Objavljeno u NN 52/2018 (6.6.2018.):

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O NACIONALNOJ INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. svibnja 2018.

Klasa: 011-01/18-01/61

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 30. svibnja 2018.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O NACIONALNOJ INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Članak 1.

U Zakonu o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13.) članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Prostorni podaci iz ovoga Zakona obuhvaćaju teme prostornih podataka koje su razvrstane u tri skupine.

(2) Skupina I. prostornih podataka obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. koordinatni referentni sustavi – sustavi za jednoznačno lociranje prostornih informacija u prostoru u obliku koordinata (x, y, z) ili širine, dužine i visine, koje se temelje na horizontalnom i vertikalnom geodetskom datumu,

2. sustavi geografskih mreža – usklađena mreža višestruke razlučivosti sa zajedničkom početnom točkom i standardiziranim položajem i veličinom mrežnih ćelija,

3. geografska imena – imena područja, regija, mjesta, velikih gradova, općina, predgrađa, gradova ili naselja ili bilo kojeg geografskog ili topografskog obilježja od državnog ili povijesnog značenja,

4. upravne jedinice – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državne uprave, koje razdjeljuju područja na kojima države članice imaju i/ili primjenjuju jurisdikcijska prava i koje su razdvojene administrativnim granicama,

5. adrese – položaj nekretnina koji se temelji na identifikatoru adresa, najčešće s imenom ulice, kućnim brojem i poštanskim brojem,

6. katastarske čestice – područja koja određuju katastarski registri ili njihovi ekvivalenti,

7. prometne mreže – mreže cestovnog, zračnog, željezničkog i vodnog prometa i pripadajuća infrastruktura, uključujući veze između različitih mreža te transeuropsku prometnu mrežu kako je određena u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, kao i u naknadnim revizijama te Odluke,

8. hidrografija – hidrografski elementi, uključujući morska područja i sva druga vodena tijela i s njima povezane jedinice, uključujući riječne bazene i podbazene, a prema potrebi, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje vodama,

9. zaštićena područja – područja koja su određena ili kojima se upravlja u okviru međunarodnog prava, prava Europske unije i država članica, kako bi se postigli posebni ciljevi očuvanja,

10. podaci o minski sumnjivim područjima – područja i/ili građevine koje su općim izvidom utvrđene kao sumnjive ili se ne koriste zbog mogućeg ili stvarnog postojanja minski eksplozivnih sredstava ili neeksplodiranih ubojitih sredstava.

(3) Skupina II. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. visine – digitalni modeli visina za površinu kopna, leda i oceana te uključuje nadmorske visine, dubine mora i obalne linije,

2. pokrov zemljišta – fizički ili biološki pokrov Zemljine površine, uključujući umjetne površine, poljoprivredna područja, šume i šumska zemljišta, prirodna i poluprirodna područja, močvare i vodena tijela,

3. ortofotosnimke – georeferencirani slikovni podaci Zemljine površine sa satelitskih ili zračnih senzora,

4. geologija – geologija je opisana u skladu sa sastavom i strukturom te uključuje stjenovito tlo, podzemne vode, geomorfologiju, nalazišta minerala (koji se ne smatraju mineralnim sirovinama) i fosila te prirodne procese koji ih stvaraju i mijenjaju.

(4) Skupina III. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. prostorne jedinice za statistiku – jedinice za širenje ili korištenje statističkih informacija,

2. zgrade – geografski položaj zgrada,

3. tlo – tla i slojevi zemlje ispod površine, opisani prema debljini, teksturi, strukturi i sadržaju čestica i organske tvari, kamenitosti, eroziji, ako je primjereno prema postotku nagiba i prema predviđenom opsegu zaliha vode,

4. korištenje i namjena zemljišta – područje opisano u skladu s njegovom sadašnjom i budućom planiranom funkcionalnom veličinom ili u skladu s njegovom društveno-gospodarskom namjenom propisanom prostornim planom (npr. stambenom, industrijskom, poslovnom, poljoprivrednom, šumarskom i sportsko-rekreacijskom),

