Osnovni tekst iz NN 152/08 od 24.12.2008.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Proglašavam Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/185

Urbroj: 71-05-03/1-08-2

Zagreb, 18. prosinca 2008.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva određenih posebnim propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje i građevnih proizvoda.

Ovim se Zakonom uređuje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: komora).

Obavljanje stručnih poslova geodetske struke u vezi s prostornim uređenjem i gradnjom uređuje se posebnim zakonom.

Članak 2.

Pod obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izrada nacrta dokumenata prostornog uređenja i nacrta izvješća o stanju u prostoru, te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja.

Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog projekta, projekta izvedenog stanja i arhitektonskog snimka izvedenog stanja, utvrđivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i snimka postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje (u daljnjem tekstu: projektiranje).

Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje obavlja nadzorni inženjer.

Pod obavljanjem djelatnosti građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.

Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se obavljanje svih ili nekih poslova u ime i za račun investitora potrebnih za uspješnu i zakonitu gradnju građevina u skladu s ciljevima i zahtjevima koje postavlja Investitor.

Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinske, strojarska i elektrotehnička struka.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na države članice Europske unije odnose se i na države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.

Članak 3.

Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje, građevnih proizvoda i drugim posebnim zakonom.

Članak 4.

Za obavljeni posao pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer, izvođač, odgovorna osoba koja vodi građenje i osoba koja obavlja djelatnosti upravljanja projektom gradnje, investitoru i drugim osobama odgovaraju prema odredbama posebnog zakona.

Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 5.

Izrazi koji se u ovom Zakonu rabe za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.

II. OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA

Odgovorni voditelj i suradnik

Članak 6.

Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt sukladno ovom Zakonu.

Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika u izradi dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba tehničke (arhitektura, promet, građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, geodezija i dr.), biotehničke (krajobrazni arhitekt), prirodoslovne (geografija, biologija, ekologija, šumarstvo, agronomija i dr.) i društvene (pravo, ekonomija, sociologija, demografija i dr.) struke koja ima akademski naziv magistar, stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) ili stručni naziv stručni pristupnik, odnosno fizička osoba navedene struke koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja.

Organizacijski oblici obavljanja poslova

Članak 7.

Ovlašteni arhitekt stručne poslove prostornog uređenja može obavljati samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu ovlaštenog arhitekta, kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, zavodu za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada ili Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.

Suradnik u izradi dokumenta prostornog uređenja stručne poslove prostornog uređenja može obavljati kao zaposlenik u uredu, pravnoj osobi ili zavodu iz stavka 1. ovoga članka ili kao njihov vanjski suradnik.

Članak 8.

Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati nacrt detaljnog plana uređenja i obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem detaljnog plana uređenja.

Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja može imati samo jedan ured.

Pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja može, ovisno o uvjetima koje ispunjava, izrađivati nacrt detaljnog plana uređenja i obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem detaljnog plana uređenja, odnosno izrađivati nacrte prostornih planova, nacrt izvješća o stanju u prostoru, te obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja.

Suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

Članak 9.

Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja i pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja može započeti obavljati stručne poslove prostornog uređenja samo ako ima suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja propisuje ministar nadležan za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Članak 10.

Suglasnost za započinjanje obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja Ministarstvo će oduzeti rješenjem ako ovlašteni arhitekt, odnosno pravna osoba:

– prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje suglasnosti, uvjete koji moraju biti ispunjeni prilikom izrade prostornih planova ili

– ako stručne poslove prostornog uređenja obavlja protivno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili protivno propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja.

Članak 11.

Protiv suglasnosti za započinjanje obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, odnosno rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje te suglasnosti i rješenja kojim se oduzima ta suglasnost žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

Članak 12.

Ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Hrvatske komore arhitekata.

Ovlašteni arhitekt može samostalno obavljati poslove u vlastitom uredu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da nije u radnom odnosu kod drugog poslodavca.

Ovlašteni arhitekt može u Republici Hrvatskoj imati samo jedan ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja u kojemu može samostalno obavljati i poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ako za to ispunjava propisane uvjete.

Članak 13.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje osnivanje, rad i odgovornost zajedničkog ureda za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i pravne osobe registrirane za obavljanje tih poslova na odgovarajući se način primjenjuju na zajednički ured za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i pravne osobe registrirane za obavljanje tih poslova.

Uvjeti za izradu prostornih planova

Članak 14.

Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja dužan je u izradi nacrta prostornog plana koji izrađuje osigurati i sudjelovanje najmanje jednog:

– magistra inženjera prometa, odnosno magistra inženjera građevinarstva prometnog usmjerenja, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja,

– magistra prava koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva pretežno na poslovima prostornog uređenja ili na poslovima izrade normativnih akata,

– magistra geografije, odnosno magistra inženjera biologije, ekologije, biotehnike, šumarstva, agronomije ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i

– magistra ekonomije, sociologije, demografije ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja.

Magistrom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i zaposlenik izrađivača nacrta prostornog plana.

III. OBAVLJANJE POSLOVA PROJEKTIRANJA I/ILI STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA

1. PROJEKTANT, NADZORNI INŽENJER I SURADNICI

Projektant i nadzorni inženjer

Članak 15.

Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno ovom Zakonu.

Članak 16.

Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno ovom Zakonu.

Suradnik projektanta i nadzornog inženjera

Članak 17.

Pojedine poslove u vezi s projektiranjem u svojstvu suradnika projektanta u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke koja ima akademski naziv magistar inženjer, stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, stručni naziv stručni pristupnik inženjer ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili je završila srednju školu po programu za tehničara (IV. stupanj, SSS).

Suradnik projektanta odgovoran je za svoj rad projektantu.

Članak 18.

Pojedine poslove u vezi sa stručnim nadzorom u svojstvu suradnika nadzornog inženjera u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke koja ima akademski naziv magistar inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, stručni naziv stručni pristupnik inženjer ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili je završila srednju školu po programu za tehničara (IV. stupanj, SSS).

Suradnik nadzornog inženjera odgovoran je za svoj rad nadzornom inženjeru.

2. ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA POSLOVA

Članak 19.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer poslove iz stavka 1. ovoga članka moraju obavljati stvarno i stalno.

Suradnik projektanta i suradnik nadzornog inženjera poslove u vezi s projektiranjem, odnosno stručnim nadzorom može obavljati kao zaposlenik u uredu, društvu ili pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka ili kao njihov vanjski suradnik.

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja

Članak 20.

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova odgovarajuće komore osnovane prema ovom Zakonu.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može samostalno obavljati poslove u vlastitom uredu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da nije u radnom odnosu kod drugog poslodavca.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može u Republici Hrvatskoj imati samo jedan ured.

Zajednički ured

Članak 21.

Više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Zajednički ured osniva se na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore osnovane prema ovom Zakonu na zahtjev ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili taj ugovor. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda komore u koju se udružuje njihova struka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.

Upis zajedničkog ureda u upisnik zajedničkih ureda komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.

Komora koja je u svoj upisnik upisala zajednički ured ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera ili ovlaštenih inženjera različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge komore.

Članak 22.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja

Članak 23.

Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

Članak 24.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Projektantsko društvo

Članak 25.

Više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.

Projektantsko društvo osniva se pisanim ugovorom kao javno trgovačko društvo.

Ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.

Članak 26.

Za osnivanje projektantskog društva osnivači su dužni imati suglasnost odgovarajuće komore koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, statutu i drugim općim aktima komore. Ako projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjer istih struka, suglasnost je potrebno dobiti od komore u koju se udružuje njihova struka. Ako projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka, suglasnost je potrebno dobiti od komore određene ugovorom o osnivanju društva.

Komora koja je izdala suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na ugovor kojim projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge komore.

Bez suglasnosti komore iz stavka 1. ovoga članka projektantsko društvo ne može se upisati u sudski registar.

Članak 27.

Projektantsko društvo dužno je obavijestiti komoru, koja je izdala prethodnu suglasnost, o upisu u sudski registar projektantskog društva, najkasnije u roku od 7 dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.

Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.

Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi – ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u upisnik projektantskih društava.

Članak 28.

