Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-1110/17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u ostavinskom predmetu iza smrti E. J. pok. J. iz P., odlučujući o žalbi nasljednika: 1) S. C. iz Z., ….OIB: …, 2) S. K. iz P., …, OIB: …, 3) K. K. iz Z., …, OIB: …, 4) M. L. iz P., …, OIB: …, 5) I. J. iz Z., …, OIB: … i 6) S. J. iz P., …, OIB: …, svi zastupani po punomoćnici L. K., odvjetnici u Š., …, protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1128/17 od 21. srpnja 2017., 7. ožujka 2018.,
r i j e š i o j e
1. Odbija se djelomično žalba nasljednika pod 1) S. C., 2) S. K., 3) K. K., 4) M. L., 5) I. J. i 6) S. J. kao neosnovana i potvrđuje rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1128/17 od 21. srpnja 2017. u dijelu pod toč. I. izreke, u dijelu pod toč. II. koji se odnosi na nekretninu oznake čest. zem. … k.o. D. P., te u dijelu pod toč. III. izreke.
2. Uvažava se djelomično žalba nasljednika pod 1) S. C., 2) S. K., 3) K. K., 4) M. L., 5) I. J. i 6) S. J., ukida rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1128/17 od 21. srpnja 2017. u dijelu pod toč. II., osim dijela koji se odnosi na nekretninu oznake čest. zem. … k.o. D. P., i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
Uvodno označenim rješenjem o nasljeđivanju suda prvog stupnja odlučeno je:
"Iza pok. E. J. pok. Jerka, ud. B., iz P., rođene P., rođene 11. listopada 1921. g., umrle 22. listopada 2006. g., državljanke R. H., umrle ostavivši oporuku.
I. Utvrđuje se da njezinu ostavinsku imovinu čine:
NEKRETNINE UPISANE U :
- Z.U. … k.o. Z. na svim zemljišnoknjižnim tijelima od 1 do 10 u suvlasničkim omjernima kako je to upisano u zemljišnoj knjizi sa stanjem na dan 06. srpnja 2017. godine
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio za 10/22 dijela
- kat. čest. br. …, Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio za ¼ dijela
- kat. čest. br. … zgr., Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio za 1/8 dijela
- kat. čest. br. … zgr. Z.U. … k.o. Z., vlasništvo za cijelo
- kat. čest. br. …, Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio za ½ dijela
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio od ½ dijela
- kat. čest. br. …, Z.U. … k.o. Z., suvlasnički dio od 108/432 dijela
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio od ½ dijela
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. D. P. vlasništvo za cijelo
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. D. P., vlasništvo za cijelo
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. D. P., suvlasnički udio za 108/320 dijela
- kat. čest. br…. Z.U. …k.o. D. P., suvlasnički udio za 18/144 dijela,
- kat. čest. br. …, Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio od ½ dijela
- kat. čest. br. … Z.U. … k.o. Z., suvlasništvo od 1/6 dijela
- kat. čest. br. … Z.U. …k.o. Z., suvlasnički udio za 9/20 dijela
- kat. čest. br. …, Z.U. … k.o. Z., suvlasnički udio od 1/10 dijela
POKRETNINE
- novac na štednom računu otvorenom kod P. banke Z. d.d., broj štednog računa 71410-0 20-192-87518-3
- novac na štednom računu J. banke d.d. Š., br. knjižice 10-95-01814-7
novac na štednom računu kod HPB d.d. broj štednog računa 1-211-56599-7
II. Njezinim nasljednicama na temelju pisane oporuke pred svjedocima od 09. svibnja 2006.g. Pi- 58/07 i zahtjeva R. J. za namiru nužnog dijela:
Za kuću u Z. na F. koju je ostaviteljica naslijedila od ujaka J. K.:
- kćer S. C. iz Z., …, OIB …... ...... za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …....za 1/18
Za kuću u Z. kod crkve koju je ostaviteljica naslijedila od svojih roditelja:
- kći K. K. iz Z., …, OIB ….... za 17/18
- sin R. J. iz Z., …. , OIB: …....za 1/18
Za kuću u Z. na G. sa pripadajućim objektima koju je naslijedila od tete F. K.,
- kćer S. K. iz P., …, OIB … ... za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …....za 1/18
