Objavljeno u NN 48/2018 (25.5.2018.):

 

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) i članka 94. stavka 1. podstavka 2. Zakona o tržištu plina (»Narodne novine«, broj 18/18) Hrvatska energetska regulatorna agencija je na sjednici Upravnog vijeća održanoj 22. svibnja 2018. donijela

 

METODOLOGIJU UTVRĐIVANJA IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA DISTRIBUCIJU PLINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (u daljnjem tekstu: Metodologija), određuju se:

– model regulacije energetske djelatnosti distribucije plina,

– formula i elementi za izračun dozvoljenog prihoda operatora distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: dozvoljeni prihod),

– postupak revizije dozvoljenog prihoda,

– tarifne stavke i tarifni modeli,

– način, elementi i kriteriji za izračun iznosa tarifnih stavki te očekivanog ukupnog prihoda operatora distribucijskog sustava,

– značajke i preduvjeti za uspostavu regulatornog računa te način, elementi i kriteriji za izračun i za reviziju iznosa tarifnih stavki u modelu regulatornog računa,

– postupak podnošenja zahtjeva za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki,

– podaci, dokumentacija i ostale podloge koje se koriste za izračun i za reviziju dozvoljenog prihoda i za izračun iznosa tarifnih stavki.

Članak 2.

Ovu Metodologiju dužan je primjenjivati operator distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: operator).

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u ovoj Metodologiji imaju značenja utvrđena zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i tržište plina, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) U ovoj Metodologiji koriste se i izrazi koji u smislu ove Metodologije imaju sljedeća značenja:

godina T-1 – godina koja prethodi prvoj godini regulacijskog razdoblja,

gubici plina – razlika količine plina koja je isporučena u distribucijski sustav i količine plina koja je preuzeta iz distribucijskog sustava, a uključuje razliku u mjerenju, te tehničke i komercijalne gubitke plina,

prosječna tarifa – kvocijent planiranog dozvoljenog prihoda i planirane ukupne distribuirane količine plina u pojedinoj godini regulatornog računa,

referentna kamatna stopa – prosječna kamatna stopa kreditnih institucija na dugoročne kunske kredite odgovarajućeg iznosa, s valutnom klauzulom u eurima, odobrene nefinancijskim društvima u Republici Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci, prema podacima Hrvatske narodne banke,

regulacijsko razdoblje – višegodišnje razdoblje za koje se, zasebno za svaku regulacijsku godinu, utvrđuju dozvoljeni prihodi i iznos tarifnih stavki, tijekom kojega se primjenjuju pojedini nepromjenjivi elementi za izračun dozvoljenog prihoda,

regulacijska godina t – dio regulacijskog razdoblja koji odgovara razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca kalendarske godine,

regulacijska godina T – prva godina regulacijskog razdoblja,

regulacijska godina T+4 – zadnja godina regulacijskog razdoblja,

regulatorni račun – zaseban model poticajne regulacije energetske djelatnosti distribucije plina čijom primjenom se operatoru, koji planira značajna ulaganja u novi ili u razvoj postojećeg distribucijskog sustava, pod određenim uvjetima u dužem vremenskom razdoblju omogućuje odgovarajući povrat na razumno uložena sredstva,

regulirana sredstva – sredstva koja se koriste isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina,

tarifni model (TM) – grupa obračunskih mjernih mjesta s određenim rasponom godišnje potrošnje plina.

II. ZNAČAJKE METODOLOGIJE

Članak 4.

(1) Ova Metodologija zasniva se na metodi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog prihoda.

(2) Iznosi tarifnih stavki za distribuciju plina za sva obračunska mjerna mjesta istog tarifnog modela unutar cjelokupnog distribucijskog sustava koji je u vlasništvu operatora ili kojim operator upravlja jednaki su, bez obzira na duljinu distribucijskog puta (u daljnjem tekstu: princip poštanske marke).

Članak 5.

Regulacijsko razdoblje je razdoblje od pet godina, a započinje 1. siječnja u regulacijskoj godini T i završava 31. prosinca u regulacijskoj godini T+4.

Članak 6.

Tijekom regulacijskog razdoblja nepromjenjivi su sljedeći elementi:

– nominalna vrijednost ponderiranog prosječnog troška kapitala prije oporezivanja (u daljnjem tekstu: WACC) i

– koeficijent učinkovitosti (X).

Podjela ostvarenih ušteda

Članak 7.

(1) Ostvarene uštede predstavljaju razliku između dozvoljenog iznosa operativnih troškova i ostvarenog iznosa operativnih troškova u godini na temelju koje se utvrđuje bazni iznos opravdanih operativnih troškova poslovanja.

(2) Podjela ostvarenih ušteda iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način da operator zadržava 50% ostvarenih ušteda.

III. DOZVOLJENI PRIHOD

PLANIRANI DOZVOLJENI PRIHOD

Članak 8.

U godini T-1 utvrđuje se planirani dozvoljeni prihod za svaku godinu regulacijskog razdoblja.

Članak 9.

(1) Planirani dozvoljeni prihod treba pokriti opravdane troškove poslovanja koji se ostvaruju pri obavljanju energetske djelatnosti distribucije plina i osigurati prinos od reguliranih sredstava.

(2) Planirani dozvoljeni prihod u regulacijskoj godini t izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(3) Planirani dozvoljeni prihod u regulacijskoj godini t utvrđuje se prema Tablici 6. Dozvoljeni prihod iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije.

Planirani operativni troškovi poslovanja

Članak 10.

(1) Operativni troškovi poslovanja (u daljnjem tekstu: OPEX) predstavljaju sve opravdane troškove poslovanja vezane za energetsku djelatnost distribucije plina i ne uključuju trošak amortizacije.