Ako komora u čijem je upisniku upisano projektantsko društvo utvrdi da se djelovanjem tog društva, ugovorima sklopljenim između društva i njegovih članova ili uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove teže povređuju odredbe ovoga Zakona, statuta komore ili zakona kojim se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje građevina i građevnih proizvoda, može rješenjem zabraniti rad društva.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se brisanje društva iz upisnika projektantskih društava po pravomoćnosti toga rješenja.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.

Na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju projektantskog društva iz upisnika projektantskih društava, komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.

Članak 29.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora solidarno odgovara za štetu nastalu radom njezinih zaposlenika ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera u obavljanju poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora.

Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obveze društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.

IV. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GRAĐENJA

Članak 30.

Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba, odnosno fizička osoba – obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investitor fizička osoba može sam graditi stambenu zgradu i pomoćne građevine čija ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici nije veća od 400 m², ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.

Ugovorena vrijednost građevine, odnosno radova

Članak 31.

Ugovorena vrijednost građevine, odnosno radova u smislu ovoga Zakona jest iznos cijene koju naručitelj prema ugovoru o građenju plaća izvođaču ili izvođačima za građenje cijele građevine, odnosno za izvođenje svih radova uključujući i vrijednost građevnih i drugih proizvoda obuhvaćenih troškovnikom koji je sastavni dio glavnog projekta u skladu s kojim se gradi građevina, odnosno izvode radovi.

1. SUGLASNOST ZA ZAPOČINJANJE OBAVLJANJA DJELATNOSTI GRAĐENJA

Članak 32.

Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina, odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A, B, C, D, E, F i G te skupine radova H i I).

Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.

Članak 33.

Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina.

Zahtjev za produženje važenja suglasnosti podnosi se najranije godinu dana, a najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka važenja suglasnosti. Zahtjev za produženje suglasnosti podnesen prije tog roka odbacuje se.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje način davanja i uvjeti za davanje suglasnosti na odgovarajući se način primjenjuju i na produženje važenja suglasnosti.

Članak 34.

Suglasnost se na zahtjev izvođača može izmijeniti u odnosu na građevine i radove za koje je dana.

Izvođač je dužan zatražiti izmjenu suglasnosti ako su se naknadno promijenili podaci na temelju kojih je suglasnost dana na način da izvođač više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za građenje građevina i/ili izvođenje radova za koje je suglasnost dobio ako je razdoblje u kojemu su podaci promijenjeni dulji od 30 dana neprekidno.

Članak 35.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se i na produženje roka važenja suglasnosti i na izmjenu suglasnosti.

Oduzimanje suglasnosti

Članak 36.

Suglasnost se oduzima ako:

– je izvođač osuđen za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti građenja,

– je prema presudi suda dužan naknaditi štetu nastalu nekvalitetnim izvođenjem radova čiji je iznos veći od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio,

– izvođač prestane ispunjavati uvjete propisane za izdavanje suglasnosti,

– osobe zaposlene kod izvođača koje su u skladu s posebnim propisom dužne upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom,

– izvođač djelatnost građenja obavlja protivno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili protivno propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje,

– izvođač ne plaća doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika,

– izvođač ne isplaćuje plaće zaposlenicima ili ih ne isplaćuje u skladu s kolektivnim ugovorom.

Rješenje o oduzimanju suglasnosti donosi Ministarstvo. Rješenje o oduzimanju suglasnosti iz razloga propisanih stavkom 1. podstavkom 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka Ministarstvo donosi po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga i sindikata u graditeljstvu. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva, predstavnici strukovnih udruga i sindikata u graditeljstvu.

U slučaju iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka izvođač može podnijeti zahtjev za ponovno izdavanje suglasnosti kada ispuni uvjete za njezino izdavanje. U slučaju iz stavka 1. podstavka 1., 2., 5., 6. ili 7. ovoga članka izvođač može podnijeti zahtjev za ponovno izdavanje suglasnosti najranije po proteku 3 mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o oduzimanju suglasnosti, a ako mu je iz tih razloga suglasnost oduzeta drugi ili više puta po proteku godine dana od dana konačnosti rješenja o oduzimanju suglasnosti.

Pravni lijekovi

Članak 37.

Protiv suglasnosti, odnosno rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje te suglasnosti i rješenja o oduzimanju suglasnosti može se izjaviti prigovor u roku od 8 dana od dana primitka suglasnosti, odnosno rješenja.

O prigovoru odlučuje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

Protiv rješenja donesenog u povodu prigovora iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak je hitan.

Građevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost

Članak 38.

Suglasnost za obavljanje poslova građenja nije potrebna za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000,00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za građenje, odnosno izvođenje:

– zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m²,

– zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m²,

– jednostavnih građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se odobrava građenje,

– građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 46. ovoga Zakona.

Suglasnost nije potrebna niti za građenje građevina i izvođenje radova koje grade, odnosno izvode za vlastite potrebe gospodarski subjekti određeni posebnim propisom.

Članak 39.

Izvođači koji se prije početka građenja građevine udruže za građenje građevine ili izvođenje radova na toj građevini, mogu graditi cjelokupnu građevinu ili izvoditi radove i na građevini iz više skupine od skupine građevina za koju imaju pojedinačnu suglasnost, ako udruženi ispunjavaju uvjete za građenje građevine ili izvođenje radova te više skupine građevina propisane ovim Zakonom.

Dokument o udruživanju iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio dokumentacije na gradilištu, a referencijska oznaka istog dokumenta te tvrtka i sjedište odnosno ime i adresa izvođača moraju biti navedeni u prijavi početka građenja.

Službene osobe i nadzorni inženjer imaju pravo uvida u dokument iz stavka 2. ovoga članka.

Glavnog izvođača u slučaju iz stavka 1. ovoga članka određuje investitor.

Način davanja suglasnosti

Članak 40.

Suglasnost se daje izvođaču za građenje građevina određene skupine i/ili za izvođenje radova određene skupine za koje samostalno ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika te druge uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 41.

Izvođaču pojedinačnom društvu povezanom s više drugih pojedinačnih društava na način da u međusobnom odnosu stoje kao: društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno i vladajuće društvo, društvo koncerna, društva s uzajamnim udjelima ili društva povezana poduzetničkim ugovorima, suglasnost se daje za građenje građevina određene skupine ili za izvođenje pojedinih radova određene skupine radova koji uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika te druge uvjete propisane ovim Zakonom, ispunjava zajedno s tim društvima.

Davanje suglasnosti jednom povezanom društvu na način iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje mogućnost davanja suglasnosti drugim povezanim društvima na isti način.

Članak 42.

Izvođaču zadruzi u kojoj članovi zadruge (zadrugari) zajedno sa zadrugom obavljaju djelatnost građenja suglasnost se daje za građenje građevina određene skupine ili za izvođenje pojedinih radova određene skupine radova koji uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika te druge uvjete propisane ovim Zakonom, ispunjava zajedno sa članovima zadruge.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izvođača zadrugu koja je svojim članovima samo posrednik u pronalaženju i naplati poslova.

Davanje suglasnosti zadruzi iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje mogućnost davanja suglasnosti pojedinim članovima zadruge na način propisan člankom 40. ovoga Zakona.

Uvjeti stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za davanje suglasnosti

Članak 43.

Izvođač ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja određene skupine građevina i za izvođenje radova na tim građevinama ako zapošljava:

– za skupinu A – građevine javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 300 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona,

– za skupinu B – građevine koje nisu javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 200 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona,

– za skupinu C – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika, od kojih najmanje 3 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona,

– za skupinu D – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika, od kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona,

– za skupinu E – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona,

– za skupinu F – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona,

– za skupinu G – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 44.

Izvođač ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za započinjanje izvođenja određenih radova na svim građevinama ako zapošljava:

– za skupinu H – pojedini radovi, uključujući i radove uklanjanja građevina, najmanje 8 zaposlenika od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za voditelja pojedinih radova iz članka 49. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,

– za skupinu I – manje složeni radovi, najmanje 2 zaposlenika od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za poslovođu ili predradnika.

Uvjete za poslovođu ispunjava osoba koja ima položen majstorski ispit, priznat majstorski status iz područja graditeljstva ili viši stupanj obrazovanja iz područja graditeljstva.

Uvjete za predradnika ispunjava osoba koja ima najmanje treći stupanj obrazovanja iz područja graditeljstva i pet godina radnog iskustva na poslovima u području graditeljstva.

Članak 45.

