Broj: Kr 6/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković, kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika J. V. zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 18. siječnja 2016. broj K-955/15 i presuda Županijskog suda u Splitu od 1. rujna 2016. broj Kž-168/16, u sjednici održanoj 6. travnja 2017.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenika J. V. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

Obrazloženje

 

              Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 18. siječnja 2016. broj K-955/15 i presuda Županijskog suda u Splitu od 1. rujna 2016. broj Kž-168/16, J. V. je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci.

 

              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, pravodobno, podnio je osuđenik, putem braniteljice M. F. S. iz Z. odvjetničkog ureda A. S. i M. F. S. iz Z., zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika, povrede prava na obranu i povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, s prijedlogom usvojiti prijedlog osuđenika, preinačiti pravomoćnu odluku na način da se osuđenik oslobodi od optužbe, ili mu se izrekne blaža sankcija, odnosno ukinuti prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku „... odnosno postupiti u skladu s ovlaštenjima iz čl. 513. ZKP-a ...“.

 

              Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14 – dalje u tekstu: ZKP/08) spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je u svom odgovoru izložilo stav da zahtjev nije osnovan.

 

              Odgovor Državnog odvjetništva je, uredno, dostavljen braniteljici osuđenika, odvjetnici M. F. S., dok je dostava odgovora osuđeniku, u više navrata, vraćena sa naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“.

 

              Zahtjev je neosnovan.

 

              Odredbom čl. 517. ZKP/08 je propisano da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika, određenih povreda odredaba kaznenog postupka koje su u tom članku taksativno navedene, te zbog povrede prava osuđenika na obranu na raspravi ili povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu.

 

              Podnositelj zahtjeva obrazlaže povredu kaznenog zakona na štetu osuđenika i povredu prava na obranu, tvrdnjama iz kojih se razabire osporavanje pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Premda je na raspravi izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu je i stavljeno na teret i za koje je proglašen krivim i osuđen, iz zahtjeva se iščitava osporavanje i relativiziranje utvrđenog činjeničnog stanja, u pokušaju da se izazove odluka suda trećeg stupnja mimo uvjeta predviđenih zakonom.  Naime, podnositelj zahtjeva detaljno analizira dokazni postupak, a poglavito nalaz i mišljenje vještaka, te iskaz oštećenika, iznoseći paušalne tvrdnje koja su u suprotnosti sa utvrđenim činjeničnim stanjem.

 

Još se jednom ukazuje na citirani članak 517. ZKP/08 u kojem su propisani razlozi zbog kojih se može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, među kojima nije pobijanje utvrđenog činjeničnog stanja.

 

              Podnositelj zahtjeva nije u pravu kada tvrdi da je ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, jer drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene razloge, „... pa je izostala ocjena razloga vezanih uz utvrđeno činjenično stanje ...“.

 

Kako to iz spisa predmeta proizlazi, prvostupanjski sud je vrlo detaljno analizirao dokazni postupak, te jasno definirao postupke optuženika. Sud je izložio zašto smatra utvrđenim da je optuženik udarcima pepeljarom, teglom za cvijeće i šakom u područje glave oštećenika, postupao s izravnom namjerom, želeći oštećeniku nanijeti tešku tjelesnu ozljedu.

 

Nasuprot tvrdnji podnositelja zahtjeva, drugostupanjski sud je ispitao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija. Analizirao je žalbene razloge, te jasno naveo kako optuženik u žalbi, neutemeljeno, navodi da nije bilo elemenata kaznenog djela. Cijeneći istaknute žalbene razloge, drugostupanjski sud je izložio kako su se u postupanju optuženika ostvarila sva zakonska obilježja kaznenog djela teške ozljede u pokušaju, „... a za što je prvostupanjski sud dao vrlo iscrpne, jasne i neproturječne razloge na četvrtoj stranici u drugom odlomku svoje presude, a na koje se optuženik i upućuje radi izbjegavanja bespotrebnog ponavljanja ...“.

 

Podnositelj zahtjeva, ponovno, zanemaruje svoje očitovanje na raspravi da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, i za koje je „... iskazao duboko kajanje i iskreno žaljenje ...“.

 

              Slijedom iznesenog, a na temelju čl. 519. u svezi čl. 512. ZKP/08, trebalo je odlučiti kao u izreci.

 

Zagreb, 6. travnja 2017.