(2) OPEX se sastoji od opravdanog iznosa materijalnih troškova, troškova usluga, troškova osoblja, ostalih troškova poslovanja i ostalih poslovnih rashoda.

(3) OPEX uključuje i troškove nabave plina za pokriće dozvoljenih gubitaka plina koji iznose najviše do 3 % od ukupne količine plina na ulazima u distribucijski sustav.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, opravdanim se može dozvoliti i veći iznos dozvoljenih gubitaka plina, uzevši u obzir specifičnosti uvjeta poslovanja i karakteristike distribucijskog sustava svakog operatora zasebno, pri čemu je operator dužan Agenciji dostaviti operativni plan za smanjenje gubitaka plina u distribucijskom sustavu s određenom vremenskom dinamikom koji je provediv u razumnom roku.

(5) OPEX ne uključuje troškove poslovanja koje Agencija smatra neopravdanima za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina.

(6) Neopravdani troškovi iz stavka 5. ovoga članka su kako slijedi:

– trošak nabave plina za pokriće gubitaka plina u iznosu koji prelazi umnožak dozvoljenih gubitaka plina iz stavka 3. ili 4. ovoga članka i opravdane nabavne cijene plina,

– trošak zakupnine-najamnine za korištenje distribucijskog sustava koji nije u vlasništvu operatora, u iznosu koji prelazi zbroj opravdanog troška amortizacije i prinosa od reguliranih sredstava koji bi se u skladu s ovom Metodologijom obračunavali da je distribucijski sustav dio reguliranih sredstava operatora,

– troškovi poslovanja, u ukupnom iznosu koji prelazi 1,5% od ukupnih poslovnih prihoda operatora, i to:

– usluge promidžbe, sponzorstva i troškovi sajmova,

– troškovi reprezentacije, interne reprezentacije i promidžbe,

– prigodne nagrade i godišnje nagrade članovima uprave,

– troškovi premija životnog osiguranja,

– vrijednosno usklađenje,

– rezerviranja,

– darovanja (donacije),

– kazne, penali, naknade štete i troškovi iz ugovora i

– rashodi – otpisi materijalne i nematerijalne imovine, ukoliko se ista imovina zamjenjuje novom imovinom koja se unosi u regulirana sredstva.

(7) Planirani iznos OPEX-a za regulacijsku godinu T utvrđuje se kako slijedi:

gdje je:

 

 

 

(8) Dozvoljeni bazni iznos OPEX-a u godini T-2 izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(9) Pri utvrđivanju dozvoljenog baznog iznosa OPEX-a u godini T-2, Agencija kao neopravdane troškove može utvrditi i djelomični ili cjelokupni iznos pojedinih ostalih troškova poslovanja osim troškova iz stavka 6. ovoga članka, i to na temelju analize svrsishodnosti troškova poslovanja, provjerom količina i cijena kojom je izazvan pojedini trošak, analize istovrsnih troškova poslovanja operatora u prethodnim godinama, kao i na temelju usporedne analize troškova i učinkovitosti poslovanja operatora distribucijskog sustava u Republici Hrvatskoj i u okruženju.

(10) Ostvareni iznos OPEX-a u godini T-2 utvrđuje se prema Tablici 1. Ukupni operativni troškovi poslovanja iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije.

(11) Planirani iznos OPEX-a za drugu i naredne godine regulacijskog razdoblja utvrđuje se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

Planirana amortizacija

Članak 11.

(1) Obračun amortizacije reguliranih sredstava vrši se linearnom metodom primjenom godišnjih stopa amortizacije utvrđenih prema očekivanom vijeku uporabe sredstava, prema načelima računovodstvenih standarda.

(2) Očekivani vijek uporabe dugotrajne materijalne imovine iz kategorije plinovodi, plinske stanice i poslovne zgrade, iznosi najmanje 35 godina.

(3) Osnovica obračuna amortizacije je knjigovodstvena nabavna vrijednost dugotrajne imovine koja na zadnji dan regulacijske godine t-1 ima neto knjigovodstvenu vrijednost sukladno međunarodnim računovodstvenim standardima.

(4) Iznos planirane amortizacije reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t utvrđuje se za regulirana sredstva koja Agencija smatra opravdanima te ne uključuje amortizaciju bespovratno dobivenih sredstava, a iskazuje se u Tablici 3. Regulirana sredstva i Tablici 4. Amortizacija reguliranih sredstava iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije.

Planirani prinos od reguliranih sredstava

Članak 12.

(1) Planirani prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) Planirani prosječni iznos reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

Članak 13.

(1) Planirana vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t izračunava se na temelju projekcije bilance operatora za regulacijske godine T-1 do T+4 i Tablice 3. Regulirana sredstva iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije, a prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) U regulirana sredstva uključuju se investicije u okviru plana razvoja distribucijskog sustava, pri čemu planirane investicije u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskog sustava trebaju biti tehnički opravdane i ekonomski efikasne te osiguravati odgovarajući stupanj sigurnosti opskrbe plinom.

(3) Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine T-2 utvrđuje se na temelju bilance operatora i uključuje:

– opravdanu vrijednost dugotrajne materijalne imovine u uporabi, koja je u funkciji distribucije plina,

– opravdanu vrijednost dugotrajne nematerijalne imovine u uporabi, koja je u funkciji distribucije plina,

– umanjenje za bespovratno dobivena sredstva kojima se financira razvoj distribucijskog sustava.

(4) Opravdana vrijednost dugotrajne materijalne imovine iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se kao opravdana neto knjigovodstvena vrijednost sljedećih stavki:

– zemljišta,

– građevinskih objekata, plinovoda i poslovnih zgrada,

– postrojenja i opreme,

– alata, pogonskog inventara i transportnih sredstava te

– ostale imovine.