Najmanje tri četvrtine najmanjeg broja zaposlenika kojeg mora imati izvođač da bi ispunjavao uvjete za davanje suglasnosti, zaokruženo na veći cijeli broj, mora biti arhitektonske, građevinske, strojarske, elektrotehničke, geodetske ili druge struke koje sudjeluju u građenju.

Zaposlenik izvođača mora biti zaposlen kod izvođača na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu na poslovima građenja i za njega moraju u potpunosti biti podmirene dospjele obveze u vezi s mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zaposlenik izvođača iz kvote stranih državljana određene na temelju posebnog zakona, može biti zaposlen na određeno vrijeme.

Zaposlenici izvođača koji su prema posebnom propisu dužni upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva moraju imati propisani broj bodova u skladu s tim propisom.

Odgovorna osoba izvođača ne smije biti pravomoćno osuđivana za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti građenja.

Pravilnik o davanju suglasnosti

Članak 46.

Pojedine i manje složene radove za koje se izdaje suglasnost, priloge koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje suglasnosti u svrhu dokazivanja ispunjavanja propisanih uvjeta, obrazac zahtjeva za izdavanje suglasnosti, način vođenja registra izdanih suglasnosti i građevine i radove za čije građenje, odnosno izvođenje nije potrebna suglasnost, propisuje ministar pravilnikom.

2. ODGOVORNA OSOBA KOJA VODI GRAĐENJE

Članak 47.

Kao odgovornu osobu koja vodi građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i koja ispunjava druge uvjete propisane ovim Zakonom.

Za voditelja pojedinih radova može se imenovati i fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer struke koja nije navedena u stavku 2. ovoga članka, ako je nastavni program prema kojem je završila studij primjeren obavljanju poslova vođenja tih radova i ako je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva iz područja struke čije poslove obavlja.

Članak 48.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine A može se imenovati osoba koja ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci i koja je:

– uspješno završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer odgovarajuće struke,

– uspješno završila specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer odgovarajuće struke ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ili

– na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajuće struke.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine B, osim osobe iz stavka 1. ovoga članka, može se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je uspješno završila ili na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanja obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za građevinu iz skupine C, D, E, F i G, osim osobe iz stavka 1.i 2. ovoga članka, može se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je:

– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odgovarajuće struke,

– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni pristupnik inženjer odgovarajuće struke ili

– na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajuće struke.

Članak 49.

Za voditelja pojedinih radova iz skupine H može se imenovati osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je:

– uspješno završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer odgovarajuće struke,

– uspješno završila specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer odgovarajuće struke,

– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odgovarajuće struke,

– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni pristupnik inženjer odgovarajuće struke,

– na drugi način, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga stavka odgovarajuće struke.

Za voditelja pojedinih radova iz skupine H može se imenovati i osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (IV. stupanj, SSS) i ima najmanje 10 godine radnog iskustva u struci.

Za voditelja radova građenja građevina i izvođenja pojedinih radova na građevinama za čije građenje, odnosno za čije izvođenje prema ovom Zakonu nije potrebna suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i za manje složene radove na svim građevinama propisane pravilnikom iz članka 46. ovoga Zakona, osim osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, može se imenovati i osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (IV. stupanj, SSS) i ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci.

V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI UPRAVLJANJA PROJEKTOM GRADNJE

Poslovi

Članak 50.

Obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje obuhvaća sljedeće poslove:

– financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina,

– financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana,

– odabir projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama,

– povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora,

– pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine,

– pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenje, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata,

– pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine.

Organizacijski oblik i uvjeti za obavljanje djelatnosti

Članak 51.

Djelatnosti upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova koja u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme ima zaposlenog najmanje jednog:

– voditelja projekta,

– ovlaštenog arhitekta koji ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci,

– ovlaštenog inženjera građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci,

– magistra prava s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci i

– magistra ekonomije s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci.

Članak 52.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom dužna je osigurati da pojedini posao upravljanja projektom gradnje obavlja osoba koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije.

Članak 53.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Zaposlenik pravne osobe koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti projektant i nadzorni inženjer te građevine.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine.

Voditelj projekta

Članak 54.

Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 10 godina radnog iskustva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima.

Voditelj projekta ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima ako ima:

– međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti za upravljanje projektima ili

– obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s obrazovnim programom koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje.

Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i obrazovne programe iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom.

Evidencija i dužnost obavještavanja Ministarstva

Članak 55.

Ministarstvo vodi evidenciju pravnih osoba koje obavljaju djelatnost upravljanja projektom gradnje.

Pravna osoba registrirana za djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je najmanja 14 dana prije početka obavljanja te djelatnosti o tome obavijestiti Ministarstvo i uz obavijest dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih za obavljanje te djelatnosti.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni koja je od utjecaja na ispunjavanje uvjeta za obavljanja te djelatnosti propisanih ovim Zakonom.

VI. ZADAĆE STRUKA

Stručni poslovi prostornog uređenja

Članak 56.

Zadaća arhitektonske struke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja te u svojstvu suradnika obavljanja tih poslova u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom.

Članak 57.

Zadaća građevinske, elektrotehničke i strojarske struke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu suradnika za prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom. Zadaća drugih tehničkih, prirodnih i društvenih struka u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja je obavljanje tih poslova u svojstvu suradnika obavljanja tih poslova u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom.

Projektiranje i kontrola projekata

Članak 58.

Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:

– osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

– izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama,

– izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine,

– izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

– utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada snimka postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

– kontrola glavnog projekta svih građevina s obzirom na zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu i

– nostrifikacija arhitektonskih projekata.

Članak 59.

Zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:

– osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju građevinski radovi osim za zgrade,

– izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije,

– izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje,

– utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva koji uključuju snimak izvedenog stanja, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada snimka postojećeg stanja za sve građevine,

– kontrola glavnog projekta i projekta uklanjanja svih građevina s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu i

– nostrifikacija građevinskih projekata.

Članak 60.

Zadaće strojarske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:

– osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod koji prevladavaju strojarski radovi,

– izrada strojarskog projekta strojarskih instalacija, opreme i postrojenja u svim građevinama koji uključuje prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove nosive strojarske konstrukcije strojarske opreme te izrada projekta vodovoda i kanalizacije,

– izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je strojarska struka ovlaštena za projektiranje,

– utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva koji uključuju snimak izvedenog stanja strojarskih instalacija, opreme i postrojenja u okviru zadaća za koje je strojarska struka

ovlaštena za projektiranje,

– izrada dijelova projekta uklanjanja svih građevina u okviru zadaća za koje je strojarska struka ovlaštena za projektiranje,

– kontrola glavnog projekta svih građevina s obzirom na zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu i

– nostrifikacija strojarskih projekata.

Članak 61.

Zadaće elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja su:

– osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju elektrotehnički radovi,

– izrada elektrotehničkog projekta elektrotehničkih instalacija, opreme i postrojenja u svim građevinama koji uključuje prateće sustave, pomoćne uređaje i instalacije,

– izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je elektrotehnička struka ovlaštena za projektiranje,

– utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva koji uključuju snimak izvedenog stanja elektrotehničkih instalacija, opreme i postrojenja, u okviru zadaća za koje je elektrotehnička struka ovlaštena za projektiranje,

– izrada dijelova projekta uklanjanja svih građevina u okviru zadaća za koje je elektrotehnička struka ovlaštena za projektiranje i

– nostrifikacija elektrotehničkih projekata.

Stručni nadzor građenja

Članak 62.

Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Vođenje građenja

Članak 63.

Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja, vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Projektantski nadzor

Članak 64.

Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora u skladu s posebnim zakonom koji uređuje gradnju obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

VII. STRANE OSOBE KOJE OBAVLJAJU POSLOVE IZRADE PROVEDBENIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA, POSLOVE PROJEKTIRANJA I/ILI STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA TE KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST GRAĐENJA

Poslovi izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja

Članak 65.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu odgovornog voditelja pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt prema ovom Zakonu ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu suradnika ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu suradnika u izradi tih dokumenta u okviru zadaća svoje struke ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuje se na državljana države članice Europske unije i države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe od strane arhitekta koji u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe na odgovarajući se način primjenjuju i na obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe od strane fizičke osobe iz strane države.

Članak 66.

