VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 119. stavak 1. točaka 2a) i 2b) Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. kolovoza 2004. godine donijela
Pročišćeni tekst
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se uvjeti za razvrstaj luka otvorenih za javni promet i uvjeti za razvrstaj luka posebne namjene.
Članak 2. (NN 82/07)
Za potrebe ove Uredbe pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1. Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama.
2. Brisana.
LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
Članak 3.
Luke otvorene za javni promet prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku razvrstavaju se u sljedeće razrede:
1. luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku;
2. luke županijskog značaja;
3. luke lokalnog značaja.
Članak 4.
Mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku su:
1. prosječni promet preko 1.500.000 tona tereta godišnje, uz zastupljenost tranzitnog prometa u strukturi ukupnog prometa s 10% u razdoblju 1998. – 2003. godine ili prosječan promet putnika preko 500.000 putnika godišnje, s 10% putnika u međunarodnom prometu u razdoblju od 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika;
2. željeznička i cestovna povezanost sa zaleđem, odnosno povezanost sa zračnim lukama;
3. instalirani lučki kapaciteti za promet od 5.000.000 tona tereta godišnje, sukladno strukturi tereta prema glavnim grupama roba, odnosno uređene obale i gatove za prihvat brodova dužine preko 130 m i gaza preko 6 m;
4. najmanje jedna redovna međunarodna teretna brodska linija mjesečno, odnosno najmanje dvije međunarodne putničke linije godišnje, za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika.
Članak 5.
Mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke županijskog značaja su:
1. prosječan promet preko 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju od 1998. – 2003. godine, odnosno prosječan promet putnika preko 100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika;
2. odgovarajuća cestovna povezanost sa zaleđem;
3. instalirani lučki kapaciteti za promet tereta 50.000 tona, odnosno gatove i obale za prihvat brodova do 80 m dužine i gaza do 4 m;
4. najmanje tri linije mjesečno u domaćem prometu za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika.
Članak 6.
Mjerilo za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke lokalnog značaja je prosječan promet do 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine, odnosno prosječan promet putnika do 100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika.
Lokalne luke su i sve luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za siguran privez plovila.
Članak 7.
S obzirom na pretežnu djelatnost, polazeći od mjerila za razvrstaj luke propisanih ovom Uredbom, luke otvorene za javni promet dijele se na putničke luke i teretne luke.
Ukoliko luka ispunjava uvjete za razvrstaj u pojedini razred, bilo prema putničkom, bilo prema teretnom prometu, ukupna luka se razvrstava u onaj razred za koji pretežiti promet zadovoljava mjerila.
Članak 8.
Prilikom razvrstaja, svaka luka otvorena za javni promet mora udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajući razred luke.
LUKE POSEBNE NAMJENE
Članak 9.
Luke posebne namjene prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku razvrstavaju se u sljedeće razrede:
– luke od značaja za Republiku Hrvatsku;
– luke od županijskog značaja.
Članak 10.
Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, one se dijele:
– vojna luka je luka namijenjena za prihvat i smještaj vojnih plovnih objekata, opremljena odgovarajućim objektima i opremom, a određena posebnim propisom;
– luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma;
– industrijska luka je luka koja služi za privez plovnih objekata i iskrcaj/ukrcaj tereta, a koji teret je namijenjen za potrebe proizvodnog procesa ovlaštenika koncesije;
– sportska luka je luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica s namjenom sport i razonoda, a koje brodice su u vlasništvu članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju za luku;
– brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih objekata;
– ribarska luka je luka koja služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je opremljena uređajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih plovila, prostorom za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila;
– lukom u sustavu podrazumijeva se zbir najmanje pet luka iste vrste i kategorije koje djeluju na području najmanje pet županija pod istim standardima poslovanja.
Članak 11.
Luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku su:
– vojne luke;
– luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet 200 vezova u moru i veći;
– industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi preko 1.000 GT;
– brodogradilišne luke s veličinom navoza preko 50 metara, odnosno veličinom doka preko 1.000 tona nosivosti;
– sportske luke koje imaju kapacitet 200 vezova i više;
– ribarske luke koje imaju dužinu obale preko 50 metara i dubinu uz obalu veću od 3 metra;
– luke u sustavu iz članka 10. ove Uredbe.
Članak 12.
Luke posebne namjene županijskog značaja su:
– luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet do 200 vezova u moru;
– industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi do 1.000 GT;
– brodogradilišne luke s veličinom navoza do 50 metara, odnosno veličinom doka do 1.000 tona nosivosti;
– sportske luke koje imaju kapacitet do 200 vezova;
– ribarske luke koje imaju dužinu obale do 50 metara i dubinu uz obalu do 3 metra.
Članak 13.
Iznimno, brodogradilišna luka koja se koristi za gradnju i remont brodova Hrvatske ratne mornarice i Ministarstva unutarnjih poslova, bez obzira na veličinu navoza ili doka, je od značaja za Republiku Hrvatsku.
Iznimno, postojeća benzinska postaja koja služi isključivo za prihvat plovnih objekata u svrhu opskrbe plovila pogonskim gorivom, opremljena uređajima i opremom je od značaja za Republiku Hrvatsku.
Članak 14.
Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Odluka o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet (»Narodne novine« broj 31/96) i Odluka o razvrstaju luka posebne namjene (»Narodne novine« broj 38/96).
Članak 15.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 342-21/04-01/01
Urbroj: 5030116-04-1
Zagreb, 4. kolovoza 2004.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 342-21/07-01/01
Urbroj: 5030116-07-1
Zagreb, 2. kolovoza 2007.