(5) Opravdana vrijednost dugotrajne nematerijalne imovine iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se kao opravdana neto knjigovodstvena vrijednost koncesija, patenata, licenci, računalnih programa i ostalih sličnih prava.

(6) Opravdanu vrijednost dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine iz stavka 3. ovoga članka Agencija može utvrditi na temelju analize ekonomske efikasnosti postojeće imovine operatora, kao i usporedne analize troškova i učinkovitosti poslovanja operatora distribucijskog sustava u Republici Hrvatskoj i u okruženju.

(7) U slučaju da je operator proveo revalorizaciju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine ili u slučaju provedene statusne promjene, kao što je spajanje, pripajanje ili preuzimanje, pri kojoj je operator stekao novu imovinu, opravdana neto knjigovodstvena vrijednost revalorizirane ili stečene dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se najviše do razine neto knjigovodstvene vrijednosti iste imovine prije provedenog postupka revalorizacije ili provedene statusne promjene.

Članak 14.

(1) Iznos WACC-a za regulacijsko razdoblje izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) Kao ciljani udio u strukturi kapitala za izračun iznosa WACC-a­ za regulacijsko razdoblje iz stavka 1. ovoga članka propisuje se udio vlasničkog kapitala u iznosu od 50% i udio dužničkog kapitala u iznosu od 50%.

(3) Stopa povrata na vlasnički kapital utvrđuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugotrajnih ulaganja (CAPM model), prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(4) Nerizična stopa povrata (rf) utvrđuje se na temelju prosječne nominalne kamatne stope zadnje tri emisije obveznica s dospijećem od deset ili više godina izdanih od strane Republike Hrvatske.

(5) Koeficijent varijabilnosti prinosa dionica operatora u odnosu na prosječnu varijabilnost prinosa tržišnog portfelja (β) odražava stupanj rizika investiranja u energetsku djelatnost distribucije plina u odnosu na rizik investiranja na tržištu, a utvrđuje se usporednom analizom koeficijenata varijabilnosti prinosa dionica operatora plinske infrastrukture primijenjenih u regulatornim mehanizmima europskih zemalja, na temelju javno dostupnih podataka.

(6) Premija za tržišni rizik (rm-rf) odražava dodatni prinos investitora iznad nerizične stope povrata za preuzimanje rizika investiranja na tržištu kapitala, a utvrđuje se usporednom analizom premija za tržišni rizik, na temelju javno dostupnih podataka iz mjerodavnih međunarodnih studija i baza podataka.

(7) Stopa povrata na dužnički kapital (rd) jednaka je prosječnoj ponderiranoj kamatnoj stopi na investicijske kredite koje koristi operator za financiranje reguliranih sredstava, pri čemu se kamatne stope na investicijske kredite uzimaju u obzir najviše do razine racionalno i obazrivo pozajmljenih sredstava, odnosno najviše do iznosa referentne kamatne stope.

(8) Ukoliko operator za financiranje reguliranih sredstava ne koristi investicijske kredite, stopa povrata na dužnički kapital (rd) jednaka je referentnoj kamatnoj stopi.

(9) Elementi za izračun iznosa WACC-a za regulacijsko razdoblje utvrđuju se prema Tablici 5. Elementi za utvrđivanje WACC-a iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije.

IZRAVNATI DOZVOLJENI PRIHOD

Članak 15.

(1) Izravnati dozvoljeni prihodi utvrđuju se na temelju planiranih dozvoljenih prihoda utvrđenih sukladno članku 9. ove Metodologije.

(2) Izravnati dozvoljeni prihodi za godine regulacijskog razdoblja izračunavaju se na način da je neto sadašnja vrijednost izravnatih dozvoljenih prihoda za godine regulacijskog razdoblja jednaka neto sadašnjoj vrijednosti planiranih dozvoljenih prihoda za isto razdoblje, pri čemu je za prvu godinu regulacijskog razdoblja izravnati dozvoljeni prihod jednak planiranom dozvoljenom prihodu.

(3) Izravnati dozvoljeni prihodi za godine regulacijskog razdoblja izračunavaju se prema formuli:

uz uvjet da je:

gdje je:

 

 

 

REVIZIJA DOZVOLJENOG PRIHODA

Redovna revizija

Članak 16.

(1) U regulacijskoj godini T+4 Agencija provodi redovnu reviziju dozvoljenih prihoda za godinu T-1 i za prethodne godine regulacijskog razdoblja.

(2) U sklopu redovne revizije dozvoljenih prihoda iz stavka 1. ovoga članka provodi se revizija sljedećih stavki:

– planiranog OPEX-a,

– planirane amortizacije,

– planiranog prinosa na regulirana sredstva, pri čemu se iznos WACC-a ne revidira,

– planiranih prihoda od naknade za priključenje i povećanje priključnog kapaciteta,

– planiranih prihoda od nestandardnih usluga i

– planiranih ostalih poslovnih prihoda.

(3) Po izvršenoj reviziji dozvoljenih prihoda iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se razlika između revidiranih dozvoljenih prihoda (DP) i ostvarenih prihoda (P) u godini T-1 i prethodnim godinama regulacijskog razdoblja koja se raspodjeljuje na sljedeće regulacijsko razdoblje.

Revizija OPEX-a

Članak 17.

(1) U regulacijskoj godini T+4 poznati su ostvareni indeksi potrošačkih cijena (CPI) za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja, kao i ostvareni iznos OPEX-a u godini T-1.