Pod obavljanjem poslova u smislu članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ne smatra se povremeno obavljanje tih poslova ili jednokratno obavljanje istog.

Je li riječ o trajnom obavljanju poslova u smislu članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ocjenjuje se prema okolnostima pojedinog slučaja.

Poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja

Članak 67.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (u daljnjem tekstu: strana ovlaštena osoba), koja država nije članica Europske unije, može u Republici Hrvatskoj obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe ako je na natječaju stekla pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje odgovarajuće komore ustrojene prema ovom Zakonu.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se dati, pod pretpostavkom uzajamnosti, stranoj ovlaštenoj osobi ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu ovlaštenu osobu koja je državljanin države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Članak 68.

Strana ovlaštena osoba iz druge države članice Europske unije ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom »ovlašteni arhitekt«, odnosno »ovlašteni inženjer« ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera odgovarajuće komore ustrojene prema ovom Zakonu.

Članak 69.

Strana ovlaštena osoba iz druge države članice Europske unije ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili jednokratno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ima u svojoj državi ako se prije početka prvog posla prijavi odgovarajućoj komori uz uvjet da:

– ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe u skladu s ovim Zakonom,

– je osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogla učiniti investitoru ili drugim osobama i

– nije osuđivana za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti ili za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja.

Članak 70.

Uz prijavu iz stavka članka 69. ovoga Zakona podnositelj prijave mora priložiti:

– ovlaštenje za projektiranje i/ili provođenje stručnog nadzora građenja u državi iz koje dolazi,

– rješenje komore o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije ili drugi dokaz da ispunjava uvjet iz članka 69. podstavka 1. ovoga Zakona,

– dokaz da je osiguran od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe mogao učiniti investitoru ili drugim osobama i

– dokaz da nije osuđivan za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti ili za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja.

Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe obavljaju bez posebnog ovlaštenja, umjesto dokaza iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka uz prijavu se prilaže dokaz da je podnositelj prijave poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u zadnjih 10 godina obavljao najmanje dvije godine.

O zaprimljenoj urednoj prijavi komora podnositelju izdaje potvrdu u roku od 8 dana.

Članak 71.

Je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 69. ovoga Zakona ocjenjuje se prema okolnostima pojedinog slučaja.

Članak 72.

Povodom prijave iz članka 69. ovoga Zakona komora je u roku od 30 dana od dana uredno podnesene prijave dužna provjeriti ispunjava li podnositelj prijave propisane uvjete za povremeno, odnosno jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe te o tome donijeti rješenje.

Ako komora u roku iz stavka 1. ovoga članka ne donese rješenje podnositelj prijave može započeti povremeno, odnosno jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe i ove poslove obavljati do donošenja rješenja kojim se utvrđuje da ne ispunjava propisane uvjete.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak je hitan.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u evidenciju stranih ovlaštenih osoba ovlaštenih za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe odgovarajuće komore.

Članak 73.

Rješenje kojim se utvrđuje da podnositelj prijave ispunjava propisane uvjete za povremeno, odnosno jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe važi godinu dana od dana njegova izdavanja.

Važenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev osobe kojoj je izdano produžiti za godinu dana.

Uz zahtjev za produženje važenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz da je podnositelj zahtjeva osiguran od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe mogao učiniti investitoru ili drugim osobama.

Akt o produženju važenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o odbijanju zahtjeva za produženje upisuje se u evidenciju stranih ovlaštenih osoba ovlaštenih za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe odgovarajuće komore.

Članak 74.

Strana ovlaštena osoba koju je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužna je o tome obavijestiti odgovarajuću komoru radi evidentiranja.

Članak 75.

Strana ovlaštena osoba koja u Republici Hrvatskoj obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe odgovara za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera pred stegovnim tijelima odgovarajuće komore.

Članak 76.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati pojedine poslove u vezi s projektiranjem, odnosno stručnim nadzorom građenja u svojstvu suradnika projektanta, odnosno suradnika nadzornog inženjera ima pravo u Republici Hrvatskoj u okviru zadaća svoje struke pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu suradnika projektanta, odnosno suradnika nadzornog inženjera ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu koja je državljanin države članice Europske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Vođenje građenja

Članak 77.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo voditi građenje, odnosno izvođenje radova u svojstvu odgovorne osobe ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti jednokratno, povremeno i trajno obavljati poslove glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova u skladu s ovim Zakonom ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu koja je državljanin države članice Europske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Obavljanje poslova voditelja projekta gradnje

Članak 78.

Fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove voditelja projekta gradnje ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti jednokratno, povremeno i trajno obavljati te poslove ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s ovim Zakonom.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na osobu koja je državljanin države članice Europske unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Priznavanje inozemne stručne kvalifikacije

Članak 79.

Postupak priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, poslova vođenja građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke, za obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja osoba koje nisu arhitektonske struke provodi i rješenje o tome donosi odgovarajuća komora na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova voditelja projekta gradnje provodi i rješenje o tome donosi Ministarstvo na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Uvjete za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, način i uvjete izvršenja dopunskih mjera u svrhu priznavanja te stručne kvalifikacije te iznos, način plaćanja naknade troškova tih mjera i druga pitanja u vezi sa stručnim kvalifikacijama osoba koje obavljaju te poslove propisuje ministar pravilnikom.

Stručne kvalifikacije osoba arhitektonske struke za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka stečene u državi članici Europske unije priznaju se kao stručne kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj pod uvjetima i na način koje propisuje ministar pravilnikom.

Provjeru ispunjavanja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka provodi Hrvatska komora arhitekata.

Strani izvođač

Članak 80.

Izvođač koji ima sjedište u stranoj državi, odnosno koji je državljanin strane države (u daljnjem tekstu: strani izvođač) koja nije članica Europske unije, a koji u toj državi ima pravo obavljati djelatnost građenja, ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati djelatnost građenja pod istim uvjetima kao i izvođač koji ima prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj.

Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranog izvođača koji ima sjedište u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, odnosno koji je njezin državljanin.

Članak 81.

Strani izvođač koji ima sjedište u drugoj državi članici Europske unije, odnosno koji je njezin državljanin može u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnost građenja građevine, odnosno izvođenja pojedinih radova one složenosti i vrste koje je prema propisima zemlje u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište ovlašten izvoditi, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo.

Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti isprava kojom se dokazuje:

– pravo obavljanja djelatnosti građenja u državi prebivališta, odnosno sjedišta stranog izvođača,

– koje građevine, odnosno radove izvođač smije graditi, odnosno izvoditi, odnosno da u tom pogledu nema ograničenja i

– da je izvođač osiguran od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogao učiniti investitoru ili drugim osobama.

Uz dokaze iz stavka 2. ovoga članka prilažu se i njihovi prijevodi na hrvatski jezik, Ministarstvo može od podnositelja zatražiti i dodatna objašnjenja.

O primitku uredne obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje potvrdu kojom strani izvođač u Republici Hrvatskoj dokazuje da ima pravo obavljanja djelatnosti građenja određenih građevina, odnosno izvođenja određenih radova.

Članak 82.

Pod obavljanjem djelatnosti u smislu članka 80. stavka 1. ovoga Zakona ne smatra se povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnost, odnosno obavljanje pojedinog posla.

Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnosti u smislu članka 80. stavka 1. ovoga Zakona ocjenjuje se prema okolnostima pojedinog slučaja.

VIII. UDRUŽIVANJE U KOMORU

1. USTROJ, PODRUČJE I NAČIN RADA KOMORE

Članak 83.

Komora je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te skrbi da ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pri tome štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku baštinu i krajobrazne vrijednosti.

Članak 84.

Komora je pravna osoba sa sjedištem u Zagrebu.

Komora se upisuje u sudski registar te ima svoj znak, pečat i žigove.

Međusobni odnosi strukovnih komora uređuju se statutima strukovnih komora i sporazumom između strukovnih komora.

Članak 85.