Za dio druge kuće u Z. na G. koji se sastoji od sobe na katu, sobe u potkrovlju i polovine konobe, naslijeđeno od tete F. K., nasljeđuje:
- kći M. L. iz P., …, OIB ….... za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …....za 1/18
Za zemlju u B. kod Z. kat. oznake čest. zem. … Z.U. … K.O. D. P.:
- nevjesta M. J. ž. J., P., …, OIB …... za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …....za 1/18
Za zemlje u Z. u M. između tvrđave Sv. A. i mjesta Z. do mora:
- nevjesta M. J. ž. S., P., …, OIB ….. za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …........za 1/18
Za magazin u F. naslijeđen od ujaka J. K. u kojem se nalazi gostionica:
- sin I. J. iz Z., …, OIB: ….....................za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …........za 1/18
Za sve ostale zemlje u Z., S., Z., P. i B.:
- kćer S. C. iz Z., …, OIB …... ...... za.. 17/72
- kći K. K. iz Z., …, OIB ….... za..17/72
- kći M. L. iz P., …, OIB …......za .17/72
- kćer S. K. iz P., …, OIB …......za. 17/72
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …..za. ..4/72
Za pokretnine:
- sin S. J., P., …, OIB: …...................za 17/18
- sin R. J. iz Z., … , OIB: …........za 1/18
III. Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Šibeniku, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, po službenoj dužnosti izvršit će uknjižbu prava suvlasništva na ostavinskim nekretninama iz toč. I na način određen točkom II."
Protiv citiranog rješenja o nasljeđivanju žalbu su izjavili nasljednici: 1) S. C., 2) S. K., 3) K. K., 4) M. L., 5) I. J. i 6) S. J. iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga. Navode kako je za cjelovitu sliku cijelog predmeta te prave volje ostaviteljice i nasljednika potrebno se osvrnuti na ostavinski postupak iza smrti oca nasljednika i supruga ostaviteljice B. J.. Iz oporuke ostaviteljice jasno proizlazi da su se prije smrti njenog supruga sporazumjeli da nakon njihove smrti imovina koja je posebna imovina ostaviteljice pripadne kćerima i određenim nevjestama, a sva druga imovina koja je u P. bez obzira koliko i ona ima u tome udjela, pripadne sinovima. Navedenu volju poštivali su svi nasljednici iza smrti B. J., štoviše, u navedenom postupku svi su nasljednici postigli sporazum da se ispoštuje volja roditelja, dakle, da očev dio pripadne sinovima, a majčin kćerima te je u skladu s tim doneseno rješenje o nasljeđivanju i proglašeni su nasljednici na temelju oporuke pok. B. J.. Stoga su za svu imovinu u P., pa tako i za onu koja je pripadala ostaviteljici za ½ dijela temeljem bračne stečevine, proglašeni sinovi ostavitelja pok. B. J.. Ističu kako je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da R. J. ima pravo na nužni dio obzirom da je u ostavinskom postupku iza smrti B. J. između ostalih dobio u cijelosti nekretnine zvane S. k. i zemlju zvanu G. a koje nekretnine su bile bračna stečevina B. i E. J. kupljene za vrijeme njihova života i braka, dakle, predstavljale su vlasništvo ostaviteljice za ½ dijela. Iz navedenog proizlazi da R. J. nije povrijeđen u nužnom dijelu. Nadalje, ističu kako je nasljednik R. J. svoj zahtjev za nužni dio postavio tek na zadnjem ročištu ostavinskog postupka jedanaest godina nakon smrti ostaviteljice i proglašenja njene oporuke, kao i nakon pravomoćnosti postupka kojim je bio upućen u parnicu radi pobijanja valjanosti oporuke, ističući više nego apsurdne izjave na zadnjem ročištu. Dakle, radi se o čistoj obmani suda i izigravanju postignutog sporazuma o nasljedstvu, što potvrđuje i činjenica da nasljednik R. J. nije uložio reviziju na odluku Županijskog suda u Šibeniku kojim je odbijena njegova žalba na presudu Općinskog suda u Šibeniku kojom je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje ništavosti oporuke ostaviteljice. Napominju i da nasljednik R. J. nikada nije postupio po rješenju iza smrti svog oca te isplatio jednu sestru za iznos koji mu je dosuđen. Ukazuju i na zastaru zahtjeva umanjenja raspolaganja