(2) Revidirani iznos dozvoljenog OPEX-a za regulacijsku godinu T (OPEXT) izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(3) Revidirani bazni iznos dozvoljenog OPEX-a za godinu T-1 izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(4) Planirani iznos OPEX-a za godinu T-1 iz stavka 3. ovoga članka predstavlja prethodno planirani iznos OPEX-a za godinu T-1 koji se korigira za ostvareni indeks potrošačkih cijena u regulacijskoj godini T-1, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

(5) Pri utvrđivanju revidiranog baznog iznosa dozvoljenog OPEX-a za godinu T-1, Agencija kao neopravdane troškove, osim troškova iz članka 10. stavka 6. ove Metodologije, može utvrditi i djelomični ili cjelokupni iznos pojedinih ostalih troškova poslovanja, i to na temelju analize svrsishodnosti troškova poslovanja, provjerom količina i cijena kojom je izazvan pojedini trošak, analize istovrsnih troškova poslovanja operatora u prethodnim godinama, kao i na temelju usporedne analize troškova i učinkovitosti poslovanja operatora distribucijskog sustava u Republici Hrvatskoj i u okruženju.

(6) Revidirani iznos dozvoljenog OPEX-a za drugu i naredne godine regulacijskog razdoblja izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

Revizija amortizacije

Članak 18.

Revidirani iznos amortizacije za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja jednak je ostvarenoj amortizaciji reguliranih sredstava koje Agencija smatra opravdanima, umanjenoj za ostvarenu amortizaciju bespovratno dobivenih sredstava, a utvrđuje se prema Tablici 3. Regulirana sredstva i Tablici 4. Amortizacija reguliranih sredstava iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije.

Revizija prinosa od reguliranih sredstava

Članak 19.

(1) Revidirani iznos prinosa na regulirana sredstva za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) Revidirani prosječni iznos reguliranih sredstava u regulacijskoj godini T+i-1 izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(3) Revidirana vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t jednaka je stvarnoj vrijednosti reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t koje Agencija smatra opravdanima, a utvrđuje se na temelju bilance operatora i Tablice 3. Regulirana sredstva iz Priloga 1. koji je sastavni dio ove Metodologije, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

Revizija dozvoljenog prihoda

Članak 20.

Revidirani dozvoljeni prihodi za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja utvrđuju se u godini T+4, na temelju revidiranih iznosa OPEX-a, amortizacije i prinosa na regulirana sredstva, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

 

Utvrđivanje ostvarenog prihoda

Članak 21.

U godini T+4 utvrđuju se ukupno ostvareni prihodi operatora od obavljanja energetske djelatnosti distribucije plina u godini T-1 i prethodnim godinama regulacijskog razdoblja, i to temeljem ispostavljenih računa korisnicima ili internih faktura u slučaju vertikalno integriranih energetskih subjekata.

Utvrđivanje razlike između revidiranih dozvoljenih prihoda i ostvarenih prihoda

Članak 22.

Utvrđivanje razlike između revidiranih dozvoljenih prihoda i ostvarenih prihoda za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja provodi se u godini T+4, i to prema sljedećem postupku:

1. Utvrđuje se neto sadašnja vrijednost revidiranih dozvoljenih prihoda za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja, svedenih na vrijednost iz početka godine T-1, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

2. Utvrđuje se neto sadašnja vrijednost ostvarenih prihoda u godini T-1 i prethodnim godinama regulacijskog razdoblja, svedenih na vrijednost iz početka godine T-1, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

 

3. Utvrđuje se razlika između neto sadašnje vrijednosti revidiranih dozvoljenih prihoda i neto sadašnje vrijednosti ostvarenih prihoda u godini T-1 i prethodnim godinama regulacijskog razdoblja te se dijeli na jednake dijelove, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

4. Razlika između ostvarenih prihoda i revidiranih dozvoljenih prihoda u godini T-1 i prethodnim godinama regulacijskog razdoblja, koja se dodaje u izračun dozvoljenog prihoda za godine narednog regulacijskog razdoblja, izračunava se prema sljedećoj formuli:

gdje je:

 

 

 

Izvanredna revizija

Članak 23.

(1) Izvanredna revizija dozvoljenih prihoda za tekuće regulacijsko razdoblje može se provesti tijekom regulacijskog razdoblja, i to na zahtjev operatora ili prema procjeni Agencije.

(2) Izvanredna revizija dozvoljenih prihoda provodi se uslijed neočekivanih promjena na tržištu koje su značajno utjecale na uvjete obavljanja energetske djelatnosti distribucije plina, a koje operator nije mogao predvidjeti niti ih je mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

(3) U okviru izvanredne revizije moguće je revidirati sve elemente koji se koriste u izračunu dozvoljenog prihoda i u izračunu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina za tekuće regulacijsko razdoblje.

IV. TARIFNE STAVKE I TARIFNI MODELI

Članak 24.

U godini T-1 provodi se raspodjela dozvoljenog prihoda i utvrđuje se iznos tarifnih stavki za svaku godinu regulacijskog razdoblja.

Članak 25.

(1) Tarifne stavke su:

• Ts1 – tarifna stavka za distribuiranu količinu plina (kn/kWh),

• Ts2 – fiksna mjesečna naknada namijenjena pokrivanju pripadajućeg dijela fiksnih troškova obavljanja distribucije plina, vezana za obračunsko mjerno mjesto (kn).

(2) Tarifne stavke i tarifni modeli iskazuju se u Tablici tarifnih stavki, kako slijedi:

 

 

 

(3) Iznosi tarifnih stavki Ts1 iz stavka 2. ovoga članka zaokružuju se na četiri decimale, a iznosi tarifnih stavki Ts2 iz stavka 2. ovoga članka zaokružuju se na dvije decimale.

Članak 26.

(1) Operator razvrstava sva obračunska mjerna mjesta po tarifnim modelima iz članka 25. stavka 2. ove Metodologije, sukladno podacima operatora o ostvarenoj godišnjoj potrošnji plina na pojedinom obračunskom mjernom mjestu u protekloj kalendarskoj godini.