Komora u skladu s ovim Zakonom ima sljedeće javne ovlasti:

– uspostavlja i vodi imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno imenik ovlaštenih inženjera koji su njezini članovi, a koji sadrži struku i stručni smjer ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, organizacijski oblik u kojemu obavljaju posao i druge podatke određene statutom,

– uspostavlja i vodi imenik stranih ovlaštenih osoba koji su njezini članovi, a koji sadrži struku i stručni smjer ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera, organizacijski oblik u kojemu obavljaju posao, podatak o stranoj državi u kojoj obavlja poslove,

– uspostavlja i vodi imenik vježbenika kandidata za upis u komoru,

– uspostavlja i vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora gradnje,

– uspostavlja i vodi upisnik zajedničkih ureda,

– uspostavlja i vodi upisnik projektantskih društava,

– uspostavlja i vodi evidenciju odobrenja za rad izdanih stranim arhitektima, odnosno inženjerima,

– uspostavlja i vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe,

– uspostavlja i vodi evidenciju osoba kojima je priznala inozemne stručne kvalifikacije,

– izdaje i oduzima ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru pečat i iskaznicu ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera,

– obavlja nadzor nad radom svojih članova.

Hrvatska komora arhitekata, osim javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ima još i sljedeće javne ovlasti:

– uspostavlja i vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,

– uspostavlja i vodi upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i

– uspostavlja i vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe.

Svaka komora vodi evidenciju o stegovnim postupcima, evidenciju o članovima brisanim iz imenika i upisnika te druge evidencije određene statutom komore.

Članak 86.

Akt na temelju kojega se vrši upis ili promjena stanja u imeniku, upisniku ili evidenciji kojega vodi komora te izvadak i potvrda izdana na temelju podataka iz tog imenika, upisnika ili evidencije, javne su isprave.

Članak 87.

Rad komore je javan.

Komora javnosti i zainteresiranim osobama osigurava pristup informacijama o svom radu u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, izdavanjem službenih glasila i objavama na internetskim stranicama komora.

2. TIJELA KOMORE

Članak 88.

Tijela komore jesu skupština komore, upravni odbor komore, nadzorni odbor komore, predsjednik komore, stegovna tijela komore, arbitraža, odbor za upis i tajništvo komore. Komore mogu statutom osnivati i druga tijela.

Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela komore podrobnije se uređuju statutom i drugim općim aktima komore.

Članovi komore ostvaruju svoje interese putem svojih izabranih predstavnika u tijelima komore i drugim ustrojenim oblicima rada utvrđenih statutom komore.

Skupština komore

Članak 89.

Skupština komore je najviše tijelo odlučivanja koju čine izabrani predstavnici.

Članak 90.

Skupština komore se sastaje najmanje jednom godišnje.

Predsjednik komore može sazvati skupštinu komore u svako doba ako to zbog rješavanja određenih pitanja pisano zatraži upravni odbor komore ili najmanje jedna trećina članova komore, uz navođenje predmeta rasprave.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka predsjednik komore dužan je sazvati skupštinu komore te predložiti dnevni red koji se dostavlja uz poziv, najkasnije u roku od 21 dan od primitka zahtjeva za sazivanje skupštine komore.

Članak 91.

Skupština komore donosi:

– statut komore i druge opće akte određene ovim Zakonom i statutom komore,

– program rada komore,

– godišnji proračunu prihoda i rashoda komore i prihvaća izvješće o izvršenju tog proračuna,

– poslovnik o radu skupštine komore i drugih tijela komore i

– druge akte određene ovim Zakonom ili statutom komore.

Skupština komore odlučuje o:

– visini upisnine i članarine,

– raspisivanju izbora te provodi imenovanja i razrješenja u skladu sa statutom komore,

– međusobnim odnosima i udruživanju s drugim komorama,

– suradnji s drugim komorama i udrugama radi provedbe programa od zajedničkog interesa i

– drugim pitanjima određenim ovim Zakonom ili statutom komore.

Skupština komore odgovara na sva pitanja koja joj uputi upravni odbor komore i obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom komore.

Upravni odbor komore

Članak 92.

Upravni odbor čine 8 članova koje iz reda svojih članova bira skupština komore i predsjednik komore.

Upravni odbor komore izvršno je tijelo komore koje vodi poslovanje, brine za izvršenje programa rada komore i donesenih odluka.

Radom upravnog odbora rukovodi i predstavlja ga predsjednik komore koji ga u svako doba može sazvati.

Upravni odbor komore:

– provodi odluke i zaključke skupštine komore,

– utvrđuje prijedlog statuta komore i drugih općih akata koje donosi skupština komore,

– predlaže odluke, zaključke i stajališta te daje mišljenja o pitanjima o kojima skupština komore raspravlja,

– utvrđuje i usklađuje interese članova komore,

– rješava sva pitanja koja nisu stavljena u djelokrug kojem drugom tijelu komore i

– obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom komore.

Upravni odbor komore odgovara za svoj rad skupštini komore.

Nadzorni odbor komore

Članak 93.

Nadzorni odbor komore ima predsjednika i dva člana.

Članovi nadzornog odbora komore ne mogu biti članovi drugih tijela komore.

Nadzorni odbor komore odgovara za svoj rad skupštini komore.

Članak 94.

Nadzorni odbor komore nadzire:

– provođenje statuta komore i drugih općih akata komore te ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova komore,

– materijalno i financijsko poslovanje komore i raspolaganje sredstvima komore i

– rad tajništva komore.

Skupština komore može ovlastiti nadzorni odbor komore i za obavljanje drugih poslova.

Predsjednik komore

Članak 95.

Predsjednika komore iz reda svojih članova bira skupština komore.

Predsjednik komore predstavlja i zastupa komoru, odgovora za zakonitost njezina rada te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom komore.

Predsjednik komore može samostalno odlučivati o sklapanju pravnih poslova čija vrijednost ne prelazi iznos određen statutom komore.

Predsjednik komore odlučuje o sklapanju ugovora o radnim odnosima te o pravima i obvezama iz radnih odnosa, ako statutom komore nije drugačije određeno.

Odbor za upis

Članak 96.

Odbor za upis čine 4 člana koje iz reda svojih članova bira skupština komore i predsjednik komore.

Odbor za upis provodi postupke i donosi odluke određene ovim Zakonom, statutom komore i drugim aktima komore.

Radom odbora za upis rukovodi i predstavlja ga predsjednik komore koji ga u svako doba može sazvati.

Odbor za upis u skladu s važećim propisima:

– odlučuje o ispunjavanju uvjeta za upis u odgovarajuće imenike i upisnike komora i o brisanju iz njih,

– izdaje potvrde i donosi odluke o upisima i brisanju iz imenika,

– izdaje iskaznice i pečate,

– provodi stegovne mjere,

– odlučuje o mirovanju statusa članova komore, odlučuje o zahtjevima za oslobađanje od plaćanja članarina i

– odlučuje i o drugim pitanjima određenim statutom komore i drugim općim aktima komore.

Odbor za upis je samostalan i neovisan, a za svoj rad odgovara skupštini komore.

Arbitraža

Članak 97.

Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri mogu rješavanje međusobnih sporova u obavljanju svojih poslova sporazumno povjeriti arbitraži komore.

Sporovi koji u svezi s članstvom i djelovanjem komora nastanu između članova izuzimaju se iz sudske nadležnosti te o njima odlučuje arbitraža.

Odluka arbitraže o tužbenom zahtjevu ima prema strankama snagu pravomoćne presude redovnog suda.

Imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća te druga pitanja arbitražnog postupka uređuju se pravilnikom o arbitraži koji donosi skupština komore.

Stegovna tijela

Članak 98.

U stegovnim predmetima protiv članova komore u prvom stupnju odlučuje stegovni sud komore, a u drugom stupnju viši stegovni sud komore.

Predsjednika i članove stegovnog suda, višega stegovnog suda te stegovnog tužitelja i zamjenike (u daljnjem tekstu: stegovna tijela) imenuje skupština komore na prijedlog upravnog odbora komore. Izabrani na funkcije u stegovna tijela ne mogu obavljati druge funkcije u tijelima komora.

Uvjeti odgovornosti, stegovne mjere, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred stegovnim sudom te ostala pitanja vezana za rad stegovnih tijela uređuju se statutom komore i pravilnikom o stegovnom postupanju koje donosi skupština komore.

Stegovna tijela su samostalna i neovisna, a za svoj rad odgovaraju skupštini komore.

Tajništvo komore

Članak 99.

Redovito i tekuće poslovanje komore obavlja tajništvo. Tajništvo čini glavni tajnik i potreban broj stalno zaposlenih stručnih i administrativnih službenika.

Glavni tajnik vodi rad i poslovanje komore u skladu s odlukama skupštine komore, predsjednika komore i upravnog odbora komore.