oporukom sukladno čl. 84. Zakona o nasljeđivanju jer se isto može zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke ostavitelja, dok R. J. svoj zahtjev postavlja nakon jedanaest godina nakon što je izgubio postupak pobijanja valjanosti oporuke. Prvostupanjski sud je pogriješio kada je dosudio R. J. namiru nužnog dijela bez da je ostale sunasljednike pozvao da se izjasne o takvom zahtjevu priznaju li ga ili ne. U odnosu na utvrđenje što čini ostavinsku masu potpuno je nejasno zašto sud prihvaća donijeti rješenje o nasljeđivanju sukladno stanju spisa po oporuci ostaviteljice uz identifikaciju oporukom nasljeđenih nekretnina i raspoređenih jedino M. i S. J., te odbija identifikaciju nekretnina po oporuci od strane nasljednika i utvrđuje da ostavinsku masu čine sve nekretnine na kojima istu nalazi upisanu u zemljišnim knjigama, zanemarujući posjedovne listove i bez obzira jesu li to uistinu nekretnine stvarnog vlasništva ostaviteljice. Također su u rješenju izostale nekretnine koje je ostaviteljica dobila nasljedstvom od svog supruga B. J.. Predlažu da sud drugog stupnja uvaži žalbu na način da se preinači osporavano rješenje u smislu žalbenih navoda, odnosno da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
U odgovoru na žalbu nasljednik R. J. ukazuje na postojanje odluke Vrhovnog suda u kojoj je jasno iskazan stav da kada zakonski nasljednik koji ima pravo na nužni dio nije posebnom izričitom izjavom zatražio nužni dio u ostavini, da je u samoj izjavi kojom se osporava valjanost oporuke sadržan prije svega i zahtjev za zakonskim nasljeđivanjem odnosno zahtjev za umanjenjem raspolaganja oporukom zbog povrede nužnog dijela. Sukladno navedenoj odluci, a kako je R. J. pokrenuo postupak za utvrđenja ništavosti oporuke ostaviteljice koji postupak je i pravomoćno okončan odbijanjem njegovog zahtjeva, to se može zaključiti da njegov zahtjev za utvrđenjem ništavosti predmetne oporuke sadržava ujedno i zahtjev za nužnim dijelom u ostavini. Slijedom navedenog, smatra da je sam zahtjev za umanjenjem oporučnog raspolaganja pravodobno podnesen. Ističe i kako je irelevantna činjenica da je dobio u cijelosti dvije nekretnine iza smrti oca B. J. za predmetni ostavinski postupak jer se radilo o nekretninama koje je dobio iza smrti oca, a ne majke, čija je ostavina predmet ovog postupka. Činjenicu da su te dvije nekretnine predstavljale bračnu stečevinu podnositelji žalbe nisu ničim dokazali kao niti činjenicu da bi s tim nekretninama bio u cijelosti namiren u svom nužnom dijelu.
Žalba je djelomično osnovana.
Iz stanja spisa razvidno je da su na nasljedstvo pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, i to sinovi ostaviteljice J., S., I., R. i B. J. te kćerke ostaviteljice M. L., S. C., K. K. i S. K..
Ostaviteljica je za života sačinila pisanu oporuku pred svjedocima 9. svibnja 2006. koja je pohranjena kod suda prvog stupnja pod brojem Pi-58/07, a kojom je ostaviteljica svu svoju imovinu rasporedila svojim kćerkama, nevjestama M. J. i M. J. te sinu I. J..
Tijekom postupka oporučni nasljednici su dali svoje nasljedničke izjave kojima su se prihvatili nasljednog dijela koji ih pripada po oporuci, dok je nasljednik R. J. osporio valjanost predmetne oporuke. Stoga je sud prvog stupnja rješenjem od 20. srpnja 2007. prekinuo predmetni postupak te je navedeni nasljednik upućen u parnicu radi pobijanja pravne valjanosti oporuke ostaviteljice. Međutim, pravomoćnom presudom poslovni broj P-1590/10 od 16. travnja 2014. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, ovdje nasljednika R. J., protiv tuženika, ovdje nasljednika J., S., I. i B. J., M. L., S. C., K. K. i S. K., a radi pobijanja valjanosti oporuke.
Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio koje sve nekretnine i pokretnine čine ostavinsku imovinu ostaviteljice sukladno zemljišnoknjižnim izvacima za nekretnine na kojima je ostaviteljica bila upisana kao suvlasnica.