5. ljudsko zdravlje i sigurnost – geografska raširenost prevladavajućih patoloških pojava (alergije, tumori, bolesti dišnih putova itd.), informacije koje pokazuju učinak na zdravlje (biomarkeri, smanjenje plodnosti, epidemije) ili dobrobit ljudi (umor, stres itd.) koji su direktno (onečišćenje zraka, kemikalije, prorijeđenost ozonskog omotača, buka itd.) ili indirektno povezani (hrana, genetski izmijenjeni organizmi itd.) s kakvoćom okoliša,

6. komunalne i javne usluge – uključuje komunalne sustave kao što su kanalizacija, zbrinjavanje otpada, opskrba energijom i opskrba vodom, upravne i socijalne državne usluge kao što su javna uprava, sjedišta civilne zaštite, škole i bolnice,

7. sustavi za nadzor okoliša – lokacija i djelovanje sustava za nadzor okoliša koji uključuju promatranje i mjerenje emisija, stanje okoliša, kao i drugih parametara ekosustava (biološka raznolikost, ekološko stanje vegetacije itd.) putem ili u ime tijela javne vlasti,

8. proizvodna i industrijska postrojenja – područja industrijske proizvodnje, uključujući i pripadajuće prostorne objekte, odnosno postrojenja za sprječavanje i kontrolu onečišćenja sukladno zakonu kojim se uređuje okoliš te postrojenja za izvlačenje vode, rudnici i skladišta,

9. sustavi za poljoprivredu i akvakulturu – oprema za poljoprivredu i proizvodni prostorni objekti i strojevi (uključujući sustave navodnjavanja, staklenike i štale),

10. rasprostranjenost stanovništva (demografija) – geografska rasprostranjenost stanovništva, uključujući obilježja stanovništva i njihovu aktivnost, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

11. područja upravljanja / zaštićena područja / uređena područja i jedinice za izvješćivanje – područja kojima se upravlja, koja se uređuju ili koriste za izvještavanje na međunarodnoj, europskoj, državnoj ili regionalnoj razini, uključuju odlagališta otpada, zaštićena područja oko izvora pitke vode, područja osjetljiva na nitrate, uređene plovne putove na moru ili unutarnje vode, područja za odlaganje otpada, područja zaštićena od buke, područja s dozvolom za istraživanje ruda i rudarenje, područja riječnih bazena, odgovarajuće jedinice za izvještavanje i područja za upravljanje obalnim pojasom,

12. područja prirodnih opasnosti – osjetljiva područja koja su obilježena u skladu s prirodnim opasnostima (svim atmosferskim, hidrološkim, seizmološkim, vulkanskim pojavama i požarima, koji zbog svojeg položaja, težine i učestalosti imaju potencijal da ozbiljno utječu na društvo) npr. poplave, odroni zemlje i slijeganje tla, snježne lavine, šumski požari, potresi i vulkanske erupcije,

13. atmosferski uvjeti – fizikalni uvjeti u atmosferi koji uključuju prostorne podatke koji se temelje na mjerenjima, uzorcima ili na njihovu spoju te uključuju lokacije za mjerenje,

14. meteorološko-geografska obilježja – vremenski uvjeti i njihova mjerenja: padaline, temperature, ishlapljivanje, brzina i smjer vjetra,

15. oceanografsko-geografska obilježja – fizikalni uvjeti oceana: struje, slanost, visina valova i dr.,

16. morske regije – fizikalni uvjeti mora i slanih vodenih tijela koja su podijeljena u regije i podregije sa zajedničkim osobinama,

17. biogeografske regije – područja s relativno homogenim ekološkim uvjetima koja imaju zajedničke osobine,

18. staništa i biotopi – geografska područja za koja su svojstveni posebni ekološki uvjeti, procesi, strukture i funkcije (za održavanje života) koje fizički pomažu organizmima da žive na njima, uključujući kopnena i vodena područja koja se razlikuju po geografskim, abiotičkim i biotičkim obilježjima, bilo da su u potpunosti prirodna bilo poluprirodna,

19. rasprostranjenost vrsta – geografska raširenost životinjskih i biljnih vrsta, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

20. izvori energije – izvori energije, uključujući ugljikovodike, vodenu energiju, bioenergiju, solarnu energiju, vjetar i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno,

21. izvori minerala – izvori minerala, uključujući kovinske rude, industrijske minerale i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno.

(5) Vijeće NIPP-a donijet će odluku o uvođenju nove teme prostornih podataka ili o ukidanju ili promjeni postojeće teme iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a.

