Broj: Kž 223/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Lidije Grubić Radaković i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. Z. R., zbog kaznenog djela iz čl. 188 st. 1 i 4 i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – Odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07 i 152/08 – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Vukovaru od 30. travnja 2015 godine broj K-37/14-60, u sjednici održanoj 15. veljače 2018 godine,

r i j e š i o   j e

I Prihvaća se žalba opt. Z. R., ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II Uslijed odluke pod I  žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

              Presudom Županijskog suda u Vukovaru proglašen je krivim opt. Z. R. zbog kaznenih djela iz čl. 159 st. 2 Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11) činjenično opisanog pod t. 1 i čl. 158 st. 2 i 6 KZ/11 činjenično opisanog pod t. 2 izreke prvostupanjske presude, pa mu je za kazneno djelo pod t. 1 utvrđena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci, a za kazneno djelo od t. 2 utvrđena kazne zatvora u trajanju od jedne godine, te je primjenom čl. 51 st. 1 KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

              Na temelju čl. 54 KZ/11 optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 25. svibnja 2014. do 30. travnja 2015 godine.

              Protiv ove presude podnijeli su žalbe državni odvjetnik i opt. Z. R. po braniteljici M. Š. odvjetnici iz V.

              Državni odvjetnik se žali zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud  Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odlučivanje, a podredno da se prvostupanjska presuda preinači u odluci o kazni na način da se utvrde primjereno strože kazne za svako djelo i optuženika osudi na strožu jedinstvenu kaznu.

              Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i odluku o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud  Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, preinači prvostupanjsku presudu na način da se optuženik oslobodi od optužbe, odnosno da ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati  sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odlučivanje.

              Državni odvjetnik podnio je odgovor na žalbu optuženika, s prijedlogom da Vrhovni sud  Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, odbije žalbu optuženika kao neosnovanu.

              Optuženik je podnio odgovor na žalbu državnog odvjetnika, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu.

              Na temelju čl. 474 st. 1 Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08,76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - u daljnjem tekstu: ZKP/08)  spis je dostavljen na razgledanje državnom odvjetniku.

              Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

              U pravu je optuženik kada u žalbi navodi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 3 ZKP/08, s navodom da je prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge obrane bez obrazloženja čime je povrijedio pravo obrane, a to je moglo utjecati na presudu. Uvidom u zapisnik s rasprave  od 14. travnja 2015 godine (list 275 do 277 spisa) utvrđeno je da je raspravno vijeće donijelo rješenje o odbijanju šest dokaznih prijedloga obrane bez ikakvog obrazloženja, dakle protivno odredbi čl. 421 st. 2 ZKP/8. Naime, odredba čl. 421 st. 1 t. 1 do 4 ZKP/08 taksativno navodi sve razloge zbog kojih će sud odbiti provođenje predloženih dokaza, pa je razlog ili više razloga dužan u skladu s odredbom čl. 421 st. 2 ZKP/08 obrazložiti. Čak štoviše, sud prvog stupnja niti u obrazloženju presude nije uopće naveo da su određeni dokazni prijedlozi obrane odbijeni, pa su na taj način i u presudi sasvim izostali razlozi o odbijanju provođenja tih dokaza, zbog čega je postupljeno protivno odredbi čl. 459 st. 5 ZKP/08. Tu je potrebno također istaknuti, da je obrana pri predlaganju provođenja dokaza navela okolnosti i činjenice na koje predlaže njihovo provođenje, pa je izostankom obrazloženja rješenja o odbijanju tih dokaznih prijedloga grubo povrijeđeno pravo obrane, a time i pravo na pravično suđenje. 

              Stoga je valjalo prihvatiti žalbu optuženika kao osnovanu i prvostupanjsku presudu ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku, dok je žalba državnog odvjetnika koja je podnesena iz osnova povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, za sada bespredmetna.

U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će nakon što provede sve do sada provedene dokaze i po potrebi nove, na osnovi rezultata dokaznog postupka i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, otkloniti sve nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem i donijeti novu, na zakonu osnovanu presudu, vodeći pritom računa o pravičnom suđenju zajamčenim Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U Zagrebu 15. veljače 2018 godine