(2) Operator razvrstava nova obračunska mjerna mjesta u odgovarajući tarifni model iz članka 25. stavka 2. ove Metodologije prema procijenjenoj godišnjoj potrošnji plina na temelju podataka operatora o priključnom kapacitetu pojedinog obračunskog mjernog mjesta.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obračunska mjerna mjesta priključena na distribucijski sustav u tijeku prethodne kalendarske godine operator razvrstava u odgovarajući tarifni model iz članka 25. stavka 2. ove Metodologije prema procijenjenoj godišnjoj potrošnji plina na temelju podataka operatora o priključnom kapacitetu pojedinog obračunskog mjernog mjesta.

V. IZRAČUN TARIFNIH STAVKI

Članak 27.

(1) Iznosi tarifnih stavki za pojedine tarifne modele Ts1TMi i Ts2TMi utvrđuju se na način da očekivani ukupni prihod u pojedinoj regulacijskoj godini t izračunat prema formuli iz članka 31. ove Metodologije nije veći od iznosa izravnatog dozvoljenog prihoda u pojedinoj regulacijskoj godini utvrđenog prema formuli iz članka 15. ove Metodologije.

(2) Iznosi tarifnih stavki iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za cjelokupni distribucijski sustav koji je u vlasništvu operatora ili kojim operator upravlja.

Članak 28.

(1) Tarifna stavka za distribuiranu količinu plina Ts1 za tarifni model TMi u regulacijskoj godini t (kn/kWh) definirana je umnoškom koeficijenta potrošnje kP,TMi za tarifni model TMi i iznosa osnovne tarifne stavke Ts1o, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) Koeficijenti potrošnje kP,TMi za izračun iznosa tarifnih stavki Ts1TMi za tarifne modele prikazani su u sljedećoj tablici:

 

 

 

(3) Koeficijenti potrošnje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se za sve godine regulacijskog razdoblja u istim iznosima za pojedine tarifne modele.

Članak 29.

(1) Fiksna mjesečna naknada Ts2 za tarifni model TMi u regulacijskoj godini t (kn) definirana je umnoškom koeficijenta obračunskog mjernog mjesta kOMM,TMi za tarifni model TMi i iznosa osnovne tarifne stavke Ts2 o, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

(2) Koeficijenti obračunskog mjernog mjesta kOMM,TMi za izračun iznosa tarifnih stavki Ts2TMi za određeni tarifni model prikazani su u sljedećoj tablici:

 

 

 

(3) Za obračunska mjerna mjesta koja se nalaze u građevini ili dijelu građevine namijenjenoj za stanovanje fiksna mjesečna naknada Ts2 uvećava se za iznos od 3,00 kune zbog troškova postupka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima.

VI. OČEKIVANI UKUPNI PRIHOD

Članak 30.

Očekivani ukupni prihod utvrđuje se za sve godine regulacijskog razdoblja na temelju predloženih iznosa tarifnih stavki i planiranih godišnjih količina plina distribuiranih na obračunskim mjernim mjestima te planiranog prosječnog godišnjeg broja obračunskih mjernih mjesta za pojedini tarifni model za svaku godinu regulacijskog razdoblja.

Članak 31.

Očekivani ukupni prihod u regulacijskoj godini t izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

 

Članak 32.

Planirane godišnje količine plina distribuirane na obračunskim mjernim mjestima i planirani prosječni godišnji broj obračunskih mjernih mjesta za pojedine tarifne modele za godine regulacijskog razdoblja utvrđuju se na temelju projekcije potražnje i opskrbe plinom te projekcije dinamike priključenja korisnika sustava iz plana razvoja distribucijskog sustava i studije opravdanosti planiranih investicija.

Članak 33.

Očekivani ukupni prihod utvrđen zasebno za svaku godinu regulacijskog razdoblja prema formuli iz članka 31. ove Metodologije, a na temelju iznosa tarifnih stavki Ts1TMi i Ts2TMi za svaku godinu regulacijskog razdoblja, ne smije prelaziti iznos izravnatog dozvoljenog prihoda za odgovarajuću godinu regulacijskog razdoblja koji se utvrđuje u skladu s člankom 15. ove Metodologije.

VII. REGULATORNI RAČUN

Članak 34.

(1) Regulatorni račun je model regulacije energetske djelatnosti distribucije plina kojim se operatoru, koji planira značajna ulaganja u novi ili u razvoj postojećeg distribucijskog sustava, u kasnijim godinama regulatornog računa omogućava nadoknada prihoda koji su u početnim godinama regulatornog računa ostvareni u iznosu manjem od dozvoljenih prihoda koji bi proizašli primjenom ove Metodologije.

(2) Regulatorni račun odobrava se na način da operator ostvaruje kumulativno jednake dozvoljene prihode kao i bez primjene regulatornog računa, ali različitom vremenskom dinamikom.

Značajke regulatornog računa

Članak 35.

(1) Regulatorni račun zasniva se na metodi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljene cijene.

(2) U modelu regulatornog računa za izračun iznosa tarifnih stavki primjenjuje se princip poštanske marke.

Članak 36.

Razdoblje za koje se uspostavlja regulatorni račun ne može biti kraće od dva regulacijska razdoblja i ne može biti duže od razdoblja za koje operator ima sklopljen ugovor o koncesiji.

Uspostava regulatornog računa

Članak 37.

(1) Regulatorni račun odobrava Agencija odlukom o uspostavi regulatornog računa za distribuciju plina, a po zahtjevu operatora ili samostalno.

(2) Preduvjeti za uspostavu regulatornog računa su sljedeći:

– operator ima sklopljen ugovor o koncesiji za distribuciju plina, odnosno ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava,

– operator planira ulaganja u iznosu koji značajno povećava knjigovodstvenu vrijednost reguliranih sredstava u narednom regulacijskom razdoblju i

– iznosi tarifnih stavki bez primjene regulatornog računa u godinama narednog regulacijskog razdoblja rezultiraju cijenom usluge operatora koja je nekonkurentna za ostvarenje plinofikacije ili razvoj distribucijskog sustava na koncesijskom području.

