Broj: Kž 1/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Senke Klarić-Baranović kao predsjednice vijeća, te Ileane Vinja i Miroslava Šovanja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. G., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog A. G. podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku od 22. prosinca 2017. broj KOV-18/17, o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 5. siječnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog A. G. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog A. G. zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., na temelju članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog A. G. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. G. po braniteljici, odvjetnici V. B., ne navodeći izrijekom žalbene osnove zbog kojih ju podnosi, s prijedlogom da se ,,rješenje o produljenju istražnog zatvora stavi van snage i okrivljeniku omogući obrana sa slobode“.

Žalba nije osnovana.

Naime, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog A. G. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da osnovana sumnja da je okrivljeni A. G. počinio kazneno djelo ubojstava u pokušaju za koje se u ovom kaznenom postupku tereti, kao opća pretpostavka za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., proizlazi iz dokaza na kojima se podignuta optužnica temelji, sadržaj kojih dokaza je detaljno naveden u obrazloženju pobijanog rješenja, a pravilnost takvog zaključka nije dovedena u sumnju žalbenim navodima kojima okrivljenik, ponavljajući navode iz obrane, ističe da se kritični događaj nije zbio kako tvrdi optužba, a niti sam oštećenik, te da je bombu postavio nakon poziva oštećeniku, uvjerivši se da je oštećenik već zbrinuo konje i da se više neće vraćati na imanje. Naime, prilikom odlučivanja o postojanju opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, dostatno je postojanje odgovarajućeg stupnja osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret u ovom postupku, a koji je u konkretnom slučaju ostvaren jer takav stupanj u ovom stadiju postupka proizlazi upravo iz podignute optužnice i prikupljenih dokaza na kojima se ona temelji, dok će analizu i ocjenu svih dokaza, a potom i odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika donijeti raspravno vijeće tek nakon provedene rasprave.

Protivno daljnjim žalbenim prigovorima, postojanje onih osobitih okolnosti koje u svojoj ukupnosti ukazuju da kod okrivljenika postoji neposredna i konkretna opasnost  da će boravkom na slobodi ponoviti isto ili slično kazneno djelo ili dovršiti pokušano kazneno djelo, prvostupanjski sud s pravom nalazi u načinu počinjenja terećenog kaznenog djela zajedno s osobinama ličnosti okrivljenika.

Naime, okrivljeni A. G. se prema činjeničnom opisu podignute optužnice tereti da je pod stresom zbog nagomilanih novčanih dugova prema oštećeniku koji ga je višekratno tražio da mu vrati posuđeni novac, kraj betonskog stupa ulaznih dvorišnih vrata na drveni kolac postavio ručnu bombu na način da je za alku osigurača bombe vezao jedan kraj tankog crveno-bijelog konopca, a drugi kraj konopca za ulazna vrata, kako bi se ista, otvaranjem vrata prilikom ulaženja u dvorište posjeda aktivirala, pristajući da tako nastalom eksplozijom liši života oštećenika, što se umalo 1. studenog 2017. i dogodilo kada je oštećenik došao na posjed nahraniti konje i otvorio ulazna vrata dvorišta pa je tako aktivirao bombu te je, nakon što je učinio nekoliko koraka prema unutrašnjosti dvorišta, došlo do eksplozije u kojoj samo igrom slučaja nije zadobio nikakve ozljede od krhotina bombe.

Kada se uz opisani način inkriminiranog postupanja okrivljenika koji i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda ukazuje na bezobzirnost i odlučnost u protupravnom postupanju okrivljenika i viši stupanj njegove kriminalne volje, ima na umu nalaz i mišljenje vještaka psihijatra iz kojeg proizlazi da kod okrivljenika postoje elementi emocionalno nestabilne i nezrele strukture osobnosti za koju je karakteristična nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje, pri čemu rješavanju životnih problema može prilaziti na neodgovoran ili površni način, prvostupanjski sud s pravom zaključuje da je protiv okrivljenog A. G. za sada neophodna daljnja primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. kao nužne i jedine prikladne mjere za otklanjanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda, a imajući na umu značaj iznesenih okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu istražnog zatvora protiv okrivljenika, da se istražnozatvorska svrha za sada ne bi mogla uspješno osigurati mjerama opreza pa tako ni u žalbi okrivljenika predloženom zabranom približavanja i kontaktiranja sa žrtvom ili javljanjem policiji.

Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bila ostvarena neka povreda na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 5. siječnja 2018.