Za glavnog tajnika može nakon provedbe javnog natječaja biti izabrana osoba koja ima završeni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće struke (arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke ili pravne struke) i najmanje 5 godina radnog iskustva.

Pitanja vezana za rad tajništva podrobnije se uređuju statutom komore i pravilnikom o radu koje donosi skupština komore.

3. OPĆI AKTI KOMORA

Statut komore

Članak 100.

Statutom komore pobliže se uređuje:

– ustrojstvo komore i tijela komore,

– postupak izbora i razrješenja članova tijela komore,

– oblici udruživanja ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera za područje jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave,

– postupak upisa u imenike i upisnike komore,

– način vođenja imenika i upisnika komore,

– strukovne smjerove pojedine struke ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera i zadaće tih smjerova,

– prava i dužnosti ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera udruženih u komoru,

– stegovni postupak za utvrđivanje povrede dužnosti i ugleda ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera komora,

– tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka,

– ustrojstvo tajništva komore,

– druga pitanja određena ovim Zakonom i

– druga pitanja važna za rad ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera i komore.

Statut komore donosi skupština komore uz suglasnost Ministarstva.

Statut komore se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Kodeks strukovne etike

Članak 101.

Kodeksom strukovne etike utvrđuje se skup načela i pravila kojih su se članovi komora dužni pridržavati pri obavljanju poslova.

Kodeks strukovne etike donosi skupština komore uz prethodno mišljenje Ministarstva i drugih komora.

Ako Ministarstvo, odnosno komora ne da mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kada je zaprimilo nacrt kodeksa, smatra se da je mišljenje dano.

Kodeks strukovne etike objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Cjenik usluga

Članak 102.

Cjenikom usluga određuju se cijene poslova koje obavljaju ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri.

Cjenik usluga donosi skupština komore uz prethodnu suglasnost Ministarstva i prethodno mišljenje drugih komora.

Ako komora ne da mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kada je zaprimila nacrt cjenika, smatra se da je mišljenje dano.

Cjenik usluga objavljuje se u »Narodnim novinama«.

4. UPIS U IMENIKE KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI

Strukovni naziv

Članak 103.

Pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike i članstvo u komori stječe se rješenjem o upisu u odgovarajući imenik članova odgovarajuće komore.

Rješenje o upisu u imenik komore donosi odbor za upis.

Komora može imati i počasne članove u skladu s uvjetima propisanim statutom komore.

Članak 104.

Ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike može obavljati zadaće struke i stručnog smjera za koji je školovan, odnosno za koje se je osposobio radom.

Strukovni smjerovi pojedine struke i mogućnost obavljanja pojedinih zadaća struke određenih ovim Zakonom od strane pripadnika određenog strukovnog smjera uređuju se statutom komore.

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera

Članak 105.

Pravo na upis u imenik komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

– da je potpuno poslovno sposobna,

– da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske,

– da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova,

– da je uspješno završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke,

– da je po završetku odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija uspješno provela propisani komorski postupak za vježbenike buduće kandidate za upis u komoru u trajanju od najmanje dvije godine ili da je po završetku odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija uspješno provela propisani komorski postupak za vježbenike buduće kandidate za upis u komoru u trajanju od najmanje četiri godine,

– da je položila stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja, odnosno graditeljstva,

– da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koji se vodi po službenoj dužnosti,

– da je dostojna za obavljanje arhitektonskih i inženjerskih poslova i

– da ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću.

Za upis u imenik komore osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je platiti upisninu.

Komora može statutom odrediti posebne uvjete za izniman upis u imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera.

Članak 106.

Strana ovlaštena osoba iz druge države članice Europske unije koja u Republici Hrvatskoj namjerava trajno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom »ovlašteni arhitekt«, odnosno »ovlašteni inženjer« ispunjavanje uvjeta iz članka 105. stavka 1. podstavak 4., 5. i 6. ovoga Zakona dokazuje rješenjem Ministarstva o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe.

Uvjeti za upis u imenik vježbenika kandidata za upis u komoru

Članak 107.

Uvjete za upis u imenik vježbenika kandidata za upis u komoru, način praćenja rada vježbenika i iznos naknade za mentore vježbenika pobliže se propisuje statutom komore.

Nedostojnost za obavljanje poslova

Članak 108.

Nije dostojna za obavljanje arhitektonskih ili inženjerskih poslova osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti ili za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja koje ju čini moralno nedostojnom za obavljanje arhitektonskih i inženjerskih poslova prema Kodeksu strukovne etike.

Odbijanje zahtjeva za upis

Članak 109.

Upis u imenik komore odbija se ako osoba koja je podnijela zahtjev za upis u imenik ne ispunjava koji od uvjeta propisanih u članku 105. ovoga Zakona.

Ako je zahtjev za upis u imenik odbijen iz razloga navedenih u članku 105. stavku 1. podstavku 8. i 9. ovoga Zakona, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja kojim je zahtjev odbijen.

Mirovanje članstva u komori

Članak 110.

Ovlaštenom arhitektu, odnosno ovlaštenom inženjeru članstvo u komori miruje:

– ako je u pritvoru,

– ako je izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost,

– ako se zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave,

– ako to sam zatraži.

Članak 111.

Rješenje o mirovanju donosi odbor za upis.

Za vrijeme mirovanja ovlaštenom arhitektu, odnosno ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u komori.

Po prestanku mirovanja ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe ponovno sva prava koja proizlaze iz članstva u komori.

Prestanak članstva u komori

Članak 112.

Ovlaštenom arhitektu, odnosno ovlaštenom inženjeru prestaje članstvo u komori:

– ako mu bude oduzeta ili djelomično oduzeta poslovna sposobnost,

– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova,

– ako podnese zahtjev za prestanak članstva u komori,

– ako više od šest mjeseci bez opravdana razloga ne obavlja poslove, a nije zatražio mirovanje članstva,

– ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci,

– ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova,

– ako je stegovno kažnjen zabranom obavljanja poslova,

– ako je stegovno kažnjen prestankom članstva u komori,

– ako je u mirovini,

– smrću.

U slučaju prestanka članstva u komori odbor za upis rješenjem određuje brisanje člana iz imenika ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera.

Članak 113.

Prestankom članstva u komori gubi se strukovni naziv ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer i pravo na obavljanje poslova koje obavlja osoba s tim nazivom.

Pravo na obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera u slučaju iz članka 112. stavka 1. podstavka 1., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona prestaje danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju ili djelomičnom oduzimanju poslovne sposobnosti, odluke kojom se izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova, odluke o stegovnoj mjeri zabrane obavljanja poslova, odnosno odluke o stegovnoj mjeri prestanka članstva u komori, odnosno od dana stupanja u mirovinu.

Pravo na obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera u slučaju iz članka 112. stavka 1. podstavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona prestaje danom pravomoćnosti rješenja o brisanju člana iz imenika ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera.

Ponovni upis u imenik

Članak 114.

Osoba kojoj je prestalo članstvo u komori ne smije biti ponovno upisana u imenik komore:

– ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova, prije nego što ta zabrana istekne ili bude obustavljena,

– ako joj je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova, prije proteka vremena na koje se zabrana odnosi,

– ako je podnijela zahtjev za prestanak članstva u komori, odnosno ako nije obavljala poslove bez opravdana razloga dulje od 6 mjeseci, prije nego što istekne 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju člana iz imenika komore.

U ostalim slučajevima osoba kojoj je prestalo članstvo u komori može zahtijevati ponovni upis u imenik komore kad prestanu razlozi zbog kojih joj je prestalo članstvo.

Žalba

Članak 115.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u imenik komore, mirovanju članstva u komori ili brisanju člana iz imenika komore žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

5. FINANCIJSKO POSLOVANJE I IMOVINA KOMORA

Članak 116.

Financijsko poslovanje komore obavlja se prema godišnjem proračunu prihoda i rashoda komore.

Prihodi komore jesu: upisnina, članarina, vlastiti prihodi komore, donacije i druga sredstva ostvarena u skladu s propisima.

Visinu upisnine, članarine i visinu naknade za poslove kojima komora ostvaruje vlastite prihode određuje skupština komore.

Računovodstvo komore obavlja se u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Članak 117.

Sredstvima proračuna upravlja i raspolaže upravni odbor komore, ako statutom za neka sredstva nije drukčije određeno.