(3) Osim kriterija navedenih u stavku 2. ovoga članka, Agencija može koristiti i druge kriterije za utvrđivanje kvalificiranosti operatora za uspostavu regulatornog računa.

Izračun tarifnih stavki u modelu regulatornog računa

Članak 38.

(1) Projekcija regulatornog računa provodi se u godini koja prethodi prvoj godini regulatornog računa i to prema sljedećem postupku:

1. Utvrđuju se planirani dozvoljeni prihodi za sve godine regulatornog računa, primjenom odredbi članaka 9. do 14. ove Metodologije (u daljnjem tekstu: nerevidirani prihodi).

2. Iznimno od točke 1. ovoga stavka, za izračun nerevidiranih prihoda za sve godine regulatornog računa mogu se primijeniti i dodatni kriteriji od onih propisanih člancima 9. do 14. ove Metodologije, ukoliko isto Agencija smatra opravdanim, a uzimajući u obzir specifičnosti poslovanja pojedinog operatora za kojeg se uspostavlja regulatorni račun.

3. Izračunava se neto sadašnja vrijednost nerevidiranih prihoda za razdoblje regulatornog računa, svedenih na vrijednost s početka prve godine regulatornog računa, prema formuli:

gdje je:

 

 

 

4. Utvrđuje se prosječna tarifa za prvu godinu regulatornog računa (u daljnjem tekstu: inicijalna tarifa), i to kao najveća moguća prosječna tarifa koja je konkurentna za ostvarenje plinofikacije ili razvoja distribucijskog sustava na koncesijskom području.

5. Izračunava se maksimalno dozvoljena prosječna tarifa (u daljnjem tekstu: maksimalna tarifa) za sve godine regulatornog računa, na način da se inicijalna tarifa uvećava za planirani indeks potrošačkih cijena koji je usklađen sa zadnjim dostupnim planskim dokumentom Ministarstva financija ili Vlade Republike Hrvatske, dok će se za dugoročno razdoblje za koje iznos nije dostupan indeks potrošačkih cijena planirati u istom iznosu prema zadnjoj dostupnoj godini iz odgovarajućeg planskog dokumenata, kroz sve godine regulatornog računa.

6. Izračunava se revidirana prosječna tarifa (u daljnjem tekstu: revidirana tarifa) za sve godine regulatornog računa, na način da se inicijalna tarifa uvećava za koeficijent izravnavanja, što je prikazano sljedećim formulama:

gdje je:

 

 

 

7. Koeficijent izravnavanja iz točke 6. ovoga stavka utvrđuje se iterativnim postupkom, i to na način da budu zadovoljeni sljedeći uvjeti:

– revidirana tarifa je u svim godinama regulatornog računa manja ili jednaka maksimalnoj tarifi,

– neto sadašnja vrijednost prihoda koji proizlaze iz umnoška revidirane tarife i planirane ukupne godišnje distribuirane količine plina za sve godine regulatornog računa (u daljnjem tekstu: revidirani prihodi) jednaka je neto sadašnjoj vrijednosti nerevidiranih prihoda, što je prikazano sljedećim formulama:

gdje je:

 

 

 

8. U slučaju da je revidirana tarifa iz točke 6. i 7. ovoga članka, uz preduvjet jednakih neto sadašnjih vrijednosti revidiranih prihoda i nerevidiranih prihoda, veća od maksimalne tarife iz točke 5. ovoga članka, kao revidirana tarifa utvrđuje se maksimalna tarifa, pri čemu je neto sadašnja vrijednost revidiranih prihoda manja od neto sadašnje vrijednosti nerevidiranih prihoda.

(2) Svi novčani iznosi koji se koriste u postupku izračuna iznosa tarifnih stavki iz stavka 1. ovoga članka izražavaju se u tekućim cijenama.

(3) Na temelju iznosa revidirane tarife i revidiranih prihoda utvrđuju se iznosi tarifnih stavki Ts1TMi i Ts2TMi za pojedine tarifne modele, pri čemu očekivani ukupni prihod utvrđen zasebno za svaku godinu regulatornog računa prema formuli iz članka 31. ove Metodologije, na temelju iznosa tarifnih stavki Ts1TMi i Ts2TMi i planiranih godišnjih količina plina distribuiranih na obračunskim mjernim mjestima te planiranog prosječnog godišnjeg broja obračunskih mjernih mjesta za pojedini tarifni model, ne smije prelaziti iznos revidiranog prihoda za odgovarajuću godinu regulatornog računa.

(4) Za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki Ts1TMi i Ts2TMi za pojedine tarifne modele iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 28. i 29. ove Metodologije.

Članak 39.

(1) Iznimno od odredbi članka 11. stavka 1. ove Metodologije, izračun planirane amortizacije reguliranih sredstava za izračun planiranih dozvoljenih prihoda za godine regulatornog računa iz članka 38. stavka 1. točke 1. ove Metodologije moguće je vršiti linearnom metodom ili progresivnom metodom, prema načelima računovodstvenih standarda.

(2) Pri obračunu amortizacije reguliranih sredstava progresivnom metodom iz stavka 1. ovoga članka godišnja stopa amortizacije za svako pojedino regulirano sredstvo izračunava se prema formuli:

gdje je:

 

 

 

Revizija regulatornog računa

Članak 40.

(1) Revizija regulatornog računa provodi se u regulacijskoj godini T+4 svakog regulacijskog razdoblja tijekom razdoblja regulatornog računa.