Također, s obzirom da nasljedniku R. J. nije pripalo ništa putem oporuke, pravilno je sud prvog stupnja dodijelio nasljedniku R. J. njegov nužni dio u iznosu 1/18 dijela, sve sukladno odredbi čl. 70. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03 i 35/05 - dalje ZN).
Naime, suprotno navodima žalbe, po stajalištu ovog suda drugog stupnja, smatra se da je nasljednik dao zahtjev za ostvarivanjem prava na nužni dio onog trenutka kada je u ostavinskom postupku osporio oporuku, a ne nasljedničkom izjavom nakon nastavka ostavinskog postupka po dovršetku parnice u kojoj je osporavao istinitost oporuke. U izjavi nužnog nasljednika kojom osporava valjanost oporuke sadržan je osim zahtjeva za zakonskim nasljeđivanjem i zahtjev za umanjenjem oporučnog raspolaganja zbog povrede nužnog dijela. Slijedom navedenog, kako osporavanje valjanosti oporuke sadrži zahtjev za nasljeđivanjem temeljem zakona, dakle i više od nužnog dijela, to svakako ovakav veći zahtjev u sebi sadrži i manje od toga, odnosno zahtjev za nužnim dijelom, te ovakvo umanjenje raspolaganja oporukom zahtijevajući svoj nužni dio zastarijeva u roku od tri godine od dana proglašenja oporuke (čl. 83. i 84. ZN). Slijedom navedenog, obzirom da je nasljednik R. J. predmetnu oporuku osporio na ročištu održanom 25. travnja 2007. na kojem je predmetna oporuka i proglašena, neosnovani su navodi žalitelja kako je zastarjelo pravo nasljednika R. J. za umanjenjem raspolaganja oporukom zbog namirenja nužnog dijela.
Nadalje, iz spisa predmeta slijedi da je ostaviteljica u predmetnoj oporuci od 9. svibnja 2006. raspolagala nekretninama koje u istoj oporuci nisu bile točno označene katastarskim brojevima već su navedene opisno, po nazivu, osim nekretnine oznake čest. zem. … k.o. D. P.. Nasljednici su na ročištu održanom 30. lipnja 2017., kao i na ročištu održanom 21. srpnja 2017. predlagali da identificiraju sve nekretnine po oporuci ostaviteljice kako bi svaki od nasljednika oporukom mu pripali dio mogao uknjižiti na svoje ime. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog nasljednika za identifikaciju svih nekretnina po oporuci ostaviteljice iz razloga što se takvoj identifikaciji protivio nasljednik R. J..
Uzevši u obzir nepreciznost sadržaja oporuke ostavitelja te prijedloge nasljednika za identifikacijom nekretnina navedenih u oporuci za istaknuti je da je bilo potrebno identificirati nekretnine. Dakle, sud prvog stupnja pogrešno je odbio prijedlog nasljednika, iz čega proizlazi da je činjenično stanje za sada ostalo nepotpuno utvrđeno, odnosno sud prvog stupnja nije utvrdio na koje točno čestice se odnose opisno, odnosno po nazivu navedene nekretnine iz oporuke ostaviteljice, zbog čega se ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava u konkretnom slučaju.
Što se tiče navoda nasljednika iz žalbe da nisu sve nekretnine u vlasništvu ostaviteljice obuhvaćene predmetnim rješenjem o nasljeđivanju valja istaknuti da nasljednici imaju mogućnost predložiti da se novim rješenjem obuhvati naknadno pronađena imovina, odnosno imovina koja nije obuhvaćena predmetnim rješenjem o nasljeđivanju, ukoliko podnesu dokaze za postojanje iste.
Slijedom navedenog je valjalo temeljem čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – dalje ZPP) u vezi s čl. 175. st. 2. ZN djelomično odbiti žalbu nasljednika kao neosnovanu i djelomično potvrditi pobijano rješenje o nasljeđivanju, te sukladno odredbi čl. 380. toč. 3., u vezi čl. 175. ZN, djelomično ukinuti prvostupanjsko rješenje i u tom dijelu predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
U ponovnom postupku sud prvog stupnja će pravilno utvrditi činjenično stanje te donijeti novu odluku u predmetu.
U Zadru 7. ožujka 2018.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.