Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-1899/2016
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović Terzić, u pravnoj stvari tužiteljice C. O. d.d. Z., (OIB: …), protiv tuženika S. L. iz S. N., (OIB: …) i S. J. iz Z., (OIB: …), zastupan po posebnoj skrbnici T. T. odvjetnici iz Z., radi isplate regresnog duga, rješavajući žalbu tuženika S. J. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 24. listopada 2016., poslovni broj: 13 P-3668/13-30., 26. travnja 2018.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika S. J. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 24. listopada 2016., poslovni broj: 13 P-3668/13-30., u pobijanom dosuđujućem dijelu i u odluci o troškovima postupka (stavak I. i III. izreke).
Obrazloženje
Presudom prvostupanjskog suda naloženo je tuženicima da tužiteljici isplate iznos od 84.758,10 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 23. rujna 2010. do isplate i da joj nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.396,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom (stavak I. izreke).
Istom presudom tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 4,00 kn, a tuženik S. J. sa zahtjevom za nadoknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 6.000,00 kn (stavak II. i III. izreke).
Pravovremeno podnesenom žalbom presudu pobija tuženik S. J. zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – dalje: ZPP). Predlaže da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili preinači i tužbeni zahtjev u odnosu na njega odbije. Trošak sastava žalbe ne traži.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Prvostupanjski sud je u svojoj odluci dao jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama koji međusobno ne proturječe, kao ni stanju spisa, tako da se presuda može ispitati.
Odredba članka 8. ZPP-a odnosi se na načelo slobodne ocjene dokaza provedenih tijekom postupka, pri čemu se navedenom odredbom utvrđuje koje sve okolnosti prvostupanjski sud treba uzeti u obzir pri utvrđivanju relevantnih činjenica, a na osnovi slobodne ocjene provedenih dokaza.
Valja navesti da ocjena dokazne snage ispitanih dokaznih sredstava zavisi u svakom konkretnom slučaju od slobodne ocjene suda, koji prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, a koje ukazuju na osnovanost i istinitost tvrdnji jedne od stranaka.
Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka, zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu niti nepravilnost, a niti nezakonitost pobijane presude.
Stoga ne stoje žalbeni razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 8. ZPP-a, kao ni povrede parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koje se ukazuje u žalbi, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.
Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio pobijanu presudu. Provedeni su svi predloženi dokazi, koji su pravilno ocijenjeni. Navodima žalbe nije dovedeno u sumnju utvrđeno činjenično stanje.
Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je pravilno temeljem prijave štete od 17. kolovoza 2010 (list 20) i naloga za doznaku po šteti PKF 100 2010/1 (list 19) utvrdio da je tužiteljica isplatila trgovačkom društvu A. C. d.o.o. po osnovu naknade štete iz predmetnog štetnog događaja iznos od 84.758,10 kn, dana 22. rujna 2010.
Stoga je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno:
- da su tuženici pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj KO-2478/10. od 28. listopada 2010. oglašeni krivim što su 16. kolovoza 2010. u vremenu oko 3,30 sati u Z., zajedno i po dogovoru došli u automat – club A. vlasništvo trgovačkog društva A. C. d.o.o. Z. i tu počinili kazneno djelo razbojništva, pri čemu su iz blagajne otuđili iznos od 84.758,10 kn, od čega im je oduzeto 45.880,00 kn uz potvrdu o oduzimanju predmeta VII. PP Zagreb od 1. rujna 2010.;
- da trgovačko društvo A. C. d.o.o. u ovom kaznenom predmetu nije postavilo imovinsko pravni zahtjev;
- da je trgovačko društvo A. C. d.o.o. policom osiguranja broj 041621001378 od 15. rujna 2009. bilo osigurano kod tužiteljice, između ostalog, i od provalne krađe i razbojništva u razdoblju od 15. rujna 2009. do 15. rujna 2019.;
- da je tužiteljica kao osiguratelj po polici osiguranja broj 041621001378 isplatila trgovačkom društvu A. C. d.o.o., po osnovi štete iz predmetnog štetnog događaja, iznos od 84.758,10 kn.
Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava zaključio da je isplatom iznosa od 84.758,10 kn došlo do subrogacije u korist tužiteljice sukladno članku 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15 - dalje: ZOO).
Pravilan je pravni stav prvostupanjskog suda da su imovinskopravni zahtjev i oduzimanje imovinske koristi dva različita instituta kaznenog prava.
Naime primjena instituta oduzimanja koristi ne kolidira s pravom oštećenika na naknadu štete, obzirom da oštećenik, posebno u situaciji u kojoj je on oštećen izvršenjem kaznenog djela, ima pravo na integralnu štetu od štetnika.
Predmet odlučivanja u kaznenom postupku u navedenom smislu (u dijelu odlučivanja o oduzimanju imovinske koristi) očito nije cjelokupna naknada štete koju je tuženik počinio A. C. d.o.o., niti se donošenje takve odluke uspostavlja neposredni odnose odštetne odgovornosti između tužiteljice, kao osigurateljice oštećenika, i tuženika (takav odnos bi bio uspostavljen da se u kaznenom postupku, adhesiono odlučilo o imovinsko pravnom zahtjevu oštećenika, što nije bio slučaj u predmetnom postupku).
Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odlučio da zakonska zatezna kamata na isplaćeni iznos od 84.758,10 kn teče od 23. rujna 2010., jer je navedeni iznos tužiteljica isplatila oštećeniku 22. rujna 2010. Pri tome činjenica kada je tužiteljica zatražila od tuženika isplatu navedenog iznosa štete nije od značaja.
Odluka o troškovima postupka pravilno je donesena sukladno članku 154. stavku 1. i članku 155. stavku 1. ZPP-a.
Zbog navedenih razloga žalba tuženika S. J. je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena u pobijanom dijelu (stavak I. i III. izreke), sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.
U nepobijanom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena (stavak II. izreke).
Slavonski Brod, 26. travnja 2018.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.