(2) Revizija regulatornog računa iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način da se izvrši ponovna projekcija regulatornog računa prema postupku iz članka 38. ove Metodologije, uz prilagodbu izračuna kako slijedi:

– za protekle godine regulatornog računa, kao ulazni parametri za izračune iz članka 38. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ove Metodologije, umjesto nerevidiranih prihoda koriste se ostvareni prihodi,

– za preostale godine regulatornog računa, kao ulazni parametri za izračune iz članka 38. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ove Metodologije, koriste se nerevidirani prihodi korišteni u prethodnoj projekciji regulatornog računa, ili iznimno, izmijenjeni iznosi nerevidiranih prihoda ukoliko ih Agencija smatra opravdanima, pri čemu te izmjene moraju biti detaljno obrazložene od strane operatora,

– za izračun maksimalne tarife iz članka 38. stavka 1. točke 5. ove Metodologije, kao ulazni parametar za protekle godine regulatornog računa, umjesto planiranog indeksa potrošačkih cijena koristi se ostvareni indeks potrošačkih cijena za svaku proteklu godinu prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dok se za preostale godine regulatornog računa koristi indeks potrošačkih cijena usklađen sa zadnjim dostupnim dokumentom Ministarstva financija ili Vlade Republike Hrvatske,

– za izračun revidirane tarife iz članka 38. stavka 1. točke 6. ove Metodologije, kao inicijalna tarifa koja se uvećava za koeficijent izravnavanja koristi se prosječna tarifa ostvarena u godini T+4, pri čemu se koeficijent izravnavanja utvrđuje iterativnim postupkom uz zadovoljenje uvjeta iz članka 38. stavka 1. točke 7. ove Metodologije.

(3) U slučaju neispunjenja pretpostavki i procjena poslovanja na kojima se temeljila prethodna projekcija regulatornog računa te ukoliko isto rezultira s nemogućnosti zadovoljenja uvjeta jednakih neto sadašnjih vrijednosti revidiranih prihoda i nerevidiranih prihoda za cjelokupno razdoblje regulatornog računa, uz obavezno zadovoljenje uvjeta da je revidirana tarifa u svim godinama regulatornog računa manja ili jednaka maksimalnoj tarifi, operator može podnijeti zahtjev za zatvaranje regulatornog računa.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odluku o zahtjevu za zatvaranje regulatornog računa donosi Agencija.

VIII. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ODREĐIVANJE, ODNOSNO PROMJENU IZNOSA TARIFNIH STAVKI I DOSTAVA PODATAKA I DOKUMENTACIJE

Članak 41.

Operator je dužan Agenciji podnijeti zahtjev za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina najkasnije do 30. travnja u godini T-1 i dostaviti sljedeće podatke i dokumentaciju:

– razvidan i detaljan izračun planiranih dozvoljenih prihoda i izravnatih dozvoljenih prihoda za sve godine regulacijskog razdoblja,

– ispunjenu Tablicu 1. Ukupni operativni troškovi poslovanja za godinu T-2, Tablicu 2. OPEX za godine regulacijskog razdoblja, Tablicu 3. Regulirana sredstva, Tablicu 4. Amortizacija reguliranih sredstava, Tablicu 5. Elementi za utvrđivanje WACC-a i Tablicu 6. Dozvoljeni prihod iz Priloga 1. ove Metodologije,

– razvidan i detaljan izračun iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina za sve godine regulacijskog razdoblja,

– ispunjenu Tablicu 1. Tarifne stavke za distribuciju plina, Tablicu 2. Broj obračunskih mjernih mjesta i Tablicu 3. Distribuirana količina plina iz Priloga 2. ove Metodologije,

– plan razvoja plinskog distribucijskog sustava u naturalnim i financijskim pokazateljima koji obuhvaća sve godine regulacijskog razdoblja, a koji uključuje:

• plan investicija u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskog sustava (Tablica 1. i Tablica 2. iz Priloga 3. ove Metodologije),

• plan stavljanja u uporabu plinovoda i ostalih objekata distribucijskog sustava (Tablica 1. i Tablica 2. iz Priloga 3. ove Metodologije),

• studiju opravdanosti planiranih investicija koja uključuje projekciju potražnje i opskrbe plinom, projekciju dinamike priključenja korisnika sustava te izvore financiranja planiranih investicija,

– druge podatke i dokumentaciju na zahtjev Agencije.

Članak 42.

(1) Zahtjev za uspostavu regulatornog računa operator podnosi u sklopu zahtjeva za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina iz članka 41. ove Metodologije.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka operator je dužan dostaviti sljedeće:

– podatke i dokumentaciju iz članka 41. ove Metodologije,

– razvidan i detaljan izračun tarifnih stavki za sve godine regulatornog računa, uz primjenu odredbi članaka 9. do 14. i članaka 35. do 39. ove Metodologije,

– podatke o planiranim distribuiranim količinama plina i broju obračunskih mjernih mjesta, razrađene po tarifnim modelima, za sve godine regulatornog računa,

– projekcije financijskih izvješća za energetsku djelatnost distribucije plina za sve godine regulatornog računa,

– plan razvoja plinskog distribucijskog sustava u naturalnim i financijskim pokazateljima koji obuhvaća sve podatke iz članka 41. podstavka 5. ove Metodologije za sve godine regulatornog računa,

– druge podatke i dokumentaciju na zahtjev Agencije.

Članak 43.

Svake godine tijekom regulacijskog razdoblja, najkasnije do 30. travnja, operator je dužan Agenciji dostaviti sljedeće podatke i dokumentaciju:

– ispunjenu Tablicu 1. Ukupni operativni troškovi poslovanja, Tablicu 3. Regulirana sredstva, Tablicu 4. Amortizacija reguliranih sredstava i Tablicu 6. Dozvoljeni prihod iz Priloga 1. ove Metodologije, s ostvarenim podacima za prethodnu godinu,

– ispunjenu Tablicu 2. Broj obračunskih mjernih mjesta i Tablicu 3. Distribuirana količina plina iz Priloga 2. ove Metodologije, s ostvarenim podacima za prethodnu godinu,

– ispunjenu Tablicu 1. Plan investicija u izgradnju distribucijskog sustava i Tablicu 2. Plan investicija u rekonstrukciju distribucijskog sustava iz Priloga 3. ove Metodologije, s ostvarenim podacima za prethodnu godinu i

– druge podatke i dokumentaciju na zahtjev Agencije.