(6) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka može biti prilagođen i usvojen odgovarajućim postupkom iz stavka 5. ovoga članka, vodeći računa o navodima iz članka 17. ovoga Zakona, kako bi se uzele u obzir razvojne potrebe za prostornim podacima.

(7) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka objavit će Nacionalna kontaktna točka na internetskoj stranici NIPP-a temeljem odluke Vijeća NIPP-a.«.

Članak 2.

Naslov iznad članka 10. mijenja se i glasi: »Registri NIPP-a«.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»(1) Registri NIPP-a su Registar subjekata NIPP-a i Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.

(2) Registar subjekata NIPP-a sadrži:

a) naziv, OIB i adresu subjekta NIPP-a,

b) jedinstvenu oznaku subjekta koju subjektu NIPP-a dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) pravnu osnovu temeljem koje su nadležni za izvore prostornih podataka prijavljenih u NIPP,

d) nazive izvora prostornih podatka NIPP-a koji su u nadležnosti subjekta,

e) temu prostornih podataka iz članka 9. ovoga Zakona kojoj pripadaju prijavljeni izvori prostornih podataka i

f) datum prijave subjekta u Registar subjekata NIPP-a.

(3) Registar izvora prostornih podataka NIPP-a sadrži:

a) naziv i sažetak izvora prostornih podataka,

b) jedinstvenu oznaku izvora koju dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) naziv subjekta nadležnog za izvor prostornih podataka,

d) geografski obuhvat izvora prostornih podataka,

e) ograničenja pristupa i korištenja prostornih podataka i

f) datum prijave izvora prostornih podataka u Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.«.

Članak 3.

U članku 21. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Subjekti NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona omogućit će pristup, razmjenu i korištenje izvora prostornih podataka NIPP-a tijelima javne vlasti za potrebe obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koji mogu imati utjecaj na okoliš.«.

Članak 4.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluge iz članka 19. stavka 1. točke a) ovoga Zakona tamo gdje bi taj pristup mogao negativno utjecati na međunarodne odnose, državnu sigurnost i nacionalnu obranu.

(2) Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluga iz članka 19. stavka 1. točaka b), c), d) i e) ili uslugama e-trgovine iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona ako bi takav pristup mogao negativno utjecati na:

a) povjerljivost postupaka tijela javne vlasti, ako je takva povjerljivost propisana zakonom,

b) međunarodne odnose, državnu sigurnost ili nacionalnu obranu,

c) mogućnost ostvarenja zaštite prava i pravnih interesa svake osobe na pošteno suđenje ili postupak koji vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka,

d) poslovnu tajnu sukladno posebnom zakonu,

e) povjerljivost statističkih podataka sukladno posebnom zakonu,

f) poreznu tajnu sukladno posebnom zakonu,

g) prava intelektualnog vlasništva sukladno posebnom zakonu,

h) povjerljivost osobnih podataka fizičke osobe sukladno posebnom zakonu,

i) interese ili zaštitu osobe koja dostavi traženu informaciju subjektima NIPP-a na dobrovoljnoj osnovi, a da je se može ili ne može staviti pod zakonsku obvezu da to učini, osim ako je ta osoba pristala na objavu dotičnih informacija i

j) zaštitu okoliša i prirode na koje se takva informacija odnosi, kao što je primjerice položaj rijetkih vrsta.

(3) Razlozi za ograničenje pristupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka procjenjuju se restriktivno za svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir javni interes u čiju se svrhu omogućuje pristup izvorima prostornih podataka. U svakom pojedinom slučaju, javni interes kojemu služi otkrivanje uspoređuje se s interesom kojemu služi ograničavanje ili uvjetovanje pristupa.

(4) Pristup podacima o emisijama u okoliš ne može se ograničiti u slučajevima iz stavka 2. točaka a), d), h), i) i j) ovoga članka.

(5) Vijeće NIPP-a donosi odluku o prevladavajućem javnom interesu i otkrivanju podataka iz stavka 3. ovoga članka.«.

Članak 5.

U članku 27. stavku 5. podstavak 6. mijenja se i glasi:

» – donosi odluku o detaljnim opisima tema prostornih podataka,«.

Članak 6.

U članku 29. stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

» – vodi, održava i razvija registre NIPP-a,«.

Članak 7.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/18-01/14

Zagreb, 25. svibnja 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.