Članak 118.

Imovinu komore čine njezine nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i imovinska prava.

Komora odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Članovi komore ne odgovaraju za obveze komore čiji su članovi.

Statutom komore određuju se tijela ovlaštena za stjecanje, opterećivanje ili otuđenje imovine.

6. STEGOVNA ODGOVORNOST OVLAŠTENOG ARHITEKTA I OVLAŠTENOG INŽENJERA

Stegovna djela

Članak 119.

Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera pred stegovnim tijelima komore.

Težom povredom smatra se osobito nedoličan odnos prema struci, odnosno prekoračenje načela i pravila utvrđenih statutom komore, kodeksom strukovne etike koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugrožena dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja učinjena ili propuštena.

Lakša je povreda narušavanja dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera i kodeksa strukovne etike koje je manjeg značenja.

Statutom komore se pobliže određuje što se smatra težom i lakšom povredom dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera te se za te povrede određuju primjerene stegovne mjere koje se izriču počiniteljima tih povreda.

Stegovne mjere

Članak 120.

Za teže povrede dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera statutom komore može se kao stegovna mjera odrediti:

– novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna,

– zabrana obavljanja poslova u trajanju od 6 mjeseci do tri godine i

– prestanak članstva u komori.

Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera statutom komore može se kao stegovna mjera odrediti:

– ukor i

– novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 121.

Iznos novčane kazne uplaćuje se u korist proračuna komore.

Pokretanje stegovnoga postupka

Članak 122.

Stegovni postupak po službenoj dužnosti ili po prijedlogu ministra pokreće stegovno tijelo određeno statutom komore.

Pravo priziva

Članak 123.

Pravo na priziv u stegovnom postupku za teže povrede dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, pored ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, ima i ministar.

Priziv se podnosi višem stegovnom sudu komore.

Primjena zakona

Članak 124.

U stegovnom postupku protiv ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera na odgovarajući način primjenjuju se odredbe kaznenog, materijalnog i postupovnog zakonodavstva, ako nije drukčije određeno statutom komore ili drugim općim aktom komore donesenim sukladno ovom Zakonu.

Ovršnost novčanih kazni

Članak 125.

Pravomoćna odluka stegovnog suda komore kojom je izrečena novčana kazna ovršna je isprava i komora je ovlaštena tražiti njezinu prisilnu ovrhu.

Pokretanje upravnog spora

Članak 126.

Protiv odluke višeg stegovnog suda komore može se pokrenuti upravni spor.

Zastara

Članak 127.

Pravo pokretanja stegovnog postupka za teže povrede dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera zastarijeva nakon tri godine, a za lakše povrede nakon godine dana od dana počinjene povrede.

Ovrha, odnosno izvršenje stegovne mjere zastarijeva za tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena stegovna mjera ili od dana isteka roka za koji je ovrha, odnosno izvršenje stegovne mjere odgođeno.

IX. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI

Dužnost osiguranja

Članak 128.

Ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer, izvođač i pravna osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužni su osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogli učiniti investitoru ili drugim osobama za svo vrijeme obavljanja poslova, odnosno djelatnosti.

Članak 129.

Komora preuzima osiguranje od odgovornosti svih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera svojih članova. Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Kršenje obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno neplaćanje naknade za osiguranje komori teža je povreda dužnosti ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera.

Osiguranje od odgovornosti ovlaštenog arhitekata, odnosno ovlaštenog inženjera preko komore ne isključuje mogućnost njegovog dodatnog individualnog osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogli učiniti investitoru ili drugim osobama.

Članak 130.

Osiguravatelj je dužan sklopiti ugovor o uvjetima osiguranja od odgovornosti s komorom, izvođačem, odnosno osobom koja obavlja djelatnost upravljanja projektom, koja mu se za to obrati.

Članak 131.

Smatra se da su komora, izvođač, odnosno osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom sklopili ugovor o osiguranju kad su podnijeli zahtjev za osiguranje, bez obzira na to je li u to vrijeme već bio postignut dogovor o uvjetima osiguranja.

Uvjeti osiguranja

Članak 132.

Uvjete osiguranja za ovlaštene arhitekte i ovaštene inženjere zajedno utvrđuju osiguravatelji u dogovoru s komorama.

Uvjete osiguranja za izvođače i osobe koje obavljaju djelatnost upravljanja projektom zajedno utvrđuju osiguravatelji u dogovoru s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.

Osiguravatelji su dužni za svaku iduću godinu odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji ne odrede zastupnika do kraja listopada tekuće godine, zastupnikom će se smatrati osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt.

Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa izravno nadoknađuje ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer, izvođač, odnosno osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom.

Ako se dogovor iz stavka 1. ili 2. ovoga članka ne postigne u roku od 30 dana od dana postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja na prijedlog bilo koje strane odlučuje Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnoga izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za iduću godinu pravomoćan je i djeluje prema svim osiguravateljima, komorama, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, ovlaštenim arhitektima, ovlaštenim inženjerima, pravnim osobama, projektantskim društvima, izvođačima i osobama koje obavljaju djelatnost upravljanja projektom gradnje.

Pravo na povrat isplaćene naknade za štetu

Članak 133.

Ako je ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer, izvođač, odnosno osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje štetu učinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu oštećenom ima pravo na povrat isplaćene naknade za štetu od ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera, pravne osobe, projektantskog društva, izvođača, odnosno osobe koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje.

X. NADZOR

Članak 134.

Upravni nadzor i nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u pogledu zakonitosti rada i ispunjavanja uvjeta za započinjanje obavljanja i obavljanja poslova i djelatnosti uređenih ovim Zakonom provodi Ministarstvo.

Ministarstvo prati i nadzire zakonitost rada komore u obavljanju poslova na osnovi danih joj javnih ovlasti.

Nadzor iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

Članak 135.

Komora i osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom dužna je Ministarstvu u svrhu provođenja nadzora dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.

Članak 136.

Ministarstvo komori, odnosno osobi koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom rješenjem naređuje otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora.

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 137.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja ako u izradi nacrta prostornog plana kojeg izrađuje ne osigura sudjelovanje osoba iz članka 14. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba – ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja ako u izradi nacrta prostornog plana kojeg izrađuje ne osigura sudjelovanje osoba iz članka 14. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 138.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strana ovlaštena osoba ako bez rješenja iz članka 72. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe ili suradnika obavlja ili obavi posao:

– izrade provedbenog dokumenata prostornog uređenja ili

– projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Članak 139.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje, a ne ispunjava uvjete propisane člankom 51. ovoga Zakona ili

– sukladno članku 55. ovoga Zakona nije obavijestila Ministarstvo o tome da je započela obavljati djelatnost upravljanja projektom gradnje.

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba obrtnik ako neovlašteno obavlja posao djelatnosti upravljanja projektom gradnje.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka učinjen drugi i svaki idući put izriče se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godine dana.

Članak 140.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer za uporabu strukovnog naziva u složenici sa strukovnim smjerom protivno ovom Zakonu.

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer za neovlašteno korištenje znaka komore.

Članak 141.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj komora, odnosno druga nadzirana pravna osoba ako Ministarstvu u svrhu provođenja nadzora ne dostavi zatraženi podatak, dokument ili izvješće u propisanom roku.

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba obrtnik ako Ministarstvu u svrhu provođenja nadzora ne dostavi zatraženi podatak, dokument ili izvješće u propisanom roku.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u komori, odnosno drugoj pravnoj osobi.

Članak 142.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj komora, odnosno druga nadzirana pravna osoba ako u propisanom roku ne postupi po rješenju Ministarstva iz članka 136. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba obrtnik ako u propisanom roku ne postupi po rješenju Ministarstva iz članka 136. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u komori, odnosno drugoj pravnoj osobi.

Članak 143.

Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom, ne može se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad je prekršaj počinjen.

Izrečene prekršajne kazne ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći od dana kada je počinitelj prekršaja primio pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomoćna.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Članak 144.

Postupci davanja i oduzimanja suglasnosti za započinjanje obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja i suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, te prekršajni postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), odnosno Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak davanja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, započet po odredbama Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona ako to zatraži podnositelj zahtjeva.

Postupci za upis u imenike i upisnike Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te stegovni i prekršajni postupci započeti po odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i općih akata donesenih na temelju tog Zakona.

