MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Na temelju članka 81. stavka 3. Zakona o vinu (»Narodne novine« br. 96/03), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavljuje

 

LISTU TRADICIONALNIH IZRAZA ZA VINO

Pročišćeni tekst

NN 96/07, 62/10, 133/10, 14/11, 52/12, 75/13, 138/13, 42/17, 49/17

I. (NN 42/17)

Listu tradicionalnih izraza za vino čine vina: 1. Prošek; 2. Opolo; 3. Brisana; 4. Brisana; 5. Bermet; 6. Brisana.

II.

Dodaci I. do VI. tiskani su uz ovu Listu i čine njen sastavni dio.

III. (NN 62/10, 52/12)

Prijelazno razdoblje za usklađivanje sa zahtjevima navedenima u Dodacima I. – VI. u Listi tradicionalnih izraza za vino je do dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

IV. (NN 62/10)

Lista tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-14/07-01/84 Urbroj: 525-11-07-1 Zagreb, 11. rujna 2007.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 62/10

II.

Ova Dopuna Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/10-01/89

Urbroj: 525-02-3-0033/10-3

Zagreb, 12. svibnja 2010.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 133/10

II.

Ova Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/10-01/89

Urbroj: 525-02-3-0033/10-4

Zagreb, 16. studenoga 2010.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 14/11

II.

Ova Dopuna Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/10-01/89

Urbroj: 525-02-3-0034/11-5

Zagreb, 28. siječnja 2011.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 52/12

II.

Ova Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/10-01/89

Urbroj: 525-07/0034-12-6

Zagreb, 2. svibnja 2012.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 75/13

II.

Ova Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/11-01/47

Urbroj: 525-07/0034-13-50

Zagreb, 18. lipnja 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 138/13

II.

Ova Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/11-01/47

Urbroj: 525-07/0034-13-51

Zagreb, 11. studenoga 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 42/17

IV.

Ove Izmjene Liste tradicionalnih izraza za vino objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-14/17-01/10

Urbroj: 525-07/0034-17-1

Zagreb, 24. travnja 2017.

 

 

DODATAK I.   PROŠEK (NN 75/13, 138/13)

1. DEFINICIJA VINA

Prošek je desertno vino koje spada u kategoriju vina od prosušenog grožđa, a proizvodi se od tehnološki prezrelog, prosušenog grožđa čiji mošt sadrži minimalno 150° Oechsla šećera. Prošek po boji može biti bijelo ili crno vino. Boja Prošeka može se kretati varirati od tamno žute s nijansama starog zlata do crvenkaste sa smeđim nijansama. Prošek dozrijevanjem dobiva zagasite nijanse uslijed oksidativnog procesa starenja. Miris se opisuje kao prezreo voćni miris s laganim drvenim notama uz laganu oksidacijsku aromu. U okusu Prošeka prevladava punoća koja značajnim dijelom dolazi od ekstrakta kojeg u velikoj mjeri daje ostatak šećera.

2. PODRUČJE UZGOJA

Zemljopisna područja uzgoja vinove loze za proizvodnju Prošeka su:

– Sjeverna Dalmacija,

– Dalmatinska zagora,

– Srednja i Južna Dalmacija i

– Dingač.

3. SORTE VINOVE LOZE

Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze:

– bijele sorte: pošip bijeli, vugava, maraština, bogdanuša, malvasia dubrovačka bijela, grk, prč, zlatarica, okatica bijela, muškat ruža crni;

– crne sorte: plavac mali, babić, okatac crni, crljenak, lasina, trnjak, drnekuša.

Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta, a šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 110° Oechsla.

4. UROD PO HEKTARU

Dopušteni urod po hektaru je 5.000 kg/ha.

5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Berba grožđa namijenjenog za proizvodnju Prošeka provodi se u stanju prezrelosti (minimalno 110 Oe°). Ako je suha jesen najbolje je ostaviti grožđa na trsu koliko to vremenske prilike dopuštaju kako bi se nakupila maksimalna količina šećera na trsu. Berba se provodi za suha vremena, u plitke kašete (jedan do dva sloja grozdova), kako ne bi došlo do gnječenja i pucanja bobica, tj. curenja soka. Time se sprečava razvoj nepoželjnih mikroorganizama u procesu sušenja. Ubrano grožđe se potom prosušuje dok ne postigne potrebnu koncentraciju (minimalno 150 Oe°) na lozi, na žici, na kamenu, pod nadstrešnicom, tavanom, ili drugim kontroliranim uvjetima na temperaturi ne većoj od 40°C.

Muljanje prosušenog grožđa provodi se bez odvajanja peteljkovine jer je ona u pravilu nakon sušenja odrvenjela i takva nema negativan utjecaj na budući Prošek. S druge strane, budući da je prešanje masulja od prosušena grožđa puno zahtjevnije od prešanja grožđa iz redovite berbe, peteljkovina služi kao svojevrsna drenaža koja olakšava taj postupak.

Alkoholno vrenje ili fermentacija kod proizvodnje Prošeka uglavnom traje znatno dulje nego kod proizvodnje vina iz redovne berbe. Fermentacija se provodi na temperaturi od 20-25°C.

