braniteljici, odvjetnici K. V., žaleći se „… zbog bitnih povredi odredbi kaznenog postupka.“ koju žalbenu osnovu ne obrazlaže već žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se prihvaćanjem žalbe pobijano rješenje ukine.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio i okrivljeni J. K. po branitelju, odvjetniku B. Š., žaleći se „… iz svih žalbenih razloga“, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i izdvoje kao nezakoniti dokazi iskazi svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe čije izdvajanje je pobijanim rješenjem odbijeno, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je, sukladno odredbi članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe nisu osnovane.

 

Naime, okrivljeni I. L. i okrivljeni J. K. u žalbama upiru na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, smatrajući da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda o tome da su zakoniti dokazi zapisnici o ispitivanju svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe, koji su ispitani u prethodnom postupku, a da o vremenu i mjestu njihovog ispitivanja nisu bili obaviješteni ostali okrivljenici i njihovi branitelji. Žalitelji smatraju da činjenica što oni i njihovi branitelji nisu obaviješteni o mjestu i vremenu ispitivanja svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe upućuje na postupanje suprotno Ustavom i međunarodnim pravom zajamčenim pravima obrane, jer je već u fazi istrage potrebno omogućiti ispitivanje svjedoka optužbe u prisutnosti okrivljenika i njihovih branitelja, a što je u skladu s poštivanjem načela jednakosti oružja i pravičnog postupka u smislu ostvarenja konfrontacijskog prava sadržanog u članku 29. stavku 2. alineja 6. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. - dalje u tekstu: Ustav RH) i članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99. i 8/99., 14/02. i 1/06. - dalje u tekstu: EKLJP).

 

K tome, okrivljeni J. K., u žalbi ponavlja navode koje je u prijedlogu za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe, kao nezakonitih dokaza, istaknuo i okrivljeni I. L., a to je da državni odvjetnik, iako mu je odredbama ZKP/08 dano pravo na provođenje prethodnog postupka, ne zadovoljava kriterije neovisne i nepristrane „druge zakonom ovlaštene službene osobe“ jer na rad državnog odvjetništva može utjecati izvršno tijelo, a što proizlazi iz odredbi članka 42. i članka 54. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.), kao i članka 201. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.).

 

Suprotno tim žalbenim navodima, provodeći prethodni postupak u ovom konkretnom slučaju, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) je postupio  sukladno ustavnim i zakonskim odredbama o položaju te ovlastima i dužnostima državnog odvjetnika, odnosno USKOK-a u hrvatskom kaznenom postupku.

 

Naime, sukladno članku 125. Ustava RH, državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je, između ostaloga, ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, s time da je, na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta („Narodne novine“, broj 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12. i 148/13. - dalje u tekstu: ZUSKOK), USKOK posebno državno odvjetništvo, na čije ustrojstvo i djelatnost se primjenjuju odredbe Zakona o državnom odvjetništvu, ako odredbama ZUSKOK-a nije što drugačije propisano. Radi ostvarenja ove Ustavom propisane temeljne ovlasti i dužnosti, državni odvjetnik, u ovom slučaju USKOK je, u smislu odredbe članka 38. stavka 2. ZKP/08, ovlašten i dužan, između ostaloga, poduzimati potrebne radnje radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja počinitelja; poduzimati izvide kaznenih djela, nalagati i nadzirati provođenje pojedinih izvida radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje istrage; pokrenuti i voditi istragu te provoditi i nadzirati provođenje dokaznih radnji.

 

U odnosu na zapisnike o ispitivanju svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe, oni su sastavljeni sukladno odredbama ZKP/08 o ispitivanju svjedoka i okrivljenika u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage s ciljem da se kasnije, u stadiju postupka pred sudom, opravda tvrdnja o postojanju osnovane sumnje da su okrivljenici počinili kaznena djela za koja se terete.

 

Ispitivanje svjedoka je propisano odredbama članka 283. do članka 300. ZKP/08, a ispitivanje okrivljenika odredbama članka 272. do 282. ZKP/08., time da nijednom odredbom ZKP/08 nije propisana obveza državnog odvjetnika, odnosno USKOK-a da u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage obavještava okrivljenika i njegovog branitelja o ročištu na kojem se ispituju svjedoci i suokrivljenici, a to je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

 

Nadalje, konfrontacijsko načelo se odnosi na kazneni postupak kao cjelinu s ciljem ostvarenja prava na pravično suđenje, pa se ono može ostvariti i u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom u kontradiktornom postupku uz poštivanje načela jednakosti oružja. Stoga, postupanjem USKOK-a u nije ostvarena povreda prava zajamčenog člankom 29. stavkom 2. alinejom 6. Ustava RH, odnosno člankom 6. stavkom 3. točkom d) EKLJP, kako to žalitelji upiru.

 

Potrebno je napomenuti i da su člankom 300. ZKP/08 određeni slučajevi kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, a među njima nije propisan slučaj kada su svjedoci ispitani bez nazočnosti okrivljenika ili njegovog branitelja.

 

Imajući na umu sve navedeno, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da se ovdje ne radi o nezakonitim dokazima u smislu članka 10. stavka 2. ZKP/08, zbog čega je pravilno odbio prijedloge žalitelja za izdvajanje zapisnika o ispitivanju navedenih svjedoka i predstavnika okrivljene pravne osobe, kao nezakonitih dokaza.

 

Slijedom navedenog, budući da žalbenim navodima okrivljenog I. L. i okrivljenog J. K. nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja niti su u istom ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 8. ožujka 2017.