Osobe koje su 11. listopada 1999. po propisima koji su bili na snazi, do dana stupanja na snagu Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) ispunjavale uvjete za projektanta, voditelja projekta, nadzornog inženjera i ovlaštenog revidenta mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja do pravomoćnosti rješenja kojim im se po zahtjevu podnesenom u skladu s prijelaznim i završnim odredbama tog Zakona odbija upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenik ovlaštenih inženjera.

Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora gradnje

Članak 145.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju te poslove i koji te poslove obavljaju u zajedničkom uredu, koji su ispunili uvjete za obavljanje tih poslova propisane člankom 335. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07.) nastavljaju s radom kao osobe, odnosno ovlašteni arhitekti koji imaju suglasnost prema ovom Zakonu.

Članak 146.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ovlašteni arhitekti, ovlašteni inženjeri i drugi zaposlenici koji rade u uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora gradnje, zajedničkim uredima, projektantskim društvima i drugim pravnim osobama registriranim za obavljanje tih poslova, nastavljaju s radom.

Članak 147.

Važeći pečati i iskaznice ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera koje je izdala Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu ostaju u primjeni do izdavanja novih od strane komora osnovanih na temelju ovoga Zakona.

Vježbenički staž kandidata za upis u komoru

Članak 148.

Članak 105. stavak 1. podstavak 5. ovoga Zakona ne odnosi se na osobe koje od završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija do dana stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dvije ili više godina radnog iskustva u struci i na osobe koje od završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija do dana stupanja na snagu ovoga Zakona imaju četiri ili više godina radnog iskustva u struci.

Radno iskustvo u struci stečeno od završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija, odnosno odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koje je kraće od radnog iskustva iz stavka 1. ovoga članka računa se kao vrijeme uspješno provedeno u komorskom postupku za vježbenike buduće kandidate za upis u komoru.

Police osiguranja od odgovornosti

Članak 149.

Police osiguranja od odgovornosti izdane ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima do stupanja na snagu ovoga Zakona vrijede do isteka roka na koji su izdane.

Strani projektant, nadzorni inženjer i izvođač

Članak 150.

Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji članak 67. ovoga Zakona primjenjuje se i na stranog arhitekta, odnosno inženjera koji ima prebivalište u državi članici Europske unije.

Članak 151.

Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji članak 80. ovoga Zakona primjenjuje se i na stranog izvođača koji ima prebivalište, odnosno sjedište u državi članici Europske unije.

Obavljanje djelatnosti građenja

Članak 152.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova dana na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) za građenje građevina, odnosno izvođenje pojedinih radova određene skupine izjednačava se s odgovarajućom suglasnošću danom na temelju ovoga Zakona i to kako slijedi:

– suglasnost za građenje građevina skupine I ili skupine II izjednačava se sa suglasnošću za građenje građevina skupine A,

– suglasnost za građenje građevina skupine III izjednačava se sa suglasnošću za građenje građevina skupine C, odnosno skupine B ako je izvođač u vrijeme davanja suglasnost imao zaposlenih najmanje 200 radnika,

– suglasnost za građenje građevina skupine IV izjednačava se sa suglasnošću za građenje građevina skupine F, odnosno E ako je izvođač u vrijeme davanja suglasnost imao zaposlenih najmanje 60 zaposlenika, odnosno D ako je izvođač u vrijeme davanja suglasnost imao zaposlenih najmanje 80 zaposlenika,

– suglasnost za izvođenje pojedinih radova na građevinama skupine I, II, III i IV izjednačava se sa suglasnošću za izvođenje radova skupine H,

– suglasnost za izvođenje manje složenih radova na građevinama skupine I, II, III i IV izjednačava se sa suglasnošću za izvođenje radova skupine I.

Izjednačavanje suglasnosti za građenje građevina skupine III sa suglasnosti za građenje građevina skupine B te izjednačavanje suglasnosti za građenje građevina skupine IV sa suglasnosti za građenje građevina skupine D, odnosno E utvrđuje Ministarstvo posebnim rješenjem koje se donosi po zahtjevu izvođača uz koji se prilaže izjava o broju zaposlenika. U ostalim slučajevima ne donosi se rješenje o izjednačavanju.

Do konačnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka izvođač koji je zatražio izjednačavanje suglasnosti obavlja djelatnost građenja u skladu sa suglasnošću danom na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.).

Prestanak rada Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i konstituiranje komora

Članak 153.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu koja je osnovana na temelju Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) – u daljnjem tekstu: HKAIG, nastavlja s radom u skladu s tim Zakonom do početka rada svih komora iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona i Hrvatske komore inženjera geodezije čije se konstituiranje uređuje posebnim zakonom.

Danom početka rada pojedine komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona HKAIG prestaje s obavljanjem poslova iz djelokruga komore koja je počela raditi.

Komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona počinju s radom na dan upisa u sudski registar.

Članak 154.

Komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona, s danom početka rada, preuzimaju članove HKAIG-a, službenike Stručne službe HKAIG-a, prava, obveze, imovinu, poslove, imenike, upisnike, evidencije, pismohranu i drugu dokumentaciju HKAIG-a u skladu s ovim Zakonom i posebnom odlukom Skupštine HKAIG-a koja stupa na snagu nakon što je potvrde skupštine svih strukovnih razreda natpolovičnom većinom glasova članova skupštine.

Komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona kao pravni sljednici ulaze u sve pravne odnose u vezi s imovinom, pravima i obvezama koje su preuzele od HKAIG-a.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se i dan početka konstituiranja komora iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona, te se, po potrebi, uređuju i druga pitanja važna za konstituiranje tih komora.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti donesena u nazočnosti javnog bilježnika i po njemu ovjerena, te ima pravnu snagu ovršne isprave.

Članak 155.

Postupak konstituiranja komora, u skladu s odredbama ovoga Zakona, provest će predsjednik HKAIG-a i predsjednici strukovnih razreda HKAIG-a.

S danom početka konstituiranja komora prema ovom Zakonu odbori strukovnih razreda HKAIG-a s predsjednicima razreda na čelu postaju odbori za konstituiranje komora te donose statut i druge odluke potrebne za konstituiranje komore i za njezin upis u sudski registar.

Postupak konstituiranja komore završava s danom njezina upisa u sudski registar.

Članak 156.

Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri članovi HKAIG-a danom početka rada odgovarajuće komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona postaju članovi te komore.

Danom početka rada odgovarajuće komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona:

– Imenik ovlaštenih arhitekata HKAIG-a postaje Imenik Hrvatske komore arhitekata,

– Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva HKAIG-a postaje Imenik Hrvatske komore inženjera građevinarstva,

– Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva HKAIG-a postaje Imenik Hrvatske komore inženjera strojarstva,

– Imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike HKAIG-a postaje Imenik Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

Članak 157.

Danom početka rada odgovarajuće komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona Upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja HKAIG-a postaje upisnikom odgovarajuće komore u dijelu koji se odnosi na odgovarajuću struku.

Danom početka rada odgovarajuće komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona Upisnik zajedničkih ureda HKAIG-a istih struka postaje upisnikom odgovarajuće komore u dijelu koji se odnosi na odgovarajuću struku.

Članak 158.

Ured upisan u Upisnik zajedničkih ureda HKAIG-a koji obavlja poslove s ovlaštenjima više struka dužan je uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pravilnik

Članak 159.

Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, br. 24/08.).

Akti HKAIG-a

Članak 160.

Do stupanja na snagu odgovarajućeg akata pojedine komore iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona koji se donosi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:

– Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 147/05.),

– Pravilnik o cijenama usluga (»Narodne novine«, br. 47/98.),

– Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 40/99.) i

– drugi akt Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu potreban za rad HKAIG-a do konstituiranja komora prema ovom Zakonu.

Donošenje podzakonskih propisa

Članak 161.

Obvezuje se ministar da pravilnike iz članka 9. stavka 2., članka 46. i članka 79. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 162.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.), te prestaju važiti:

– odredbe članka 8. stavka 2. i 3. i članka 8.a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i

– odredbe članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članka 41. i 42., članka 43. stavka 4., članka 45. stavka 4., članka 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205., 206., 207. i 214. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 163.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 65., 68., 69., 70., 71., 72., 73., 75., 76., 77., 79. i 81. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i članka 45. stavka 1. koji stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Klasa: 350-01/08-01/02

Zagreb, 15. prosinca 2008.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.