Članak 44.

Za provođenje redovne revizije dozvoljenih prihoda za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja operator je dužan, uz zahtjev za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina za naredno regulacijsko razdoblje iz članka 41. ove Metodologije, Agenciji dostaviti sljedeće podatke i dokumentaciju:

– podatke i dokumentaciju iz članka 41. i 43. ove Metodologije, s ostvarenim podacima za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja,

– izračun utvrđivanja razlike između revidiranih dozvoljenih prihoda i ostvarenih prihoda iz članka 22. ove Metodologije za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja,

– podatke i dokumentaciju iz članka 42. i 43. ove Metodologije, s ostvarenim podacima za godinu T-1 i prethodne godine regulacijskog razdoblja i planiranim podacima za preostale godine regulatornog računa, u slučaju operatora za kojega je uspostavljen regulatorni račun.

Članak 45.

Svi podaci i dokumentacija iz članaka 41. do 44. ove Metodologije koje operator dostavlja Agenciji trebaju biti potpisani od strane ovlaštene osobe.

Članak 46.

Odluku o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina za sve godine regulacijskog razdoblja Agencija je dužna objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim mrežnim stranicama najmanje deset dana prije početka regulacijskog razdoblja.

Članak 47.

Ukoliko Agencija ne odredi iznos tarifnih stavki za distribuciju plina do početka regulacijskog razdoblja, do njihovog određivanja primjenjuju se važeće tarifne stavke iz zadnje godine prethodnog regulacijskog razdoblja.

IX. NADZOR

Članak 48.

Primjenu ove Metodologije nadzire Agencija.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Zahtjev za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina iz članka 41. ove Metodologije operator je prvi puta dužan podnijeti najkasnije do 30. travnja 2021., za regulacijsko razdoblje koje započinje 1. siječnja 2022., a završava 31. prosinca 2026.

Članak 50.

Iznimno od članka 16. ove Metodologije, u regulacijskoj godini 2021. (T+4) Agencija provodi redovnu reviziju dozvoljenih prihoda za prethodne godine regulacijskog razdoblja 2017., 2018., 2019. i 2020. te utvrđuje razliku između revidiranih dozvoljenih prihoda (DP) i ostvarenih prihoda (P) u prethodnim godinama regulacijskog razdoblja 2017., 2018., 2019. i 2020. koja se raspodjeljuje na sljedeće regulacijsko razdoblje koje započinje 1. siječnja 2022., a završava 31. prosinca 2026.

Članak 51.

Iznimno od članka 41. ove Metodologije, novi operator koji je ishodio dozvolu Agencije može podnijeti zahtjev za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina i tijekom regulacijskog razdoblja, pri čemu se dozvoljeni prihodi i iznos tarifnih stavki za godine regulacijskog razdoblja utvrđuju primjenom odredbi ove Metodologije na odgovarajući način.

Članak 52.

Iznimno od članka 43. ove Metodologije, podatke i dokumentaciju s ostvarenim podacima za 2017. godinu operator je dužan dostaviti Agenciji najkasnije do 30. lipnja 2018.

Članak 53.

Do dana stupanja na snagu odluke o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina prema odredbama ove Metodologije primjenjuju se važeće tarifne stavke prema Odluci o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina (»Narodne novine«, broj 127/17).

Članak 54.

Danom stupanja na snagu ove Metodologije prestaje važiti Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (»Narodne novine«, broj 104/13).

Članak 55.

Ova Metodologija objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 15. lipnja 2018.

Klasa: 310-03/18-25/05 Urbroj: 371-01-18-2 Zagreb, 22. svibnja 2018.

Predsjednik Upravnog vijeća Tomislav Jureković, dipl. ing., v. r.

PRILOG 1.

Tablica 1. Ukupni operativni troškovi poslovanja

 

 

 

 

 

Tablica 2. OPEX za godine regulacijskog razdoblja

 

 

 

Tablica 3. Regulirana sredstva

 

 

 

 

Tablica 4. Amortizacija reguliranih sredstava*

 

 

 

* za svaku godinu regulacijskog razdoblja popunjava se zasebna tablica

NAPOMENA: Ukoliko se u nekoj grupi reguliranih sredstava amortizacija obračunava po više stopa za različite osnovice, odnosno vrstu reguliranih sredstava, potrebno je navesti osnovice za svaku stopu zasebno.

Tablica 5. Elementi za utvrđivanje WACC-a

 

 

 

 

Tablica 6. Dozvoljeni prihod

 

 

 

PRILOG 2.

Tablica 1. Tarifne stavke za distribuciju plina

 

 

 

 

Tablica 2. Broj obračunskih mjernih mjesta

 

 

 

Tablica 3. Distribuirana količina plina

 

 

 

PRILOG 3.

Tablica 1. Plan investicija u izgradnju distribucijskog sustava

 

 

 

 

 

* dodati redove za regulacijske godine T+3 i T+4

NAPOMENA: Podaci navedeni u tablici trebaju odgovarati podacima iz studije opravdanosti planiranih investicija.

Tablica 2.     Plan investicija u rekonstrukciju distribucijskog sustava

 

 

 

 

* dodati redove za regulacijske godine T+3 i T+4

NAPOMENA: Podaci navedeni u tablici trebaju odgovarati podacima iz studije opravdanosti planiranih investicija.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_48_923.html