Kod Prošeka je više nego kod bilo kojeg drugog vina potrebno dozrijevanje. Dozrijevanje se provodi minimalno dvije godine u drvenim bačvama maksimalno 500 l.

Prošek se puni u boce maksimalne zapremnine 0,5 litara.

Prošek mora sadržavati najmanje 13% vol stvarnog alkohola i minimalno 20% vol ukupnog alkohola.

Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u Prošeku može biti maksimalno 250 mg/L.

Parametri kakvoće vina Prošek:

stvarni alkohol (% vol): min. 13

reducirajući šećer (g/l): min. 60

ukupna kiselost (g/l): min. 5

hlapiva kiselost (g/l): max. 1,5

pH: max. 3,9.  

DODATAK II.   OPOLO

1. DEFINICIJA VINA

Opolo je ružičasto mirno, kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom u kojem prevladava voćni karakter okusa i mirisa, proizvedeno od isključivo crnih sorti tehnologijom proizvod­nje bijelih vina. Boja može varirati od svijetloružičaste do intenzivnih tonova ružičaste boje.

2. PODRUČJE UZGOJA

Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Opola je regija Primorska Hrvatska koja obuhvaća sljedeće podregije i vinogorja: – Podregije: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija. – Vinogorja: Vinogorje Zapadna Istra, Vinogorje Centralna Istra, Vinogorje Opatija – Rijeka, Vinogorje Krk, Vinogorje Rab, Vinogorje Cres – Lošinj, Vinogorje Pag, Vinogorje Zadar–Biograd, Vinogorje Benkovac – Stankovci, Vinogorje Promina, Vinogorje Pirovac – Skradin, Vinogorje Knin, Vinogorje Drniš, Vinogorje Šibenik, Vinogorje Primošten, Vinogorje Sinj – Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela – Trogir, Vinogorje Split – Omiš – Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.

3. SORTE VINOVE LOZE

Opolo se proizvodi od preporučenih crnih sorti vinove loze regije Primorska Hrvatska sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (»Narodne novine« br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07).

4. UROD PO HEKTARU

Dopušteni urod po hektaru za Opolo, obzirom na zonu proizvodnje je: – 12.000 kg/ha u zoni C2; – 13.000 kg/ha u zoni C3.

5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Opolo se proizvodi tehnologijom brze prerade, odnosno trenutnim odvajanjem samotoka ili kratkotrajnom maceracijom masulja do 12 sati bez fermentacije. Parametri kakvoće: Opolo – kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom: stvarni alkohol (vol%): min. 11 ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 18 reducirajući šećer (g/l): do 12 ukupna kiselost (g/l): min. 4.

 

DODATAK III.   PLAVAC (NN 42/17)

Brisan.

 

DODATAK IV.   MLADO VINO PORTUGIZAC (NN 42/17)

Brisan.

 

DODATAK V.   BERMET (NN 133/10, 14/11, 42/17, 49/17)

1. DEFINICIJA VINA

Bermet je aromatizirani proizvod od vina, koji se proizvodi dodatkom aromatičnih biljaka i plodova voća (pelin, gorušica, korijander, klinčić, muškatni oraščić, vanilija, cimet, anis, naranča, limun, rogač, smokva, i dr.). Rubinsko crvene je boje specifičnog gorko-slatkog okusa upotpunjen aromom mediteranskog bilja i voća. Bermet proizveden na području Samobora može nositi oznaku Samoborski bermet.

2. PODRUČJE UZGOJA

Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Bermeta su regije Zapadna kontinentalna Hrvatska i Istočna kontinentalna Hrvatska. Tradicionalno se Bermet od davnina proizvodi u vinogorju Samobor.

3. SORTE VINOVE LOZE

Bermet se tradicionalno proizvodi od sljedećih crnih sorata vinove loze: Frankovka, Portugizac, Kavčina crna, Zweigelt, Pinot crni i Dornfelder uz mogućnost dodatka bijelih sorata vinove loze: Graševina, Kraljevina i Rajnski rizling.

4. UROD PO HEKTARU

Brisana.

5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Proizvodnja Bermeta započinje tako da se u bačvu sa velikim otvorom, dodaje izmuljano crno grožđe, uz mogući dodatak bijelog grožđa i stavlja zajedno s aromatičnom sastojcima (gorušica, pelin, korijander, klinčić, muškatni oraščić, cimet, anis, naranča, limun, rogač, smokva i dr.) u drvene bačve na maceraciju i odležavanje minimalno tri mjeseca. Nakon pretoka macerat se dodaje u vino. Dodatkom sladora po želji korigira se slatkoća.

Omjer vina i ostalih sastojaka iznosi 70% : 30% u korist vina.

Parametri kakvoće:

stvarni alkohol: min. 11,5 % vol.

ekstrakt bez šećera: min. 20 g/l

reducirajući šećer: 140 – 230 g/l

ukupna kiselost: min. 4 g/l.

 

DODATAK VI.   DINGAČ (NN 42/17)

Brisan.